Dobrodošli na moj blog
SAD i talibani potpisali su mirovni sporazum u Dohi kojim se Amerikanci obavezuju da će povući svoje vojnike iz Afganistana.
Amerika i NATO povlače svoje trupe nakon 18 godina.
Afganistan je u ratnom stanju otkad su ga Amerikanci počeli bombardirati kao reakciju na 11. septembra 2001. godine.
Subota je "monumentalan dan za Afganistan", objavilo je veleposlanstvo SAD-a u Kabulu na Twitteru, nekoliko sati prije potpisivanja sporazuma s talibanskim militantima.
U jeku priprema za potpisivanje sporazuma u Dohi, glavnom gradu Katara, službenici veleposlanstva su istaknuli da se "radi o stvaranju mira i svjetlije zajedničke budućnosti".
"Uz Afganistan smo", napisali su.
Uoči potpisivanja sporazuma, talibani su u subotu naredili svim svojim borcima da se 'suzdrže od bilo kakvih napada'.
"Danas je svim talibanskim borcima naređeno da se suzdrže od bilo kakvih napada… za sreću nacije", rekao je Reutersu Zabiulah Mudžahid, glasnogovornik talibana.
"Nadamo se da će SAD ostati vjeran svojim obećanjima iz pregovora i mirovnog sporazuma", rekao je.
(Vijesti.ba / index.hr)
Ambasade Evropske unije, OSCE-a i Sjedinjenih Američkih Država uputile su pismo državnim zvaničnicima koji su prisustvovali političkom skupu u Istočnom Sarajevu koji je organizirao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda Milorad Dodik prije osam dana.
Na adrese državnih zvaničnika u institucijama Bosne i Hercegovine koji su se odazvali telefonskom pozivu iz kabineta predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zorana Tegeltije da dođu na skup u Istočnom Sarajevu povodom odluke srpskih predstavnika vlasti o blokiranju odlučivanja u državnim institucijama stiglo je pismo upozorenja iz ambasada EU-a, OSCE-a i SAD-a.
Pismo potpisuju ambasador Delegacije EU-a u Bosni i Hercegovini Johann Sattler, šefica Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini Kathaleen Kavalec i otpravnica poslova Ambasade SAD-a u Bosni i Hercegovini Ellen Germain.
Oni su u pismu upozorili državne službenike i ostale zvaničnike koji su prisustvovali sastanku u Administrativnom centru Vlade RS-a da moraju biti nezavisni od političkog utjecaja i suzdržati se od bilo kakvih aktivnosti koje mogu dovesti u pitanje njihovu nezavisnost, ali i nezavisnost institucija koje predstavljaju, prenosi Klix.
Evropska komisija naglasila je da javna uprava u Bosni i Hercegovini treba postati profesionalnija, nezavisnija i depolitiziranija te da se u tom kontekstu državni službenici i ostali imenovani zvaničnici na nivou države moraju pridržavati najviših profesionalnih standarda neophodnih za funkcije koje obavljaju.
“Vi ste predstavnici države Bosne i Hercegovine, a ne predstavnici entiteta Republika Srpska u institucijama države Bosne i Hercegovine. Kao državni zvaničnici morate predstavljati sve građane Bosne i Hercegovine bez obzira na njihovu ili vašu etničku ili političku pozadinu ili mjesto prebivališta”, navodi se u pismu.
Ambasadori su rekli da je neprihvatljivo za Bosnu i Hercegovinu i njen evropski put da državni službenici i ostali funkcioneri učestvuju na političkom skupu koju ugrožava njihovu nezavisnost i nepristranost.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik 20. februara održao je sastanak s predstavnicima vlasti iz RS-a na nivou Bosne i Hercegovine u Istočnom Sarajevu.
Tada je rekao da predstavnici bh. entiteta Republika Srpska u institucijama Bosne i Hercegovine neće glasati za odluke, potvrdivši blokadu u državnim institucijama zbog odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o Zakonu o poljoprivrednom zemljištu.
“Odlučivanje se odnosi na oba doma Parlamentarne skupštine, komisije, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Savjet ministara Bosne i Hercegovine i u tom pogledu odluke neće biti usvajane. Što se tiče drugih nivoa, za sada se sve ostavlja u redovnoj aktivnosti.”
Iako se očekivalo, na sastanku nije bila predsjednica RS-a Željka Cvijanović, a, uz Dodika, sastankom je predsjedavao predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija, također iz SNSD-a.
Na sastanku je bio predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine Milan Tegeltija.
