Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

15.11.2019.

ORONULI OBJEKTI MEMORIJALNOG CENTRA: ŠTA JE NAMA GENOCID?

15.11.2019.

? : FRANCUSKA IZAŠLA SA NOVIM PRINCIPIMA ZA PROŠIRENJE


////////////////////////////

///////////////////////


/////////////////////////////


////////////////////////


/////////////////////////////

//////////////////////////////

////////////////////////

/////////////////////////////

15.11.2019.

KEMAL KURSPAHIĆ : CRVENI TEPIH SAMOPOŠTOVANJA

15.11.2019.

KLANJANA DžENAZA ŽRTVAMA EKSHUMINARIM IZ MASOVNE GROBNICE LOKVICE-IGMAN

Klanjana dženaza žrtvama ekshumiranim iz masovne grobnice Lokvice-Igman

Klanjana dženaza žrtvama ekshumiranim iz masovne grobnice Lokvice-Igman
Foto: FENA - Vijesti.ba

Kolektivna dženaza za 12 identifikovanih žrtava ekshumiranih početkom juna ove godine iz masovne grobnice Lokvice-Igman, klanjana je danas na lokalnom mezarju Donji Hadžići.

Radi se o civilima koje je u ljeto 1992. godine strijeljala vojska RS-a na Igmanu prilikom pokušaja da pobjegnu na slobodnu teritoriju. O svireposti i brutalnosti njihove likvidacije govore ruke vezane u žicu i noge povezane kaiševima.

Načelnik Općine Hadžići Hamdo Ejubović proglasio je 15. novembar Danom žalosti na području te općine.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, koji je prisustvovao dženazi, naglasio je da je ovaj dan prije svega bitan za porodice ubijenih Bošnjaka koje su poslije 27 godina traganja konačno pronašle ostatke svojih najdražih u jednoj od više od 700 masovnih grobnica u BiH. 

- To je možda i najbolji odgovor na konstatacije iz Evrope da je BiH tempirana bomba. BiH je u stvari masovna grobnica za desetine hiljada Bošnjaka muslimana koji su ubijeni samo zbog toga što su imali drugu vjeru ili imena u odnosu na zločince. Ključna poruka je da se mora doći do pravde i priznati istina ko je napravio zločine u BiH, a da počinioci moraju prihvatiti odgovornost i za to moraju biti kažnjeni da bi se snažnije moglo ući u procese pomirenja i oprosta - izjavio je Zvizdić. 

Naglašava da do zaborava ne može doći jer bi u tom slučaju Bošnjaci izgubili dostojanstvo i našli se na putu gubljenja identiteta.

- Ne smije doći do zaborava ne zbog osvete već iz razloga da se to više nikada ne ponovi. Svi mi u BiH koji volimo ovu zemlju odbijamo geslo fašizma i rasizma koje se pokušava promovirati. Živjeli smo 600 godina zajedno i nastavit ćemo ali samo s onima koji su ljudi i poštuju moralna načela - dodao je.

Dženaza je klanjana Almiru (Mustafa) Nuhanoviću, Šefiku (Avdo) Nuhanoviću, Hasanu (Alija) Nuhanoviću, Selveru (Mušan) Piknjaču, Fahriji (Ahmed) Hrnjiću, Ahmedu (Hamid) Lokvančiću, Salki (Adema) Beganoviću, Zahiru (Džemail) Karavdiću, Hamdi (Hamid) Hasanoviću, Mirsadu (Derviš) Veljkoviću, Emiru (Redžo) Bašiću i Sejfudinu (Nazif) Kadriću.

Još se traga za 74 Bošnjaka iz Hadžića, starosti od 19 do 70 godina, koji se vode kao nestali.

Direktor Instituta za nestale u BiH Marko Jurišić apeluje na sve kojima su poznate lokcije masovnih grobnica da olakšaju savjest i pomognu porodicama u pronalasku svojih najmilijih.

- Pomozimo jedni drugima i prestanimo se dijeliti po bilo kojim osnovama. Sve žrtve su jednake, otkrijmo lokacije grobnica kako bismo pronašli 7210 nestalih osoba - rekao je Jurušić. 

