Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

02.10.2019.

KONZERVATIVNA SVIJEST, ETNIČKI ESENCIJALIZAM I BOSANSKI IDENTITET

Konzervativna svijest, etnički esencijalizam i bosanski identitet

Konzervativna svijest, etnički esencijalizam i bosanski identitet
Senadin Lavić / Vijesti.ba
Religijski identitet. Srednjevjekovni evropski svijet, poslije pada Rima i razvoja Bizanta do epohalnog naleta novovjekovne znanosti koja poslije J. Keplera prirodi više ne prilazi kao djelu Boga, već mogućem predmetu ...

... eksploatacije u koji se urezuje svojim matematičkim proračunom i nacrtom, identitetno je svoju vlastitost određivao kroz religijsku svijest kao fomu ljudskog odnosa prema svijetu.

Uz pohod prirodne znanosti išao je i okret društvene svijesti i odnosa u Evropi polazeći od velikog političkog okreta u Engleskoj u 17. stoljeću, Francuskoj u 18. stoljeću i Njemačkoj u 19. stoljeću. Do tad religija je bila stožerna forma identifikacije velikog broja ljudi i ljudskih zajednica uopće preko koje se stoljećima objašnjavalo svijet, usmjeravalo čovjeka na neki red, određivalo formu postojanja, osiguravalo metafizički oslonac socijalno-kulturnim grupama ljudi. Stoljeća religijske svijesti kao dominantne formirala su mentalitet i disciplinu, odanost dogmi i poštivanje određenog reda, i pokazala su zahtjev za holističkom semantikom ljudskog postojanja.

Mustafa Imamović je podsjetio da je vjersko uvjerenje i ispovijedanje na Balkanu “uvijek bilo bitnim elementom samoidentifikacije.” Za taj uvid podsjetio je na carigradskog patrijarha Georgija Sholarija Genadija koji je sredinom 15. stoljeća tu ideju na klasičan način izrazio. O tome možemo dobiti vrijednu informaciju od S. Rancimana koji kaže:

“Građanin Carigrada bio je potpuno svestan svoje grčke i rimske baštine, ali njegov osnovni pogled na život bio je različit. On se manje radovao životu u ovom svetu i više se zanimao večnošću. Zbog takvog stanja duha lakše je primao ideje koje su dolazile sa Istoka nego one sa Zapada; istorija Vizantijskog carstva je istorija prodiranja istočnjačkih ideja koje su davale drugi ton grčko-rimskoj tradiciji, i istorija povremenih reakcija na to prodiranje. Jer uprkos svemu tome, grčko-rimske tradicije istrajale su do kraja. Čak i u petnaestom vijeku ljudi u Carigradu raspravljali su o prirodi njihove civilizacije. Oni su bili Romaioi, da li su isto tako bili i Jelini? Poslednji veliki građanin carstva, dao im je odgovor: „Iako sam Jelin po govoru”, — on je govorio, — „ipak nikada neću reći da sam Jelin, jer ne verujem u ono što su Jelini verovali. Voleo bih da se nazovem po svojoj veri, i ako bi me ko upitao šta sam, odgovorio bih „Hrišćanin” ... Iako je moj otac stanovao u Tesaliji, ja se ne nazivam Tesalcem nego Vizantincem; jer sam iz Vizantiuma”.” (Steven Ranciman, Vizantijska civilizacija, prevod s engleskog Desanka Kurtović, Subotica: Minerva, 1964, str. 25.)

Spram oblikovanja identiteta preko religije u predmodernom dobu postoji sasvim drugačiji otklon u novovjekovlju. U industrijskom i postindustrijskom svijetu kapitalizma filozofija, religija, umjetnost, znanost i drugi sadržaji ljudskog kreativiteta bivaju uvučeni u procese stjecanja neke vrste dobiti i korištenja za svrhe i potrebe koje se nalaze izvan njih samih. Najbezočniji “korisnik” religijskih sadržaja jeste politika – posebno u onim dijelovima evropskog kontinenta koji su nerazvijeni, obrazovno urušeni i kulturno zapušteni. Pored toga, vrlo važan proces zahvata društvenu strukturu u prelasku iz agrarnih u industrijska društva, praveći oštru razliku između naroda (ethnos) i nacije. Oznaka ethnos (narod, Volk) odnosi se na velike grupe, “narode”, koje su oblikovane u predmodernom ili prednacionalnom dobu. Oblikovanje nacije, tome nasuprot, tek je djelimičan aspekt društvene modernizacije od početka industrijalizacije i demokratizacije društvenog života ljudi koji više nisu podanici nekog monarha već slobodni građani formirane nacije-države.