Iako su bili pozvani, sastanku nisu prisustvovali predsjednici Partije demokratskog progresa (PDP) i Srpske demokratske stranke (SDS) Branislav Borenović i Mirko Šarović, koji su i zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
(Kliker.info-AJB)
Politički predstavnici entiteta Republika Srpska koji obavljaju dužnosti u državnim institucijama Bosne i Hercegovine nedavno su se sastali u administrativnom centru u Istočnom Sarajevu na, kako je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine...
... Milorad Dodik rekao, radno-konsultativnom sastanku kojem su prisustvovali predstavnici Obavještajno-sigurnosne agencije, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, Centralne izborne komisije i drugi.
Na adrese učesnika ovog sastanka stiglo je pismo koje potpisuju ambasador EU u BiH Johann Sattler, šefica OSCE-a u BiH, ambasadorica Kathleen Kavalec i otpravnica poslova Ambasade SAD u Sarajevu Ellen Germain.
Učesnici sastanka su u pismu opometnuti da kao rukovodioci službi moraju biti nezavisni od političkog utjecaja i da se klone bilo kakvih aktivnosti koje mogu dovesti u pitanje njihovu nezavisnost.
U pismu se, također, ističe da je neprihvatljivo i za Bosnu i Hercegovinu i za njen evropski put da su učestvovali na političkom sastanku koji ozbiljno dovodi u pitanje njihovu nezavisnost i nepristrasnost.
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko ranije je ocijenio da se skup koji je organizirao Milorad Dodik 20. februara u administrativnom centru Vlade RS u Istočnom Sarajevu, a kojemu su prisustvovali zvaničnici s državnog nivoa, "de facto ticao provođenja politike Republike Srpske vezane uz blokiranje procesa odlučivanja u državnim institucijama".
Inzko je ocijenio da je prisustvo na tom sastanku neprihvatljivo, jer ono de facto pokazuje spremnost na učešće u blokiranju donošenja odluka u institucijama na državnom nivou.
- Ono, također, ozbiljno dovodi u pitanje profesionalni, moralni i lični integritet učesnika i percepciju nezavisnosti institucija koje oni predstavljaju. Čelnici nezavisnih institucija zakonski su obavezni da osiguraju nezavisnost tih institucija od političkog utjecaja i da se suzdrže od svakog djelovanja koje bi moglo ugroziti instituciju koju predstavljaju ili pak njenu nezavisnost - naveo je visoki predstavnik u saopćenju za javnost.
Podsjetio je da državni zvaničnici u institucijama BiH koji su izabrani i imenovani s teritorije entiteta nisu predstavnici entiteta nego države BiH. U skladu sa Aneksom 4. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH (Ustav BiH), državne institucije i državni zvaničnici, kako kaže, vrše svoje dužnosti u skladu sa Ustavom BiH i odlukama institucija BiH, a ne entiteta.
- Ponovio bih još jednom da državni zvaničnici koji su prisustvovali skupu održanom 20. februara 2020. u Istočnom Sarajevu, kao i svi drugi državni zvaničnici, imaju odgovornost da strogo poštuju Ustav BiH i zakon i da su dužni osigurati puno i nesmetano funkcioniranje državnih institucija, uključujući i brz proces odlučivanja - kazao je Inzko.
(Vijesti.ba / Avaz)
Gradsko vijeće Sarajeva donijelo Odluku da Christianu Schwarz-Schillingu dodijeli priznanje "Počasni građanin Grada Sarajeva", čovjeku koji se od 1993. godine borio za očuvanje Bosne i Hercegovine i danas se bori za njenu cjelovitost i teritorijalni integritet.
Kako je navedeno, Schwrz-Schillin borio se za vojnu intervenciju i za aktivno učešće Njemačke u NATO akcijama na teritoriji bivše Jugoslavije, kao i za ukidanje nepravednog embarga na naoružanje nametnutog BiH, organizirao je demonstracije, pomoć i posjećivao Sarajevo u ratnim godinama, tražio načine da se Sarajevo oslobodi opsade. U ličnim kontaktima s vodećim svjetskim političarima u Evropi i u Americi širio je istinu o ratu u BiH.
Također je donesena i odluka o priznanja „Plaketa Grada Sarajeva“ Husrefu Musemiću, koji je dugogodišnji sportski radnik, trener Fudbalskog kluba Sarajevo, postigao vrhunske rezultate posebno 2019. godine kada šampionsku titulu i kup BiH, te ulazi u historiju FK Sarajeva kao jedini trener koji je ujednoj sezoni osvojio duplu krunu.
Rečeno je kako je veza između Sarajeva i Musemića posebna. Čak pet puta se vraćao na klupu voljenog kluba. Prošlogodišnji uspjeh Musemića, samim tim je i uspjeh Grada Sarajeva, dodatna promocija sporta i fudbala u glavnom gradu BiH, te smatram da se ovakvi vrhunski rezultati trebaju poštovati i nagraditi.
