Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

14.02.2020.

PORUKA VLASTIMA U BH. ENTITETU RS-A: DRŽAVE KVINTE I EU: POVLAČENJE IZ INSTITUCIJA BiH NEPRIHVATLJIVO


///////////////////////

//////////////////////////


//////////////////////////////


//////////////////////////

////////////////////////

//////////////////////////

////////////////////////

Pod kontrolom endoskopskog ultrazvuka

Prvi put u BiH urađena fino iglena biopsija gušterače


/////////////////////

14.02.2020.

NEDžAD MULABEGOVIĆ : ZABRINJAVA ŠUTNJA TUŽILAŠTVA I SUDA NA ANTIUSTAVNO DJELOVANJE

Mulabegović: Zabrinjava šutnja Tužilaštva i Suda na antiustavno djelovanje

Mulabegović: Zabrinjava šutnja Tužilaštva i Suda na antiustavno djelovanje
Nedžad Mulabegović

Politički predstavnici RS-a u entitetskim i državnim institucijama donijeli su odluku da obustavljaju rad u odlučivanju dok se ne usvoji novi zakon o Ustavnom sudu BiH.

Predsjednik Vijeća kongresa Bošnjačkih intelektualaca Nedžad Mulabegović kaže za Vijesti.ba kako je ovo još jedno negiranje Ustavnog suda BiH.

„Ovo je neprihvatljivo s aspekta našeg euroatlanskog puta. Činjenica je da se, nažalost, odluke Ustavnog suda ne provode, ne samo u entitetu RS, nego nažalost ni u FBiH., niti se provode na nivou BiH“, kaže profesor Mulabegović.

Mulabegović je mišljenja da ponovno podizanje prašine dolazi zbog odluke Ustavnog suda o poljoprivrednom zemljištu koja je s aspekta politike koju provode u RS-u za njih i pomalo šokantna i jednostavno kvari im određene planove kod donošenja ovog Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

„To će za njih vjerovatno imati ozbiljne konsekvence s aspekta da će se morati prihvatiti činjenica državnog vlasništva BiH. To je problem koji traje jako dugo, još iz perioda kada je gospodin Silajdžić bio u Predsjedništvu BiH“, kaže on.

On smatra da će ova situacija biti relativno brzo prevaziđena, jer ona jednostavno nema nikakvu drugu funkciju osim da se naprave određene tenzije i da se pokušaju provući neke druge stvari.

Neki stručnjaci ustavnog prava smatraju da odluka političkih predstavnika iz RS-a predstavlja direktan državni udar. Profesor Mulabegović kaže da odluka predstavlja pokušaj ugrožavanja političkog sistema u BiH.

„Pročitao sam isto tako određene izjave oko državnog udara. Nisam pravnik, ali svako suprostavljanje prihvatanju odluka Ustavnog suda BiH na određeni način predstavlja, možda ne tako rečeno državni udar, ali predstavlja jedan oblik minimalnog slabljenja ali i pokušaja nanošenja štete i ugrožavanja ovog sistema, koji je u BiH uspostavljen Dejtonskim sporazumom“, kaže profesor Mulabegović.

Kada je posebno u pitanju Dodik, profesor Mulabegović kaže kako je on beskrupulozan u masi stvari, te ono što zaista nas kao građane BiH treba da zabrinjava jeste jedna apsolutna šutnja i Tužilaštva i Suda BiH na taj jedan serijal antiustavnih i antidržavnih izjava otkako je Dodik ušao u Predsjedništvo BiH.

„Po mom mišljenju davno je bilo vrijeme da reaguje međunarodna zajednica, ali nažalost ne očekujem da će se to desiti osim određenih izjava opšteg karaktera. Nažalost, mislim da neće ni ovaj put biti nikakve ozbiljnije reakcije“, kaže Mulabegović.

Milorad Dodik će se u subotu u Beogradu sastati s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem s kojim će, kako je najavljeno, razgovarati o ugroženosti Srba u regionu, te da će Vučiću reći kako su Srbi napadnuti na svim mjestima gdje žive, u Crnoj Gori, na Kosovu, u Republici Srpskoj, i u Federaciji BH.