O bosanskoj naciji i kulturnom identitetu narodnih / etničkih grupa.  O naciji svi govore ili smatraju da mogu govoriti kao o nečemu samorazumljivom. To je pojam koji se zdravorazumski koristi i najčešće se lijepi za pojave i procese koji nemaju velike veze s njim. Balkanska navika je da se uz religiju veže određenje naroda i identiteta, a onda da se ne razlikuje kulturni identitet (ethnos ili neka narodna grupa) od pravno-političkog identiteta (nacija ili zajednica ravnopravnih i slobodnih građana). Spram toga, zalagati se za znanstveno bavljenje nacijom, podrazumijeva da se ide s one strane političkih mitova i zdravorazumskih borbi oko pojmova. Tada se neće moći pojaviti dokona domaćica iz predgrađa, iz mitske saburbije, i davati “upute” i “mišljenje” o onome što pišu i govore univerzitetski profesori. Ovdje, naravno, ne želimo dati odgovor o tome kako se dospjelo u stanje društva u kojem su porušeni svi kriteriji logičkog mišljenja, u kojem znanje više nema apsolutnu vrijednost, u kojem znanost biva mjerena ideološkim kriterijima politike ili religije. Ni to nije slučajno u ljudskoj interakciji!

Bošnjaci nemaju, kao ni Srbi ni Hrvati, niti bilo ko drugi u Bosni, krizu ili zbunjenost oko svoga imena, jer su oni odabrali svoja kolektivna imena. Prava konstatacija ukazuje na neoblikovanu svijest o svome bosanskom okviru. Etnopolitika ih manipulira i konfrontira kao zavađene skupine u procesu skrivanja tog okvira! Oni, ustvari, imaju krizu egzistencije u etnokratiji jer nemaju jak državni sistem u kojem bi mogli ostvariti svoju ljudsku potrebu za kvalitetom života. Ovdje se tako jasno vidi bitna povezanost nacionalnog (državnog) s ekonomskim koja je stara odredba uspostavljanja nacija u Evropi. Bošnjacima se dogodilo, kao i Srbima i Hrvatima, da njima raspolažu političke partije kao s predmetima vlastitih projekcija koje podržavaju medijske, policijske, sudske, poslovne i druge strukture. Upravo ta etnopolitika, koja sve bitne sadržaje vuče iz 19. stoljeća, vodi direktno u urušavanje države i državnog sistema jer mu nadređuje partijske i religijske strukture etnocentrizma, te cjelinu nacionalnog (državnog) postojanja reducira na plemensko-konfesionalnu diferenciju. Gotovo nestvarno, ali vidljivo, u pojedinim trenucima društvenog djelovanja partija postaje pozicionirana iznad  države – partija kao poslovno-interesna grupacija ljudi. Političke oligarhije preko naroda (ili u ime naroda) kao objekta manipulacije ostvaruju vlastite poslovne intrese i cjelokupan društveni sistem podređuju sebi. Politička borba se pretvara u borbu za državne resurse i javna preduzeća preko kojih se osigurava finansijska moć i kontrola sistema. Svako pitanje o Bosni i bosanskom interesu brzo napadaju čuvari “plemenskih istina” destruktivnom i koncentriranom “paljbom” po svima koji podsjećaju na primarnost bosanstva u politici i jasno razlikovanje kulturnog identiteta od političkog identiteta kao kriterija koji je u evropskom svijetu dostignut i postuliran u svakodnevni život. Etničko-religijsko zaziđivanje bošnjaštva u nekoliko reducirnih narativa postaje za jednu grupu ljudi vrlo isplativ ekonomski resurs, te je svaka politička ideja građanske sekularne Bosne difamirana kao izdaja Bošnjaka (ili Srba ili Hrvata), a ustvari se radi o direktnoj prijetnji partikularnim interesima članova oligarhije koja dogmatski ponavlja političku mantru o zaštiti “naših nacionalnih interesa”. Time su interesi Bosne stvarno potisnuti i onemogućeni.

