Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

18.01.2020.

NEPRIHVATLJIVO JE DA PREDSJEDNIK VSTV-A MILAN TEGELTIJA NE DOLAZI NA SJEDNICU PSBiH

Neprihvatljivo da predsjednik VSTV-a ne dolazi na sjednice PSBiH

Neprihvatljivo da predsjednik VSTV-a ne dolazi na sjednice PSBiH
Nezir Pivić

Zamjenik ministra pravde Bosne i Hercegovine Nezir Pivić izjavio je da, iako Parlamentarna skupština BiH izvještaj Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) samo prima k znanju, bez mogućnosti da utiče na sam rad Vijeća, ...

... neprihvatljivo je da predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija već drugi put zaredom ne dolazi, i pored urednog poziva, na zakazanu sjednicu.

Pivić u izjavi povodom nedolaska predsjednika VSTV-a na sjednicu Predstavničkog doma PSBiH na kojoj je razmatran Izvještaj o radu tog vijeća, podsjeća da Parlamentarna skupština BiH svake godine razmatra godišnji izvještaj o radu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).

Napominje da je, pored podnošenja pismenog izvještaja, koji predstavlja osnov za analizu i raspravu poslanika, standardna praksa da rukovodilac institucije koja podnosi izvještaj, prezentira ga i izlaže njegove ključne dijelove.

Pivić navodi da na taj način poslanici imaju dodatni uvid u rad institucije kako bi mogli dati svoj osvrt i dublje analizirati potencijalno neriješena pitanja. Tako se manifestira osnovna funkcija rada institucija, a to je zakonitost i prije svega transparentnost.

- Iako PSBiH izvještaj VSTV-a samo prima k znanju, bez mogućnosti da utiče na sam rad VSTV-a neprihvatljivo je da predsjednik VSTV-a već drugi put zaredom ne dolazi, i pored urednog poziva, na zakazanu sjednicu. Na taj način on, ne samo da ne poštuje zakonodavnu vlast koja jeste odvojena od sudske vlasti, nego i grubo krši načelo transparentnosti rada pravosudnog sistema, kao jednog od tri stuba državne vlasti – ističe Pivić.

Time se, dodaje on, također grubo narušava, prije svega, povjerenje građana u rad pravosudnog sistema, jer je izostavljena mogućnost da putem svojih izabranih predstavnika analiziraju i problematiziraju sve aspekte rada pravosuđa.

- VSTV kao krovna institucija koja predstavlja pravosudni sistem, koji jeste jedan od tri segmenta državne vlasti, koji je odvojen od zakonodavne i izvršne kako bi mogao sačuvati svoju nepristrasnost i nezavisnost, ne smije biti izuzet, odnosno ekskulpiran od mogućnosti da se javno i transparentno preispituje njegov rad. Neusvajanje izvještaja od strane Predstavničkog doma PSBiH kao i iskazano nepovjerenje građana u rad pravosuđa, ali i izvještaj nezavisnog eksperta Rajnharda Pribea govori da rukovodstvo i članovi VSTV-a trebaju podnijeti ostavke – zaključio je Pivić.


(Vijesti.ba / FENA)

18.01.2020.

SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA SPC U VREMENU SLOBODANA MILOŠEVIĆA A CRNA GORA U NATO-U

18.01.2020.

KAKO KLADIONIČARI UPOZORAVAJU POSLOVNICE : ZATVARAJTE STIŽE INSPEKCIJA

18.01.2020.

NA DANAŠNJI DAN POGINUO JE VELIKI DRŽAVNIK DžEMAL BIJEDIĆ

Na današnji dan poginuo je veliki državnik Džemal Bijedić

Na današnji dan poginuo je veliki državnik Džemal Bijedić

Na današnji dan, 18. januara 1977. godine, tragično je preminuo istaknuti bh. političar Džemal Bijedić, na vrhuncu svoje moći.

Naime, u avionskoj nesreći, koja se dogodila na putu prema Sarajevu, Bijedić je preminuo zajedno sa svojom suprugom Razijom. Iza sebe su ostavili troje djece.

