Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

01.10.2019.

AMEL TUKA NAKON HISTORIJSKOG USPJEHA: LJUDI, SREBRENI SAM!

01.10.2019.

EVROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA: UKLONITI CRKVU IZ DVORIŠTA FATE ORLOVIĆ

Evropski sud za ljudska prava: Ukloniti crkvu iz dvorišta Fate Orlović

Evropski sud za ljudska prava donio je presudu kojom se nalaže uklanjanje crkve iz dvorišta Fate Orlović u Konjević-Polju

Vesna Besic   | 01.10.2019
Evropski sud za ljudska prava: Crkva iz dvorišta Fate Orlović mora biti uklonjena

Foto: Arhiv AA
Sarajevo

Evropski sud za ljudska prava donio je presudu kojom se nalaže uklanjanje crkve iz dvorišta Fate Orlović u Konjević-Polju, prenosi Anadolu Agency (AA).

Bosna i Hercegovina mora izvršiti odluke kojima se nalaže uklanjanje crkve izgrađene na imovini lica koja su preživjela genocid u Srebrenici. U današnjoj presudi vijeća u predmetu Orlović i drugi protiv Bosne i Hercegovine, Evropski sud za ljudska prava je, jednoglasno, odlučio da je došlo do povrede člana 1. Protokola broj 1. (zaštita imovine) uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.

Predmetni slučaj se odnosi na crkvu koju je Srpska pravoslavna crkvena opština izgradila na imovini koju su podnositelji predstavke bili prinuđeni napustiti tokom rata 1992.-1995. godine.

Sud je naročito utvrdio da je propust vlasti da ispoštuju konačne i obavezujuće odluke iz 1999. i 2001. godine kojima je utvrđeno pravo na povrat predmetne imovine u posjed podnositelja predstavke, a za koji Vlada nije ponudila nikakvo opravdanje, imao za posljedicu ozbiljno narušavanje njihovog prava na imovinu.

Sud je, također, utvrdio, da tužena država treba da osigura izvršenje dviju odluka koje su donijete u korist podnositelja predstavke, a, naročito, da osigura uklanjanje crkve sa njihove imovine, najkasnije u roku od tri mjeseca nakon što ova presuda postane konačna. Podnositelje predstavke čini 14 članova iste porodice, koji su rođeni u periodu između 1942. i 1982. godine, i žive u Konjević-Polju i Srebreniku.

Navedeno je da su suprug prve podnositeljice predstavke i više od 20 drugih srodnika ubijeni u genocidu u Srebrenici 1995. godine. Tokom rata 1992.-1995. podnositelji predstavke su bili prinuđeni da napuste svoj dom u Konjević-Polju.

Imovina na kojoj su živjeli pripadala je suprugu prve podnositeljice i njegovom bratu, a sastojala se od nekoliko stambenih i poljoprivrednih objekata, njiva i livada. Nakon što je imovina izuzeta u korist Crkvene opštine Drinjača, tokom 1998. godine tu je izgrađena crkva. Podnositelji predstavke nikada nisu bili obaviješteni o postupku eksproprijacije. Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, Dejtonski mirovni sporazum, zvanično je prekinuo rat koji je trajao od 1992. do 1995. godine.

U cilju implementacije Aneksa 7 sporazuma, koji garantuje pravo na slobodan povratak izbjeglica u njihove domove i pravo na povrat imovine, Republika Srpska je 1998. godine donijela Zakon o prestanku primjene Zakona o korištenju napuštene imovine. Podnositelji predstavke su pokrenuli postupak za povrat predmetne imovine u skladu sa ovim Zakonom. Odlukom Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica (CRPC) iz 1999. godine, a nakon toga i odlukom Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica iz 2001. godine, utvrđeno je njihovo pravo na potpuni povrat imovine.

Obje navedene odluke su konačne i izvršne. Imovina je potom vraćena podnositeljima, izuzev parcele na kojoj je izgrađena crkva. Narednih godina podnositelji su bezuspješno tražili potpuni povrat imovine.

U skladu sa članovima 43. i 44. Konvencije, presuda vijeća nije konačna. U roku od tri mjeseca od dana donošenja presude vijeća stranka može zahtijevati da se predmet iznese pred Veliko vijeće. Takav zahtjev, ukoliko do njega dođe, razmatra odbor od pet sudija Velikog vijeća. Ako odbor prihvati zahtjev, Veliko vijeće odlučuje o predmetu presudom koja je konačna. Ako odbor odbije zahtjev, presuda vijeća postaje konačna tog dana.

Konačna presuda Suda dostavlja se Komitetu ministara Vijeća Evrope, koji nadgleda njeno izvršenje. Pored toga, podnositelji su pokrenuli parnični postupak protiv Srpske pravoslavne crkve tražeći povrat u posjed sporne parcele i uklanjanje crkve.

