Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

20.02.2021.

PROIGRANI MIR U BiH: KAKO JE EVROPA ZAKAZALA NA BALKANU

Proigrani mir u BiH: Kako je Evropa zakazala na Balkanu

Proigrani mir u BiH: Kako je Evropa zakazala na Balkanu

Njemački list FAZ objavio je članak pod naslovom "Strog prema Kinkelu, blag prema Kohlu" u kojem novinar Michael Martens analizira knjigu njemačkog političara i bivšeg visokog predstavnika u BiH Christiana Schwarz-Schillinga...

... : "Proigrani mir u BiH – Kako je Europa zakazala na Balkanu". U njoj se ovaj bivši ministar u vladi Helmuta Kohla osvrće na politiku prema Balkanu devedesetih godina, piše Deutsche Welle.

 "Na sjednici njemačke vlade 8. prosinca 1992. došlo je do žestokog spora između Helmuta Kohla i Christiana Schwarz-Schillinga, ministra za poštu i telekomunikacije. Stidim se, rekao je ministar, što pripadam ovoj vladi 'ako ona nastavi ne poduzimati ništa'. Sve se završilo 'prilično oštrim pozivom kancelara na poštivanje reda' i njegovim podsjećanjem da 'nitko nije prisiljen sjediti u vladi' ako mu se to ne sviđa".

 Tako Schwarz-Schilling u svojim nedavno objavljenim memoarima opisuje kraj svog prvog političkog života, piše Michael Martens za FAZ.

 Nakon svađe s Kohlom, Schwarz-Schilling daje ostavku na dužnost ministra. Razlog tome je od strane CSS-a kritizirana 'neaktivnost' njemačke politike prema Bosni i Hercegovini, što je odredilo buduće djelovanje ovoga političara.

 "Odnos Bonna prema ratu 'na kućnom pragu' bio je, kako to predstavlja Schwarz-Schilling, katastrofalan", piše Martens i dodaje kako je knjiga njemačkog političara o njemačkoj politici na Balkanu devedesetih, čak i ako ne dijelite sve njegove zaključke, jako informativna. Posebno zbog po prvi put objavljenih pisama, transkripata, telefonskih poziva i drugih dokumenata iz Schwarz-Schillingovog opsežnog privatnog arhiva.

 Oni pružaju uvid u politiku koju su vodili Helmut Kohl i njegov ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel, ali i u Schwarz-Schillingov pogled na to. Pri tome Kinkel, njegov prethodnik Hans-Dietrich Genscher, Otto Graf Lambsdorff i stranka FDP (tada koalicijski partner CDU/CSU-a) nisu dobro prošli u knjizi.

 "S obzirom na rat u BiH, Schwarz-Schilling piše o nedovoljno upućenom, nedovoljno odgovornom, nedovoljno empatičnom i ponekad čak ciničnom odnosu tadašnje njemačke vlade".

 Njemački novinar Martens navodi kao zanimljiv detalj činjenicu da je Mitterrandov nasljednik Jacques Chirac tražio ponovno zauzimanje Srebrenice vojnom intervencijom, ali navodi da za to na nažalost nisu navedeni izvori.

 "Sve u svemu, jasno je sljedeće: Christian Schwarz-Schilling je 1992. godine, ne obazirući se na vlastitu karijeru, rekao što je trebalo reći, a zatim se desetljećima nakon toga zalagao za ljude u BiH. Dio njegove knjige u kojem se bavi njemačkom politikom u odnosu  na prvi rat u Europi nakon 1945. godine, impresivan je i vrijedan čitanja", zaključuje se u recenziji knjige Christiana Schwarz-Schillinga, koju je objavio Frankfurter Allgemeine Zeitung.


(Vijesti.ba / FENA)
20.02.2021.

SNSD BI DA NEGATOR GENOCIDA NADZIRE RAD NA PREDMETIMA RATNIH ZLOČINA

SNSD bi da negator genocida nadzire rad na predmetima ratnih zločina

SNSD bi da negator genocida nadzire rad na predmetima ratnih zločina

Drugi put s dnevnog reda sjednice Vijeća ministara BiH skinut je Prijedlog odluke o formiranju Nadzornog tijela za praćenje provedbe Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina.

To nadzorno tijelo imalo bi obavezu da četiri puta godišnje izvještava Vijeće ministara o procesuiranju ratnih zločina, a osnovni cilj strategije je procesuiranje ratnih zločina do 2023. godine.

Udruženje žrtava i svjedoka genocida izrazilo je protivljenje prijedlogu da Milorad Kojić, koji javno negira genocid u Srebrenici, bude član Nadzornog tijela za praćenje provedbe Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina.

Oštro su se usprotivili da Kojić, koji je direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih bude član Nadzornog tijela za praćenje provedbe Revidirane strategije.

- Neko ko javno negira genocid u Srebrenici, javno podriva presude MKSJ/MRMKS-a i s kojim Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove ne želi sarađivati upravo iz razloga političkog komentiranja i omalovažavanja presuda, nije prikladan za saradnju - istaknuli su iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida u saopćenju za javnost.

Iz Udruženja podsjećaju da je Milorad Kojić pokrenuo i inicijativu otkrivanja imena svjedoka koji su po njegovoj ocjeni 'lažno svjedočili' u predmetima ratnih zločina, čime se Kojić stavio u ulogu i tužilaštva i suda s ciljem da zastraši svjedoke i opstruira sva buduća suđenja u predmetima ratnih zločina.

