Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

30.09.2019.

ŠEFIK DžAFEROVIĆ S KLINTONOM O AKTUELNOJ SITUACIJI U BiH

Džaferović s Clintonom o aktuelnoj situaciji u BiH

Džaferović s Clintonom o aktuelnoj situaciji u BiH
Foto
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović susreo se sa bivšim predsjednikom SAD Billom Clintonom.

Član Predsjedništva BiH Džaferović i bivši predsjednik SAD Clinton susreli su se u Parizu, gdje prisustvuju komemoraciji povodom smrti bivšeg predsjednika Republike Francuske Jacquesa Chiraca.

Clinton je pokazao interes za aktuelnu situaciju u Bosni i Hercegovini i  njen napredak u euroatlanskim integracijama.



Član Predsjedništva BiH Džaferović iskoristio je ovu priliku da se zahvali bivšem predsjedniku SAD Clintonu za sve što su on i njegova administracija uradili za Bosnu i Hercegovinu. Posebno je naglasio ulogu koju je bivši američki predsjednik, zajedno sa preminulim francuskim predsjednikom Chiracom, imao u postizanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

(Vijesti.ba)

30.09.2019.

BiH U FOKUSU SAD-A: RUSIJA ŽELI ZAMRZNUTI SUKOB

BiH u fokusu SAD-a: Rusija želi zamrznuti sukob

BiH u fokusu SAD-a: Rusija želi zamrznuti sukob
Foto: Vijesti.ba
Komitet za oružane snage američkog Kongresa održao je prije nekoliko dana saslušanje o stanju u oblasti sigurnosti u Jugoistočnoj Evropi, o američkim nacionalnim interesima i o jačanju uticaja Rusije i Kine.

"Rusija i Kina potiču nestabilnost u jugoistočnoj Evropi i podrivaju američke nacionalne interese", riječi su koje je Janusz Bugajski iz organizacije "Center for European Policy Analysis" izrekao tokom saslušanja na sjednici Komiteta za oružane snage američkog Senata.

Pred članovima Komiteta na dnevnom redu bilo je stanje u oblasti sigurnosti u jugoistočnoj Evropi, a razgovarano je i o američkim nacionalnim interesima i jačanju utjecaja Rusije i Kine.

Serwer za jače mjere SAD-a protiv Rusije

"Sumnjam da relevantni ljudi iz američke Vlade u tom smislu sebe smatraju pasivnima. Međutim, mislim da bi nešto više mogli poduzeti protiv Moskve koja zaista ima pogubne namjere na Balkanu", kazao je za Vijesti.ba ugledni američki analitičar i profesor na Univerzitetu "Johns Hopkins" Daniel Serwer.

Neoprostivom karakteriše činjenicu da SAD nisu reagovale na pokušaj atentata na predsjednika Crne Gore Milu Đukanovića.

"Peking je, po mom mišljenju, poseban slučaj. Obezbjeđuje puno novca i infrastrukturu koja je neophodna regiji Balkana. Ne bih se toliko brinuo zbog Kine, koja je daleko manja politička i sigurnosna prijetnja", ističe Serwer.

U potpunosti, kaže, podržava stav Bugajskog da Kremlj ima koristi od zamrznutih sukoba i zamrznutih država.

"To u Bosni i Hercegovini ohrabruje srpski entitet da zemlju drži podijeljenom i u pitanje dovodi njenu budućnost kao jedinstvene države", potcrtao je Bugajski.

"Janusz je sto posto upravu", ocjenjuje Serwer.

Bassuener: Potrebno pojačati kapacitete EUFOR-a

Politički analitičar američke organizacije Vijeća za demokratizaciju politike Kurt Bassuener kazao je u razgovoru za Vijesti.ba kako mu je drago zbog zanimanja SAD-a za Balkan, ali da tek treba vidjeti šta to konkretno znači.

"Drago mi je što je Komitet za oružane snage posvetio pažnju Balkanu. Međutim, ne mislim da to nužno ukazuje da će biti povećana politička pažnja prema BiH i Balkanu od strane Trumpove administracije", kaže on.

Bassuener dodaje kako bi morao vidjeti transkript pitanja senatora da bi dobio pravi smisao širine njihovog angažmana.

Kada je u pitanju zastoj u formiranju vlasti u BiH, on kaže kako ne može reći da je iznenađen što vlada još nije formirana ni skoro godinu dana od održavanja izbora.

Bassuener ističe da je pravo pitanje s BiH i NATO-om strukturalno i ustavno.