Na sjednici je donesena i Odluka o dodjeli priznanja „Plaketa Grada Sarajeva“ Branislavi Rakonjac koja je pionir kvantne medicine u Sarajevu i BiH. Prva se u našoj državi po čela baviti informoterapijom. Osnivač je i direktor Centra Tradicionalne i Alternativne medicine u našem gradu, te izdavač časopisa i autor knjiga koje popularišu brigu o zdravlju. Kvantna medicina je novi pravac holističke medicine koja se razvija u 21. vijeku, a koji integriše znanja i iskustva kvantne fizike, zapadne i istočne medicine kao i bioelektronike.
Vijećnici su danas donijeli i Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o organizaciji i djelokrugu organa uprave Grada Sarajeva, kao i Odluku o usvajanju Regulacionog plana "Švrakino Selo - Aneks" s Prijedlogom Odluke o provođenju Regulacionog plana "Švrakino Selo - Aneks".
Gradski vijećnici su donijeli i odluku o sufinansiranju kulturnih manifestacija koje su od značaja za grad Sarajevo- Sarajevska zima", Sarajevske večeri muzike - SVEM.
K znanju su primljene informacije o stanju mostova u gradu Sarajevu s prijedlogom mjera i informacija o postupku prestanka Društva "EYOF 2019" d.o.o.
(Vijesti.ba / FENA)
Akademik Muhamed Filipović umro je danas u 91. godini. Bio je filozofski pisac, teoretičar, esejista i jedan od značajnijih bosanskohercegovačkih filozofa.
Akademik Filipović rođen je u Banjoj Luci 3. avgusta 1929. godine.
Diplomirao je na Filozofskom fakultetu, a doktorirao 1960. godine. Bio je član Akademije nauka BiH i predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.
Radio je kao profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Objavio je 14 knjiga, od kojih su neke prevedene na druge jezike.
Najveći broj prijevoda doživjela je knjiga "Lenjin - monografija njegove misli", koja je prevedena na danski, švedski, francuski, bugarski, slovački, italijanski i kineski.
(Vijesti.ba / Avaz)
Već prije nekoliko godina u Bosni i Hercegovini je pređena crvena linija, ali nažalost nije se reagiralo na pravi način. EU ozbiljno razmatra da Miloradu Dodiku zabrane vizu, odnosno ulazak u EU, izjavio je Wolfgang Petritsch, bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH.
Kako to prenosi Dnevni avaz, Petritsch žali što netko od njegovih nasljednika nije iskoristio ovlasti za nametanje zakona i kažnjavanje političara. Visoki predstavnik može nekom političaru trajno ili na određeni rok zabraniti političko djelovanje, ali slična mjera nije izrečena više od 15 godina, jer za to SAD i Turska moraju imati suglasnost Rusije.
Granica koja je prijeđena je odluka Narodne skupštine Republike Srpske o blokadi svih institucija Bosne i Hercegovine dok iz Ustavnog suda BiH ne odu strani suci.
Inozemni članovi Suda BiH naime osiguravaju većinu odlukama sudaca Bošnjaka, kojima se protivi Milorad Dodik, šef srpske politike u BiH. Dodik pak na svojoj strani ima Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH.
Narodna skupština Republike Srpske prošlog je ponedjeljka donijela odluku da srpski dužnosnici neće sudjelovati u radu državnih institucija BiH, no sam Milorad Dodik to demantira. I ja sudjelujem u radu Predsjedništva BiH, izjavio je Dodik u intervjuu za N1.
Prvo red dramatičnih, autonomaških izjava o razbijanju Bosne i Hercegovine, potom red pomirljivih izjava: u tom ritmu Milorad Dodik funkcionira godinama, prvo kao premijer i predsjednik Republike Srpske, a sad kao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Za N1 Dodik je demantirao srpsku blokadu državnih institucija BiH: “Svi ljudi će sjediti na svojim poslovima, dolaziti na sjednice skupštine i sjednice Vijeća ministara. Hoćemo li glasati za ili protiv to je naša stvar, ali ne blokiramo.
To je nakaradna konstrukcija propagatora koji govori o blokadi. Kakva blokada, ja sam neki dan bio na sjednici Predsjedništva, blokada je da nisam došao”, rekao je Dodik. “Mi hoćemo Daytonski ustav i prihvaćamo tu Bosnu i Hercegovinu, ovu Bosnu ne prihvaćamo”, rekao je na pitanje o zahtjevu za odcjepljenje RS. “Uvjeren sam da će se pokazati da BiH ne može egzistirati, to nije moja mržnja ili hir, to je moja procjena.