Stoga su zatražili od ministara u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine da odbace prijedlog, te da se u Nadzorno tijelo imenuju kompetentne i stručne osobe, a ne negatora genocida i presuda sudova čiji je osnivač Ujedinjene nacije.

- Za nas je neprihvatljivo da bilo ko drugi određuje predstavnike institucija RS-a osim istitucija koje su zadužene za nadzor nad provođenjem Strategije za proceusiranje ratnih zločina, poručio je predsjedavajući VM BiH Zoran Tegeltija (SNSD).

Naglasio da je ovo još jedna zloupotreba i nevladinih organizacija i pojedinaca iz Sarajeva kako bi blokirali provođenje ovog dokumenta.

(Vijesti.ba)

20.02.2021.

OPROŠTAJ OD BALAŠEVICA: VIJEĆNICA OSVIJETLJENA U ČAST BALAŠEVIĆA: SARAJEVO ĆE BITI, SVE DRUGO ĆE PROĆI

20.02.2021.

UNIVERZITETSKI PROF. ADMIR MULAOSMANOVIĆ : RASPUDIĆEV ISTUP U SABORU PRIPREMLJEN U FORUMIMA KATOLIČKE SEKTE KOJA JE PROTIV ISLAMA?!

20.02.2021.

DOŽIVOTNA KAZNA ZA RATNOG ZLOČINCA : U KOJOJ DRŽAVI ĆE RADOVAN KARADžIĆ SLUŽITI KAZNU

Doživotna kazna za ratnog zločinca : U kojoj državi će Radovan Karadžić služiti kaznu?

Portparol Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) u Hagu Helena Eggleston izjavila je da je pitanje u kojoj će državi osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić nastaviti služiti kaznu doživotnog zatvora u fazi aktivnog razmatranja.

Dok se čeka odluka o tome gdje će Karadžić izdržavati doživotnu kaznu zatvora, koju mu je 20. marta 2019. godine izreklo Žalbeno vijeće Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS), kao pravni nasljednik Tribunala u Hagu, ovaj ratni zločinac vrijeme nakon presude provodi u dobro opremljenom i udobnom prostoru pritvorske jedinice u Hagu.

Helena Eggleston je pojasnila da će Karadžić još neko vrijeme provesti u Hagu. Inače, nije propisan rok u kojem Karadžić treba biti poslan na izdržavanje kazne.

“Pitanje u kojoj će državi Karadžić služiti preostali dio svoje zatvorske kazne u fazi je aktivnog razmatranja. Procedura koja se na to odnosi oslanja se na pravni okvir Mehanizma i dosadašnju praksu. U skladu sa tom procedurom, državu u kojoj će Karadžić služiti kaznu odredit će predsjednik Mehanizma nakon što mu neophodne informacije budu dostavljene od strane sekretara”, navela je Eggleston.

Na stranicama Mehanizma navodi se da bi Karadžić kaznu mogao služiti u državama članicama UN-a koje su potpisale ugovor i pristale primiti osuđenike iz Haga. Države koje su to učinile su Norveška, Švedska, Finska, Danska, Estonija, Velika Britanija, Belgija, Njemačka, Poljska, Francuska, Austrija, Italija, Španjolska i Portugal. Budući da u državi koja će ga preuzeti mora postojati mogućnost izricanja doživotne kazne zatvora, Karadžić kaznu neće moći služiti u Norveškoj, Estoniji, Poljskoj i Portugalu.

“Karadžić će kaznu služiti u jednoj od zemalja koje su u skladu sa članom 25. (1) Statuta Mehanizma potpisale sporazum o provedbi kazni”, pojasnila je Eggleston.

U pritvorskoj jedinici Ujednjenih naroda u Hagu je i ratni zločinac Ratko Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske (VRS), koji je 2017. godine nepravosnažno osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici i druge zločine počinjene u Bosni i Hercegovini. Njemu će konačna presuda biti izrečena u prvoj polovini ove godine.

Na fotografijama koje je u Hagu ranije zabilježio reporter AA može se vidjeti da su ćelije Pritvorske jedinice dobro opremljene i udobne. Prostorije su s velikim prozorima i puno svjetla.  U sobi se nalazi krevet, umivaonik, ormar, police za knjige, stolica, mali stol, automat za kafu, televizor… U svakoj od soba nalazi se kupatilo. Tu su i dobro opremljene ambulante u kojima rade pritvorski ljekar i njegovi pomoćnici, koji su zaduženi za pružanje osnovne zdravstvene njege i usluge hitne pomoći u skladu s onim što je na raspolaganju u zemlji u kojoj se nalaze.

Pritvorenici dobivaju hranu koja ispunjava dijetetske standarde, pripremljenu u skladu sa savremenim higijenskim zahtjevima, pod nadzorom odgovornog pritvorskog ljekara. Takva ishrana, koliko je god to moguće, uzima u obzir životnu dob, zdravstveno stanje, vjerske i kulturološke potrebe pritvorenika.

Tu su također sobe u kojima zatvorenici mogu nesmetano razgovarati sa svojim advokatima i članovima porodica. Pritvorenici se ne razdvajaju na osnovu etničke, nacionalne, vjerske ili klasne pripadnosti.

Prvostepenom presudom izrečenom u martu 2016. godine, Karadžić je osuđen na 40 godina zatvora. Sudije su Karadžića proglasile krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine, progon i ubistva Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teroriziranje stanovništva Sarajeva granatiranjem i snajperskom vatrom i uzimanje pripadnika međunarodnih mirovnih snaga za taoce. Karadžić je 2019. pred MMKS-om pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

(Kliker.info)

20.02.2021.

