Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

19.10.2019.

SILE KOJE ŽELE RASPAD BiH NE MIRUJU, MILORAD DODIK IMA DIREKTNU PODRŠKU RUSIJE

Sile koje žele raspad BiH ne miruju, Dodik ima direktnu podršku Rusije

Sile koje žele raspad BiH ne miruju, Dodik ima direktnu podršku Rusije

Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) iz Washingtona analizirao je dešavanja u BiH, kako bi bolje informisao članove Kongresa i donosioce odluka u SAD.

 

Među ključnim problemima u izvještaju pod nazivom „Blinking Red Lights“ su izdvojeni porast etno-nacionalizma i nefunkcionisanje države.

Heather Conley, autorica izvještaja i nekadašnja zamjenica pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, kaže za Glas Amerike da je bilo frustirajuće vidjeti kako još jedan dogovor političkih lidera o formiranju vlasti propada. Prema njenim riječima, problem je u tome što je Dejtonski mirovni sporazum zaustavio rat, ali nije bio napravljen za uspješno upravljanje zemljom, pa je potrebna neka vrsta novog Dejtona.

„Ono što se događa je da entiteti zapravo koriste ovu paralizu da bi počeli mijenjati zemlju i prirodu zemlje iznutra. Sigurno, osoba koja je to najvještije iskoristila, je gospodin Dodik i Republika Srpska“, kaže Conley i dodaje:

„Moramo gledati na post dejtonsku potrebu da država napreduje, a ne da ide unazad. Ali tako je teško ponuditi takvu preporuku jer jednostavno ne vidimo političko vodstvo, političku volju... Posao koji bi preduzela međunarodna zajednica bio bi veoma zahtjevan i postavlja se pitanje ko će to uraditi u trenutku u kojem je Evropa duboko ometena svojim unutrašnjom problemima, a i SAD su snažno okrenute vlastitim domaćim problemima. I upravo je to razlog što ovu paralizu koriste političke snage koje žele da vide konačni raspad.“

Conley kaže da je Zapadnom Balkanu, posebno BiH, neophodan stalni angažman međunarodne zajednice:

„Sile u Bosni koje žele da se Bosna razdvoji i ima odvojene entitete, ne spavaju i nisu zadovoljne. One rade svakog dana. A to su snage kojima se moramo suprotstaviti.“

Izvještaj je utvrdio da je jedan od problema u BiH preplitanje interesa velikih sila, poput Rusije, Turske i Kine, ali i uplitanje prvih susjeda – Hrvatske i Srbije. Dosta pažnje posvećeno je Hrvatskoj i zapaljivim izjavama hrvatskog državnog vrha, poput predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

„Sigurno da Beograd i dalje utiče na događaje. Ali rekla bih da Republici Srpskoj gotovo ne treba pomoć Beograda, oni je dobijaju direktno iz Kremlja. Dakle, ovdje vidimo jasan ruski štetni utjecaj da se opet fragmentira, podijeli, odvoji. Mislim da je jedan od elemenata našeg rada koji je najviše iznenadio bio koliko smo negativni prema ulozi Hrvatske“, objašnjava Conley.

„Očekujemo da članica NATO-a i EU koja je prošla kroz ovo teško iskustvo može igrati samo korisnu i podržavajuću ulogu, a ne da na neki način podstiče najgore nagone i dozvoljava svojoj domaćoj politici da se uključi u to.“

Služba za poslove sa strancima BiH nedavno je, nakon zahtjeva turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, ukinula boravišne dozvole za četiri državljanina Turske[DJ1] . Jedno od pitanja Glasa Amerike odnosilo se i na traženje izručenja državljana koje Turska smatra za prijetnju i sumnjiči da su članovi pokreta Fethullaha Gülena. Conley kaže da se sličan problem dešavao i u drugim zemljama Zapadnog Balkana, ali i Evrope.

„To je zaista izazov. Imate moćnu zemlju koja ima ekonomski utjecaj, kulturološki utjecaj, vjerski utjecaj, a morate se boriti za institucije, vladavinu zakona, demokratiju. Je li to izručenje zasnovano na činjenicama ili se radi o političkom progonu? I to je teška situacija za bilo koju zemlju. Ali kada institucije i vladavina zakona nisu tako jaki koliko bismo željeli, to postaje prilično nepodnošljivo“, kaže Conley.