Zašto Amerikanci podržavaju BiH kojom su Bošnjaci nezadovoljni jer nisu dobili sve, u kojoj su Srbi nezadovoljni, a Hrvati devastirani u političkom smislu, sa stajališta prava?” dodao je Dodik.
Tako je ponovo sukob sveo na razlike u političkim stavovima oko unutrašnjeg uređenja BiH, jasno signalizirajući da odustaje od konkretnih akcija, koje bi mogle izazvati reakciju EU i Zapada. “Nitko nema plan odcjepljenja”, ističe Dodik. “Nama se imputira to što mi ne isključujemo mogućnost da se to jednog dana dogodi. Ne zato što mi hoćemo, već zato što Bosna ne može. Ja propagiram da se ovdje učini nešto održivo i da nema konflikta. Uz najobilnije intervencije međunarodne zajednice, od Bosne i Hercegovine se nije napravila funkcionalna zemlja”, ustvrdio je Dodik.
Bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch ističe kako se u slučaju Dodikovih prošlotjednih izjava o mogućoj secesiji i odcjepljenju Republike Srpske radi o direktnim napadima i kršenju Daytonskog sporazuma.
“Svojim potezima i najavama secesije on u stvari napušta sve odredbe Daytonskog sporazuma, što kao posljedicu ima i upitan status srpskog entiteta. Stvarno se pitam što se može dogoditi i kako će međunarodna zajednica reagirati. Kancelarija visokog predstavnika u BiH još ima moć i zadatak da nametne da se poštuju sve odredbe iz Daytona, a samim tim i Ustav BiH”, ističe austrijski političar. Otkrio je da političari EU pripremaju sankcije protiv političkog lidera Srba u BiH.
“Kao što se zna, Dodik je već na crnoj listi SAD-a. Informiran sam iz Bruxellesa da EU ozbiljno razmatra da gospodinu Dodiku zabrane vizu, odnosno ulazak u EU. Ne znam hoće li se to dogoditi, vidjet ćemo sve uskoro”, rekao je Petritsch u razgovoru za sarajevski Dnevni avaz.
Najjača hrvatska stranka u BiH, HDZ BiH, u tamošnjim sukobima obično diskretno drži stranu Miloradu Dodiku, koji opet javno stalno podržava hrvatsku stvar, odnosno podržava zahtjev HDZ-a i poziva na usvajanje novog izbornog zakona kojim bi se onemogućilo da većinski Bošnjaci biraju Hrvatima političke predstavnike, kao što je to treći put pošlo za rukom Željku Komšiću, članu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović podržava Dodikov stav oko ustavnog suda, jer smatra da zemlja koja ima ambicije da postane članica EU ne može imati strance na takvim položajima. No kad je riječ o Dodikovim verbalnim eskapadama poput prošlotjedne, kad gromoglasno najavljuje odcjepljenje RS da bi to par dana kasnije povukao, u takvim prilikama Čović obično drži distancu.
Bivši član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, dugogodišnji Dodikov politički oponent, u emisiji “Nedjeljom u dva” je na pitanje kako vidi brak HDZ-a i Dodikova SNSD-a rekao kako se tu radi o HDZ-ovoj frustraciji bošnjačkom Strankom demokratske akcije.
Ivanić vjeruje da se u iduće tri godine u BiH ništa neće događati i da će prošlotjedna halabuka brzo prestati jer “SDA treba Dodika, i on treba njih”.
A BiH funkcionira, nešto bolje ili lošije nego zemlje u susjedstvu, s tim da nije lako biti Hrvat ili Bošnjak u srpskom entitetu, niti Srbin na područjima gdje Srbi nisu većina.
Snježana Pavić (Jutarnji list)
Na zahtjev DW-a Njemačko ministarstvo vanjskih poslova prenosi zajedničku izjavu zemalja Kvinte – SAD, Velike Britanije, Italije, Francuske i Njemačke – o situaciji u Bosni i Hercegovini.
U saopštenju se navodi kako “njemačka vlada podržava Bosnu i Hercegovinu kao stabilnu i funkcionirajuću zemlju u kojoj se poštuju načela pravne države, te njezin teritorijalni integritet. Centralni stabilizirajući faktor je pritom pridržavanje odredaba Daytonskog sporazuma u svim njegovim aspektima.”
Naglašava se kako “secesionistička retorika jednako kao i blokade ili ultimatumi zemlju bacaju unazad. Bosna i Hercegovina treba funkcionirajuće institucije kako bi mogla napredovati na svom reformskom putu u smjeru Europske unije te kako bi uhvatila privredni priključak. Pri tome je poštivanje načela pravne države ključni element, pri čemu Ustavni sud predstavlja centralnu instituciju.”