Dženazu je predvodio zamjenik reisu-l-uleme Husein ef. Smajić.


(Vijesti.ba / FENA)

15.11.2019.

PROTESTNA NOTA KOMITETU: PETER HANDKE JE PORICATELJ GENOCIDA

///////////////////////////////

15.11.2019.

POSLANIK SDS-A NEBOJŠA VUKANOVIĆ : POPUNA KOMISIJE IZNUĐEN POTEZ SNSD-A

15.11.2019.

SNSD PREDLOŽIO KANDIDATE ČIM JE OTPALA MOGUĆNOST BLOKADE PARLAMENTA

SNSD predložio kandidate čim je otpala mogućnost blokade Parlamenta

SNSD predložio kandidate čim je otpala mogućnost blokade Parlamenta
Foto: Vijesti.ba

Mirko Šarović, predsjednik SDS-a, u izjavi za „Avaz“ reagirao je na informaciju da je SNSD predložio Kolegiju Predstavničkog doma članove u stalne komisije ovog doma.

- Iz današnje reakcije SNSD-a jasno je da smo bili u pravu. Čim im je otpala mogućnost blokade Parlamenta radi uskostranačkih interesa, daju imena članova komisije. Ali naša inicijativa za izmjenu Poslovnika nije se odnosila samo za ovaj slučaj već za svaku buduću sličnu situaciju – kaže Šarović.


(Vijesti.ba / Avaz)

//////////////////////////////

PDP: Dodik će prvi robijati zbog izdaje RS
Izmjene Krivičnog zakona RS

PDP: Dodik će prvi robijati zbog izdaje RS

15.11.2019.

SNSD JE POTROŠIO GODINU DANA I MILIONE ZA NERAD


//////////////////////////////


/////////////////////////


////////////////////

///////////////////////

15.11.2019.

MACAES: MACRON NIJE VULGARNI, VEC PRIKRIVENI ISLAMOFOB - Islamofobija obuhvaća predrasude, mržnju i strah od islama i muslimana.

Maçães: Macron nije vulgarni, već prikriveni islamofob

Maçães: Macron nije vulgarni, već prikriveni islamofob
Emmanuel Macron / Vijesti.ba
Nije uzeo u obzir da je Bosna i Hercegovina poslala šest ili sedam puta manje "stranih boraca" u Siriju od Francuske ili da su velika većina njih žene i djeca.

Bosna i Hercegovina, jedan od korijena islamske civilizacije u Evropi, zapažena je. Milorad Dodik, koji trenutno obnaša funkciju srpskog člana Predsjedništva BiH, izrazio je snažnu podršku. Malo iznenađenje: on već dugo govori isto.

Piše: Bruno Maçães/Politico

On tvrdi da želi više geopolitičku Europu, sposobnu suočiti se sa sve opasnijim svijetom. Ali onda je teško objasniti njegovu odluku da blokira pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, predajući na srebrnom pladnju Zapadni Balkan Rusiji i Kini, prenose Vijesti.ba

Tokom svoje predsjedničke kampanje, Macron se predstavio kao zalaganje za povratak osnovnim evropskim, liberalnim, demokratskim vrijednostima. Danas se hvališe odnedavnim prijateljstvom s mađarskim strongmanom Viktorom Orbánom.

Bilo je perioda kada je francuski predsjednik insistirao na tome da Moskva predstavlja svjetonazor u drvoredima s onim Evropske unije. Sada kaže da se želi približiti Rusiji i izgraditi novu sigurnosnu arhitekturu usklađeniju s interesima Kremlja.

Ako ste zbunjeni, niste jedini. Moglo bi biti da oni od nas koji posmatraju Macrona nisu u stanju razumjeti suptilnosti vanjske politike, pogotovo kada to praktikuje umjetnički virtuoz. Možda će se svi ti komadi na kraju uklopiti, kao u onoj poznatoj posljednjoj epizodi TV emisije "Izgubljeni".

Moja je lična teorija da je lakše reći da nema nikakve logike za Macronovu vanjsku politiku, nego priznati da je njena pokretačka snaga nešto što mi ne volimo.