Podudaranje konzervativnog etnocentrizma i velikodržavne hegemonije. Dubinski se podudaraju narcisoidna demagogija konzervativaca bošnjačkog etnocentrizma i velikosrpsko antibosansko reduciranje Bosne na “regiju” ili “geografski pojam” bez supstance i Bošnjaka na “versku skupinu” koja se odmetnula od svoga korjena i “pradedovske vere”! Obje grupacije rade na urušavanju bosanskog identiteta i sekularne države. Narcisoidni konzervativci unutar bošnjačkog kolektivnog obličja po inerciji nastavljaju produbljivati malograđanski strah od promjena, bezrazložno slaviti ancien regime, odbijati novo i to stanje bez svijesti o sebi onda predstavljati kao vrhunsku vrijednost. U takvoj umrtvljenosti se osjeća sigurnost i spas! Svijet svakodnevlja postaje ravan, površan, miran, definiran, zaokružen u neznanju. Sve su ideje “razblažene” i nema više nikoga da govori kao slobodnomisleći akter društvene zbilje! Niko se u društvenom ambijentu ne smije pojaviti s drugačijim idejama od već postuliranih! Stoga je sve moguće u društvu gdje dokone kućanice, starlete i influenserke “podučavaju”  javnost o istinama konzumerskog svijeta, modnim trendovima, razblaženim likerima, sex pozama, najboljim destinacijama za odmor, novim automobilima i usput upozoravaju univerzitetske profesore na vokabulare koji primjenjuju u svome radu, jer “naš narod” ne može da ih razumije i biva zbunjen. Nametnuti zahtjev “narodnjački govoriti” postaje kriterij svakog govora o društvenoj zbilji. U ovome völkisch zahtjevu  ogleda se sva mizerna struktura opće pervertiranosti društvenog života u mračni völkische Bewegung, gdje je narod razumljen kao “prirodna zajednica”, biološka jedinica, temelj postojanja, nešto “organsko”, kao jedno “veliko narodno tijelo” (Volkskörper) koje je predestinirao krvlju i vječnim karakteristikama koje se ne mijenjaju. Etnicitet i nacija su, ipak, samo ljudske povijesne konstrukcije, dakle, kategorije koje nastaju na jednom stupnju tehnološke razvijenosti čovjeka. I mijenjaju se u svojoj strukturi! Ništa više...

Populizam je uzeo maha i u ideološku tminu zaogrnuo cjelinu društvenog života građana  reducirajući njihove svjetonazore na puki konzervativizam i kvazireligijsku interpretaciju. Monopol na Bošnjake potežu religijske i političke institucije, a to onda znači da u njima postoje projekcije, narativi, projekti, ideje koje se preko “naroda-objekta” trebaju provesti. Sociološki naslikana slika dominirajućeg Volka upozorava da su ljudi uhvaćeni u opasne mitske imitacije “svetosavskog” nacionalizma koji polazi od religijsko-“plemenske” definiranosti socijalne grupe i njezinog krutog držanja u izvanhistorijskom “trajanju” gdje se ni jedan dio postojanja ne mijenja, a prema tome ni identitet statične gomile koja kao homogena ne može promijeniti ni jedno svoje mišljenje, svojstvo, naviku ili iskustvo o svijetu. Zadnjih sto i pedeset godina u Srbiji pokazuju sasvim jasno šta se događa kada religijska institucija upravlja svim procesima jednog naroda. To je zaleđeni svijet pojava, u ahistorijskom ambijentu bez refleksije o sebi i svojim tragičnim udesima, u kojemu simulakrumi svetih vitezova feudalnog doba pljačkaju svoje zaluđene narodne grupe i guraju ih u mržnju kao jedinu egzistencijalnu formu. Nema ništa tužnije od pojave da bošnjački glasovi učestvuju u kakofoniji antibosanske propagande i počinju imitirati feudalne mentalitete.

Bošnjaci u Bosni ne bi smjeli nasjesti na etničko-religijski nacionalizam koji dolazi iz srbijanskih centara hegemonijskog planiranja! Bošnjački etnocentrizam direktno potpomaže  rastakanje bosanskog identiteta i svođenje Bosne na “etničke teritorije” tri “plemena u agoniji”. Dakle, bez obzira kojoj etničkoj grupi pripadali građani Bosne, oni nisu gomila ili čopor kojim upravlja sveznajući prvosveštenik koji posjeduje apsolutni uvid u sve što misle, rade i osjećaju kao cjelina. Građani Bosne su pluralna semantička zajednica ljudi koji trebaju misliti kao odgovorni pojedinci. Tako se pokazuje sasvim jasno, prateći povijesno-komparativno, kako konzervativizam i hegemonijski nacionalizam u svojim naracijama pretvaraju Bosnu u “tamni vilajet“ ili u neku negativnu distopiju – jednom što to rade planski i ciljano kao destruirajući projekt, a drugi put zato što ne znaju kuda idu.

Iz ljubavi prema Bosni kao našoj majci potiču sve naše metafizike, politike, estetike i svjetonazori.


Piše: Senadin Lavić

(Vijesti.ba)

02.10.2019.

ŽELJKO KOMŠIĆ PORUČIO LAVROVU: POŠTUJTE STAV INSTITUCIJA BiH O NATO PUTU

Komšić poručio Lavrovu: Poštujte stav institucija BiH o NATO putu

Komšić poručio Lavrovu: Poštujte stav institucija BiH o NATO putu
Foto: Vijesti.ba
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić komentarisao je za Vijesti.ba izjavu šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova koji je danas kazao da SAD i pojedini njihovi evropski partneri namjeravaju da uvuku BiH u NATO.

