Ambasade Evropske unije, OSCE-a i Sjedinjenih Američkih Država uputile su pismo državnim zvaničnicima koji su prisustvovali političkom skupu u Istočnom Sarajevu koji je organizirao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda Milorad Dodik prije osam dana. 

Na adrese državnih zvaničnika u institucijama Bosne i Hercegovine koji su se odazvali telefonskom pozivu iz kabineta predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zorana Tegeltije da dođu na skup u Istočnom Sarajevu povodom odluke srpskih predstavnika vlasti o blokiranju odlučivanja u državnim institucijama stiglo je pismo upozorenja iz ambasada EU-a, OSCE-a i SAD-a.

Pismo potpisuju ambasador Delegacije EU-a u Bosni i Hercegovini Johann Sattler, šefica Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini Kathaleen Kavalec i otpravnica poslova Ambasade SAD-a u Bosni i Hercegovini Ellen Germain.

Oni su u pismu upozorili državne službenike i ostale zvaničnike koji su prisustvovali sastanku u Administrativnom centru Vlade RS-a da moraju biti nezavisni od političkog utjecaja i suzdržati se od bilo kakvih aktivnosti koje mogu dovesti u pitanje njihovu nezavisnost, ali i nezavisnost institucija koje predstavljaju, prenosi Klix.

Politički skup koji ugrožava nezavisnost i nepristranost

Evropska komisija naglasila je da javna uprava u Bosni i Hercegovini treba postati profesionalnija, nezavisnija i depolitiziranija te da se u tom kontekstu državni službenici i ostali imenovani zvaničnici na nivou države moraju pridržavati najviših profesionalnih standarda neophodnih za funkcije koje obavljaju.

“Vi ste predstavnici države Bosne i Hercegovine, a ne predstavnici entiteta Republika Srpska u institucijama države Bosne i Hercegovine. Kao državni zvaničnici morate predstavljati sve građane Bosne i Hercegovine bez obzira na njihovu ili vašu etničku ili političku pozadinu ili mjesto prebivališta”, navodi se u pismu.

Ambasadori su rekli da je neprihvatljivo za Bosnu i Hercegovinu i njen evropski put da državni službenici i ostali funkcioneri učestvuju na političkom skupu koju ugrožava njihovu nezavisnost i nepristranost. 

Sastanak u Istočnom Sarajevu

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik 20. februara održao je sastanak s predstavnicima vlasti iz RS-a na nivou Bosne i Hercegovine u Istočnom Sarajevu.

Tada je rekao da predstavnici bh. entiteta Republika Srpska u institucijama Bosne i Hercegovine neće glasati za odluke, potvrdivši blokadu u državnim institucijama zbog odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o Zakonu o poljoprivrednom zemljištu.

“Odlučivanje se odnosi na oba doma Parlamentarne skupštine, komisije, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Savjet ministara Bosne i Hercegovine i u tom pogledu odluke neće biti usvajane. Što se tiče drugih nivoa, za sada se sve ostavlja u redovnoj aktivnosti.”

Bez PDP-a i SDS-a

Iako se očekivalo, na sastanku nije bila predsjednica RS-a Željka Cvijanović, a, uz Dodika, sastankom je predsjedavao predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija, također iz SNSD-a.

Na sastanku je bio predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine Milan Tegeltija.

Iako su bili pozvani, sastanku nisu prisustvovali predsjednici Partije demokratskog progresa (PDP) i Srpske demokratske stranke (SDS) Branislav Borenović i Mirko Šarović, koji su i zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

(Kliker.info-AJB)

• 

  HERCEG-BOSNA U HAAGU (19) – Heliodrom: Premlaćivanja, izgladnjivanja, živi štitovi, pogibije, deportacije…

  22.Feb 2020
• 

  HERCEG-BOSNA U HAAGU (18): Prlić je znao da su zatočenici u Vojnom prisiljeni piti mokraću i jesti izmet

  15.Feb 2020
• 

  HERCEG-BOSNA U HAAGU (17) – Istočni Mostar: Glad, žeđ, strah, mrak, bolest, smrt

  8.Feb 2020

Već prije nekoliko godina u Bosni i Hercegovini je pređena crvena linija, ali nažalost nije se reagiralo na pravi način. EU ozbiljno razmatra da Miloradu Dodiku zabrane vizu, odnosno ulazak u EU, izjavio je Wolfgang Petritsch, bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH.