Profesor Mulabegović kaže da je sastanak možda koincidencija s jučerašnjom odlukom iz Banja Luke i posljednjim dešavanjima u Crnoj Gori, jer ima već određeni period kako je donesen taj Zakon o poljoprivrednom zemljištu u RS-u.

„A što se tiče sazivanja sastanaka u Beogradu, to je nama svima već dobro poznata i orkestrirana priča. Mislim da je i ova aktuelna priča u funkciji predstojećih izbora u Srbiji, i skupljanje poena na jednom terenu koji je apsolutno neprihvatljiv i koji podsjeća na filozofiju Miloševića s početka devedesetih. Naravno, ne sa stvaranjem nekih incidentalnih situacija jer je to apsolutno nemoguće, jer su se uslovi i realnost davno promijenili, ali to jeste nastavak jedne nekonzistetne velikosrpske politike“, zaključio je predsjednik VKBI-a i bivši rektor Univerziteta u Sarajevu Nedžad Mulabegović.

(Vijesti.ba)

14.02.2020.

POZIV MEĐUNARODNOJ ZAJEDNICI: SDA: ODBIJAMO ULTIMATUME MOLORADA DODIKA I DRAGANA ČOVIĆA

Poziv međunarodnoj zajednici

SDA: Odbijamo ultimatume Dodika i Čovića

/////////////////////////

//////////////////////////

///////////////////////


/////////////////////////

Narodni poslanik u Skupštini Srbije

Jovanović: Bosna je talac neriješenog pitanja Kosova

//////////////////////////

///////////////////


///////////////////////

14.02.2020.

HARIS SILAJDžIĆ : OVO ŠTO SADA RADI MILORAD DODIK JE VEĆ VIĐEN SCENARIJ RADOVANA KARADžIĆA IZ 1991. GODINE

Haris Silajdžić : Ovo što sada radi Dodik je već viđen scenarij Karadžića iz 1991.

 

Tim povodom razgovarali smo sa Harisom Silajdžićem, bivšim političarem, ali i danas izvrsnim poznavaocem političkih prilika u našoj zemlji.

Gospodine Silajdžiću, kako komentarišete odluku lidera SNSD-a i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da funkcioneri iz RS-a blokiraju rad Institucija BiH, sve dok strane sudije ne budu eliminisane iz sastava Ustavnog suda BiH, a dodatni uvjet je i do donošenja novog izbornog zakona?

Politička situacija u Bosni i Hercegovini je bila veoma teška i prije ovog ultimatuma. Sa Dodikovom odlukom da blokira Institucije BiH i uvjetima koje je postavio, situacija je eskalirala u krizu koja je ne samo ozbiljna nego i veoma opasna. Narod, dakle građani BiH, imaju pravo na istinu i zato im treba otvoreno reći da je ovo najoštrija i najopasnija kriza od kako je potpisivanjem Dejtonskog sporazuma uspostavljen mir u Bosni i Hercegovini. To što sada radi Dodik već je viđeno tokom 1991. i početkom 1992. godine. Neposredan uvod u rat i agresiju na BiH bio je Karadžićev poziv srpskim kadrovima da napuste Institucije Republike Bosne i Hercegovine. Treba se sjetiti one sjednice Skupštine Republike Bosne i Hercegovine na kojoj je Karadžić rekao da će jedan narod nestati, a nakon toga su svi poslanici SDS-a demonstrativno napustili zasjedanje Skupštine i zajedno su izašli iz skupštinske dvorane. Kratko vrijeme iza toga, započeo je rat, odnosno agresija na Bosnu i Hercegovinu, u kome je uz sve druge zločine izvršen i zločin genocida. Dakle, danas se u Bosni i Hercegovini događa repriza onoga što je prethodilo ratu i genocidu. To ne treba prikrivati, građani imaju pravo da to znaju.

Da li se blokadom Institucija i neprihvatljivim ultimatumima dovodi u pitanje Dejtonski sporazum?