U toku 2010. godine promijenili su tužbeni zahtjev tražeći od sudova da priznaju valjanost vansudske nagodbe. Nižestepeni sudovi su odbili zahtjev smatrajući da vansudska nagodba nije zaključena, što su 2014. i 2017. godine potvrdili Vrhovni sud i Ustavni sud.

U međuvremenu, tokom 2004. godine, građevinska inspekcija je izdala zabranu korištenja crkve, kojoj se usprotivio lokalni zamjenik načelnika opštine, a Srpska pravoslavna crkvena opština je dobila urbanističku saglasnost za crkvu.

Podnositelji su se žalili na to da nisu u mogućnosti koristiti svoju imovinu zbog toga što nelegalno izgrađena crkva još uvijek nije uklonjena sa njihove zemlje. Osim toga, žale se i na odluke domaćih sudova donesene u parničnom postupku. Predstavka je podnijeta Evropskom sudu za ljudska prava 30. marta 2018. godine.

U odluci Suda navedeno je da između stranaka u postupku nije bilo sporno da su podnositelji predstavke vlasnici predmetne imovine koja im je kao interno raseljenim licima morala biti vraćena u skladu sa Aneksom 7 sporazuma.

Sud je nadalje ustanovio da je pravo podnositelja na povrat imovine utvrđeno odlukama iz 1999. i 2001. godine, te da su javne vlasti bile dužne preduzeti praktične korake kako bi osigurali njihovo sprovođenje. Međutim, umjesto da izvršavaju odluke, nadležni organi su u početku, 2004. godine, uradili upravo suprotno tako što su odobrili ostanak crkve na imovini podnositelja. Podnositelji su i dalje spriječeni, 17 godina nakon što je Bosna i Hercegovina ratifikovala Konvenciju i njene protokole, da vrate u posjed cjelokupnu predmetnu imovinu.

Vlada nije ponudila nikakvo opravdanje za neaktivnost nadležnih organa.

Sud je zaključio da tako dug period neizvršenja jasno ukazuje na odbijanje da se predmetne odluke izvrše što je podnositelje dovelo u stanje neizvjesnosti u pogledu ostvarivanja njihovog prava. Zbog propusta javnih vlasti da izvrše konačne i obavezujuće odluke, podnositelji su morali podnijeti nesrazmjeran i pretjeran teret, te ozbiljno narušavanje svojih imovinskih prava.

Sud je podsjetio da, kako bi pomogao odgovornoj državi da ispuni svoje obaveze iz člana 46., izuzetno može odrediti individualne i/ili generalne mjere koje je potrebno poduzeti kako bi se osiguralo ostvarivanje prava podnositelja čiju povredu je sud utvrdio.

U specifičnim okolnostima ovog predmeta, Sud je zaključio da odgovorna država treba da, bez odlaganja, a najkasnije u roku od tri mjeseca od kada ova presuda postane konačna, poduzme sve neophodne mjere kako bi osigurala izvršenje odluke CRPC-a iz 1999. godine i odluke Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica iz 2001. godine, uključujući posebno uklanjanje crkve sa imovine podnositelja.

Sud je jednoglasno odlučio da je Bosna i Hercegovina obavezna platiti na ime materijalne štete 5.000 eura prvoj podnositeljici predstavke i po 2.000 eura svim ostalim podnositeljima.


01.10.2019.

SUDIJA ECHR-A VEHABOVIĆ: ODGOVORNOST NA DRŽAVI BiH UVEZI UKLANJANJA CRKVE U NANINOM DVORIŠTU



/////////////////////

Predsjedavajući Predsjedništva BiH

Komšić: Dodik više ne zna gdje goni


/////////////////////////

01.10.2019.

VLASTI U ENTITETU RS-A DA SKLONE CRKVU IZ DVORIŠTA NANE FATE

SDA: Vlasti RS da sklone crkvu iz dvorište nane Fate

SDA: Vlasti RS da sklone crkvu iz dvorište nane Fate
Foto: Vijesti.ba
Odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, u slučaju nelegalno izgrađene crkve u Konjević-Polju, predstavlja konačnu pravnu potvrdu činjenice da vlasti entiteta RS ugrožavaju osnovna prava Fate Orlović.

Tražimo od vlasti entiteta RS da provedu ovu odluku Evropskog suda za ljudska prava, uz potpuno poštovanje odredbi Protokola 1 Evropske konvencije o ljudskim pravima koji se odnosi na zaštitu imovine.
 