DRAGAN BURSAĆ: ALADžA DžAMIJA SVOJOM LJEPOTOM PRKOSI SILAMA ZLA

Aladža džamija svojom ljepotom prkosi silama zla

Aladža džamija svojom ljepotom prkosi silama zla
Dragan Bursać

Novinar i kolumnista iz Banja Luke Dragan Bursać reagovao je na pucanje na Aladža džamiju u Foči.

“Juče je u sramnom napadu oštećena Aladža džamija u Foči. Četnici su je digli u vazduh avgusta '92. Tada je ratna zločinka Biljana Plavšić kazala, kakav bi to bio srpski grad s toliko džamija?

Nakon rata Aladža džamija je obnovljena.

Prkosila je svojom ljepotom silama mraka i zla. A zlo ne podnosi ljepotu, svjetlost i dobrotu. Zlo se toj ljepoti suprotstavlja nasiljem i rušenjem.

I dok na drugom kraju Bosne i Hercegovine, gore u Cazinu, Mesud Keranović, potpuno sam, obnavlja pravoslavnu crkvu koju je nagrizlo vrijeme, a ne ljudski poganluk, evo u Foči taj ljudski poganluk pljuje klice otrova po ovoj ljepotici.

I to su te ljudske i civilizacijske razlike”, kazao je Bursać.


(Vijesti.ba)

20.02.2021.

U MOSTARU NASTAVLJENO FAŠISTIČKO DIVLJANJE, NEMA REAKCIJA

U Mostaru nastavljeno fašističko divljanje, nema reakcija


Samo dva dana nakon što je grad Mostar dobio novog gradonačelnika Marija Kordića, stare navike su nastavljene.

Fašisti su po ko zna koji put uništili ploče s imenima ubijenih antifašista na Partizanskom groblju u Mostaru.

Novi gradonačelnik iz redova HDZ-a najavio je bolje dane za građane Mostara, pa bi mu ovo trebala biti idealna prilika da makar reakcijom osudi fašističko divljanje na nacionalnom spomeniku BiH i pokaže da je bolji i drukčiji od svog prethodnika.

Remek djelo arhitekte Bogdana Bogdanovića trebalo bi biti ponos grada i države. Gradske vlasti, uključujući i novoizabranih 35 vijećnika, nisu reagovali, a morali su.

Slike pokazuju da ovo nije nikakav eksces, nego dobro organizivana akcija, jer treba snage i teških alata, pa onda bruka prekovremenog rada da se ploče razbiju.

Više ih je od 50 uništenih. I tako je godinama.  

Od novog gradonačelnika se očekuje da nadraste stranku iz koje dolazi i Partizanskom groblju vrati onu slavu koju bi trebalo imati i koju je nekad imalo u cijeloj regiji.

Odnos prema fašizmu linija je koja dijeli civilizacijski od barbarskog svijeta.

Mario Kordić sada treba odlučiti s koju stranu te linije je on.

A 35 vijećnika na čelu sa predsjednikom Gradskog vijeća, moraju početi raditi svoj posao za koji su izabrani.

Posebno se to odnosi na vijećnicu Bošku Ćavar (NS) koja je u GV izabrana upravo iz izbornog područja na kojem je smješteno Partizansko spomen obilježje.


(Vijesti.ba)

20.02.2021.

CHRISTOPHE POIREL: PROVEDBA PRESUDE SEJDIĆ-FINCI U NAJBOLJEM INTERESU BiH

20.02.2021.

POSLJEDNJE RIJEČI ĐORĐA BALAŠEVIĆA RASPLAKALE REGION


/////////////////////////


/////////////////////


//////////////////////


////////////////////////

Kako je Balašević u prvim danima agresije napisao pjesmu 'Sarajevo će biti'
Zlatan Fazlić Fazla / Arhiv

20.02.2021.

NJEMAČKI FAZ O “PROIGRANOM MIRU U BIH”: KAKO JE EVROPA ZAKAZALA NA BALKANU

Njemački FAZ o “Proigranom miru u BiH”: Kako je Evropa zakazala na Balkanu


FAZ je objavio recenziju knjige “Proigrani mir u BiH” Christiana Schwarz-Schillinga, punu dokumenata iz privatnog arhiva. U njoj se rasvjetljava politika prema Balkanu tadašnjeg Bonna a posebno Pariza i Londona.    

Helmut Kohl und Klaus Kinkel

Njemački list FAZ objavio je članak pod nazivom „Strog prema Kinkelu, blag prema Kohlu“ u kojem novinar i ekspert za Balkan Michael Martens analizira knjigu njemačkog političara i bivšeg visokog predstavnika u BiH Christiana Schwarz-Schillinga: „Proigrani mir u BiH – Kako je Evropa zakazala na Balkanu“. U njoj se ovaj bivši ministar u vladi Helmuta Kohla prisjeća na politiku prema Balkanu devedesetih godina.

„Na sjednici njemačke vlade 8. decembra 1992. došlo je do žestokog spora između Helmuta Kohla i Christiana Schwarz-Schillinga (CSS), ministra za poštu i telekomunikacije. Stidim se, rekao je ministar, što pripadam ovoj vladi ‘ako ona nastavi da ništa ne poduzima’. Sve se završilo ‘prilično oštrim pozivom kancelara na poštivanje reda’ i njegovim podsjećanjem da ‘niko nije prisiljen sjediti u vladi’ ako mu se to ne sviđa.“

Tako Schwarz-Schilling u svojim nedavno objavljenim memoarima opisuje kraj svog prvog političkog života, piše Michael Martens za FAZ. Nakon svađe s Kohlom, Schwarz-Schilling, inače rođen u Innsbrucku, daje ostavku na funkciju ministra. Razlog tome je od strane CSS-a kritikovana ‘neaktivnost’ njemačke politike prema Bosni i Hercegovini, koje je odredilo buduće djelovanje ovoga političara.