Naravno. Cilj blokade i ultimatuma upravo jeste rušenje Dejtonskog sporazuma. Uz sve mane Dejtonskog sporazuma, taj sporazum je ipak uspostavio ravnopravan tretman naroda koji žive u Bosni i Hercegovini. Međutim, ekstremnim nacionalistima ravnopravan tretman ne odgovara. Oni se osjećaju ugroženim, upravo zato što su ravnopravni. Njima treba dominacija i nadmoć nad drugima i zato im Dejtonski sporazum smeta. Sastav Ustavnog suda BiH je utvrđen Dejtonskim sporazumom. Izborni zakon je kreiran u skladu sa Dejtonskim sporazumom. Prema tome, niko ne može biti protiv Ustavnog suda, ni protiv Izbornog zakona, a tvrditi da se zalaže za Dejtonski sporazum. Naprotiv, takvi zahtjevi znače devastiranje Dejtonskog sporazuma.

Osim toga, Dejtonski sporazum je, u znatnoj mjeri, eliminisao i ograničio velikodržavne pretenzije susjeda. Susjedne zemlje su se obavezale da će poštovati suverenitet i teritorijalni integritet BiH, i da se neće miješati u unutarnje poslove naše zemlje. Ima vrlo ozbiljnih naznaka da neke od susjednih zemalja ponovo aktiviraju svoje velikodržavne projekte. Bez toga, ovo što se trenutno događa u Bosni i Hercegovini ne bi ni bilo moguće.

Kako komentarišete vijest da je u Predsjedništvu održan sastanak ambasadora SAD, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke i Italije, sa Miloradom Dodikom i drugim predstavnicima Srba u Institucijama BiH?

U ovom trenutku nije poznata ni sadržina, ni svrha, tog sastanka, ali i to su već viđeni scenariji. Dodik će sigurno tražiti ustupke da bi povukao svoje odluke o blokadi Institucija BiH. Ako dobije ustupke, onda je nagrađeno nezakonito i nasilničko ponašanje, kojim se urušava Dejtonski sporazum. Prava reakcija zemalja koje su garanti Dejtonskog sporazuma, a to su upravo SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Njemačka, bila bi da prekinu sve kontakte i odnose sa Dodikom i sa svakim drugim ko učestvuje u blokadi dejtonskih institucija BiH, a također i da prekinu kontakte sa Institucijama Republike Srpske, koje stoje iza odluka o blokadi Institucija BiH.

Zemlje koje su kreirale Dejtonski sporazum morale bi blokirati svakoga ko na tako drastičan način opstruira taj ugovor kojim je uspostavljen mir u Bosni i Hercegovini. Ne bi smjelo biti tolerancije prema onima koji donose odluke identične odlukama koje je Karadžić donosio tokom 1991. i početkom 1992. godine, jer je to veoma opasna igra, tim prije što ima značajnih aktera koji upravo žele reprizu onoga što je uslijedilo od 1992. do 1995. godine, jer očekuju da bi sada za njih konačan rezultat mogao biti povoljniji. Upravo to i jeste razlog zbog koga se nastoji spriječiti ulazak Bosne i Hercegovine u NATO. Naime, ulazak Bosne i Hercegovine u NATO značio bi uspostavljanje definitivnog mira na Balkanu, ali postoje i oni kojima baš taj mir ne odgovara.

Šta Vi mislite, je li Bosna i Hercegovina uopće moguća u ovakvim okolnostima?

Opasne odluke koje donosi Dodik zaista otvaraju pitanje da li je Bosna i Hercegovina moguća sa Republikom Srpskom. Ako Republika Srpska, odnosno nacionalisti koji trenutno donose odluke, dovode u pitanje opstanak Bosne i Hercegovine, onda je realno otvoriti pitanje postojanja Republike Srpske, jer Bosna i Hercegovina je kao država postojala i prije Republike Srpske i prije Dejtonskog sporazuma. Nelogično je i neprihvatljivo je da jedan entitet u okviru međunarodno priznate države dovodi u pitanje opstanak te države.

Da li postoje izlazi iz ove situacije i mogućnost otvaranja nekih boljih perspektiva?

Naravno da postoje, i to treba da se dogodi. Međutim, o tome se ne može razgovarati pod prijetnjama koje ugrožavaju mir i ultimatumima kojima se ruši Dejtonski sporazum. Blokade i ultimatumi se moraju bezuvjetno opozvati i prestati, jer upravo blokade i ultimatumi sprječavaju razumne i odgovorne rasprave i odluke koje otvaraju neke bolje perspektive.
 