Komšić je podsjetio Lavrova na raniji stav Ruske Federacije u pogledu NATO integracija kojeg je Lavrov iznio prilikom jedne od zvaničnih posjeta Bosni i Hercegovini, navodeći da BiH niko ne pokušava uvući u NATO nego da za to postoje ranije odluke Predsjedništva Bosne i Hercegovine za čije poštivanje se zalagao i sam Lavrov.

"Tadašnja poruka ministra Lavrova upućena Predsjedništvu BiH bila je da je Rusija načelno protiv proširenja NATO saveza, ali ako je NATO naš izbor, Rusija će poštovati takvu odluku institucija naše zemlje. A odluka institucija ove zemlje, jednoglasna odluka Predsjedništva BiH koja nikada nije opozvana, povučena ili promijenjena, jeste da BiH želi biti članica NATO saveza, i danas postoji", podsjetio je Komšić i dodao:

- "Shodno, tome pozivam šefa ruske diplomatije da poštuje ono što je kazao, odnosno da poštuje odluke institucija države Bosne i Hercegovine, za koje je ranije kazao da ih Rusija poštuje", zaključio je Komšić u izjavi za Vijesti.ba.


(Vijesti.ba)

02.10.2019.

AMEL TUKA: NEVJEROVATAN OSJEĆAJ, NEŠTO ŠTO SE NE MOŽE OPISATI RIJEČIMA

Tuka: Nevjerovatan osjećaj, nešto što se ne može opisati riječima

Tuka: Nevjerovatan osjećaj, nešto što se ne može opisati riječima
Foto: Vijesti.ba
Nevjerovatan osjećaj, nešto što se ne može opisati riječima, rekao je Amel Tuka, nakon što mu je dodijeljena medalja na večerašnjoj svečanosti na stadionu u Dohi gdje je osvojio srebro u utrci na 800 metara.

Najbolji bh. atletičar naglasio je da je bio "ponosan gledajući zastavu svoje države na najvišem postolju prilikom dodjele medalja".

- To je nevjerovatan osjećaj koji želim svakom sportisti da doživi, da to osjeti. To je nešto neopisivo - kazao je Tuka.

Dodaje da je očekivao brzu trku i bio spreman za to.

- Odmah sam zauzeo svoju poziciju i priključio se vrhu ekipe i držao se gornjeg dijela trke. Svih osam finalista bili su favoriti za medalju, nikoga se ne smije potcijeniti. U svakom sam vidio konkurenta, ali nikome nisam "davao pardona". Znam da sam rođen za velike stvari, slijedio sam to i došao ovdje da osvojim medalju za svoju BiH, za sebe, porodicu, i ispunio sam očekivano - rekao je.

Ističe da je u Dohu doputovao rasterećen, što mu je olakšalo put do medalje. Prije četiri godine u Pekingu bio je, kako kaže, pod velikim pritiskom jer sam tamo došao kao najbrži čovjek na svijetu i "morao" je osvojiti medalju.

- Sada sam imao sedmi rezultat u svijetu, bio među favoritima za finale ali ne i favoritima za osvajanje medalje što mi je prijalo. Uvijek sam volio da dolazim iz sjene. Bio sam jako opušten, zajedno sa kolegama Pezerom i Mešićem od kojih sutra očekujem finale. To mi je pomoglo da prođem kvalifikacije i polufinale i u finale uđem mnogo rasterećeniji - potcrtao je Tuka.

O Olimpijskim igrama, kaže, još ne želi da razmišlja, jer ne želi da "podlegne pritisku" kao pri odlasku na Olimpijadu u Rio 2016.

- Hoću da uživam u ovom sportu, a ostalo šta Bog da - zaključio je najbolji bh. atletičar, viceprvak svijeta u disciplini 800 metara.


(Vijesti.ba / FENA)

02.10.2019.

POSTIGNUT DOGOVOR O PLINU, U VLADI FBiH POTPISAN UGOVOR

Postignut dogovor o plinu, u Vladi FBiH potpisan Ugovor

Postignut dogovor o plinu, u Vladi FBiH potpisan Ugovor
Foto: FENA
Dramatično je danas bilo u Sarajevu, gdje je preko sedam sati trajao sastanak o plinu u sjedištu Vlade FBiH.

BH-Gas i Gas promet su ipak potpisali Ugovor o transportu plina Federacije Bosne i Hercegovine, čime su stvoreni uslovi da se odblokira gasovod prema Sarajevu.  

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić kazao je nakon maratonskog sastanka da je ugovor između BH-Gasa i "Gas prometa" potpisan i da ništa više nije sporno.

- Plin je odmah pušten u sistem, tako da sigurno FBiH neće ostati bez plina. Zahvaljujem se ministru Petru Đokiću, koji je, iako u Moskvi, telefonski pomogao da se problem riješi. Također, Evropskoj komisiji, koja nam je pomogla da dođemo do dogovora, te premijeru FBiH Fadilu Novaliću, koji je bio naša cjelodvnevna podrška - kazao je Džindić.