Zašto je Francuska zaustavila pregovore sa Zapadnim Balkanom? Macron tvrdi da je proces pridruživanja potrebno reformisati, ali za to nije ponudio nikakve prijedloge. To je nagnalo mnoge u dvije države da dijele zajednički zaključak: Pravi razlog Macronovog protivljenja je taj što je Albanija većinski muslimanska zemlja, a Sjeverna Makedonija ima vrlo veliku i politički aktivnu muslimansku manjinu.

Možda i nisu u krivu. Pogledajte pažljivo, i neće vam biti teško da uočite prikrivenu islamofobiju u mnogim Macronovim nedavnim vanjskopolitičkim odlukama.

U intervjuu za "Economist" prošle sedmice, u kojem je mozak NATO-a proglasio mrtvim, Macron je daleko manje bio zainteresovan za razgovor o Trumpu nego o Turskoj. Na pitanje vjeruje li još uvijek u član 5. - ima li Francuska zakonsku obavezu braniti druge zemlje NATO-a od agresije – njegov odgovor bio je prilično nevjerovatan - da ne zna.

Zašto ne zna? Jer bi mogao biti prisiljen braniti Tursku - mogućnost za koju se činilo da je manje ili više apsurdna.

U istom je intervjuu iznenada sugerisao da njegov pravi problem na Balkanu nisu Albanija i Sjeverna Makedonija, već Bosna i Hercegovina - konkretno "tempirana bomba koja otkucava" zbog povratka džihadista.

Nije uzeo u obzir da je Bosna i Hercegovina poslala šest ili sedam puta manje "stranih boraca" u Siriju od Francuske ili da su velika većina njih žene i djeca. Bosna i Hercegovina, jedan od korijena islamske civilizacije u Evropi, zapažena je. Milorad Dodik, koji trenutno obnaša funkciju srpskog člana Predsjedništva BiH, izrazio je snažnu podršku. Malo iznenađenje: on već dugo govori isto.

Konačno, šta je s Rusijom? Gdje je ta iskrena srodnost Evrope i Rusije, o kojoj stalno drnda? S obzirom na nepoštivanje ljudskih prava i sklonost oružanim sukobima ruskog predsjednika Vladimira Putina, to je u ovom trenutku prilično teško pronaći. Možda Macron razmišlja u velikom civilizacijskom smislu? Na umu: golemi kršćanski svijet koji se proteže od Lisabona do Vladivostoka suočen s konkurentskim civilizacijama koje predstavljaju Kina, Indija i, bliže domu, islamom.

Macron nije vulgarni islamofob - mnogi u Francuskoj takvi jesu - ali čini se da je sve uvjereniji da je Evropa u opasnosti da je okupira islam, te stoga mora zatvoriti vrata Turskoj, "opasnoj" Bosni i Hercegovini, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji i ugodna do kršćanske Rusije. Izgleda da nerado prihvata muslimanski glas i muslimanski veto u ekskluzivnim sobama Evropskog vijeća.

Možda Macron više ne vjeruje da se islam može asimilirati i ne vjeruje u budućnost velike neprilagođene muslimanske zajednice i to ga plaši više od svega. To je sigurno mogućnost. Nedavno je dao intervju krajnje desničarskom časopisu, u kojem je spomenuo slučaj prekrivene žene koju je u javnosti ponizio nacionalistički političar i nije uspio pokazati nikakvu simpatiju za nju.

Ili možda Macrona pokreće domaća politika uoči još jednog kruga lokalnih izbora sljedeće godine. Možda je Francuska sada toliko skrenula udesno po pitanju islama da se Macron nalazi u iskušenju, ili je prisiljen da igra na duže.

Ipak, islamofobija, ma koliko bila filozofska, kultivirana ili strateška, još uvijek je samo islamofobija.


Autor teksta za Magazin Politico je Bruno Maçães, bivši ministar Portugala za evropske poslove.

(Vijesti.ba)

15.11.2019.

AKO SU SVI ISTI, ZAŠTO BOSNA NIJE IZVRŠILA AGRESIJU NA SRBIJU...

15.11.2019.