„Vladavina prava mora biti najvažnija. Ako izručenje može ispuniti zakonske uslove, tada treba nastaviti s njim. Ali ako iz različitih razloga ne može, ako Bosna ne vjeruje da će se tim pojedincima pošteno suditi, tada mora stati na stranu demokratije i ljudskih prava.“

Conley već duže vremena istražuje metode i načine širenja ruskog utjecaja, o čemu je napisala i dva izvještaja: „Kremlin Playbook 1[DJ2] “ i „Kremlin Playbook 2[DJ3] “. Iako se u njima nije fokusirala na BiH, kaže da je riječ o sličnim modelima ponašanja:

„Rusija koristi svoje veze, bilo da su to ekonomske veze, kulturološke ili političke veze, koristi sve dostupne alate kako bi pokušala utjecati na događaje. Kao što sam napomenula, ovo što vidimo na puno načina su mnogo bliže veze Republike Srpske i gospodina Dodika sa Kremljom, nemajući nužno podršku Srbije, mada je tu. Tu je ruska pravoslavna crkva koja pruža diplomatsku i političku podršku.“

Kad je riječ o Kini, balkanske zemlje su podložne njenim utjecajima jer im treba finansiranje infrastrukture, dok Kini treba okruženje u kojem joj je više toga dozvoljeno i kojem ima pristup.

„To je lakše raditi kada imate slabije institucije koje ne provjeravaju detalje i ne osiguravaju da su ulaganja transparentna. Ali da, sve više smo zabrinuti zbog kineskog ekonomskog prodora u Srbiju. Ne samo zbog infrastrukture. Tu je tehnologija. Postoji program sigurnih gradova. Vidimo da Srbija zaista postaje svojevrsni usvajač ili primjer kineske tehnologije za nadzor u Evropi“, objašnjava Conley i zaključuje:

„Moramo se pobrinuti da SAD i Evropa imaju pozitivnu agendu gdje utječemo na borbu protiv korupcije, jake institucije, snažno civilno društvo i odgovorne lidere koji će poduzeti korake za jačanje Bosne.“


(Vijesti.ba / VOA )

19.10.2019.

BANJALUČKI MUSLIMANI 1941. JAVNO DIGLI GLAS PROTIV PROGONA SRBA, ŽIDOVA

Banjalučki muslimani 1941. javno digli glas protiv progona Srba, Židova

Banjalučki muslimani 1941. javno digli glas protiv progona Srba, Židova
Foto: FENA - Vijesti.ba

Muftija banjalučki Nusret ef. Abdibegović naglasio je da su mir i suživot veoma važni te da je uvjeren da je bilo potomaka Srba, Jevreja i Roma koji su 1992.godine mogli dati utočište sinovima, kćerima i unucima Bošnjaka koji su ih zaštitili 1941.godine.

Sedamdeset uglednih banjalučkih Bošnjaka (Muslimana) potpisalo je 12.novembra 1941. rezoluciju kojom su se usprotivili progonu i ubijanju banjalučkih Srba, Židova i Roma od vlasti tadašnje NDH.

O tome je večeras u Banjoj Luci razgovarano na tribini o temi "Rezolucija banjalučkih Muslimana 1941. godine".

Skup je organizovala Bošnjačka zajednica kulture "Preporod" Banja Luka, uz podršku Muftijstva banjalučkog, a efendija Abdibegović je kazao da je ta rezolucija na ponos hrabrih, odvažnih i civilizavanih Bošnjaka, Muslimana u to vrijeme, koji su digli svoj glas i kazali da na bosanskom prostoru ima jedan nukleus antifašista, koji će staviti svoj život na kocku, da zaštitu sebi bliske osobe, komšije, prijatelje, radnike...

-Ta rezulucija im služi na ponos i njima i ovog grada, jer je ona banjalučka, kao što je i mostarska, sarajevska, prijedorska..., naglasio je muftija Abdibegović.