Kako to prenosi Dnevni avaz, Petritsch žali što netko od njegovih nasljednika nije iskoristio ovlasti za nametanje zakona i kažnjavanje političara. Visoki predstavnik može nekom političaru trajno ili na određeni rok zabraniti političko djelovanje, ali slična mjera nije izrečena više od 15 godina, jer za to SAD i Turska moraju imati suglasnost Rusije.

Autonomaške izjave

Granica koja je prijeđena je odluka Narodne skupštine Republike Srpske o blokadi svih institucija Bosne i Hercegovine dok iz Ustavnog suda BiH ne odu strani suci.

Inozemni članovi Suda BiH naime osiguravaju većinu odlukama sudaca Bošnjaka, kojima se protivi Milorad Dodik, šef srpske politike u BiH. Dodik pak na svojoj strani ima Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH.

Narodna skupština Republike Srpske prošlog je ponedjeljka donijela odluku da srpski dužnosnici neće sudjelovati u radu državnih institucija BiH, no sam Milorad Dodik to demantira. I ja sudjelujem u radu Predsjedništva BiH, izjavio je Dodik u intervjuu za N1.

Prvo red dramatičnih, autonomaških izjava o razbijanju Bosne i Hercegovine, potom red pomirljivih izjava: u tom ritmu Milorad Dodik funkcionira godinama, prvo kao premijer i predsjednik Republike Srpske, a sad kao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Za N1 Dodik je demantirao srpsku blokadu državnih institucija BiH: “Svi ljudi će sjediti na svojim poslovima, dolaziti na sjednice skupštine i sjednice Vijeća ministara. Hoćemo li glasati za ili protiv to je naša stvar, ali ne blokiramo.

To je nakaradna konstrukcija propagatora koji govori o blokadi. Kakva blokada, ja sam neki dan bio na sjednici Predsjedništva, blokada je da nisam došao”, rekao je Dodik. “Mi hoćemo Daytonski ustav i prihvaćamo tu Bosnu i Hercegovinu, ovu Bosnu ne prihvaćamo”, rekao je na pitanje o zahtjevu za odcjepljenje RS. “Uvjeren sam da će se pokazati da BiH ne može egzistirati, to nije moja mržnja ili hir, to je moja procjena.

Zašto Amerikanci podržavaju BiH kojom su Bošnjaci nezadovoljni jer nisu dobili sve, u kojoj su Srbi nezadovoljni, a Hrvati devastirani u političkom smislu, sa stajališta prava?” dodao je Dodik.

Tako je ponovo sukob sveo na razlike u političkim stavovima oko unutrašnjeg uređenja BiH, jasno signalizirajući da odustaje od konkretnih akcija, koje bi mogle izazvati reakciju EU i Zapada. “Nitko nema plan odcjepljenja”, ističe Dodik. “Nama se imputira to što mi ne isključujemo mogućnost da se to jednog dana dogodi. Ne zato što mi hoćemo, već zato što Bosna ne može. Ja propagiram da se ovdje učini nešto održivo i da nema konflikta. Uz najobilnije intervencije međunarodne zajednice, od Bosne i Hercegovine se nije napravila funkcionalna zemlja”, ustvrdio je Dodik.

Najave secesije

Bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch ističe kako se u slučaju Dodikovih prošlotjednih izjava o mogućoj secesiji i odcjepljenju Republike Srpske radi o direktnim napadima i kršenju Daytonskog sporazuma.

“Svojim potezima i najavama secesije on u stvari napušta sve odredbe Daytonskog sporazuma, što kao posljedicu ima i upitan status srpskog entiteta. Stvarno se pitam što se može dogoditi i kako će međunarodna zajednica reagirati. Kancelarija visokog predstavnika u BiH još ima moć i zadatak da nametne da se poštuju sve odredbe iz Daytona, a samim tim i Ustav BiH”, ističe austrijski političar. Otkrio je da političari EU pripremaju sankcije protiv političkog lidera Srba u BiH.