MANIFESTACIJA PROTIV DODJELE NOBELOVE NAGRADE ZA KNJIŽEVNOST 2019.

Manifestacija protiv dodjele Nobelove nagrade za književnost 2019.


Manifestacija protiv dodjele Nobelove nagrade za književnost 2019.

Foto: AFP Profimedia

Autor: Hugo Lidkvist, novinar Dagens Nyheter

Preveo: Edin Osmančević

Odluka Švedske Akademije o dodijeli Nobelove nagrade u literaturi za 2019. godinu književniku Peteru Handkeu naišla je na snažne reakcije. Peter Handke će u decembru posjetiti Štokholm kako bi primio nagradu, ali će se takođe susresti sa protestima. Za 10. decembar planirana je velika manifestacija u centru Štokholma.

Inicijator manifestacije Teufika Šabanović govori za švedski časopis „Dagens Nyheter“  kako  je upućen zahtjev za javno okupljanje, na Sergels trgu i Kungsträdgårdenu (Kraljevskom vrtu),  centralnim  dijelovima Štokholma.

Manifestacija je otvorena za javnost. Svi oni koji to osjećaju su dobrodošli kako bi podržali protest. Mnogo ljudi je već pokazalo interes da nam se pridruži, kaže Teufika Šabanović.

Koliko  učesnika  očekujete da će se okupiti na manifestaciji?

Naša očekivanja su da će se okupiti nekoliko hiljada ljudi. U svakom slučaju najmanje hiljadu učesnika je zagarantovano.

Razlog kritike upućene Peteru Handkeu  leži između ostalog i u činjenici da je dao podršku Srbiji u vezi sa ratovima na Balkanu, kontraverzne izjave o genocidu u Srebrenici i njegovoj relaciji sa bivšim srpskim predsjednikom, Slobodanom Miloševićem. Handke je 2006. godine učestvovao i držao govor na Miloševićevoj sahrani.

Prema izjavi organizatora manifestacije više učesnika je potvrdilo svoje učešće na protestu u Štokholmu. Između ostalih Alida Bremer, njemačka književnica hrvatskih korijena, Florence Hartmann, francuski novinar i pisac kao i  Savez logoraša Bosne i Hercegovine.

Pored ovih učesnika pozivi su poslati organizaciji „Majke Srebrenice“, koja okuplja preživjele  majke i udovice žrtava genocida počinjenog 1995.. Ova organizacija je u zadnjih nekoliko nedjelja poslala zahtjeve,  kako Švedskoj Akademiji tako i kraljevskoj porodici,  da se nagrada namijenjena Peteru Handkeu opozove i povuče.

Prije nekoliko nedjelja književnica Alida Bremmer je u njemačkom kulturnom i recenzijskom časopisu „Perlentaucher“  upoznala javnost o kritikama koje je Peter Handke uputio „Majkama Srebrenice“. U jednom od svojih intervjua  iz 2011.  on je izjavio kako im  „ne vjeruje ni jednu jedinu riječ“.

Radi se o konceptu koji u sumnju dovodi ono što se zaista desilo. Premda je genocid dokazan, Švedska Akademija bira osobu koja sumnja  da se  genocid uopšte desio te ga opravdava na više načina. To je nedopustivo. On je možda dobar književnik, međutim mi ne smatramo  da je njegovo ponašanje spojivo sa  zadužbinom Nobelovog testamenta, kaže Teufika Šabanović.

Peter Handke je u više navrata odbacio optužbe da je u i sa svojim izjavama negirao ili relativizirao genocid u Srebrenici. On je takođe dobio podršku  sa više strana, između ostalih i od svoje izdavačke kuće „Suhrkamp Verlag“, koja na 24 stranice, u svom obraćanju ističe kako je Handke u pitanje doveo samo način kako mediji izvještavaju o genocidu i počinjenim ratnim zločinima.

U jednoj od posljednjih izjava Peter Handke navodi;“svakako da je genocid proizveo beskrajno puno patnje, što ja nikada nisam negirao. Patnja koja se ne može osporiti. Žao mi je ako su moje izjave shvaćene drugačije.“

Nije li to dovoljno za oprost?