Dalje se kaže kako “s obzirom na izazove pred kojima Bosna i Hercegovina stoji, međunarodni ustavni suci, koje je u skladu s bosanskim ustavom imenovao predsjednik Europskog suda za ljudska prava, pritom i nadalje imaju važnu funkciju.”
“Odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće , kao što stoji i u Ustavu zemlje. S obzirom na to mi smatramo da je odluka Milorada Dodika da blokira trgovinu unutar zemlje i rad bosanskih institucija, te da dovede u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, vrlo štetna za razvoj Bosne i Hercegovine i za njezino približavanje Europskoj uniji. Nužne reforme, prije svega kada je riječ o vladavini prava i o socio-ekonomskom području, jednako kao i nužnost da se što prije riješi pitanje održavanja lokalnih izbora u Mostaru, na taj se način svjesno odgađaju na neodređeno vrijeme”, navodi se u zajedničkoj izjavi zemalja Kvinte koje je DW-u dostavilo Njemačko ministarstvo vanjskih poslova.
(Kliker.info-DW)
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko ocijenio je da se skup koji je organizirao Milorad Dodik 20. februara u Administrativnom centru Vlade RS u Istočnom Sarajevu, a kojemu su prisustvovali zvaničnici sa državnog nivoa, "de facto ticao provođenja...
...politike Republike Srpske vezane za blokiranje procesa odlučivanja u državnim institucijama".
- Prisustvo na tom sastanku je neprihvatljivo, jer ono de facto pokazuje spremnost na učešće u blokiranju donošenja odluka u institucijama na državnom nivou. Ono također ozbiljno dovodi u pitanje profesionalni, moralni i lični integritet učesnika i percepciju nezavisnosti institucija koje oni predstavljaju. Čelnici nezavisnih institucija zakonski su obavezni da osiguraju nezavisnost tih institucija od političkog uticaja i da se suzdrže od svakog djelovanja koje bi moglo ugroziti instituciju koju predstavljaju ili pak njenu nezavisnost - ističe visoki predstavnik u saopćenju za javnost.
Podsjeća da državni zvaničnici u institucijama BiH koji su izabrani i imenovani sa teritorije entiteta nisu predstavnici entiteta nego države BiH. U skladu sa Aneksom 4. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH (Ustav BiH), državne institucije i državni zvaničnici, kako kaže, vrše svoje dužnosti u skladu sa Ustavom BiH i odlukama institucija BiH, a ne entiteta.
- Ponovio bih još jednom da državni zvaničnici koji su prisustvovali skupu održanom 20. februara 2020. u Istočnom Sarajevu, kao i svi drugi državni zvaničnici, imaju odgovornost da strogo poštuju Ustav BiH i zakon i da su dužni osigurati puno i nesmetano funkcioniranje državnih institucija, uključujući i brz proces odlučivanja - kazao je Inzko, saopćeno je iz OHR-a.
(Vijesti.ba)
- Posjeta princa od Velsa Bosni i Hercegovini je pokazatelj sve veće posvećenosti Ujedinjenog Kraljevstva Bosni i Hercegovini i regionu zapadnog Balkana, njegove podrške reformama kojima će se poboljšati život građana i stvarati svjetlija budućnost, kao i dugogodišnje lične predanosti Njegovog visočanstva pomirenju na zapadnom Balkanu - saopćeno je.
Njegovo visočanstvo će posjetiti Sarajevo i Srebrenicu. Ključni dio bit će posjeta Memorijalnom centru u Srebrenici i obilježavanje 25. godišnjice genocida. U pratnji predstavnika udruženja preživjelih, među kojima će biti i majke koje još traže svoje nestale članove porodice, Njegovo visočanstvo će odati počast žrtvama. Njegovo visočanstvo se već ranije susrelo s porodicama nestalih iz BiH i iz cijelog regiona u svom domu 2017. i 2018. godine. U Srebrenici i u Sarajevu imat će priliku da čuje detalje o tome koliko je učinjeno na pronalasku osoba koje se još vode kao nestali u cijelom regionu.
U Sarajevu princ od Velsa će se susresti s članovima Predsjedništva BiH, te predstavnicima iz oblasti biznisa, politike, kulture, civilnog društva i Oružanih snaga. Predviđen je i susret Njegovog visočanstva s vjerskim liderima u BiH kako bi odao priznanje njihovom radu na pomirenju i izgradnji razumijevanja između zajednica. Njegovo kraljevsko visočanstvo će se upoznati s načinom na koji UK pomaže osobama koje su preživjele seksualno nasilje tokom rata da prevaziđu stigmu s kojom se one i njihove porodice suočavaju.
Princ Charles posjetit će, također, lokalne zanatlije i obići neke od historijskih znamenitosti u starom dijelu Sarajeva.