U knjizi do sada neobjavljeni transkripti razgovora 

„Odnos Bonna prema ratu ‘na kućnom pragu’ bio je, kako to predstavlja Schwarz-Schilling, katastrofalan“, piše Martens i dodaje kako je knjiga njemačkog političara o njemačkoj politici na Balkanu devedesetih, čak i ako ne dijelite sve njegove zaključke, jako informativna. Posebno zbog, po prvi put objavljenih pisama, transkripata, telefonskih razgovora i drugih dokumenata iz Schwarz-Schillingove opsežne privatne arhive. Oni pružaju uvid u politiku koju su vodili Helmut Kohl i njegov ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel ali i Schwarz-Schillingov pogled na to. Pri tome Kinkel, njegov prethodnik Hans-Dietrich Genscher, Otto Graf Lambsdorff i tadašnja Liberalna partija FDP (tada koalicioni partner CDU/CSU) nisu dobro prošli u knjizi. 

Klaus Kinkel und Helmut Kohl

Schwarz-Schilling u svojoj knjizi kritikuje politiku Klausa KInkela prema BiH i pojašnjava zašto se bivši kancelar Kohl nije uplitao

Budući da je Ministarstvo vanjskih poslova u to vrijeme moralo stajati iza Kinkelovog kursa, CSS-ovi zaključci odnose se i na njih i na njihovu ‘arogantnu“ i „sramnu“ politiku. Time je pojedinim diplomatama nanesena nepraveda ali sigurno ne i tadašnjoj politici Kinkelovog ministarstva prema Balkanu“, piše u članku. 

Autor teksta pojašnjava kako je Schwarz-Schillingova stvarna ljutnja usmjerena protiv “neodgovorne površnosti” Kinkelove „politike”, koja se samo pod navodnicima uopšte može nazvati politikom. Martens navodi da je kancelar Kohl, koji je imao ovlasti da daje smjernice za spoljnu politiku, u knjizi puno manje kritikovan od Kinkela i to tumači starom partijskom disciplinom Schwarz-Schillinga. 

„S obzirom na rat u Bosni, Schwarz-Schilling piše o nedovoljno upućenom, nedovoljno odgovornom, nedovoljno empatičnom i ponekad čak ciničnom odnosu tadašnje njemačke vlade.“ 

Christian Schwarz-Schilling und Helmut Kohl

Christian Schwarz-Schilling (lijevo) i Helmut Kohl (desno)

Ali prema svom šefu Kohlu, on je relativno blag. Okidač za Schwarz-Schillingovu ostavku, kaže se dalje u članku FAZ-a, bila je odluka FDP-a da se pridruži ustavnoj tužbi koju je pokrenuo SPD. „Ova tužba bila je usmjerena protiv angažmana Bundeswehra u cilju pomoći žrtvama velikosrpske politike i agresije. Odbacivanje bilo koje vrste vojne pomoći od strane SPD-a, CSS je ilustrovao odlomcima iz govora političara u Bundestagu, poput Rudolfa Scharpinga (SPD), koji je tvrdio: ‘Svako ko želi mirno rješenje mora izbjeći eskalaciju’. Ratni zločinci poput Ratka Mladića i Radovana Karadžića bili su ohrabreni ovakvim istupima protivnika intervencije i nesmetano i bez uplitanja nadmoćnog NATO-a, naređivali masakr za masakrom nad bosanskim muslimanima. 

Manji koalicioni partner FDP određivao politiku Bonna prema Balkanu

Schwarz-Schilling smatra nečuvenim to što je FDP prešao na kurs SPD-a i tako vlastitoj koaliciji zabio nož u leđa. Budući da je Kohl igrao na kartu ‘apsolutnog izbjegavanja sporova’ s FDP-om – kako se ne bi ugrozila njegova vlast i moć –  manji koalicioni partner je u konačnici mogao određivati balkansku politiku službenog Bonna. Kao dokaz za to, Schwarz-Schilling citira razgovore koje je o tome vodio s Kohlom“, piše Martens.

Buchcover | Der verspielte Frieden in Bosnien | Christian Schwarz-Schilling

Naslovnica knjige: Proigrani mir u BiH – Zakazivanje Evrope na Balkanu

On ukazuje kako je jača strana knjige sa mnoštvom citata i izvora i to što CSS ne analizira samo događaje u Njemačkoj. „Svi neuspjesi službenog Bonna blijede u odnosu na otvoreni cinizam s kojim je Pariz pod vodstvom Fransoa Mitteranda i London pod vodstvom Johna Majora, sistematski promovisao velikosrpsku politiku protjerivanja civila služeći se paravanom tobožnjih pregovora. Britanska uloga ionako je sveobuhvatno prikazana u knjigama poput “Unfinest Hour: Britain and the Destruction of Bosnia” irskog istoričara Brendana Simmsa ali Schwarz-Schillingova knjiga, u kojoj se to sve uporedno rekapitulira, upravo time dobija na dubini“, piše Martens. 

