Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

02.02.2020.

AMERIČKI HISTORIČAR ROBERT DONIA : SLAVLJENJE ZLOČINACA JE ZNAK DA JE NACIJA OSTALA BEZ DOBRIH LJUDI

Američki historičar Rober Donia : Slavljenje zločinaca je znak da je nacija ostala bez dobrih ljudi

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić položio je cvijeće u Yad Vashemu u Jeruselemu, povodom Međunarodnog dana sjećanja na holokaust 27. januara, i poručio kako je važno da se društva bore protiv svake vrste jednostranosti ili mržnje, dok istovremeno ne priznaje genocid u Srebrenici, premda njegova zemlja nosi veliku odgovornost za zločine počinjene nad Bošnjacima i Hrvatima u Bosni i Hercegovini te uopće poticanje ratova na prostoru bivše Jugoslavije devedesetih.

Srbijanski predsjednik odbacio je presude Međunarodnog suda za ratne zločine (ICTY) Ujedinjenih naroda, kojima je ubistvo više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u Srebrenici u julu 1995. godine označeno kao genocid. Zbog tog i drugih ratnih zločina na doživotni zatvor 2018. godine je osuđen prvi predsjednik sadašnjeg bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Radovan Karadžić, kao i ratni komandant Vojske RS-a, general Ratko Mladić, koji je na doživotni zatvor prvostepeno osuđen godinu ranije na istom sudu u Hagu.

Tamo se desio stravičan zločin, ali ne i genocid, ocijenio je Vučić više puta odgovarajući na pitanja o srebreničkom genocidu. Želeći prisili zvanične vlasti u Beogradu da se suoče s prošlošću i odbace ideologiju zla, Evropski parlament usvojio je 2018. godine Rezoluciju, na prijedlog slovenskog europarlamentaraca Igora Šoltesa, u kojoj se evropski put Srbije uslovljava priznavanjem genocida u Srebrenici, ali takva nastojanja Brisela još uvijek nisu donijela rezultate.

Diskvalifikacija iz zajednice nacija

Američki historičar Rober Donia kaže da se države čiji predsjednici ili lideri ne priznaju genocide sami diskvalificiraju od punog i otvorenog učešća u zajednici nacija. On smatra da takve zemlje trebaju biti – i budu – kažnjene od drugih suverenih država i regionalnih organizacija, kao što su Evropska unija i NATO.

“Lideri svake suverene države imaju svetu obavezu prihvatanja i poštivanja presuda za genocid na međunarodnim sudovima i tribunalima”, kaže za Al Jazeeru profesor Donia, nekadašnji vještak Haškog suda i autor više članaka i knjiga o ratu u Bosni i Hercegovini, među njima i knjige Radovan Karadžić – uzroci, postanak i uspon genocida u Bosni i Hercegovini, koja je objavljena 2016. godine

“Ta dužnost je politička obaveza, zasnovana na dugoj tradiciji međunarodnog zakona i prakse. To je, također, moralna obaveza. Priznanje genocida – naravno, uključujući bosanski genocid – razdvaja one države koje mogu biti legitimni igrači na međunarodnoj sceni od onih koje će prije ili kasnije biti tretirane kao međunarodni izgnanici”, kaže Donia.

U BiH ‘dozvoljeno’ veličati zločin(c)e

Paradoksalno, sedam dana prije međunarodnog Dana sjećanja na holokaust, delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine većinom glasova također su odbili dopuniti Krivični zakon Bosne i Hercegovine i time spriječili kažnjavanje osoba koje negiraju genocid i veličaju ratne zločine. To je Bosnu i Hercegovinu svrstalo među rijetke zemlje Evrope u kojoj se nesmetano mogu slaviti opasne ideologije i zločinci, uključujući one iz dva svjetska rata, kao i zločine iz posljednjeg bosanskog rata, koji je zemlju razarao od 1992. do 1995. godine i odnio, prema nezvaničnim podacima, više od 100.000 života.

Krivičnu odgovornost za negiranje genocida i ratnih zločina u Gornjem domu bh. Parlamenta zatražio je delegat Demokratske fronte Zlatko Miletić iz Kluba Hrvata, ali prijedlog nije dobio podršku preostala četiri člana hrvatskog kluba, koji dolaze iz Rvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, kao i petočlanog Kluba delegata iz reda Srba. Svaki zakon, uz odobravanje većine u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, podršku mora dobiti i od većine delegata u klubovima Bošnjaka, Srba i Hrvata u Gornjem domu bh. Parlamenta, koji broje po pet delegata.

Delegati su odbacili i prijedlog delegata Denisa Bećirovića (Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine), koji je tražio ukidanje prava da na izborima u Bosni i Hercegovini mogu biti birana lica koja su izdržala kaznu Haškog tribunala ili domaćih sudova zbog počinjneih ratnih zločina.

Daleko od civiliziranog ponašanja

Nešto prije toga, vlasti RS-a su dvadesetak kilometara od Sarajeva, na Palama, dom za smještaj studenata nazvali po ratnom zločincu Radovanu Karadžiću. Na drugoj strani zemlje, u zapadnoj Hercegovini, neke ulice od ranije nose nazive po ustaškim čelnicima, koji su, kao saveznici nacista u Drugom svjetskom ratu, odgovorni za smrt više desetaka hiljada Srba, Jevreja i Roma.

Za američkog historičara ideja da neki zakon ili organ suverene države ne kažnjava već ohrabruje slavljenje počinitelja genocida predstavlja izvor sramote i pada daleko od civiliziranog ponašanja.

“Praznici, slavlja i spomenici su stoljećima pravljeni kako bi slavili ‘velike’ i ‘dobre’ pojedinih nacija”, keže Donia.

“Slavljenje ratnih zločinaca je priznanje da je nacija koja slavi najgore ljude ostala bez dobrih i velikih ljudi te se sada mora okrenuti ratnim zločincima i masovnim ubicama kao nečem najboljem što ima za predstaviti svijetu, kao one koje žele da budu predstavnici nacije”, zaključio je Donia.

Armin Aljović (Aljazeera)


////////////////////////////////


////////////////////////

Jedinstvena Bosna i Hercegovina
<< 02/2020 >>
nedponutosricetpetsub
01
02030405060708
09101112131415
16171819202122
23242526272829

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
76729372

Powered by Blogger.ba