- Susrest će se s osobama koje se svojim radom zalažu za bolju budućnost svoje zemlje poput socijalnih poduzetnika, aktivista, proizvođača hrane i drugih lidera održivog razvoja. Osnovci iz različitih krajeva BiH predstavit će svoje projekte koje su razvili kroz program “Škole za 21. vijek” koji britanski savjet provodi u svim osnovnim školama zapadnog Balkana. U kontekstu visoke emigracije ovo mladima daje mogućnost da steknu nove IT vještine, razvijaju kritičko razmišljanje i vještine svladavanja problema te im nudi veći poticaj da ostanu i oblikuju budućnost svoje zemlje - navedeno je u saopćenju.
(Vijesti.ba)
U priopćenju saveznog Ministarstva vanjskih poslova se navodi kako "njemačka vlada podržava Bosnu ni Hercegovinu kao stabilnu i funkcionirajuću zemlju u kojoj se poštuju načela pravne države, te njen teritorijalni integritet. Centralni stabilizirajući faktor je pritom pridržavanje odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma i svih njegovih aspekata".
Naglašava se kako "secesionistička retorika, jednako kao i blokade ili ultimatumi, unazađuju zemlju. Bosna i Hercegovina treba funkcionirajuće institucije kako bi mogla napredovati na svom reformskom putu u pravcu Europske unije i ostvariti ekonomsku integraciju. Pri tome je poštivanje načela pravne države ključni element, pri čemu Ustavni sud predstavlja centralnu instituciju."
Dalje se kaže kako "s obzirom na izazove pred kojima Bosna i Hercegovina stoji, međunarodni ustavni suci, koje je u skladu s bosanskim ustavom imenovao predsjednik Europskog suda za ljudska prava, i dalje imaju važnu funkciju."
"Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće, kao što stoji i u Ustavu zemlje. S obzirom na to, mi smatramo da su odluke Milorada Dodika da blokira trgovinu unutar zemlje i rad bosanskih institucija, te da dovede u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, vrlo štetne za razvoj Bosne i Hercegovine i za njeno približavanje Europskoj uniji. Nužne reforme, prije svega kada je riječ o vladavini prava i o socio-ekonomskom području, jednako kao i nužnost da se što prije riješi pitanje održavanja lokalnih izbora u Mostaru, na taj se način svjesno odgađaju na neodređeno vrijeme", navodi se u zajedničkoj izjavi zemalja Quinte koje je DW-u dostavilo njemačko Ministarstvo vanjskih poslova.
Quinta je neformalna grupa za donošenje odluka i nastala je kao "direktorijum" različitih subjekata kao što su NATO i G7/G20. Prvi sastanci ove grupe su se dogodili osamdesetih godina prošlog stoljeća, a članice raspravljaju o svim važnim međunarodnim političkim pitanjima.
(Vijesti.ba / DW)
Saopšteno je ovo danas iz Stranke demokratske akcije (SDA).
Dodaju da Bosna i Hercegovina ima svoj zaseban evropski put i da on ne zavisi od rješavanja odnosa u regiji s kojima naša država nema nikakvu direktnu vezu.
- Bh. institucije uspješno sarađaju sa institucijama EU i Delegacijom EU u Sarajevu. Ta saradnja je dovoljan okvir koji, uz ubrzano provođenje reformi i ispunjavanje uvjeta iz Mišljenja Evropske komisije, omogućava Bosni i Hercegovini da ubrza svoj evropski put, navode iz SDA.
(Vijesti.ba)
Nema ni govora da u Ustavnom sudu BiH bude bilo koja "etnička reprezentacija", onako kako to priželjkuju lideri SNSD-a i HDZ-a BiH Milorad Dodik i Dragan Čović.
Poručio je ovo u izjavi za Vijesti.ba direktor Istraživačko-dokumentacionog centra (IDC) iz Sarajeva Mirsad Tokača.
Naglašava da je sastav Ustavnog suda BiH, kojeg čini devet članova, definisan članom VI, tačka 1a): "Četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana Skupština Republike Srpske. Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom".
- Vidim da mnogi ne čitaju originalnu verziju Ustava BiH, pa bih želio da javnosti skrenem pažnju da je u ovoj odredbi jezgro i temelj buduće građanske Bosne - napominje Tokača.
Onima koji žele provjeriti tačnost ovih navoda poručio je da pročitaju originalnu englesku verziju dejtonskog Ustava, koja se nalazi u arhivi UN-a u New Yorku. A kada je u pitanju konkretni član VI, tačka 1a), on na engleskom glasi:
"Four members shall be selected by the House of Representatives of the Federation, and two members by the Assembly of the Republika Srpska. The remaining three members shall be selected by the President of the European Court of Human Rights after consultation with the Presidency".