"Sve dok se politika RS-a protivi članstvu u NATO-u, ima malo stvarnog značenja u ANP-u i MAP-u u pogledu sigurnosti BiH u doglednoj budućnosti. Bojim se da je ANP postao totemski rezultat za razliku od duboko smislenog političkog cilja", kaže naš sagovornik.

On ističe kako je u ovom trenutku za sigurnost BiH važna sposobnost snaga EUFOR-a stacioniranih u našoj zemlji.

"Daleko više posljedica u u budućem periodu može imati sposobnost EUFOR-a (koji podržava NATO) da pruži učinkovit odgovor - uključujući Dodikove potencijalne napore na otcjepljenju ili bilo kakve druge prijetnje", kaže ovaj analitičar.

On dodaje da bi povećavanje kapaciteta i sposobnosti EUFOR-a, uključujući i trupe u Brčkom, također umanjilo Dodikovu političku polugu.

"Dakle, one zemlje koje daju prioritet ANP-u, možda bi bilo bolje da ulože napore u pravcu stvaranja i raspoređivanja dodatnih snaga", zaključio je Kurt Bassuener.

Delkić: Građani BiH trebaju preuzeti odgovornost za stanje u državi

Ajla Delkić, predsjednica Savjetodavnog vijeća za BiH (ACBH) iz Washingtona kazala je za Vijesti.ba da su Sjedinjene američke države uvijek uz BiH.

"SAD su uvijek uz BiH i ovakva dešavanja u američkom Kongresu pokazuju da SAD imaju interes da jugoistočna Evropa bude stabilna i prosperitetna. To je na kraju dobro i za američku nacionalnu sigurnost", kaže Delkić.

Na pitanje da li ovo znači i veći angažman SAD na prostoru Balkana, Delkić odgovara;

"Što se angažmana tiče - šta tačno ljudi misle i žele kad kažu “hoće li biti veći angažman?” Amerika neće doći i eliminisati korupciju u BiH - to društvo u BiH mora da učini", kaže ona.  

Ona dodaje da će sa manje korupcije biti i više investicija.

"Angažman SAD nije na istom nivou kao poslije rata i to nije loša stvar. Na kraju, imati državu znači biti odgovoran", smatra Delkić.

Ona pojašnjava primjer kako građani i na koji način trebaju biti odgovorni u stvaranju boljeg društva.

"Recimo naš narod protestuje protiv nečeg kao Parada ponosa, ali ne izađe na ulicu zbog Dodikovog referenduma koji je opasan po državu i mir u njoj", zaključila je Ajla Delkić.

Nelson: SAD su uvijek uz građane BiH

Ambasador SAD-a u BiH Eric Nelson smatra da rasprava u Komitetu za oružane snage Senata američkog Kongresa, gdje je razgovarano i o situaciji u BiH, pokazuje koliko je ozbiljan interes Kongresa, ali i američke administracije za situaciju u BiH, naročito za njen put ka EU i partnerstvo s NATO-om.

On potcrtava čvrstu i stabilnu opredjeljenost SAD-a da pomažu uspješnoj BiH, funkcionalnoj državi koja se sastoji od dva entiteta, tri konstitutivna naroda i ostalih.

"SAD su uvijek ovdje. Znamo da ima previše retorike koja dijeli i unosi nemir. Međutim, za BiH je važno da napreduje u provedbi važnih reformi. A da bi u tome napredovala, sve njene institucije moraju funkcionirati. Dijalog se mora voditi na svim nivoima vlasti - u parlamentu, u svakom entitetu, među entitetima", kaže ambasador Nelson.

Kada je u pitanju stabilnost u BiH, napominje da građani naše zemlje treba da znaju da su SAD tu i da pružaju svoju podršku kao članica Vijeća za implementaciju mira (PIC).

"Naravno, ono što zaista jeste potrebno je da se više radi i da se vidi još više napretka", kaže Nelson.

Dakle, naši sagovornici slažu se u jednom, a to je da je interes SAD-a stabilna i jedinstvena BiH, ali takožer ističu kako SAD ne mogu učiniti zemlju takvom ukoliko to građani BiH sami ne učine i shvate ozbiljnost situacije u kojoj se zemlja nalazi.

(Vijesti.ba)

30.09.2019.

UN UPUTIO PROTESTNU NOTU BiH ZBOG ISTUPA IVICE DRONJIĆA

UN uputio protestnu notu BiH zbog istupa Ivice Dronjića

UN uputio protestnu notu BiH zbog istupa Ivice Dronjića
Ivica Dronjić
"Naš rejting u UN-u je takav, naš regionalni koordinator kod nas ovdje u Sarajevu je iz Moldavije. Znači, Moldavija nam je postala Zapad", kazao je Dronjić što je izazvalo oštru reakciju iz Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini.