Upitan da prokomentariše ko je odgovoran što se uopšte došlo do ove situacije, direktor BH-Gasa Jasmin Salkić je kazao da je traženo najbolje rješenje za donošenje zakona u BiH.

- Željeli smo da uvažimo principe RS, FBiH i to je jedini razlog kako tehnički to postaviti. Pronašli smo neka rješenja i u tome nam je asistirala Evropska komisija - kazao je Salkić.

Milomir Draganić, direktor "Gas prometa" iz Zvornika je kazao da je sinoćnji dogovor rezultat kompromisa.

- Ovo je rezultat kompromisa. Prije svega rezultat zakonodavstva. Republika Srpska je regulirala svoje oblasti , gdje imamo zakon o gasu, regulatore i tarife. Imamo odvojenu djelatnost u privrednim subjektima, otvoreno tržište. Nažalost, u FBiH to nemamo, u FBiH imamo uredbe. Onda kada kompanije iz FBiH rade, koje se drže uredbe, a mi zakona, koji imamo, i logično da u takvom jednom stanju dođemo u jedno isto pitanje, koje se gleda iz različitih aspekata. Tada moramo praviti kompromis da dođemo do pravog rješenja - kazao je Draganić.

Učesnici sastanka nisu se mogli dogovoriti oko transporta plina jer su iz Gas-prometa željeli potpisati ugovor o transportu gasa kao ugovor između dvije države, a ne dva entiteta, što je za FBiH neprihvatljivo.

Dramatičan dan počeo je sastankom na kojeg su stigli  federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić, direktor "BH-Gasa" Jasmin Salkić i pomoćnik ministra energetike Republike Srpske Milenko Todorović te direktor “Gas prometa” Milomir Draganić. Kasnije su se pregovorima pridružili predstavnici delegacije Evropske komisije i premijer FBiH Fadil Novalić, a nešto ranije ministar Džindić je razgovarao i sa ruskim ambasaorom u BiH Petrom Ivancovim.


(Vijesti.ba)

02.10.2019.

PROPALA NOVA DODIKOVA INICIJATIVA, PODRŠKA SAMO IZ HDZ-A

Propala nova Dodikova inicijativa, podrška samo iz HDZ-a

Propala nova Dodikova inicijativa, podrška samo iz HDZ-a
Milorad Dodik / Pixsell
Odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH vjerovatno će biti uslov SNSD-a za formiranje Savjeta ministara BiH, najavio je predsjednik ove stranke i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

"I mi ćemo sada, kao neki drugi, početi da uslovljavamo formiranje vlasti", rekao je Milorad Dodik, podsjetivši da SDA ovaj proces uslovljava nastavkom puta prema NATO-u, što je, kako je ocijenio, neprihvatljivo za Srbe.


Šarović: Dodikova inicijativa je nerealna i nema snagu da uspije

Komentarišući mogući uslov SNSD-a, predsjednik SDS-a Mirko Šarović za Vijesti.ba kaže da strane sudije treba da odu iz Ustavnog suda BiH, te da je u nebrojeno navrata to sa različitih adresa traženo iz Republike Srpske. No, mišljenja je da ova Dodikova inicijativa neće doživjeti uspjeh.

"Ova Dodikova inicijativa je nerealna, te nema nikakav potencijal i snagu da uspije. Domet ove ponude je da se vrti nekoliko dana po medijima i ništa više", poručio je Šarović.


Đonlagić: "Imam jednu želju" - Dodikova nova formula

Poslanik DF-a u Parlamentu BiH Dženan Đonlagić istakao je za Vijesti.ba da uslovljavanje formiranja vlasti odlaskom stranih sudija iz Ustavnog suda BiH nema nikakvo zakonsko uporište.

Nakon uvođenja principa 'mi smo se predomislili' u vezi sa ispunjavanjem vlastite međunarodne obaveze slanja ANP-a, Milorad Dodik ne prestaje da se blamira. Nova formula za uspostavljanje vlasti mu je sada 'imam jednu želju'", rekao je Đonlagić, komentarišući izjavu predsjednika SNSD-a i srpskog člana Predsjedništva da će srpska strana narednih dana, najvjerovatnije, usloviti formiranje vlasti na nivou BiH time da strane sudije odu iz Ustavnog suda BiH.

Đonlagić ističe da sve što Dodik "'izvali' sada već na dnevnoj osnovi vaninstitucionalno je".

"Ovo najnovije apsolutno nema nikakvo zakonsko uporište", konstatuje naš sagovornik.