Ističe da je izuzetno važno naglasiti, da "u kontekstu Čovićeve besmislene priče o 'legitimnim predstavnicima naroda', nema ni govora da u Sudu bude bilo koja 'etnička reprezentacija', kako to priželjkuju Dodik i Čović".
Tokača navodi da sve sudije u Ustavnom sudu BiH mogu biti iz jednog naroda, ukoliko tako izglasaju parlamenti entiteta.
- Stvara se nepotrebna halabuka oko Ustavnog suda BiH, a nema adekvatnog odgovora na Dodikove i Čovićeve pokušaje da promijene način izbora sudija. Treba jasno naglasiti da tu ne može biti nikakva "etnička reprezentacija", kako oni forsiraju tu priču - rekao nam je Tokača.
Predsjednicima SNSD-a i HDZ-a BiH poručio je da su ispucali sve mogućnosti, te da im, ukoliko smatraju kako je nešto mimo Ustava BiH i zakona, umjesto što stvaraju nepotrebne tenzije, još jedino preostaje da se žale Evropskom sudu za ljudska prava.
- Pokušaj da se i u Ustavni sud, umjesto profesionalaca i ljudi s integritetom, izaberu etno-politički poslušnici mora biti spriječena - potcrtava Tokača.
Uz sve ovo, nastavlja naš sagovornik, treba imati u vidu presude Evropskog suda za ljudska prava, koji je iznad svih zakona BiH, pa tako i iznad odluka Ustavnog suda BiH.
- Prijetnje i opstrukcije, a pogotovo šovenske želje koje rastakaju Bosnu neće proći, ako ima imalo pameti u nama - zaključuje Tokača u razgovoru za Vijesti.ba.
(Vijesti.ba)
Princip konstitutivnosti naroda je morao biti prihvaćen u momentu potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, da bi se "zaustavili rat i genocid". Međutim, princip konstitutivnosti naroda ne može biti princip Evropske unije, rekao je danas na sesiji Kruga 99 Milan Dunović, potpredsjednik Federacije BiH, javlja Anadolu Agency
On je kazao da te stvari ne mogu biti zastupljene u medijskom prostoru, a posebno u izbornom zakonodavstvu ukoliko BiH teži ka EU što lideri svih političkih stranaka u zemlji tvrde.
U posljednje vrijeme u medijima se pojavljuju različiti natpisi o karakteru trenutne krize vlasti u BiH pa i o mogućim ishodima koji će iz nje proisteći.
Stav Kruga 99 je da izlaz iz ove krize treba tražiti i graditi na tragovima mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvu u EU, na temelju vrijednosti koje zastupa EU, u članu 2 Ugovora o EU te dosadašnje presude Evropskog suda za ljudska prava.
Dunović je podsjetio da se u posljednje vrijeme jako puno govori o stanju u društvu, o odnosu između entiteta, odnosu entiteta i države BiH...
"Međutim, možda se premalo govori o načinima izlaska iz takve krize. Ono što je važno jeste da postoji mišljenje Evropske komisije i da su u tom mišljenju navedene neke stvari koje neprijatelje BiH, mislim na političke neprijatelje, kako u samoj BiH tako i regionu, dovodi u paniku. Mislim da oni i treba da budu u panici, jer vrlo dobro znaju šta piše u mišljenju EK, između ostalog i po pitanju izbornog zakonodavstva i poštivanja presuda Međunarodnog suda za ljudska prava i građanskih prava svih građana u BiH", pojasnio je Dunović.
Smatra da sva ova priča o legitimnom predstavljanju ide u dva smjera.
Podsjetio je da se prvo govorilo o legitimnom predstavljanju naroda što je potpuno u suprotnosti s evropskim standardima i mišljenjem EK-a, a sada se ide korak dalje pa se govori čak o legitimnom predstavljanju entiteta u BiH.
"Kao da je entitet država, a BiH neka organizacija u kojoj predstavljate entitet. To je potpuno neprihvatljivo, to ne postoji i oni koji tako govore su svjesni opasnosti svojih riječi i postaju na neki način taoci svojih izjava. Morat će da te izjave koriguju, a sve patriotski i probosanski orijentisane političke stranke moraju početi razmišljati na iznalaženju rješenja isključivo na mišljenju EK-a", izjavio je Dunović danas u Sarajevu.
Kako je kazao, u presudi Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića, nisu navedene stvari koje predstavnici HDZ-a iznose u medijskom prostoru.
"Često se govori o legitimnom predstavljaju članova Predsjedništva BiH. Kada uzmete presudu po apelaciji Bože Ljubića, to se apsolutno ne spominje. To legitimno predstavljanje ne postoji, nije evropska vrijednost i ono se zapravo i negira u mišljenjima Evropske komisije", rekao je Dunović.