Očekujemo od vlasti entiteta RS da osiguraju punu ravnopravnost Bošnjacima i Hrvatima u entitetu RS, i u drugim pitanjima, kao što su pravo na jezik, zapošljavanje i participaciju u javnom sektoru i entitetskom imenu i simbolima, kao što nalažu evropski standardi i praksa Evropskog suda za ljudska prava.
 
(Vijesti.ba)


/////////////////


//////////////////////


/////////////////////////////

01.10.2019.

MINISTAR NERMIN DžINDIĆ : SKANDAL I SRAMOTA, INVESTITORI VRAĆENI S KAPIJE ALUMINIJA

Džindić: Skandal i sramota, investitori vraćeni s kapije Aluminija

Džindić: Skandal i sramota, investitori vraćeni s kapije Aluminija
Nermin Džindić
Vijesti.ba su jučer ekskluzivno objavile kako su čelnici mostarskog Aluminija odbili sastanak sa potencijalnim investitorima i bukvalno ih vratili sa kapije preduzeća.

Arapski investitori stigli su jučer u Mostar u namjeri da posjete sjedište Aluminija, ali uprava nekadašnjeg privrednog giganta nije željela primiti potencijalne investitore na razgovor.

Aluminij d.d. Mostar danas je odbacio “sve medijske navode o tome da su se diskriminatorski odnosili prema nekim investitorima, ocijenivši kako su svi ozbiljni - poslovni ljudi dobrodošli“.

U svom reagiranju na jučerašnju vijest priopćili su kako ne samo da ne vraćaju investitore ispred svojih vrata, nego su dosad obavili na desetke razgovora sa zainteresiranima.

Pritom su, dodaju, sve svoje goste i potencijalne partnere tretirali na isti način i po istome kriteriju, bez obzira na zemlju ili regiju iz koje dolaze i bez obzira na sve ostale njihove osobne ili kolektivne karakteristike.

"Kompanija koja je spomenuta u medijima, WAGT TRADE iz Dubaija, Ujedinjeni Arapski Emirati, nama se posredstvom Vlade Federacije BiH najavila u petak prošloga tjedna, u poslijepodnevnim satima, te smo kao dobri domaćini zamolili da se, zbog ranije preuzetih obveza Uprave Društva, sastanak s njima prolongira iza 7. listopada 2019., kako bismo se mogli što bolje pripremiti i kolegama iz navedene kompanije pružiti sve relevantne informacije", navode u saopćenju.

Tim povodom za N1 je govorio resorni ministar Nermin Džindić koji je kazao da je firma iz Ujedinjenih Arapskih Emirata "vraćena s kapije", što je ocijenio sramotnim i skandaloznim.

"Sa arapskim investitorima je razgovarala Vlada FBiH, ministarstvo i Uprava Aluminija. Tada je, dan iza toga, potpisan Sporazum o neširenju informacija. Komplet set dokumenata je predat kompaniji koja je radila analizu, nakon analize je obišla kompaniu da da ponudu. Žao mi je što je došlo do svega ovoga", rekao je i nastavio:

"Ljudi su iz UAE došli da razgovaraju, naprave analize. Direktno sam zvao direktora Pandžu da primi ljude. On je objasnio da nije imao najavu, tražio je dopis da mu Ministarstvo pošalje dopis o kompaniji, a zaboravio je da je sjedio s ljudima koji su jučer došli da naprave finansijsko-tehnički audit", kazao je.

"Sramota i skandal", poručio je Džindić u razgovoru za N1.

"Jutros sam upoznao premijera o situaciji. Pozvat ćemo upravu da se poštuju zaključci Vlade FBiH. Jedan od njih je da se otvori data room u sklopu Aluminija i da se svi ravnopravno prime", rekao je.

Džidić je poručio da se ne zna ko je ozbiljan investitor dok ne dođe do pregovora ili ugovora. Svi rade analizu i sabiraju podatke, ali niko zvanično još nije dao nikakvu ponudu.

"Kinesko-izraelska i ova firma iz Emirata su kredibilne, iza njih stoji kapital i veliki prometi, kao i Glencore. Imaju livnice, rade i imaju uvezan sistem nabavke, sigurne kupce, sigurno tržište i ne vidim razlog da se s jednim razgovara, a sa drugim ne. Pogotovo da nekoga vratite s kapije", poručio je Džidić.

Nermin Džindić je kazao da Aluminij kada treba pomoć - Vladu FBiH predstavlja kao većinskog vlasnika, a kada im ne treba, i kada trebaju donijeti odluku bez Vlade FBiH - onda je manjinski vlasnik.