D.Be (Klix)
14.02.2020.

POSTAJE LI DRAGAN ČOVIĆ DODIKOVA MONETA .................

Pogled iz Zagreba na BiH : Postaje li Čović Dodikova moneta za potkusurivanje u unutarbosanskohercegovačkim nadmudrivanjima?

Regija se užarila. Aleksandar Vučić iskopao je ratnu sjekiru s Crnom Gorom, ali ne popušta ni na bokovima pa se ponovno zakompliciralo u BiH.

Milorad Dodik, bizarni član Predsjedništva BiH koji više djeluje kao dopisni član Vučićeve regionalne politike nego što mu je formalna funkcija, uzbuđeno najavljuje da bi za godinu dana, od danas, BiH mogla nestati s geografskih i političkih karata.

– Ako se ne dogovorimo, od proljeća sljedeće godine više neće biti BiH. Ni Amerika nas neće zaustaviti – zaprijetio je Milorad Dodik u bosanskohercegovačkom izdanju Večernjeg lista.

Nova eskalacija sukoba u BiH uskovitlala se zbog odluke Ustavnog suda, prema kojoj je zemljište u vlasništvu države BiH, a ne njezinih entiteta. Ustavni je sud utvrdio da je Zakon o poljoprivrednom zemljištu u Republici Srpskoj suprotan Ustavu BiH jer propisuje da je ono vlasništvo Republike Srpske, a ne države BiH te da je reguliranje pitanja državne imovine u isključivoj nadležnosti BiH.

Na to je Dodik stao na zadnje noge, a u subotu će se susresti sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem (na sastanak će doći i predstavnici Srba iz Crne Gore, a možda će na sastanak biti privedeni i Srbi iz regije, pa i iz Hrvatske) kako bi “prodiskutirali” nove napetosti u BiH i Crnoj Gori. Vučić će vjerojatno nastojati dovući predstavnike svih Srba iz okolice kako bi pokazao “jedinstvo svih Srba” s njegovom politikom, zaplašio regiju svojom kontrolom “regionalnih Srba” te potvrdio da je on – uz Dodika – zapravo lider svih Srba, da su mu svi oni podložni te ih lako upregne.

Dodik smatra da je odluka Ustavnog suda “državni udar”, čak i da je Ustavni sud BiH “okupacijski za RS” te da je to dio politike napada na Srbe u regiji (nabraja Kosovo i Crnu Goru) pa ponovno prijeti raspadom BiH. Predstavnici Republike Srpske u tijelima i institucijama BiH obustavljaju rad i zapravo blokiraju funkcioniranje BiH kao države.

Osim toga, traži da se iz Ustavnog suda BiH “uklone” strani suci (prema Daytonu, u njegovu radu sudjeluje troje stranih sudaca, a trenutačno su to suci iz Italije, Moldavije i Makedonije). No, iz OHR-a Miloradu Dodiku je stigla poruka da entiteti moraju poštovati odluke Ustavnog suda, pogotovo jer je to tako po Daytonu na koji se Dodik poziva. I Bakir Izetbegović, čelnik SDA, poručio mu je da ni on nije zadovoljan Daytonom, ali da njegove odredbe nisu švedski stol pa se uzima samo ono što kome paše.

No, Dodik ostaje pri svom i tvrdi da “imovina može biti isključivo u vlasništvu entiteta” dok državu BiH on svodi samo na vanjske granice. Šef Srba u BiH, Dodik je tako ponovno pokrenuo priču o tome da se Republika Srpska nalazi pred izborom – da bude ukinuta (nitko to niti ne traži) ili da se osamostali, što je stalni lažni joker u Dodikovu rukavu.

Podsjetimo kako je prije nekoliko mjeseci Milorad Dodik govorio da će u budućnosti Srbija biti proširena na RS te dijelove Kosova i Crne Gore. S obzirom na to da je međunarodna zajednica odustala od plana podjele Kosova, a Crna Gora se sve više udaljava od srpskog utjecaja, pitanje je jesu li Vučić i Dodik krenuli u završni okršaj ostvarivanja nekih svojih planova vezanih još na podgrijavanje propale politike Slobodana Miloševića jer je evidentno da im se manevarski prostor u regiji sužava, vrijeme curi, a Srbija, unatoč Vučićevim deluzijama da je on faktor stabilnosti u regiji, zapravo gura regiju u sve veće konflikte i napetosti.