“Kao što se zna, Dodik je već na crnoj listi SAD-a. Informiran sam iz Bruxellesa da EU ozbiljno razmatra da gospodinu Dodiku zabrane vizu, odnosno ulazak u EU. Ne znam hoće li se to dogoditi, vidjet ćemo sve uskoro”, rekao je Petritsch u razgovoru za sarajevski Dnevni avaz.

Odcjepljenje

Najjača hrvatska stranka u BiH, HDZ BiH, u tamošnjim sukobima obično diskretno drži stranu Miloradu Dodiku, koji opet javno stalno podržava hrvatsku stvar, odnosno podržava zahtjev HDZ-a i poziva na usvajanje novog izbornog zakona kojim bi se onemogućilo da većinski Bošnjaci biraju Hrvatima političke predstavnike, kao što je to treći put pošlo za rukom Željku Komšiću, članu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović podržava Dodikov stav oko ustavnog suda, jer smatra da zemlja koja ima ambicije da postane članica EU ne može imati strance na takvim položajima. No kad je riječ o Dodikovim verbalnim eskapadama poput prošlotjedne, kad gromoglasno najavljuje odcjepljenje RS da bi to par dana kasnije povukao, u takvim prilikama Čović obično drži distancu.

Bivši član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, dugogodišnji Dodikov politički oponent, u emisiji “Nedjeljom u dva” je na pitanje kako vidi brak HDZ-a i Dodikova SNSD-a rekao kako se tu radi o HDZ-ovoj frustraciji bošnjačkom Strankom demokratske akcije.

Ivanić vjeruje da se u iduće tri godine u BiH ništa neće događati i da će prošlotjedna halabuka brzo prestati jer “SDA treba Dodika, i on treba njih”.

A BiH funkcionira, nešto bolje ili lošije nego zemlje u susjedstvu, s tim da nije lako biti Hrvat ili Bošnjak u srpskom entitetu, niti Srbin na područjima gdje Srbi nisu većina.

Snježana Pavić (Jutarnji list)

Na zahtjev DW-a Njemačko ministarstvo vanjskih poslova prenosi zajedničku izjavu zemalja Kvinte – SAD, Velike Britanije, Italije, Francuske i Njemačke – o situaciji u Bosni i Hercegovini.

U saopštenju  se navodi kako “njemačka vlada podržava Bosnu i Hercegovinu kao stabilnu i funkcionirajuću zemlju u kojoj se poštuju načela pravne države, te njezin teritorijalni integritet. Centralni stabilizirajući faktor je pritom pridržavanje odredaba Daytonskog sporazuma u svim njegovim aspektima.”

Naglašava se kako “secesionistička retorika jednako kao i blokade ili ultimatumi zemlju bacaju unazad. Bosna i Hercegovina treba funkcionirajuće institucije  kako bi mogla napredovati na svom reformskom putu u smjeru Europske unije te kako bi uhvatila privredni priključak. Pri tome je poštivanje načela pravne države ključni element, pri čemu Ustavni sud predstavlja centralnu instituciju.”

Dalje se kaže kako “s obzirom na izazove pred kojima Bosna i Hercegovina stoji, međunarodni ustavni suci, koje je u skladu s bosanskim ustavom imenovao predsjednik Europskog suda za ljudska prava, pritom i nadalje imaju važnu funkciju.”

“Odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće , kao što stoji i u Ustavu zemlje. S obzirom na to mi smatramo da je odluka Milorada Dodika da blokira trgovinu unutar zemlje i rad bosanskih institucija, te da dovede u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, vrlo štetna za razvoj Bosne i Hercegovine i za njezino približavanje Europskoj uniji. Nužne reforme, prije svega kada je riječ o vladavini prava i o socio-ekonomskom području, jednako kao i nužnost da se što prije riješi pitanje održavanja lokalnih izbora u Mostaru, na taj se način svjesno odgađaju na neodređeno vrijeme”, navodi se u zajedničkoj izjavi zemalja Kvinte koje je DW-u dostavilo Njemačko ministarstvo vanjskih poslova.