– pročitajte i ovo: Joe Biden bi u BiH mogao pokrenuti stvari s mrtve točke

I dok je, kako u svojoj recenziji prosuđuje novinar FAZ-a prvi dio knjige „od opšteg političkog interesa“, drugi dio, u kojem Schwarz-Schilling daje viđenje svog neuspjeha na funkciji visokog predstavnika u BiH, „zanimljiv je za stručnu publiku ali previše ide u detalje“. Martens upozorava čitaoce da je tu mnoštvo rečenica sa skraćenicama i tehničkim izrazima: IPTF, IMA, Bonn Powers, PIC-Steering-Board, OHR, HR i pita se u jednom trenutku, neće li mnogi odustati u jednom trenutku od zahtjevnog čitanja drugog dijela knjige. 

Njemački novinar Martens navodi kao zanimljiv detalj činjenicu da je Mitterrandov nasljednik Jacques Chirac tražio ponovno zauzmanje Srebrenice vojnom intervencijom ali navodi da za to na nažalost nisu navedeni izvori. 

“Sve u svemu, jasno je sljedeće: Christian Schwarz-Schilling je 1992. godine, ne obazirući se na vlastitu karijeru, rekao što je trebalo da kaže a zatim se desetljećima nakon toga zalagao za ljude u BiH. Dio njegove knjige, u kojem se bavi njemačkom politikom u odnosu na prvi rat u Evropi nakon 1945. godine, impresivan je i vrijedan čitanja”, zaključuje se u recenziji knjige Christiana Schwarz-Schillinga, koju je objavio Frankfurter Allgemeine Zeitung.

20.02.2021.

AUTOR DRAGAN BANJAC: U SRBIJI NISTA NOVO: I NOVI PATRIJARH PO MJERI VLASTI


U Srbiji ništa novo: I novi patrijarh po meri vlasti

Državni i crkveni poglavar su pod jednom kapom!

Piše: Dragan Banjac

Četiri dana posle Sretenja, danas, 19. februara/veljače, ustoličen je novi, četrdesetšesti patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC), Porfirije čija puna titula glasi: arhepiskop pećki, mitropolit beogradsko-karlovački i patrijarh srpski. Na molitvenoj svečanosti u beogradskoj Sabornoj crkvi činom ustoličenja novi patrijarh preuzeo je sva prava i dužnosti koji mu po kanonima i Crkvenom ustavu pripadaju, a mitropolit dabrobosanski Hrizostom, kao čuvar trona dok je bio upražnjen nakon smrti patrijarha Irineja, predao mu je poglavarska znamenja žezlo, panagiju i belu patrijarašku panu.

Predaja poglavarskih znamenja, praćena uzvicima “dostojan” (άξιος grč) označava da je patrijarh uveden u tron, nakon čega je rekao da će i njemu i Crkvi na prvom mestu “biti stradalni Srbi sa Kosova, koji žive u neraskidivom jedinstvu sa Srbima bilo gde na svetu”. “Najveća briga moja i naše crkve biće naše mnogostradalno Kosovo i Metohija, naš duhovni Jerusalim. Kosovo i Metohija za Srbe nisu naprosto mit, jer mit pripada svetu imaginacije, pa se tu može i gubiti i pobeđivati. Kosovo je naš zavet, zavet koji je vezan za Novi zavet, čiji je temelj svetost. Otuda je Kosovo za nas nit, pupčana vrpca koja nas povezuje suštinom našeg identiteta. Mi smo u Kosovu i Kosovo je u nama”, rekao je novi patrijarh.

Služba patrijarha je služba prvog među jednakima. Nastojaću da, u meri svojih mogućnosti, negujem saborni duh. Da ne bude razdora, već da svi budemo saglasni u jednoj misli, rekao je i dodao da prvenstveni zadatak Crkve nije da stvara bolje uslove za život da rešava socijalne, političke ili druge probleme, već da se u Crkvu dolazi na liturgiju. “Molim se Bogu i molim sve vas da me molitveno i delatno podržite da obavim ovaj veliki i odgovorni zadatak koji je stavljen pred mene”, kazao je i obećao da će da nastavi da povezuje ljude, kao što je to činio u Hrvatskoj i Sloveniji, koje su mu postale druge domovine.

Nakon što su zvona Saborne crkve (koja se nalazi naspram Patrijaršijskog doma) označila kraj molitvene svečanosti na kojoj je ustoličen novi poglavar SPC, novi čuvar “stada” sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem otišao je u Patrijaršijski dom. Tih petnaestak metara prešli su u pratnji “guzonje iz Laktaša” kako je Milorada Dodika, predsedavajućeg člana Predsedništva Bosne i Hercegovine okarakterisao jedan građanini odeven u kožnu jaknu američke avijacije.

Dan ranije, na sednici održanoj u Hramu sv. Save, Porfirije (koji je na ovaj svet došao (Bečej, 1961) kao Prvoslav Perić izabran jeza novog patrijarha. Osnovnu školu završio je u Čurugu, a gimnaziju “Jovan Jovanović Zmaj” u Novom Sadu. Diplomirao je na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu u Beogradu 1986. godine, kada ga je blažene uspomene Episkop raško-prizrenski, a potonji Patrijarh srpski Pavle, u manastiru Svete Trojice u Mušutištu rukopoložio u čin jerođakona. Na  postdiplomskim studijama u Atini bio je od 1986. do 1990., a nakon toga, po blagoslovu episkopa bačkog, dr Irineja dolazi u manastir Svetih arhangela u Kovilju, gde je rukopoložen u sveštenomonaški čin i postavljen za igumana. Bio je prvi arhijerej SPC kome je povereno staranje nad organizacijom verskog života u Vojsci Srbije (2010. – 2011.), a Skupština Srbije ga je, kao predstavnika “svih crkava i verskih zajednica”, izabrala (2005.) za člana Saveta Republičke radiodifuzne agencije (RRA), koji ga je za svog predsednika izabrao 2008. godine.