Magazinović: Hoće li i Čović nakon Dodika izaći sa svojim ultimatumom

Analizirajući potencijalni SNSD-ov uslov za konstituisanje vlasti, šef Kluba poslanika SDP-a BiH u državnom Parlamentu Saša Magazinović ističe da se radi o potezu čiji je cilj dodatno komplikovanje situacije, kako bi se na kraju ispostavilo da je rješenje da svi odustanu od svojih zahtjeva, te da se Vijeće ministara BiH formira bezuslovno.

"Ne bih se iznenadio da i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izađe sa nekim svojim 'ultimativnim' zahtjevom od koga bi mogao kasnije odustati", navodi Magazinović, te poručuje:

"Da li će druge stranke vlasti prihvatiti ovu igru i da li je ovo možda i dogovoreno, ja zaista ne znam".


Kožul: HDZ BiH podržava odlazak stranih sudija

Da je HDZ-u BiH prihvatljiv Dodikov zahtjev za odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, potvrdio nam je poslanik ove stranke u državnom Parlamentu Predrag Kožul.  

On tvrdi da nije upoznat sa novom Dodikovom izjavom o uslovima formiranja vlasti, te stoga kaže da bi se suzdržao od komentara. No, podsjetili smo ga to nije nova ideja, budući da su Dodik i brojni drugi zvaničnici SNSD-a u perthodnom periodu mnogo puta govorili o potrebi odlaska stranih sudija iz Ustavnog suda BiH.  

"Tu smo bili prilično usaglašeni, to je i stav HDZ-a BiH. Osim toga, iz propisa koji je definisao postojenje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH jasno se vidi da je to temporalnog karaktera, odnosno da nije trajno rješenje. Ne vidim poveznicu odlaska stranih sudija sa trenutnom situacijom kada je u pitanju formiranje vlasti, ali to je stav koji je na tragu razmišljanja HDZ-a BiH. To je nešto o čemu treba razmišljati u BiH, jer bismo morali preuzeti kontrolu nad našom državom", poručio je Kožul u razgovoru za Vijesti.ba.


(Vijesti.ba)

//////////////////////////

02.10.2019.

NENAD RAŠIĆ: MENI NE MOGU DA PRETE, ŽAO MI JE GRAĐANA

02.10.2019.

ŽELJKO KOMŠIĆ : MILORAD DODIK JE POČEO DA OSPORAVA I VLASTITU POLITIKU

Predsjedavajući Predsjedništva BiH

Komšić: Dodik je počeo da osporava i vlastitu politiku

/////////////////////////

///////////////////////

//////////////////////

/////////////////////////


////////////////////////

////////////////////////////

02.10.2019.

EVROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA: UKLONITI CRKVU IZ DVORIŠTA FATE ORLOVIĆ

Evropski sud za ljudska prava: Ukloniti crkvu iz dvorišta Fate Orlović

Evropski sud za ljudska prava donio je presudu kojom se nalaže uklanjanje crkve iz dvorišta Fate Orlović u Konjević-Polju

Vesna Besic   | 01.10.2019
Evropski sud za ljudska prava: Crkva iz dvorišta Fate Orlović mora biti uklonjena

Foto: Arhiv AA
Sarajevo

Evropski sud za ljudska prava donio je presudu kojom se nalaže uklanjanje crkve iz dvorišta Fate Orlović u Konjević-Polju, prenosi Anadolu Agency (AA).

Bosna i Hercegovina mora izvršiti odluke kojima se nalaže uklanjanje crkve izgrađene na imovini lica koja su preživjela genocid u Srebrenici. U današnjoj presudi vijeća u predmetu Orlović i drugi protiv Bosne i Hercegovine, Evropski sud za ljudska prava je, jednoglasno, odlučio da je došlo do povrede člana 1. Protokola broj 1. (zaštita imovine) uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.

Predmetni slučaj se odnosi na crkvu koju je Srpska pravoslavna crkvena opština izgradila na imovini koju su podnositelji predstavke bili prinuđeni napustiti tokom rata 1992.-1995. godine.

Sud je naročito utvrdio da je propust vlasti da ispoštuju konačne i obavezujuće odluke iz 1999. i 2001. godine kojima je utvrđeno pravo na povrat predmetne imovine u posjed podnositelja predstavke, a za koji Vlada nije ponudila nikakvo opravdanje, imao za posljedicu ozbiljno narušavanje njihovog prava na imovinu.

Sud je, također, utvrdio, da tužena država treba da osigura izvršenje dviju odluka koje su donijete u korist podnositelja predstavke, a, naročito, da osigura uklanjanje crkve sa njihove imovine, najkasnije u roku od tri mjeseca nakon što ova presuda postane konačna. Podnositelje predstavke čini 14 članova iste porodice, koji su rođeni u periodu između 1942. i 1982. godine, i žive u Konjević-Polju i Srebreniku.

Navedeno je da su suprug prve podnositeljice predstavke i više od 20 drugih srodnika ubijeni u genocidu u Srebrenici 1995. godine. Tokom rata 1992.-1995. podnositelji predstavke su bili prinuđeni da napuste svoj dom u Konjević-Polju.