Kada je u pitanju komparacija s dešavanjima u periodu 1992.-1995-godine, ukazao da se traga za onim što je dobro, jer se u to dobro vjeruje.

Iako nije bilo institucionalne zaštite Bošnjaka u Banjoj Luci u to ratno vrijeme, bilo ja, naglašava, pojedinaca koji su željeli i pružili ruku pomoći Bošnjacima.

-Ukoliko se površno posmatraju stvari kazat ćemo da nema nikakve paralele, ali to nije tačno. Ona postoji i želimo da pojasnimo da institucionalno nije bilo zaštite Bošnjaka u Banjoj Luci i to je činjenica, zbog koje žalimo, ali je istina da je bilo pojedinaca, koji su uspjeli i pružili ruku i utjehe i nade te udomili mnoge  Bošnjake, rizikujući svoj život baš onako kako su Bošnjaci 1941.godine stali u zaštitu Srba, Jevreja i Roma – rekao je muftija banjalučki.

I mediji su, napominje, pomogli da istina ode u svijet.

Za narednu godinu u planu je, dodaje, organizovanje konferencije kako bi se govorilo o vrijednostima i tog dokumenta i njegovog sadržaja.

Muftija banjalučki je istakao da se iz Banje Luke želi poslati jedna ljepša slika, a to je, kaže, moguće ukoliko "jedni drugima pružimo ruku".

Vjeruje da će biti organizovan susret bošnjačkih, hrvatskih, srpskih, jevrejskih naroda o tome kako živjeti složno u Banjoj Luci i razvijati je kao multikulturalni grad.

Direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka BiH Ferid Dautović je podsjetio da je bosanska ulema, koja ima veliki ugled i važnost kod Muslimana, pokrenula rezolucije o zaštiti Srba, Jevreja i Roma u tadašnjoj porobljenoj Evropi, u vrijeme nacizma i fašizma.

Podsjetio je na „El-Hidaje i Sarajevsku rezoluciju iz 1941.“, u kojoj su dali svoj stav o tadašnjim zločinima u kojima su stradali brojni Srbi, Jevreji i Romi, te u tom ambijentu i pojedini Muslimani.

Ta rezolucija je, kaže, bila početak svih drugih rezolucija u ostalim bh. gradovima, među kojima je i Banja Luka i Mostar.

- Suština svih rezolucija je da to bio krik slobode bošnjačke uleme u porobljenoj Evropi, da se zaštite Srbi, Jevreji i Romi, jer su smatrali da je ljudski život svetinja i da ga se treba boriti za svoje komšije – rekao je Dautović.


(Vijesti.ba / FENA)

19.10.2019.

ULTRASI SKANDIRALI: SLOBODAN PRALJAK; ROĐENI UZVRATILI: JAVI SE



/////////////////////////////

Koordinator Platforme za progres

Edin Batlak: Srednji put je formula za BiH


/////////////////////


////////////////////////


////////////////////////////


//////////////////////

19.10.2019.

RASIZAM NA STADIONIMA U DOBU USPONA EKSTREMNE DESNICE

Image result for Rasizam na stadionima u dobu uspona ekstremne desnice



/////////////////////////////


Image result for Zašto gori Barcelona?


///////////////////////


//////////////////////


/////////////////////




////////////////////////

////////////////////////
  • 19.10.2019.

    JEDINO JE VIZIONARSKI UM ALIJE IZETBEGOVIĆA VJEROVAO U USPJEH

    Jedino je vizionarski um Alije Izetbegovića vjerovao u uspjeh

    Jedino je vizionarski um Alije Izetbegovića vjerovao u uspjeh
    Foto: Vijesti.ba

    U povodu 24. godišnjice "Dnevnog avaza", utemeljitelj i osnivač najtiražnijeg dnevnog lista u BiH Fahrudin Radončić oglasio se na svom Instagram profilu.