Ured Ujedinjenih Nacija u Bosni i Hercegovini prvi put u njenoj historiji poslao je protestnu notu zbog istupa jednog njenog zvaničnika, doduše bivšeg. Riječ je o Ivici Dronjiću koji je kao kadar HDZ-a i Dragana Čovića bio ambasador BiH UN-u, a kojeg je s ove funkcije smijenio aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

Razlog za reakciju UN-u bilo je Dronjićevo gostovanje na N1 23. ovog mjeseca, kada je dotični iznio niz pogrda na račun države Bosne i Hercegovine.

Ivica Dronjić je, između ostalog, govorio i o svom viđenju trenutnog položaja naše zemlje u Ujedinjenim nacijama i političkog ugleda.

"Naš rejting u UN-u je takav, naš regionalni koordinator kod nas ovdje u Sarajevu je iz Moldavije. Znači, Moldavija nam je postala Zapad", kazao je Dronjić što je izazvalo oštru reakciju iz Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini.

Iz Kancelarije Ujedinjenih nacija u BiH danas je na adresu Ministarstva vanjskih poslova BiH stiglo protestno pismo u kojem traže objašnjenje za Dronjićeve izjave.

“Željeli bismo naglasiti da su, kao organizaciji koja pridaje najveći značaj svom odnosu sa svih svojih 193 države članice i koja je uspostavljena na premisi punog poštovanja ravnopravnosti i ljudskih prava, takve izjave neprihvatljive. Bosna i Hercegovina je izuzetno vrijedan partner i doprinosi radu Ujedinjenih nacija,” navodi se u dopisu koji predstavlja svojevrstan presedan ove vrste.



Napominju da su u posljednje četiri godine UN i BiH uspostavili i održavaju vrlo uspješno partnerstvo u sklopu UN-ovog razvojnog programa u BiH (UNDP), što je rezultiralo ukupnim ulaganjem od 250 miliona američkih dolara namijenjenih za poboljšanje života BH građana.

"Iskreno se nadamo da je izjava ambasadora Dronjića izoliran slučaj i ne predstavlja službeni stav Ministarstva vanjskih poslova i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine", kaže se u UN-ovom dopisu Ministarstvu vanjskih poslova BiH.

Ivica Dronjić je sa mjesta ambasadora BiH pri Ujedinjenim nacijama smijenjen u februaru ove godine po nalogu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića. Na njegovo mjesto Komšić je imenovao Svena Alkalaja.

(Vijesti.ba / S.B.)

30.09.2019.

ŠEFIK DžAFEROVIĆ SE NA KOMEMORACIJI CHIRICU SUSREO S MACRONOM

30.09.2019.

JEL' BEOGRAD GJE JE NEKAD BIO : KOSOVO JE ZAUVIJEK IZGUBLJENO, A OD KOMPENZACIJE U BiH NEMA NIŠTA

Jel’ Beograd gdje je nekad bio : Kosovo je zauvijek izgubljeno, a od kompenzacije u BiH nema ništa!

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a, vladajuće partije iz RS-a, predvodio je delegaciju srpskih stranaka iz RS-a u Beograd, na sastanak s državnim vrhom Srbije, koji su predvodili predsjednik Aleksandar Vučić i premijerka Ana Brnabić.

Piše : Prof.dr. Ivo Komšić (Analiziraj.ba)

Dodikov cilj sastanka bio je dobiti jednodušnu podršku iz Srbije u njegovom obračunu s Deklaracijom SDA, koja je inače Dodikov partner u vlasti BiH. Deklaracijom SDA najavljuje nove principe na kojima će politički djelovati u BiH, što je Dodika do te mjere iritiralo da je tražio podršku u Srbiji. Naime, SDA će svoju buduću politiku voditi u smjeru reafirmacije Republike BiH i svih onih principa koji iz toga proizilaze: demokratska država s jednakim pravima za sve njene građane, građansko društvo s temeljnim ljudskim pravima i bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, strogo odvojeni nivoi vlasti – parlamentarni, izvršni, pravosudni, što implicira efikasnu borbu protiv kriminala i korupcije, decentralizaciju države kroz regionalizaciju i lokalnu samoupravu, sekularnu državu, što znači odvajanje države od vjere i vjerskih zajednica.