Imovina na kojoj su živjeli pripadala je suprugu prve podnositeljice i njegovom bratu, a sastojala se od nekoliko stambenih i poljoprivrednih objekata, njiva i livada. Nakon što je imovina izuzeta u korist Crkvene opštine Drinjača, tokom 1998. godine tu je izgrađena crkva. Podnositelji predstavke nikada nisu bili obaviješteni o postupku eksproprijacije. Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, Dejtonski mirovni sporazum, zvanično je prekinuo rat koji je trajao od 1992. do 1995. godine.

U cilju implementacije Aneksa 7 sporazuma, koji garantuje pravo na slobodan povratak izbjeglica u njihove domove i pravo na povrat imovine, Republika Srpska je 1998. godine donijela Zakon o prestanku primjene Zakona o korištenju napuštene imovine. Podnositelji predstavke su pokrenuli postupak za povrat predmetne imovine u skladu sa ovim Zakonom. Odlukom Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica (CRPC) iz 1999. godine, a nakon toga i odlukom Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica iz 2001. godine, utvrđeno je njihovo pravo na potpuni povrat imovine.

Obje navedene odluke su konačne i izvršne. Imovina je potom vraćena podnositeljima, izuzev parcele na kojoj je izgrađena crkva. Narednih godina podnositelji su bezuspješno tražili potpuni povrat imovine.

U skladu sa članovima 43. i 44. Konvencije, presuda vijeća nije konačna. U roku od tri mjeseca od dana donošenja presude vijeća stranka može zahtijevati da se predmet iznese pred Veliko vijeće. Takav zahtjev, ukoliko do njega dođe, razmatra odbor od pet sudija Velikog vijeća. Ako odbor prihvati zahtjev, Veliko vijeće odlučuje o predmetu presudom koja je konačna. Ako odbor odbije zahtjev, presuda vijeća postaje konačna tog dana.

Konačna presuda Suda dostavlja se Komitetu ministara Vijeća Evrope, koji nadgleda njeno izvršenje. Pored toga, podnositelji su pokrenuli parnični postupak protiv Srpske pravoslavne crkve tražeći povrat u posjed sporne parcele i uklanjanje crkve.

U toku 2010. godine promijenili su tužbeni zahtjev tražeći od sudova da priznaju valjanost vansudske nagodbe. Nižestepeni sudovi su odbili zahtjev smatrajući da vansudska nagodba nije zaključena, što su 2014. i 2017. godine potvrdili Vrhovni sud i Ustavni sud.

U međuvremenu, tokom 2004. godine, građevinska inspekcija je izdala zabranu korištenja crkve, kojoj se usprotivio lokalni zamjenik načelnika opštine, a Srpska pravoslavna crkvena opština je dobila urbanističku saglasnost za crkvu.

Podnositelji su se žalili na to da nisu u mogućnosti koristiti svoju imovinu zbog toga što nelegalno izgrađena crkva još uvijek nije uklonjena sa njihove zemlje. Osim toga, žale se i na odluke domaćih sudova donesene u parničnom postupku. Predstavka je podnijeta Evropskom sudu za ljudska prava 30. marta 2018. godine.

U odluci Suda navedeno je da između stranaka u postupku nije bilo sporno da su podnositelji predstavke vlasnici predmetne imovine koja im je kao interno raseljenim licima morala biti vraćena u skladu sa Aneksom 7 sporazuma.

Sud je nadalje ustanovio da je pravo podnositelja na povrat imovine utvrđeno odlukama iz 1999. i 2001. godine, te da su javne vlasti bile dužne preduzeti praktične korake kako bi osigurali njihovo sprovođenje. Međutim, umjesto da izvršavaju odluke, nadležni organi su u početku, 2004. godine, uradili upravo suprotno tako što su odobrili ostanak crkve na imovini podnositelja. Podnositelji su i dalje spriječeni, 17 godina nakon što je Bosna i Hercegovina ratifikovala Konvenciju i njene protokole, da vrate u posjed cjelokupnu predmetnu imovinu.

Vlada nije ponudila nikakvo opravdanje za neaktivnost nadležnih organa.

Sud je zaključio da tako dug period neizvršenja jasno ukazuje na odbijanje da se predmetne odluke izvrše što je podnositelje dovelo u stanje neizvjesnosti u pogledu ostvarivanja njihovog prava. Zbog propusta javnih vlasti da izvrše konačne i obavezujuće odluke, podnositelji su morali podnijeti nesrazmjeran i pretjeran teret, te ozbiljno narušavanje svojih imovinskih prava.