Džemal Bijedić je rođen 12. aprila 1917. godine u Mostaru, gdje je i odrastao kao potomak ugledne trgovačke porodice. Kao gimnazijalac se simpatiše sa pokretom komunista, kome se tokom studija u Beogradu i priključuje. Oktobra 1939. godine u Beogradu biva primljen u SKOJ, a decembra 1939. u mostarskoj organizaciji u KPJ. Četiri puta biva zatvaran, svaki put u Mostaru. Za vrijeme Drugog svjetskog rata aktivno kao član Partije učestvuje u NOB-i.

Nakon rata postaje pomoćnik ministra unutrašnjih poslova vlade Bosne i Hercegovine, potom 1948. godine, načelnik Uprave za agitaciju i propagandu Centralnog komiteta KPBiH. Lista njegovih funkcija je duga i vodi ka gore na hijerarhijskoj ljestvici: osim dvije navedene funkcije bio je i sekretar Oblasnog komiteta KPJ za Hercegovinu, član Izvršnog vijeća Bosne i Hercegovine, predsjednik Republičkog vijeća, predsjednik Skupštine SRBiH i na kraju predsjednik Saveznog izvršnog vijeća (SIV) 1971 godine. Potpisnik letaka za borbu za autonomiju Bosne i Hercegovine u međuratnom periodu do 1941. godine do svoje pogibije se zalaže za razvitak privrede, primjenu principa samoupravljanja, promociju Jugoslavije u inostranstvu i jačanje Pakta nesvrstanih.

Bijedić je bio i organizator nove bosanske privredne reforme i infrastrukture, posebno izgradnje moderne putne mreže, regionalnih vodovoda, gradskih kanalizacija i telekomunikacija, te 80-tih godina djelimično ostvarenog kulturnog projekta "hiljadu škola". Za kratko vrijeme susreo je sve važnije svjetske državnike tog vremena, Mao Ce Tunga (Mao Tse-Tung), Džeralda Forda (Gerald Ford), Leonida Brežnjeva (Leonid Brežnjev).

Uvijek je bio uz Tita, špekulisan je kao njegov mogući nasljednik, što je otvorilo sumnje u slučajnost avionske nesreće. Priče o umješanosti Titove supruge Jovanke Broz u ovoj avionskoj nesreći i do dan danas su ostale žive. Naime, Tito koji je do tada stalno putovao sa Jovankom širom svijeta, je poslije ove avionske nesreće stavio sopstvenu suprugu u kućni pritvor.

Džemal Bijedić bio je čovjek kojeg su svi voljeli i sigurno je jedan od najomiljenijih političara iz komunističkog vremena, pogotovo u našoj zemlji za koju se oduvijek borio. Potpisnik je letaka za borbu za autonomiju BiH u međuratnom periodu do 1941. godine.

Porodica Džemala Bijedića pokušala je doći do dokumenata o pomenutoj nesreći, koji se nalaze u Beogradu, ali tamošnje vlasti to nisu dozvolile.

Nekoliko puta tražili su da vide izvještaj o nesreći, ali svaki put su odbijeni, bez ikakvog objašnjenja. Čak ni dijelove aviona nisu mogli vidjeti. Sve to ukazuje da je pri padu aviona bilo dosta sumnjivih radnji. Bijedić je bio porodičan čovjek i gdje god da je išao nije se odvajao od svoje supruge Razije, koja je poginula zajedno s njim.

Na sarajevskom groblju Bare svake godine na dan Bijedićeve pogibije okupe se poštovaoci lika i djela Džemala Bijedića, kako bi odali počast ovom velikom čovjeku.



(Vijesti.ba )

18.01.2020.

INDIKATOR SVEOPŠTEG NEZNANJA O GENOCIDU U BiH


////////////////////////


/////////////////////


/////////////////////

//////////////////////


//////////////////////


///////////////////////


/////////////////////////////

18.01.2020.