Zanimljivo je da u svoju igru Milorad Dodik ponovno uključuje Hrvate u BiH i s njima maše kao svojim argumentom, ali i još gore – predstavlja se kao njihov zaštitnik. Naime, Dodik podržava ‘treći hrvatski entitet’ (ali samo u granicama Federacije jer se RS ne dira) te podržava HDZ BiH u izmjenama izbornog zakona prema kojem bi samo Hrvati birali svog člana Predsjedništva. Stoga se postavlja pitanje je li srpska podrška trećem (hrvatskom) entitetu i izmjena izbornog zakona Dodikov uvjet i mrkva za Čovićevu podršku oko odbijanja članstva BiH u NATO-u, kako kalkuliraju neki sarajevski mediji i analitičari.

Na njihovu sastanku u istočnom Sarajevu bilo je samo riječi o podršci HDZ-a BiH “europskim integracijama”, a ne “euroatlantskim”. Postaje li Čović Dodikova (i Vučićeva) moneta za potkusurivanje u unutarbosanskohercegovačkim nadmudrivanjima? I kako će se u tom slučaju postaviti vladajući hrvatski HDZ?

Vlado Vurušić (Jutarnji list)

14.02.2020.

JANUSZ BUGOJSKI: BOJIM SE NAJGOREG SCENARIJA ZA BOSNU I HERCEGOVINU

Janusz Bugajski: Bojim se najgoreg mogućeg scenarija za Bosnu i Hercegovinu (VIDEO)

Janusz Bugajski, analitičar i viši saradnik Centra za analize evropskih politika, nedavno je objavio dvije analize koje se odnose na Bosnu i Hercegovinu (BiH), što je bio i povod za intervju za Glas Amerike.

Janusz Bugajski je u prvom tekstu  komentarisao izjavu francuskog predsjednika Emmanuela Macronea da je BiH tempirana bomba, NATO i evropske integracije, kao i uticaje Srbije i Hrvatske na dešavanja u BiH, prevashodno preko Rusije. U drugom tekstu, Bugajski se fokusirao na strategije i alate koje Rusija koristi na Zapadnom Balkanu.

U vašem tekstu tvrdite da BiH nije tempirana bomba i prijetnja Evropi zbog povratka boraca ISIL-a, kako je to rekao francuski predsjednik Macron, te da to nije najveći problem kada je riječ o BiH. Šta jeste najveći problem?

Mislim da je Macronova izjava pogrešno shvaćena, a možda i interpretirana. Nadam se da nije mislio da je to tempirana bomba zbog neke vrste vjerskog radikalizma, što jednostavno nije tačno za bilo koga ko poznaju Bosnu. Problem Bosne je činjenica – a to sam i naglasio u tekstu – što dva glavna susjeda, Srbija i Hrvatska, ne prihvataju nepromjenjivost bosanske državnosti. Ne prihvataju cjelovitost Bosne. I oni nastavljaju kampanju za svoje etničke grupe, i na srpskoj i na hrvatskoj strani. Mislim da je to najveća prepreka budućnosti Bosne, kao i činjenica da na centralnom nivou ne postoji vlada koja radi, funkcionalna vlada, koja bi mogla progurati važnu legislativu, a potom se i kvalifikovati za članstvo u Evropskoj uniji (EU). To su tempirane bombe u smislu da bi mogle dovesti do javnih nereda, da bi mogle dovesti do političkih sporova, koji bi čak mogli rezultirati i nasilnim sukobima u Bosni. Toga se bojim kao najgoreg mogućeg scenarija.

A kako se ta vrsta pritisaka susjeda manifestuje na BiH?