Mišljenja je da je razgovor uvijek dobrodošao.
"Međutim, ako dolazite na razgovor s ultimatumima koji su neostvarivi, onda to zapravo i nije razgovor. Ne može se razgovarati na način da jedan predsjednik stranke, u ovom slučaju član Predsjedništva BiH, kaže: 'Razgovarat ćemo kada istjeramo strane sudije'. Sastav Ustavnog suda BiH je definisan Ustavom BiH. Ne postoji zakon koji ovih dana upućuju u parlamentarnu proceduru, kojim se strane sudije mogu eliminisati. To moraju biti ustavne promjene. Razgovora ne može biti na ultimatumima gdje kažete da nećete poštivati ono što piše u Ustavu BiH. To onda nije dijalog i ne vodi nikakvom konstruktivnom rješenju, to su ucjene", pojasnio je Dunović.
Odgovarajući na pitanje o tome da li će ti ultimatumi na kraju utjecati na neke odluke kao što je usvajanje budžeta BiH, mišljenja je da je Milorad Dodik svjestan da je usvajanje budžeta važno i za Republiku Srpsku (RS).
"Ako misli da RS može funkcionisati bez toga onda se grdno vara", poručio je Dunović.
Banjaluka najatraktivnije zemljišta u strogom centru i Muzej savremene umjetnosti, nije izgubila zbog zavjere stranaca, kako to pokušava predstaviti gradonačelnik Igor Radojičić, nego je u pitanju čista otimačina imovine Banjaluke u korist ličnog interesa pojedinaca, izjavio je predsjednik Gradske organizacije SDS Banjaluka Slavko Grbić.
On je na konferenciji za novinare danas rekao da se zbog visine štete za Grad, koja prelazi 100 miliona KM, ovo može nazvati najvećom katastrofom koja se do sada desila Banjaluci, do koje nije moglo doći bez znanja i učešća vrha vlasti u Gradu i Republici Srpskoj.
"Slažemo da s izjavom gradonačelnik da je ova odluka Ustavnog suda BiH, izuzetno štetna za Banjaluku i Republiku Srpsku, ali pitamo gradonačelnika zašto izbjegava reći za koga je korisna i da li su osobe kojima je sada dodijeljena članovi SNSD ili kakva je njihova veza ovom strankom“, upitao je Grbić.
On je kazao da od početka ovog slučaja, koji se na sudu vodi 16 godina, SNSD-ovi gradonačelnici nisu imali hrabrosti i želje da zaštite ovu imovinu.
Istakao je da su i prethodne odluke sudova iz RS, koje su bile negativne po Banjaluku, bile jasan znak da se moraju pokrenuti odlučni koraci kako bi se spriječila katastrofa koja je sada zadesila Grad.
„Da li je moguće da je gradonačelniku tek prije dva dan, kada je sve izgubljeno, postalo jasno da ovdje ima posla za istražne organe. Tek sada se sjetio da istraži kako su misteriozno nestajali dokumenti koji potvrđuju vlasništvo Grada nad imovinom i zašto ugovor koji potvrđuje vlasništvo Grada, nikada nije zaveden u zemljišno-knjižnu evidenciji Osnovnog suda u Banjaluci“, upitao je Grbić, i podsjetio da za sve to niko do sada nije odgovarao.
On tvrdi da gradonačelnik, "u cilju skretanja pažnje sa ove katastrofe, po ugledu na svoj stranački vrh, plasira teorije zavjere sa kojima pokušava baciti prašinu u oči gađanima".
"Sva priča o nekim strancima pada u vodu kada se vidi presuda Ustavnog suda BiH gdje na prvoj strani piše da u donošenju ove odluke i nisu učestvovale strane sudije, nego da su je u tom slučaju bilo po dvoje sudija iz tri konstitutivna naroda“, naveo je Grbić.
On je kaže da je opšte poznato da su domaće sudije u ovom sudu postavile tri vladajuće stranke, kao i kakav uticaj te stranke imaju u ovom sudu.
"Mi još ne znamo kako su u ovom slučaju glasale sudije iz reda srpskog naroda. Ali je za sada sigurno da oni nisu poštovali odluka NSRS o nedonošenju odluka u organima na nivou BiH i da su samim prisustvom u odluci omogućili donošenje ove odluke“, kazao je Grbić, i dodao je sigurno da ova odluka nije mogla biti donesena bez glasova sudija iz reda hrvatskog naroda.
On je kazao da se Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske vodi kao republička institucija i upitao zašto se i politički vrh Republike Srpske nije angažovao da zaštiti tu imovinu.