KEMAL ATATURK, JOSIP BROZ I JEDNA BISTA

Kemal Ataturk, Josip Broz i jedna bista



 Kemal Ataturk, Josip Broz i jedna bista

Velike i pametne nacije, pa bile one i brojčano male, uzimaju i koriste iz svoje povijesti sve što im može biti od koristi u pozicioniranju na svjetskoj političkoj sceni. Josip Broz je svoje mjesto u svjetskoj povijesti i politici osigurao, o tome su sve već kazali njegovi suvremenici svrstavajući ga među najveće ličnosti 20-tog stoljeća. Pitanje postavljanja ili nepostavljanja jedne biste na to sigurno neće i ne može utjecati, ali će u svakom slučaju pokazati da li smo na posljednjim izborima izabrali državnika ili tek jednog u nizu predsjednika Republike Hrvatske.          

„Od danas nosiš ime Kemal“, obznanio je profesor matematike mladom učeniku ostavši zadivljen njegovim znanjem koje je bilo besprijekorno, baš kao i novo ime koje će od tada ponijeti označavajući na turskom jeziku savršenost – Kemal.

Kemal Ataturk (1881.-1938.), turski narodni vođa, general, političar i državnik, učinio je toliko velikih stvari za svoj narod i zemlju da se i danas u svim krajevima Turske susrećete ne samo sa njegovim portretima i spomenicima, već i sa opipljivim svjedočanstvima veličine njegovih reformi koje su jednu zaostalu feudalnu monarhiju pretvorili u suvremenu građansku sredinu ugodnu za život, kakva je nesumnjivo, moderna Turska.

Nakon grčko-turskog rata koji je okončan 1922. godine u korist turske vojske koju je pobjedonosno vodio Kemal Ataturk, utvrđene su današnje granice Turske. Isto tako, ukida se sultanat, te se 28.10.1923. godine proglašava Republika Turska, čiji je prvi predsjednik Kemal Ataturk. Proeuropski orijentiran provodi brojne reforme, od agrarne do uvođenja ravnopravnosti svih građana, radi na sekularizaciji turskog društva odvajajući crkvu od države, uvodi latinicu, glavni grad umjesto Istanbula premješta u središte zemlje u Ankaru, te zabranjuje nošenje fesa i donosi šešir, Europu u tursko društvo.

Veliki turski narod se znao odužiti zaslužnom reformatoru, čovjeku koji je značajno modernizirao život turskih ljudi te 1934. godine kada se u Tursku uvode prezimena, on dobija odlukom skupštine prezime Ataturk – otac Turaka.

Na Balkanu, na području bivše Jugoslavije, jedan će drugi reformator, vojskovođa, revolucionar, političar i državnik Josip Broz učiniti, kako za hrvatski tako i za ostale južnoslavenske narode, mnoge dobre stvari koje će ljudima ovih prostora unaprijediti, poboljšati i učiniti kvalitetnijim njihove živote. U velikom svjetskom sukobu II. svjetskog rata oslobodit će zemlju od fašističkih osvajača i njihovih domaćih suradnika, ukinuti će Kraljevinu i proglasiti Republiku, utvrditi ne samo granice Jugoslavije već i granice šest federalnih jedinica, republika unutar Jugoslavije. Tako Hrvati prvi put u suvremenoj povijesti postaju subjekt politike, dobijaju priliku da sami odlučuju o svojoj sudbini, postaju „republikanski“ narod ustoličenjem Federalne države Hrvatske u Topuskom 9.5.1944. godine, te ucrtavaju i svoje državne granice unutar zajednice sa ostalim južnoslavenskim narodima u Jugoslaviji.

Hrvati dakle, zahvaljujući Josipu Brozu i njegovom patriotskom partizanskom pokretu dobijaju Republiku i hrvatske državne granice po prvi put u povijesti. Ono što je, dakle, Kemal Ataturk učinio za Turke, to je Josip Broz učinio za Hrvate. Franjo će Tuđman pola stoljeća kasnije osamostaliti ono što je Josip Broz stvorio, a hrvatski branitelji će obraniti granice koje je Tito uspostavio. I sam Franjo Tuđman će često isticati zasluge Josipa Broza kao vođe antifašističkog pokreta u II. svjetskom ratu kojem je i sam pripadao.