U podršci koju Republika Srpska dobija iz Beograda. U vezama koje su uspostavljene između Banjaluke i Beograda, a ne Banjaluke i Sarajeva. U podršci koju hrvatska vlada sve više daje potencijalnom trećem entitetu. Vidjećemo sada nakon predsjedničkih izbora. Ali prethodna predsjednica je veoma podržavala neku vrstu zasebne administracije za Hrvate u BiH. Dakle, ovakvi faktori, kao i ekonomske veze, lične veze, interpretacije i reinterpretacije istorije, koje imaju tendenciju da umanjuju doprinos Bošnjaka državi Bosni i istoriji regije. Mislim da je sve ovo namijenjeno smanjenju održivosti i opstanka BiH.

Postoji još jedan aspekt, Ruski uticaj, preko Srbije, ali i preko Hrvatske, pa ako biste to mogli malo obrazložiti?

Apsolutno. Znamo puno o kontaktima koje Banjaluka ima sa Moskvom, bilo kroz vladine kanale, bilo kroz oligarhe, crkvu, neke vojne obavještajne ili druge organizacije. Sve više je jasno da hrvatski entitet, ili hrvatski entitet kojem se teži, posebno vodstvo HDZ-a u BiH, također ima te veze i podršku Moskve. Ekonomske veze između Rusije i Zagreba se također razvijaju u Hrvatskoj, posebno energetske veze, ali i u poljoprivredi i drugim sferama. Rusija ne želi da Zagreb zauzme nezavisni energetski kurs preko LNG terminala na Krku, kroz distribuciju energetskih resursa koji zaobilaze rusku kontrolu. Tako da namamljuju Hrvatsku u veze s ruskim oligarsima, s ruskim biznisom. A to, naravno, utiče i na cijelo pitanje separatistizma. Rusija podržava separatizam u bilo kojoj državi koja nije pod njenim okriljem.

U vašem drugom nedavnom tekstu, posebno ste se bavili upravo ruskim uticajima, gdje ste naveli da to nije samo miješanje Rusije, ili štetni ruski uticaj, kako se često govori, nego da Rusija ima dugorčne ciljeve u regionu. Koje ciljeve?

Moskva Balkan smatra strateškim područjem. Tradicionalno, to je bila tačka pristupa prema Jadranu i prema Sredozemlju, prema središnjoj Europi. A to vidimo kroz energiju. Balkan je put za centralnu Evropu zbog energetskih veza. A Rusija koristi energiju da izvrši politički uticaj i pritisak na ciljane vlade. Na Balkanu je strategija i umanjenje uloge NATO-a i EU kako bi se spriječilo da te zemlje uđu u obje institucije ako je to moguće. Ako uđu, onda pokušati da ih se iznutra potkopava, kao što smo vidjeli u slučaju Hrvatske i vidimo u slučaju Bugarske. Također je važan strateški cilj ukloniti američko prisustvo ili ga ograničiti u najvećoj mogućoj mjeri. Da se američke trupe ne nalaze na terenu, da se ograniči američki politički i diplomatski angažman, da se ograniči pažnja Amerike na taj region. Dakle, to su ovi i mnogi drugi razlozi. Rusija Balkan vidi kao strateško dobro, kao dio svog, da tako kažem, oklopa, za budućnost.

A kako Rusija to radi? Koji su alati kojima ona to čini u regionu?

Četiri glavna alata koja koristi su: korupcija – Rusija izvozi vrlo malo, ali izvozi korupciju – zatim, dezinformacije, drugim riječima, sve ove lažne priče i načini za uvjeravanje javnosti da je Rusija velika sila, da je nekako alternativa EU, da je alternativa NATO-u. U isto vrijeme, puno anti-američke i anti-muslimanske propagande širom regije. Treće, riječ je o energetskim vezama. Već sam spomenuo kako se trude i privlače zemlje u svoju sferu uticaja. I posljednje, ali ne najmanje bitno, pitanje nacionalizma i separatizma, čitavog istorijskog narativa kojeg Rusija pokušava koristiti u regiji, da je nekako spas, da je spasila ovo područje od Turaka, i to, mislim, ima odjeka kod nekog, posebno pravoslavnog stanovništva.

Razgovarali smo o Rusiji. Postoji problem s pristupanjem EU, gdje države Zapadnog Balkana ne stoje dobro. Na koga bi se onda, prema vašem mišljenju, Bosna trebala osloniti?