(Kliker.info-DW)

"SB" NA LICU MJESTA; DUNOVIĆ NA SESIJI „KRUGA 99“ OHLADIO ČOVIĆA: „U presudi Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića, nisu navedene stvari koje HDZ iznosi u javnost“ (FOTO)

Princip konstitutivnosti naroda je morao biti prihvaćen u momentu potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, da bi se "zaustavili rat i genocid". Međutim, princip konstitutivnosti naroda ne može biti princip Evropske unije, rekao je danas na sesiji Kruga 99 Milan Dunović, potpredsjednik Federacije BiH, javlja Anadolu Agency

On je kazao da te stvari ne mogu biti zastupljene u medijskom prostoru, a posebno u izbornom zakonodavstvu ukoliko BiH teži ka EU što lideri svih političkih stranaka u zemlji tvrde.

U posljednje vrijeme u medijima se pojavljuju različiti natpisi o karakteru trenutne krize vlasti u BiH pa i o mogućim ishodima koji će iz nje proisteći.

Stav Kruga 99 je da izlaz iz ove krize treba tražiti i graditi na tragovima mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvu u EU, na temelju vrijednosti koje zastupa EU, u članu 2 Ugovora o EU te dosadašnje presude Evropskog suda za ljudska prava.

Dunović je podsjetio da se u posljednje vrijeme jako puno govori o stanju u društvu, o odnosu između entiteta, odnosu entiteta i države BiH...

"Međutim, možda se premalo govori o načinima izlaska iz takve krize. Ono što je važno jeste da postoji mišljenje Evropske komisije i da su u tom mišljenju navedene neke stvari koje neprijatelje BiH, mislim na političke neprijatelje, kako u samoj BiH tako i regionu, dovodi u paniku. Mislim da oni i treba da budu u panici, jer vrlo dobro znaju šta piše u mišljenju EK, između ostalog i po pitanju izbornog zakonodavstva i poštivanja presuda Međunarodnog suda za ljudska prava i građanskih prava svih građana u BiH", pojasnio je Dunović.

Smatra da sva ova priča o legitimnom predstavljanju ide u dva smjera.

Podsjetio je da se prvo govorilo o legitimnom predstavljanju naroda što je potpuno u suprotnosti s evropskim standardima i mišljenjem EK-a, a sada se ide korak dalje pa se govori čak o legitimnom predstavljanju entiteta u BiH.

"Kao da je entitet država, a BiH neka organizacija u kojoj predstavljate entitet. To je potpuno neprihvatljivo, to ne postoji i oni koji tako govore su svjesni opasnosti svojih riječi i postaju na neki način taoci svojih izjava. Morat će da te izjave koriguju, a sve patriotski i probosanski orijentisane političke stranke moraju početi razmišljati na iznalaženju rješenja isključivo na mišljenju EK-a", izjavio je Dunović danas u Sarajevu.

Kako je kazao, u presudi Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića, nisu navedene stvari koje predstavnici HDZ-a iznose u medijskom prostoru.

"Često se govori o legitimnom predstavljaju članova Predsjedništva BiH. Kada uzmete presudu po apelaciji Bože Ljubića, to se apsolutno ne spominje. To legitimno predstavljanje ne postoji, nije evropska vrijednost i ono se zapravo i negira u mišljenjima Evropske komisije", rekao je Dunović.

Mišljenja je da je razgovor uvijek dobrodošao.

"Međutim, ako dolazite na razgovor s ultimatumima koji su neostvarivi, onda to zapravo i nije razgovor. Ne može se razgovarati na način da jedan predsjednik stranke, u ovom slučaju član Predsjedništva BiH, kaže: 'Razgovarat ćemo kada istjeramo strane sudije'. Sastav Ustavnog suda BiH je definisan Ustavom BiH. Ne postoji zakon koji ovih dana upućuju u parlamentarnu proceduru, kojim se strane sudije mogu eliminisati. To moraju biti ustavne promjene. Razgovora ne može biti na ultimatumima gdje kažete da nećete poštivati ono što piše u Ustavu BiH. To onda nije dijalog i ne vodi nikakvom konstruktivnom rješenju, to su ucjene", pojasnio je Dunović.