Sud je podsjetio da, kako bi pomogao odgovornoj državi da ispuni svoje obaveze iz člana 46., izuzetno može odrediti individualne i/ili generalne mjere koje je potrebno poduzeti kako bi se osiguralo ostvarivanje prava podnositelja čiju povredu je sud utvrdio.

U specifičnim okolnostima ovog predmeta, Sud je zaključio da odgovorna država treba da, bez odlaganja, a najkasnije u roku od tri mjeseca od kada ova presuda postane konačna, poduzme sve neophodne mjere kako bi osigurala izvršenje odluke CRPC-a iz 1999. godine i odluke Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica iz 2001. godine, uključujući posebno uklanjanje crkve sa imovine podnositelja.

Sud je jednoglasno odlučio da je Bosna i Hercegovina obavezna platiti na ime materijalne štete 5.000 eura prvoj podnositeljici predstavke i po 2.000 eura svim ostalim podnositeljima.

02.10.2019.

NEPRIJATELJI BiH FRUSTRIRANI ANGAŽMANOM KOMŠIĆA I DžAFEROVIĆA

Neprijatelji BiH frustrirani angažmanom Komšića i Džaferovića

Neprijatelji BiH frustrirani angažmanom Komšića i Džaferovića
Foto

U prethodim godinama BiH je u velikoj mjeri izgubila međunarodni ugled koji je nesumnjivo imala ranije. Godinama se niko od predstavnika državnog vrha BiH nije sastajao s vodećim svjetskim političarima.

Međutim, zadnjih nekoliko sedmica članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović imali su nekoliko zapaženih sastanaka i nastupa na mjestima gdje se kroji svjetska politika - New Yorku i Parizu.

Na posljednjoj adresi Džaferović i Komšić su praktično spasili BiH velike sramote s obzirom da je član Predsjedništva Milorad Dodik pokušao izazvati međunarodni skandal svojim protivljenjem da iko u ime institucije Predsjedništva Bosne i Hercegovine prisustvuje komemoraciji bivšeg predsjednika Francuske Jacquesa Chiraca. U konsultacijama između kabineta Džaferovića i Komšića odlučeno je da Džaferović otputuje u Pariz.

Tamo se Džaferović sastao s bivšim američkim predsjednikom Billom Clintonom, kao i aktuelnim predsjednikom Francuske Emmanuelom Macronom. Sam Džaferovićev boravak u Parizu i sastanak s Clintonom i Macronom predstavlja veliku stvar za BiH, i ujedno predstavlja vrlo ozbiljan korak na popravljanju međunarodnog ugleda BiH, koji je zadnjih godina ozbiljno poljuljan.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić u New Yorku je imao niz važnih sastanaka poput onih s generalnim sekretarom UN-a Antoniom Gutteresom, premijerima Holandije, Estonije i Norveške, ministrom vanjskih poslova Slovačke, ali i hvale vrijedan gest posjete Nacionalnom memorijalnom muzeju 9/11 i odavanja počasti žrtvama terorističkog napada. Podrška za BiH stigla je i sa sastanka sa Američkim jevrejskim komitetom. Čestitku za svoje stavove po pitanju NATO-a Komšić je dobio i od specijalnog izaslanika SAD Matthewa Palmera koji je i u ranijim istupima dao punu podršku politici i stavovima koje zastupaju Komšić i Džaferović.

Na Komšićev nastup u New Yorku stigle su reakcije iz Zagreba odakle su oštro kritikovali Komšićeve stavove o veličanju fašizma i ustaštva u Hrvatskoj. S druge strane Komšić je dobio podršku od strane dvojice bivših hrvatskih predsjednika Mesića i Josipovića, koji su javno istakli kako Komšić u svojim govorima nije rekao ništa osim istine.

Iste reakcije je zbog svog angažmana i razgovora koje je vodio u Parizu doživio i Džaferović, ali sa druge adrese - iz Banja Luke i to kroz nervoznu reakciju Milorada Dodika da je Džaferović u Pariz otputovao bez saglasnosti.

Frustracije iz Zagreba i Banja Luke možda i najbolje govore koliko su posljednji angažmani Komšića i Džaferovića bili od koristi Bosni i Hercegovini.


(Vijesti.ba)

02.10.2019.

ANTIFAŠISTIČKO NASLEĐE BOSANSKIH MUSLIMANA: KNJIGA KOJA RAZBIJA STEREOTIPE O DRUGOM SVJETSKOM RATU

02.10.2019.

AMEL TUKA NAKON OSVOJENE SREBRENE MEDALJE NA SP U ATLETICI U DOHI: DOŠAO SAM PO MEDALJU I USPIO SAM

Tuka: Došao sam po medalju i uspio sam


///////////////////////


/////////////////////


///////////////////


///////////////////

Predsjedavajući Vijeća ministara

Zvizdić uputio čestitku Amelu Tuki


/////////////////////

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
75394833

Powered by Blogger.ba