“Ja jesam Srbin, ali sam pre svega hrišćanin, a to je univerzalna vrednost i zato ću propovedati i svedočiti Hrista. Volim svoj narod, ali volim i voleću i sve druge narode, svakog čoveka, svaku ikonu božiju”, govorio je. Pravila su nalagala da se imena kandidata koji dobiju više od polovine glasova Sabora stave u tri koverte. Nakon toga, iguman koji se posebno odredi za tu priliku dolazi u Hram i izvlači iz Jevanđelja jednu kovertu sa imenom novog patrijarha. Procedura predviđa da se prvo utvrdi lista vladika koje imaju pravo da budu birani, pri čemu je uslov da upravljaju eparhijom najmanje pet godina. Nakon toga počinje glasanje kako bi se odredila tri kandidata za patrijarha sa više od polovine glasova, da bi se zatim žrebom izvukla jedna od tri koverte sa imenom novog poglavara. Zasedanjem je predsedavao mitropolit sa najdužim stažom, u ovom slučaju vladika sremski Vasilije, jer je episkop šabački Lavrentije sprečen zbog zdravstvenih problema. Neophodno je bilo da Saboru prisustvuje više od dve trećine vladika, ali vladika koji je opravdano odsutan može svoj glas da poveri drugom vladici.

Ono što je u ovoj prilici (namerno) preskočeno novog srpskog patrijarha dovodi u sumnju da nije baš cvećka (osoba koja se ne odlikuje pozitivnim kvalitetima, Rečnik srpskohrvatskog književnog jezika, knjiga šesta, str. 7699), i kojoj se spočitava da je sklona raskoši i da je veliki imetak stekao prodajom rakije i angažovanjem u Republičkoj radiodifuznoj agenciji.

Sve su svemu, Crkva (SPC, ta militantna, nacionalšovinistička i švercerska organizacija bliska tronu) dobila je novog poglavara. Izbor je, kako (Peščanik) reče Ljubodrag Stojadinović, obavljen brzo, a “ispunjena su očekivanja koja je valjalo ispuniti. Na mnogaja ljeta, pisalo je u poruci sa najvišeg mesta u državi”. Stojadinović s pravom podseća da vernici nisu dobili patrijarha koji bi bilo čime podsećao na počivšeg Pavla, asketizam među kaluđerskom jer “elitom pripada davnoj prošlosti”.

Dakle, nije bilo mnogo (svetovnog) uzbuđenja niti nedoumica oko belog dima sa Vračara, delu Beograda, gde se nalazi hram sv. Save. Ljudi koji se time bave već davno su znali ishod: pobediće onaj kandidat koji je potpuno usklađen sa vladajućom voljom. Gospodar Srbije jeste imao apsolutnu podršku pokojnog Irineja, koji je izvan svojih ovlašćenja proglasio Vučića božjim izaslanikom, jer se „kao lav bori za srpsko Kosovo“.

Vladika Amfilohije je povodom Kosova bez zadrške proglašavao Vučića izdajnikom i kukavicom, što je na jednom mitingu na Trgu Republike bilo propraćeno perfonmansom (na kamionu sa poluotvorenom ciradom sa minijutarnim /Vučićevim/ mrtvačkim kovčegom, ge je bio i vladika Atanasije) i tako postao omiljeni (poč. Amflohije) model za raspeće u vladinim tabloidima. I sam nastao u protivrečnom rodoslovu, građanin Risto Radović je mesecima, u svojoj poslednjoj misiji vodio litije po Crnoj Gori, i  otišao u večni život posle bolesti, koju je, kako reče pesnik, pobedio svojom smrću.

Država, Crkva i sluganski mediji pronašli su sebi novo čelo za čavao i telo za raspeće. To je vladika Grigorije. On nije postao opasan što želi vlast, nego kao “paralela normalnog sa ludilom” kako trvdi Stojadinović. Boj za Kosovo će da se vodi u sferi izanđale mitologije, što je zamisao “srpskog domaćina” (Aleksandra Vučiča) koji bi da što duže zadrži zadnjicu u najvošoj fotelji, da očuva tron.

Počem, novi patrijarh poglavara države, poput svog prethodnika, teško da će da proglasi “božjim sinom, jer će ga podići izvan toga. Porfirije pripada novoj skolastici jer je svojevremeno bio u skamiji u kojoj je sada zloglasna Olivera Zekić. A gde je, opet, došao na mig (predlog) Demokratske stranke. Vlast je odahnula jer je dobila svog čoveka na čelu Crkve i to je, kako reče Slobodan Sadžakov “najsrećniji izbor” za koji su, kako reče prodavac na jednoj beogradskoj pijaci, postojale tri kuverte s itim imenom.

Ne brinite, SPC se nije promenila. Na jednoj tribini Građanskog demokratskog foruma (30. novembra 2019.), na temu “Crkva i nacionalizam” na kojoj su govorili profesor (FDU) Nenad Prokić, prof. dr. fra Mile Babić i protojerej Ljubivoje Stojanović, ovog poslednjeg sam pre početka tribine (u četiri oka) upitao za mišljenje o predsatvniku Crkve koji je usred ratnog vihora na razmeđi BiH i Srbije ubicama Bošnjaka poželeo mirnu ruku i bistro oko. Stojanović je okolišao i govorio kako pomenuti pop (Marić) nije imao potrebne kvalifikacije (čitaj: obrazovanje), a na pitanje zašto se Crkva nije odrekla takve protuve – zaćutao je. Na dodatno pitanje: da li da Vam to pitanje postavim tokom tribine, Stojanović je rekao: “Nemojte, molim vas!”.