U vrijeme kada EU još odlučuje hoće li biti proširenja, a vidjeli smo blokadu Sjeverne Makedonije i Albanije, i u vrijeme kada postoje pritisci izvana, negativni pritisci, poput onih od Rusije, a ne treba zanemariti ni Kinu koja u konačnici ima negativan uticaj u regiji, mislim da glavnu ulogu opet moraju imati Sjedinjene Države. Zato bih se lično zalagao za neku vrstu posebnog izaslanika, posebnog predstavnika, da ga imenuje Bijela kuća, zbog autoriteta koji on dobija od predsjednika, da bi pokušala riješiti unutarnju bosanskohercegovačku napetu situaciju, ali i odnose sa Srbijom i Hrvatskom. Sada smo imenovali posebnog izaslanika za razgovore Srbije i Kosova. Postoji posebni izaslanik koji je, naravno, diplomata State Departmenta, za pitanja integracije. Bosna je toliko komplicirana i tako teška, rekao bih, da joj treba izdvojena pažnja jedne osobe.

Možemo li u tom kontekstu očekivati da domaći akteri, koji su stalno u blokadi, a ne rješavaju probleme, prihvate tako nešto?

Sigurno znam da bi bošnjački predstavnici prihvatili američkog predstavnika. Ne vidim ni da bi Hrvati odbili. Hrvatsko-američki odnosi su vrlo bliski. Mislim da Amerika vrši i može izvršiti uticaj na Zagreb. Pitanje je, naravno, sa Srbijom, Beogradom i Banjalukom. Ali siguran sam da ako ima, tako da kažem, dovoljno poticaja, ali i pritiska na Beograd, Banja Luka bi slijedila primjer.

Janusz Bugajski: Rusija na Bosnu utiče preko Srbije i preko Hrvatske
 
 Dino Jahić (Glas Amerike)
14.02.2020.

ADVOKAT IFET FERAGET : "MILAN TEGELTIJA IMA OPASNE NAMJERE"

ADVOKAT IFET FERAGET RAZOTKRIO PREDSJEDNIKA VSTV-a: "Milan Tegeltija ima opasne namjere"

Protivustavna najava Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a i člana Predsjedništva BiH o blokadi državnih institucija od strane predstavnika iz reda srpskog naroda, kojim povodom je Milan Tegeltija, predsjednik VSTV-a, rekao da će on i članovi VSTV-a iz Republike Srpske, taj eventualni zahtjev i sprovesti jer je on u VSTV-u predstavnik Republike Srpske, kao član Podvijeća Republike Srpske u VSTV, koje je formirano sporazumom o prenosu nadležnosti između entiteta, pokazuje da Milan Tegeltija ima opasne namjere da dovede u pitanje nezavisnost i samostalnost VSTV-a, kao državnog organa, smatra advokat Ifet Feraget

ADVOKAT IFET FERAGET RAZOTKRIO PREDSJEDNIKA VSTV-a: 'Milan Tegeltija ima opasne namjere'


ADVOKAT IFET FERAGET RAZOTKRIO PREDSJEDNIKA


"Prema Ustavu BiH Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. Ako je tako onda ne bi trebalo biti sporno da država BiH mora zaštititi svoj ustavni poredak i bezbjednost, u čemu ima i podršku međunarodne zajednice. U krivičnopravnom smislu zaštita države podrazumijeva zaštitu njenog ustavnog poretka, kao i funkcionisanja najviših institucija države. Ustavu BiH je nadređena Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama koja zabranjuje svaku zloupotrebu prava. Nikome se ne osporava pravo na slobodu izražavanja i slobodu mišljenja, kao i s tim povezano pravo na političko opredjeljenje, ali isto tako mora se stati ukraj zloupotrebi prava, ili, što bi se reklo, traženju razloga za činjenje zla. Politički sukobi u BiH već odavno rastaču njeno tkivo, bez bilo kakvih naznaka da će država ili međunarodna zajednica zaustaviti ovakve napade" pojašnjava Feraget.

Prema članu 3. stav 1. Zakona o VSTV-u VSTV funkcioniše kao nezavisni i samostalni organ i ima zadatak da osigura nezavisno, nepristrasno i profesionalno pravosuđe, kako je propisano u članu 17. ovog zakona.