Kao što je Ataturk reformirao Tursku, tako će i Josip Broz reformirati Jugoslaviju i Hrvatsku. Od zaostale zemlje sa 90% seljačkog stanovništva, ulaganjem u prosvjetu i znanje, izniknuti će visoko industrijalizirana zemlja inženjera i strojara sa visokoobrazovanim stanovništvom profesora i doktora. U toj i takvoj Jugoslaviji Hrvatska će biti industrijski najrazvijenija, relativno gledajući među deset najindustrijaliziranijih zemalja svijeta. Grade se škole i bolnice, ceste i željezničke pruge. Izgradnjom Jadranske magistrale početkom šezdesetih godina putovanje od Splita do Dubrovnika se sa 12 sati skraćuje na 4 sata. Podižu se hoteli, cvate turizam. Grade se stanovi i dijele radnicima tako da imamo jedinstvenu pojavu u svijetu, doktori i profesori žive u istim zgradama i ulazima sa radnicima i blagajnicama. Radnici upravljaju poduzećima, dobijaju 13-tu plaću, ljetuju u odmaralištima duž jadranske obale. Josip Broz je političar svjetskog renomea, američki predsjednici kažu da nikada važne odluke nisu donosili bez konzultacija sa tim gigantom svjetske politike, jednom od najvećih ličnosti 20-tog stoljeća. Slovi za najvećeg mirotvorca svijeta, za jedan glas mu izmiče Nobelova nagrada za mir, a papa Pavle VI. ga u Vatikanu dočekuje riječima „Počašćeni smo Vašim posjetom!“.

Za razliku od velikog turskog naroda koji se i danas odužuje i prisjeća svog modernog utemeljitelja, naš brojčano mali hrvatski narod, da li samo brojčano mali (?), kao da se ne može nositi sa veličinom Josipa Broza, veličinom koja je u nesrazmjeru sa značenjem i utjecajem u svjetskoj povijesti i samog naroda iz kojeg je potekao. Jer, nesumnjivo je da je značaj Tita veći od značaja zemlje koju je vodio. Nije li i to jedan od razloga svojevrsnog „lutanja“ i nepronalaženja mjesta  u historiji svoga naroda, pogotovo kada mu mjesto u povijesti pronalaze i određuju političari koji su beskrajno beznačajniji od zemlje koju predstavljaju.

Velike i pametne nacije, pa bile one i brojčano male, uzimaju i koriste iz svoje povijesti sve što im može biti od koristi u pozicioniranju na svjetskoj političkoj sceni. Josip Broz je svoje mjesto u svjetskoj povijesti i politici osigurao, o tome su sve već kazali njegovi suvremenici svrstavajući ga među najveće ličnosti 20-tog stoljeća. Pitanje postavljanja ili nepostavljanja jedne biste na to sigurno neće i ne može utjecati, ali će u svakom slučaju pokazati da li smo na posljednjim izborima izabrali državnika ili tek jednog u nizu predsjednika Republike Hrvatske.

18.01.2020.

SVETISLAV BASARA: SRPSKA ISTORIJA - IZMIŠLJOTINE I MITOVI

18.01.2020.

"KO SE KAKO KRSTI" U CRNOJ GORI?

“Ko se kako krsti” u Crnoj Gori?



////////////////////////

Ilustrativna fotografija


///////////////////////

Image result for Kurspahić: 'Legitimni' po Cezaru


//////////////////////


///////////////////////


/////////////////////////

Image result for radio slobodna evropa Oko 100 firmi u gašenju, više od 90 hiljada računa blokirano

Oko 100 firmi u gašenju, više od 90 hiljada računa blokirano
Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
81644163

Powered by Blogger.ba