    Njegovu objavu prenosimo u cijelosti:

    - Svaki 2. oktobar je važan datum u mom životu, ali i u medijskom, kulturnom i političkom životu BiH. Naime, na taj dan ratne 1995. godine, u opkoljenom Sarajevu odštampan je prvi broj "Dnevnog avaza", najtiražnijeg i najutjecajnijeg dnevnog lista u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Zaista je bilo iznimno teško u zarobljenom i devastiranom Sarajevu, bez dovoljno vode i struje, osigurati roto papir, izbacivanje odštampane novine kroz Tunel spasa na slobodnu teritoriju i brinuti hoće li novinari i grafičari stradati od granata ili snajperskih metaka. Niko tada, osim vizionarskog uma rahmetli Alije Izetbegovića, nije vjerovao da će to postati impresivan nacionalni uspjeh, da prvenstveno Bošnjaci prvi put u svojoj historiji dobiju svoj nacionalni dnevni list, koji će višedecenijski trajati. "Avaz" je, naravno, kao i BiH, opstao. Postao je najveći brend po više osnova i kompanija koja je na tržištu osigurala da uposlenici svakog prvog u mjesecu primaju uredne plaće, s izmirenim svim obavezama. Bio sam na proslavi godišnjice, prisustvovao dodjeli novinarskih nagrada i priznanja pojedincima koji su u "Avazu" po 20 i više godina. Lijepa noć uz interpretatorske virtuoznosti Hanke Paldum, Enesa Begovića i Slađe Mandić. Inače je oktobar taličan za "Avaz". Još 20. oktobra 1991. godine osnovao sam i registrirao kompaniju "Avaz" u Sarajevu - napisao je Radončić na Instagramu.

    19.10.2019.

    ZAPADNI BALKAN, EU I TREĆI IGRAČI

    19.10.2019.

    16. GODIŠNJICA SMRTI PRVOG PREDSJEDNIKA SUVERENE I NEZAVISNE DRŽAVE BiH ALIJE IZETBEGOVIĆA

    19.10.2019.

    IGK O INTERVJUU GENERALA MCKNEZIEJA: ANTIBOSANSKOJ KOALICIJI...

    19.10.2019.

    POLITIČKU PARALIZU U BiH KORISTE SNAGE KOJE ŽELE DA VIDE NJEN KONAČNI RASPAD

    Izvještaj o BiH Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) iz Washingtona: Političku paralizu u BiH koriste snage koje žele da vide njen konačni raspad

    Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) iz Washingtona analizirao je dešavanja u BiH, kako bi bolje informisao članove Kongresa i donosioce odluka u SAD. Među ključnim problemima u izvještaju pod nazivom „Blinking Red Lights“ su izdvojeni porast etno-nacionalizma i nefunkcionisanje države.

    Heather Conley, autorica izvještaja i nekadašnja zamjenica pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, kaže za Glas Amerike da je bilo frustirajuće vidjeti kako još jedan dogovor političkih lidera o formiranju vlasti propada. Prema njenim riječima, problem je u tome što je Dejtonski mirovni sporazum zaustavio rat, ali nije bio napravljen za uspješno upravljanje zemljom, pa je potrebna neka vrsta novog Dejtona.

    „Ono što se događa je da entiteti zapravo koriste ovu paralizu da bi počeli mijenjati zemlju i prirodu zemlje iznutra. Sigurno, osoba koja je to najvještije iskoristila, je gospodin Dodik i Republika Srpska“, kaže Conley i dodaje: „Moramo gledati na post dejtonsku potrebu da država napreduje, a ne da ide unazad. Ali tako je teško ponuditi takvu preporuku jer jednostavno ne vidimo političko vodstvo, političku volju… Posao koji bi preduzela međunarodna zajednica bio bi veoma zahtjevan i postavlja se pitanje ko će to uraditi u trenutku u kojem je Evropa duboko ometena svojim unutrašnjom problemima, a i SAD su snažno okrenute vlastitim domaćim problemima. I upravo je to razlog što ovu paralizu koriste političke snage koje žele da vide konačni raspad.“

    Conley kaže da je Zapadnom Balkanu, posebno BiH, neophodan stalni angažman međunarodne zajednice: „Sile u Bosni koje žele da se Bosna razdvoji i ima odvojene entitete, ne spavaju i nisu zadovoljne. One rade svakog dana. A to su snage kojima se moramo suprotstaviti.“