"Dakle, za nešto što je nezavisno i još samostalno, što opet znači nezavisno, možemo reći da je zrelo, punoljetno i da funkcioniše bez utjecaja sa strane. Uostalom, i sam Milan Tegeltija je skoro na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH rekao da je pravosuđe “istinski nezavisno i da ga niko od političara ne doživljava kao nešto svoje s čim upravlja i ima potrebu da brani to što je njegovo”. Onda bi sasvim logično i pravno utemeljeno bilo da Milan Tegeltija ignoriše najave političara Milorada Dodika o blokadi državnih institucija, odnosno o “upravljanju radom VSTV-a. Da li bi se najave blokade rada državnih organa mogle posmatrati kao vid pripremne radnje za krivično djelo kojim se ugrožavaju Ustavom zaštićene vrijednosti, o tome bi se moralo razgovarati", zaključuje Feraget za Patriju.

14.02.2020.

AVDO AVDIĆ RASPALIO PO MILANU TEGELTIJI, DODIKU I ČOVIĆU

AVDO AVDIĆ ŽESTOKO RASPALIO PO TEGELTIJI, DODIKU I ČOVIĆU: "Milan Tegeltija je izjavljivao da nema obaveze prema Državnom parlamentu, a sada ima prema RS -u; Putin preko Čovića i Dodika želi da destabilizira BiH"

O blokadi državnih institucija koju su najavili političari iz RS-a koji zahtijevaju usvajanje novog zakona o ustavnom sudu Bosne i Hercegovine prema kojem u njemu neće biti stranih sudija, govorio je danas Avdo Avdić za Hayat.


Avdo Avdić: Logično je da se Hrvatska brani, ali nije logično da pošalje paraobavještajca u BiH

"Oni su u raljama osoba koji se bave kriminalom. Milan Tegeltija je izjavljivo da nema obaveze prema Državnom parlamentu, a sada ima prema RS -u. Problem je što se i strane sile miješaju u BiH, poput  Ruske federacije, koja pokušava destabilizirati BiH. Ustavni sud BiH je zabranio održavanje referenduma o RS,  a Dodik ga je sproveo, nakon toga Tužilaštvo BiH na kraju kaže da nema osnova da se provede istraga Dodika zbog toga", pojasnio je Avdić.

Avdić je istakao da ne misli kako će se nešto u skoro vrijeme promjeniti po tom pitanju:

"Pogledajte danas Hrvatska donira opremu BiH, ali donira kantonima u kojima ima najviše Hrvata. Hrvatska je već odavno pod velikim ruskim utjecajem, jer oni ne žele da BIH postane članica NATO -a, zato oni imaju bliske saradnike. Putin preko Čovića i Dodika želi da destabilizira BiH, i mene sve ovo zabrinjava. Pogledajte promet roba iz naše zemlje, graničnom policijom upravlja HDZ – ovac, kao i carinom. HDZ – ovi kadrovi kontrolišu i energetski sektor, kao i DodikovI. I nadalje u svim ključnim institucijama oni imaju kontrolu."

Prema njegovom mišljenju sve ovo je posljedica formiranja Vijeća ministara BiH.

"Non – stop sam govorio da je ključna stvar da se to ne uradi, ali je bilo pritisaka s drugih strana. Bio je problem to što smo u prošlom sazivu imali dvije trećine srpskih predstavnika koji nisu blokirali. Dragan Mektić je danas glasao naprimjer, i zato je to bila greška. Svi oni iz EU koji su to inicirali treba ih pitati zašto su to radili, kako bi Bosnu odveli u propast" pita se Avdić.

On se dotakao i predsjednika VSTV -a Milana Tegeltije.

"Milan Tegeltija je i na svom Facebooku prozivao mene. Nemam problem da se on brani, a malo je kriminalaca koji u ovoj državi priznaju krivicu, a jedan od njih je Tegeltija, koji se može dovesti u vezu s orginizaranim kriminalom. On trguje uticajem tako što zloupotrbljava svoj polažaj u VSTV-u", kazao je Avdić.

Jedinstvena Bosna i Hercegovina
<< 02/2020 >>
nedponutosricetpetsub
01
02030405060708
09101112131415
16171819202122
23242526272829

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
76977329

Powered by Blogger.ba