Dakle, državni i crkveni poglavar su pod jednom kapom!

20.02.2021.

NATO ČINI SE PONOVO UDIŠE SVJEŽ ZRAK

20.02.2021.

GELBARD I KRAMER: ŠTA AMERIČKI SAVEZNICI ŽELE I TREBAJU ČUTI OD BAJDENA

Gelbard i Kramer: Šta američki saveznici žele i trebaju čuti od Bidena

Gelbard i Kramer: Šta američki saveznici žele i trebaju čuti od Bidena
Foto: Vijesti.ba
"Šta američki saveznici žele i trebaju čuti od Bidena", naslov je najnovijeg članka američkog političkog portala "The Bulwark".

Portal Vijesti.ba u nastavku vam donosi tekst koji potpisuju američke diplomate Robert S. Gelbard i David J. Kramer.

Predsjednik Biden u petak će se po prvi put u tom svojstvu pojaviti pred evropskom publikom, iako virtuelno, kada će dati uvodne napomene na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.

Biden bi trebao govoriti o napetostima u transatlantskim odnosima, koji su se pogoršali nakon Obamine i Trumpove administracije, te evropske saveznike pozvati na usku saradnju. Mogao je to učiniti i rekavši otprilike ovo:

"Drago mi je da sam se vratio, pa makar i ovako izdaleka, na Minhensku sigurnosnu konferenciju, forum kojem sam mnogo puta prisustvovao dok sam bio američki senator i potpredsjednik. Rado se sjećam mnogih putovanja u Munchen s pokojnim senatorom Johnom McCainom u dvostranačkom iskazivanju podrške živahnim transatlantskim odnosima.

Znam da je proteklih nekoliko godina u našim odnosima bilo teško. Ali vam obećavam, kao što sam to nedavno učinio i u izjavama u američkom State Departmentu - da se diplomatija vratila. Obećavam da neću ocrniti naše prijatelje i saveznike u Evropi. Obećavam punu američku podršku NATO-u, najvećem odbrambenom savezu u historiji. U razgovoru s mnogim vašim čelnicima, potvrdio sam da američko partnerstvo s Evropskom unijom i NATO-om čini 'kamen temeljac naše kolektivne sigurnosti i zajedničkih demokratskih vrijednosti'.

Rekao sam da kad se Amerikanci ujedine, ne postoji ništa što zajedno ne možemo postići. Vjerujem da se isto može reći i za američko-evropske odnose. Zajedno činimo više od 800 miliona ljudi, a naše zemlje imaju ogromne resurse i potencijal. Kada Sjedinjene Američke Države i Evropa djeluju zajedno, možemo učiniti velike stvari za vlastiti narod i za milijarde širom svijeta.

Prethodna administracija snosi znatan dio krivice za napetosti u odnosima, a svjestan sam da mnogi Evropljani 'misle da je američki politički sistem slomljen i da se Evropa ne može osloniti na Sjedinjene Države da je brane'. Priznajem da su u posljednjih nekoliko godina Sjedinjene Države dale našim evropskim saveznicima razlog za pauzu.

Istovremeno, naši se prijatelji u Evropi trebaju pogledati u ogledalo. Nakon svega, mnogi Amerikanci ovih dana imaju pitanja o Evropskoj uniji i predanosti Evropljana NATO-u. Obnavljanje ove veze je dvosmjerna ulica i zahtijeva od naših prijatelja preko Atlantika da se pozabave nekim pitanjima koja izazivaju zabrinutost ovdje u Sjedinjenim Američkim Državama. Nijedan naš sistem nije savršen, ali moramo raditi zajedno kako bismo postigli bolje rezultate.

I jedni i drugi moramo se okupiti na rješavanju ozbiljnih izazova koje predstavljaju Kineska komunistička partija i Putinova Rusija. Trgovinski sporazum EU s Kinom sa kraja decembra komplikuje taj cilj; ali ga komplikuje i spremnost nekih evropskih saveznika da prihvate kinesku Huaweijevu 5G mrežu, uprkos zabrinutostima vezanim za sigurnost i kontrolu. Svima je dobro poznato grubo kršenje ljudskih prava i nasilje nad Ujgurima i građanima Hong Konga od strane kineskog rukovodstva, kao i provođenje ekonomskog i vojnog nasilja. Kina se često obaveže na međunarodne standarde - a onda ih obično samo izignoriše.

Ne smijemo dopustiti da merkantilizam pobjeđuje principe. I dopustite mi da razuvjerim one Evropljane koji vjeruju da će Kina biti 'moćnija od SAD-a u roku od deset godina' - to se neće dogoditi. Moramo sarađivati - Sjedinjene Države i Evropa - u suočavanju s izazovom koji je postavila Kineska komunistička partija.

Kad je riječ o prijetnji koju predstavlja trenutno rusko rukovodstvo, u nedavnom telefonskom razgovoru rekao sam predsjedniku Putinu da su iza nas dani kada su Sjedinjene Države bile suočene s ruskim agresivnim akcijama - ometanjem naših izbora, kibernetičkim i napadima hemijskim oružjem po evropskim gradovima. Kao što sam i nedavno rekao, 'nećemo se ustručavati da povećamo troškove za Rusiju i branimo svoje vitalne interese i svoj narod. A bit ćemo učinkovitiji u suočavanju s Rusijom kada budemo radili u koaliciji i koordinaciji s drugim partnerima – istomišljenicima'.