    Izvještaj je utvrdio da je jedan od problema u BiH preplitanje interesa velikih sila, poput Rusije, Turske i Kine, ali i uplitanje prvih susjeda – Hrvatske i Srbije. Dosta pažnje posvećeno je Hrvatskoj i zapaljivim izjavama hrvatskog državnog vrha, poput predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

    „Sigurno da Beograd i dalje utiče na događaje. Ali rekla bih da Republici Srpskoj gotovo ne treba pomoć Beograda, oni je dobijaju direktno iz Kremlja. Dakle, ovdje vidimo jasan ruski štetni utjecaj da se opet fragmentira, podijeli, odvoji. Mislim da je jedan od elemenata našeg rada koji je najviše iznenadio bio koliko smo negativni prema ulozi Hrvatske“, objašnjava Conley. „Očekujemo da članica NATO-a i EU koja je prošla kroz ovo teško iskustvo može igrati samo korisnu i podržavajuću ulogu, a ne da na neki način podstiče najgore nagone i dozvoljava svojoj domaćoj politici da se uključi u to.“

    Služba za poslove sa strancima BiH nedavno je, nakon zahtjeva turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, ukinula boravišne dozvole za četiri državljanina Turske[DJ1] . Jedno od pitanja Glasa Amerike odnosilo se i na traženje izručenja državljana koje Turska smatra za prijetnju i sumnjiči da su članovi pokreta Fethullaha Gülena. Conley kaže da se sličan problem dešavao i u drugim zemljama Zapadnog Balkana, ali i Evrope.

    „To je zaista izazov. Imate moćnu zemlju koja ima ekonomski utjecaj, kulturološki utjecaj, vjerski utjecaj, a morate se boriti za institucije, vladavinu zakona, demokratiju. Je li to izručenje zasnovano na činjenicama ili se radi o političkom progonu? I to je teška situacija za bilo koju zemlju. Ali kada institucije i vladavina zakona nisu tako jaki koliko bismo željeli, to postaje prilično nepodnošljivo“, kaže Conley. „Vladavina prava mora biti najvažnija. Ako izručenje može ispuniti zakonske uslove, tada treba nastaviti s njim. Ali ako iz različitih razloga ne može, ako Bosna ne vjeruje da će se tim pojedincima pošteno suditi, tada mora stati na stranu demokratije i ljudskih prava.“

    Conley već duže vremena istražuje metode i načine širenja ruskog utjecaja, o čemu je napisala i dva izvještaja: „Kremlin Playbook 1[DJ2] “ i „Kremlin Playbook 2[DJ3] “. Iako se u njima nije fokusirala na BiH, kaže da je riječ o sličnim modelima ponašanja:

    „Rusija koristi svoje veze, bilo da su to ekonomske veze, kulturološke ili političke veze, koristi sve dostupne alate kako bi pokušala utjecati na događaje. Kao što sam napomenula, ovo što vidimo na puno načina su mnogo bliže veze Republike Srpske i gospodina Dodika sa Kremljom, nemajući nužno podršku Srbije, mada je tu. Tu je ruska pravoslavna crkva koja pruža diplomatsku i političku podršku.“

    Kad je riječ o Kini, balkanske zemlje su podložne njenim utjecajima jer im treba finansiranje infrastrukture, dok Kini treba okruženje u kojem joj je više toga dozvoljeno i kojem ima pristup.

    „To je lakše raditi kada imate slabije institucije koje ne provjeravaju detalje i ne osiguravaju da su ulaganja transparentna. Ali da, sve više smo zabrinuti zbog kineskog ekonomskog prodora u Srbiju. Ne samo zbog infrastrukture. Tu je tehnologija. Postoji program sigurnih gradova. Vidimo da Srbija zaista postaje svojevrsni usvajač ili primjer kineske tehnologije za nadzor u Evropi“, objašnjava Conley i zaključuje:

    „Moramo se pobrinuti da SAD i Evropa imaju pozitivnu agendu gdje utječemo na borbu protiv korupcije, jake institucije, snažno civilno društvo i odgovorne lidere koji će poduzeti korake za jačanje Bosne.“

    (Kliker.info-Glas Amerike)

    19.10.2019.

    CRKVA U SEKULARNOJ DRŽAVI

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
74162833

Powered by Blogger.ba