Handke je prilično dvosmislen u svojim postupcima. Smatram da je prilično teško imati jedno mišljenje punih 20 godina a onda iznenada, preko noći ga promjeniti i samo reći da to nije ono što je on mislio. U više svojih knjiga Handke potvrđuje svoje stavove, u tom slučaju bi trebao da se odrekne i svog literalnog stvaralaštva. To je možda malo teško, kaže Teufika Šabanović.

15.11.2019.

EMIR RAMIĆ : DAN SJEĆANJA - MAK I LJILJAN - KANADA I BOSNA

Emir Ramić : Dan sjećanja – Mak i Ljiljan – Kanada i Bosna

Svake godine, 11. novembra, Kanađani obilježavaju Dan sjećanja i na taj način odaju počast onima koji su se borili i dali živote za svoju zemlju. Na Dan sjećanja se nosi cvijet maka, kao podsjetnik na krvavo-crveni cvijet koji još uvijek raste na mjestima bitaka u Francuskoj i Belgiji, kao što je to opisao kanadski potpukovnik Džon Mekkre (John McCrae), ljekar i učitelj, u svojoj poemi „Na polju časnom“ (In Flanders Fields).

Odajući počast kanadskim borcima protiv fašizma sa makom, građani BiH koji žive u Kanadi sa ljiljanom se ponosno sjećaju hrabrih pripadnika Armije Republike BiH koja se borila za slobodu BiH, koji su pokazali najviši stepen morala i spremnosti da se bori za najviše ciljeve, koji ostaju kao univerzalna vrijednost.

Armija RBiH, legendarna vojna sila, je istinski branila i odbranila bosanskohercegovačku državu i društvo. Multietničko djelovanju Armije RBiH u njenoj zaštitničkoj borbi za živote svih naroda i građana u bosanskohercegovačkoj državi je zadivilo čitav svijet, največe vojne, političke i akademske stratege i borce za ljudska prava i slobode. Zato Armija RBiH, nije bila “takozvana” – to je bila legalna odbrambeno-oslobodilačka vojna sila RBiH koja se organizirala iz bosanskog naroda da spasi RBiH od dvostruke agresije Miloševićevog i Tuđmanovog režima 1992-1995.

Nikada ne smijemo zaboraviti da je nezavisna i suverena država BiH rezultat patriotske borbe pripadnika Armije RBiH. Pod zastavom Armije RBiH tokom agresije na BiH borili su se pripadnici svih bh. naroda. Ona je obezbijedila da se u BiH osjeća sigurno svaki njen građanin, pa čak i oni koji to ne zaslužuju, koji i dalje pokušavaju da je unište ili destabilizuju. Nama koji živimo u slobodi, zahvaljujući tim velikim herojima, ostaje obaveza da u miru izgradimo slobodnu, demokratsku državu BiH u kojoj neće biti amnestirani rezultati agresija i genocida.

Zato čuvajmo sjećanje na časnu i hrabru Armiju RBiH, njene simbole i tradiciju, koji predstavljaju temelj opstojnosti države BiH. Preuzmimo odgovornost za nastavak misije Armije BiH, misiju pravde i istine za jedinstvenu, suverenu, nezavisnu, slobodnu, demokratsku državu BiH. Hvala svim pripadnicima Armije RBiH za sve ono dobro što su učinili za nas i omogućili nam da i dalje živimo i gradimo slobodnu budućnost BiH.

Zato nikada ne smijemo zaboraviti da je slobodna BiH rezultat državotvorne borbe pripadnika Armije BiH. Nama koji živimo u slobodi, zahvaljujući tim velikim herojima, ostaje obaveza da u miru izgradimo bolju državu BiH u kojoj će istina i pravda pobjediti, u kojoj neće moći biti predsjednik države onaj koji istu ne poštuje, ne prizna, ne bori se za nju.

Emir Ramić (IGC)

15.11.2019.

NEMA ZAKONA PROTIV NEGIRANJA ZLOČIINA, PA SVAKODNEVNO ZLOČINCE PRETVARAJU U ŽRTVE - POČAST ZLOČINCIMA, ZABORAV HEROJIMA U BiH

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
75235498

Powered by Blogger.ba