Ovo se naročito ispostavlja istinitim u pogledu trovanja i politički motiviranog hapšenja ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog, rastuće represije unutar Rusije i njene trajne agresije na Ukrajinu. Trebali bismo zajedno insistirati da se odmah i bezuvjetno oslobodi Navalny, ali i na povlačenju Rusije iz Gruzije i Ukrajine, uključujući i Krim - u suprotnom trebali bismo poduzeti oštrije sankcije.

Moja administracija, a o tome i u Kongresu postoji konsenzus obje stranke, protivi se dovršavanju plinovoda Sjeverni tok 2, koji treba direktno iz Rusije voditi u Njemačku, čime se izbjegava tranzit kroz Ukrajinu. Tim cjevovodom Ukrajina bi bila uskraćena za gotovo 3 milijarde dolara godišnje za tranzitne naknade i povećala bi se ovisnost Evrope o ruskim opskrbama plinom.

Znam da pristup mog prethodnika u pritisku na NATO saveznike da povećaju svoje izdatke za odbranu nije dobro prošao. S tim u vezi, podržavam napore da saveznici NATO-a ispune svoju obavezu iz 2006. godine da najmanje dva posto BDP-a troše na odbranu do 2024. To obećanje do danas je ispunilo samo osam evropskih saveznika, zajedno sa Sjedinjenim Državama, što nije održivo.

Moramo stati uz one koji se bore za demokratiju i ljudska prava, od Hong Konga i Minska do Moskve i Caracasa - pa čak i uz područja poput Zapadnog Balkana.

Kao što znate, brzo sam se odlučio da Sjedinjene Države vratim Pariškom klimatskom sporazumu i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Također se radujem saradnji s našim evropskim prijateljima i saveznicima na suočavanju sa izazovima koje predstavlja Iran. Imat ćemo određene nesuglasice, ali moramo ostati jedinstveni u načelnim pitanjima i obavezati se na zajednički rad na suočavanju s našim zajedničkim izazovima. Sjedinjene Države i Evropa zajedno mogu učiniti velike stvari."

 

(Vijesti.ba)

20.02.2021.

DRŽAVNI SEKRETAR BLINKEN : AMERIKA SE VRATILA

Državni sekretar Blinken: Amerika se vratila

Državni sekretar Blinken: Amerika se vratila
Antony Blinken
"Amerika se vratila" i potpuno je angažovana u pomaganju u rješavanju problema, uključujući pandemiju, klimatske promjene i iranske nuklearne ambicije, rekao je američki državni sekretar Antony Blinken za BBC.

U svom prvom međunarodnom intervjuu, Blinken je naglasio važnost svjetske vakcinacije protiv Covid-19.

Također je kritizirao Kinu zbog nedostatka transparentnosti u otkrivanju načina na koji se pojavio koronavirus.

Rekao je da je došao kraj politike Donalda Trumpa kolokvijalno poznate kao "Prvo Amerika" (America First).

Blinken je dao intervju za BBC tokom trajanja virutalnih sesija G7 najbogatijih industrijaliziranih zemalja.

Sjedinjene Države daju četiri milijarde američkih dolara za vakcinacijski program Covax, čiji je cilj isporučiti više od dvije milijarde doza ljudima u 190 zemalja za manje od godinu dana.

- Dok svi na svijetu ne budu vakcinisali, niko zaista nije u potpunosti siguran, jer ako je virus vani i nastavi se širiti, također će mutirati - rekao je gospodin Blinken.

- A ako mutira, vratit će se i ljudi svugdjeće biti u opasnosti - rekao je on.

SAD su do sada vakcinisale više od 27 miliona ljudi. Međutim, u mnogim siromašnijim zemljama vakcinacija tek treba započeti.

Blinken je također optužio Kinu da nije podijelila informacije koje bi mogle rasvijetliti porijeklo koronavirusa.

Tim istraživača iz Svjetske zdravstvene organizacije proveo je četiri sedmice u Kini u misiji utvrđivanja činjenica. Međutim, dva stručnjaka iz tima WHO-a su nakon toga izjavili da Kina odbija dati pun pristup podacima koje su tražili.

Državni sekretar rekao je da je potreban bolji sistem zdravstvene zaštite kako bi se uočile pandemije prije nego što se one u potpunosti pojave.

- Od zemalja se traži da budu transparentne. Od njih se zahtijeva da razmjenjuju informacije. Od njih se zahtijeva da na početku pandemije daju pristup međunarodnim stručnjacima - stvari koje nažalost nismo doživjeli od Kine - rekao je.

Za vrijeme Donalda Trumpa, SAD su napustile sporazum kojim su svjetske sile ublažile ekonomske sankcije Iranu, zauzvrat, Teheran je ograničio nuklearne aktivnosti.

Sada SAD diskutuju o tome hoće li se ponovo pridružiti dogovoru. Predsjednik Biden rekao je u petak da SAD moraju sarađivati s drugim velikim silama kako bi obuzdali ono što su nazvali iranskim "destabilizacijskim" nuklearnim ambicijama.

Blinken je rekao za BBC da su SAD i njihovi evropski partneri "ponovo na istoj strani" u Iranu.

- Predsjednik Biden već je neko vrijeme jasan: ako se Iran vrati svojim obavezama prema nuklearnom sporazumu, Sjedinjene Države će učiniti isto - rekao je.

Rekao je i da će SAD tada sarađivati s drugim zemljama kako bi se suprotstavili Iranu u vezi s drugim pitanjima, uključujući njegov uticaj u regiji i program balističkih raketa.

(Vijesti.ba / FENA)

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
88949727

Powered by Blogger.ba