Odgovarajući na pitanje o tome da li će ti ultimatumi na kraju utjecati na neke odluke kao što je usvajanje budžeta BiH, mišljenja je da je Milorad Dodik svjestan da je usvajanje budžeta važno i za Republiku Srpsku (RS).

"Ako misli da RS može funkcionisati bez toga onda se grdno vara", poručio je Dunović.

SLAVKO GRBIĆ POTOPIO RADOJIČIĆA: "Nije Banja Luka izgubila zemljište zbog zavjere stranca, već zbog OTIMAČINE POJEDINACA"

Banjaluka najatraktivnije zemljišta u strogom centru i Muzej savremene umjetnosti, nije izgubila zbog zavjere stranaca, kako to pokušava predstaviti gradonačelnik Igor Radojičić, nego je u pitanju čista otimačina imovine Banjaluke u korist ličnog interesa pojedinaca, izjavio je predsjednik Gradske organizacije SDS Banjaluka Slavko Grbić.

On je na konferenciji za novinare danas rekao da se zbog visine štete za Grad, koja prelazi 100 miliona KM, ovo može nazvati najvećom katastrofom koja se do sada desila Banjaluci, do koje nije moglo doći bez znanja i učešća vrha vlasti u Gradu i Republici Srpskoj.

"Slažemo da s izjavom gradonačelnik da je ova odluka Ustavnog suda BiH, izuzetno štetna za Banjaluku i Republiku Srpsku, ali pitamo gradonačelnika zašto izbjegava reći za koga je korisna i da li su osobe kojima je sada dodijeljena članovi SNSD ili kakva je njihova veza ovom strankom“, upitao je Grbić.

On je kazao da od početka ovog slučaja, koji se na sudu vodi 16 godina, SNSD-ovi gradonačelnici nisu imali hrabrosti i želje da zaštite ovu imovinu.

Istakao je da su i prethodne odluke sudova iz RS, koje su bile negativne po Banjaluku, bile jasan znak da se moraju pokrenuti odlučni koraci kako bi se spriječila katastrofa koja je sada zadesila Grad.

„Da li je moguće da je gradonačelniku tek prije dva dan, kada je sve izgubljeno, postalo jasno da ovdje ima posla za istražne organe. Tek sada se sjetio da istraži kako su misteriozno nestajali dokumenti koji potvrđuju vlasništvo Grada nad imovinom i zašto ugovor koji potvrđuje vlasništvo Grada, nikada nije zaveden u zemljišno-knjižnu evidenciji Osnovnog suda u Banjaluci“, upitao je Grbić, i podsjetio da za sve to niko do sada nije odgovarao.

On tvrdi da gradonačelnik, "u cilju skretanja pažnje sa ove katastrofe, po ugledu na svoj stranački vrh, plasira teorije zavjere sa kojima pokušava baciti prašinu u oči gađanima".

"Sva priča o nekim strancima pada u vodu kada se vidi presuda Ustavnog suda BiH gdje na prvoj strani piše da u donošenju ove odluke i nisu učestvovale strane sudije, nego da su je u tom slučaju bilo po dvoje sudija iz tri konstitutivna naroda“, naveo je Grbić.

On je kaže da je opšte poznato da su domaće sudije u ovom sudu postavile tri vladajuće stranke, kao i kakav uticaj te stranke imaju u ovom sudu.

"Mi još ne znamo kako su u ovom slučaju glasale sudije iz reda srpskog naroda. Ali je za sada sigurno da oni nisu poštovali odluka NSRS o nedonošenju odluka u organima na nivou BiH i da su samim prisustvom u odluci omogućili donošenje ove odluke“, kazao je Grbić, i dodao je sigurno da ova odluka nije mogla biti donesena bez glasova sudija iz reda hrvatskog naroda.

On je kazao da se Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske vodi kao republička institucija i upitao zašto se i politički vrh Republike Srpske nije angažovao da zaštiti tu imovinu.