"To je tako. Što se tiče plana reorganizacije on je štur i urađen neprofesionalno. Traže 25 miliona KM bez ijednog ugovora, podugovora, analize i slično. Takav plan ne možete uraditi, a da to ne preskočite. Urađen je plan na 23 slajda, a sve možete napisati na dvije stranice. Nabrojali smo elemente koji trebaju biti sastavni dio novog plana i on bi mogao uspjeti. Nažalost, od ovog plana nema ništa", pojasnio je.

Džindić je kazao da 300 radnika Aluminija je dobilo korigovane ugovore, 500 je otpušteno i dobilo otpremnine. Da bi Aluminij dočekao bolje sutra - plan se mora revidirati i dobiti saglasnost.

Rekao je da treba razgovarati sa svim investitorima, jer se nikada ne zna koji će od njih biti potencijalno dobar za spas mostarskog kombinata.



(Vijesti.ba)


//////////////////////////

01.10.2019.

HDZ-OVALA RATNA MAKSIMA O ZABRANI ULAZA U ALUMINIJ BOŠNJACIMA I SRBIMA PROŠIRENA I NA INVENSTITORE

DF-ov DŽUBUR O DANAŠNJOJ SRAMOTI: "HDZ-ova ratna maksima o zabrani ulaza u Aluminij Bošnjacima i Srbima proširena i na investitore"

Nakon što su čelnici mostarskog Aluminija odbili sastanak sa potencijalnim investitorima, doslovno vraćajući arapske investitore sa kapije preduzeća, u vodu su pale sve ekonomske analize. Upravu pod kontrolom HDZ-a treba definitivno podvrgnuti psihološkom vještačenju, kazao je danas zastupnik DF-a u Parlamentu FBiH Ahmed Džubur.


Image result for DF-ov DŽUBUR O DANAŠNJOJ SRAMOTI: "HDZ-ova ratna maksima o zabrani ulaza u Aluminij Bošnjacima i Srbima proširena i na investitore"


Image result for karikature dragan covic fotos

Image result for karikature dragan covic fotos

Ovakvo postupanje Uprave “Aluminija” je “na fonu” retorike iz ratnih i svježih poratnih vremena kada su mrzitelji drugih i drugačijih pisali parole tipa: “Srbima, Bošnjacima i psima ulaz u Aluminij strogo zabranjen”.

Tada je eksponirani direktor Aluminija i bivši Gradonačelnik Mostara Mijo Brajković euforično i kvazipoetično poručivao “kako od sada pa do sudnjeg dana u “Aluminiju” samo trava može asocirati na zelenu boju”.

Vjerovatno su današnji sljedbenici Brajkovićevske doktrine “ekonomskog aparthejda” u arapskim nesuđenim investitorima iz Dubaija prepoznali potencijalnu prijetnju navedenom vječnom amanetu svim budućim upravama “Aluminija” glede zelene boje.

Ovako postupanje čelnika posrnulog Aluminija, koji se izvinjavaju Draganu Čoviću i HDZ-u zbog toga što su ga Čović i HDZ opljačkali, a radnike otjerali na ulicu, dokaz je ispravnosti davnih zahtjeva DF-a da se Aluminij otrgne iz ruku HDZ-a koji je uništio sve što je dotakao.

Ukoliko se to ne uradi sa preostalim javnim preduzećima, koje svojom kontrolom uništava HDZ, trend tjeranja stranih investitora mogao bi se proširiti sa preduzeća koje kontroliše HDZ na čitavi poslovni ambijent u Hercegovini, jer svaki zatjerani investitor neće nigdje imati šta lijepo da kaže o Hercegovini.

Stoga, smatram da se građani Mostara i čitave Hercegovine moraju ujediniti i rastjerati Čovićeve “ekonome” prije negoli oni sa ovih prostora otjeraju i investitore i sve građane, bili oni Hrvati, Bošnjaci, Srbi, ostali, ili bilo ko drugi.

01.10.2019.

MILAN RAČIĆ: SVE JE PROLAZNO SAMO JE ADMINISTRACIJA VJEČNA

01.10.2019.

MILAN RAKOVAC: AKO MIRA NA BALKANU NE BUDE, NEĆE GA BITI NIGDJE...

Milan Rakovac: Ako mira na Balkanu ne bude, neće ga biti nigdje…


Milan Rakovac: Ako mira na Balkanu ne bude, neće ga biti nigdje…

30.Sep 2019

Milan Rakovac – foto: pr.sch.you tube Bosna živi svoju daytonsku moru. Dayton je i dalje tek requiem za Bosnu, onu mrtvu po primarnim, sekundarnim i tercijarnim masovnim grobnicama. I ovu

Jedinstvena Bosna i Hercegovina
<< 10/2019 >>
nedponutosricetpetsub
0102030405
06070809101112
13141516171819
20212223242526
2728293031

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
73812807

Powered by Blogger.ba