Dodik je pokušao ovu SDA-ovu najavu promjene političkih principa prokazati kao regionalni problem, destabilizaciju BiH i ugrožavanje ravnopravnosti naroda. Bez obzira što se može pokazati da u Deklaraciji nema gotovo ništa što već ne postoji u Dejtonskom sporazumu, Dodiku je ona poslužila kao povod za alarmiranje srpskog javnog mnijenja i za postizanje svesrpskog jedinstva. Za njega je ona bila prilika da se dobije nedvosmislena i snažna podrška srbijanskog državnog vrha i srbijanske politike u cjelini. Njemu je potreban takav svesrpski konsenzus oko bilo kojeg pitanja u BiH da bi bio osnažen i uvažen pred međunarodnom zajednicom. Ne manje od toga, njemu je potrebno političko jedinstvo u RS-u koje je uvjerljivije i snažnije ako je postignuto pred srbijanskim autoritetima. Doduše, u Srbiji nije više stanje kao devedesetih godina kada je Milošević bio neprikosnoveni autoritet u cijelom srpskom narodu. U to doba je zaista postojalo nepomućeno srpsko jedinstvo (uz rijetke izuzetke ), koje je kreirao vožd iz Beograda.

Problem s Kosovom

Međutim, niti je Vučić Milošević, niti je srbijanska politika tako jedinstvena kao što je bila devedesetih godina. Sam Vučić i njegova vlada bore se za podršku kako bi opstali na vlasti. Uz to, imaju veliki problem s Kosovom. Upravo stalno vezivanje tog problema za BiH, odnosno RS, obija im se o glavu. Izgubili su i aktivnu poziciju i tempo u pregovorima jer su igrali na kartu kompenzacije gubitka svoje bivše pokrajine s bh. entitetom koji je Dejtonskim sporazumom zakovan za BiH. Sada je jasno da od svega nema ništa, da je Kosovo zauvijek izgubljeno, s njihovim priznanjem ili bez njega, a da se kompenzacija ne može dobiti u drugoj državi. To je mnogo teže postići nego sačuvati uz sebe svoju bivšu pokrajinu.

Oni su vodili pregovore očekujući trgovinu da bi se konačno pokazalo da nema trgovine teritorijima ni unutar Srbije. Srbijansko državno vođstvo, kao i hrvatsko, stalno griješi što svoje unutarnje probleme rješava preko BiH. Oni međudržavne odnose svode na odnose naroda, tako da se stalno vezuju za Srbe, odnosno Hrvate u BiH, umjesto za državu BiH. Takva međudržavna komunikacija ne postoji u svijetu i međunarodna zajednica je neće nikada podržati i odobriti. To je samo blamaža i izdvajanje iz svijeta.

Nije prvi put da je Dodik izgubio kalendar i da je pomiješao političke lončiće. On je Vučića i ostale iz Srbije samo doveo u nelagodnu poziciju. Daljnjim miješanjem u BiH samo im pada rejting u pregovorima koji se vode oko Kosova, pogotovo kada te pregovore vodi specijalni izaslanik za Balkan, iz države koja je tvorac Dejtonskog sporazuma. Vučić je, očekivano, bio veoma suzdržan u podršci. (To vjerovatno samo Dodik nije očekivao.) On nije nasjeo ni na Dodikovu retoriku, ni na njegov radikalizam. Naprotiv, insistirao je na spuštanju tenzija, na smirivanju situacije, na suzdržanost u reakcijama na tu „deklaracijsku provokaciju“.

Sigurno je da Vučić nije pročitao ni slovo iz Deklaracije, ali i ono malo informacija koje je dobio o njoj bilo je dovoljno da se ne blamira. Kako netko u Evropi da bude protiv principa na kojima su izgrađene evropske države, čak i Srbija?! Tko bi danas još mogao biti protiv demokratske države koja je republika, protiv ravnopravnosti naroda i građanskog društva koje se gradi na jednakosti i ljudskim pravima, protiv sekularne države, decentralizacije vlasti i slično?! Zna se da je alternativa tome monarhija s neograničenom vlašću monarha, podijeljeno feudalno ili staleško društvo, vjerska država, nepoštivanje ljudskih prava… Možda je u Beogradu bilo i šaputanja na uho, ali to nitko nije čuo, ni srbijanska, ni bosanskohercegovačka, ni međunarodna javnost. Politika se vodi u javnom diskursu i politički je relevantno samo ono što se javno izgovori. Razlika diskretnog i javnog samo otežava situaciju, produbljuje zabludu.

Izostala javna podrška

Sve to zna i Dodik. Ni on nije toliko politički nepismen da bude protiv principa na kojima su izgrađene evropske države. On je, zapravo, htio javnu podršku iz Srbije, i to jedinstvenu, za svoje destruktivno političko i državničko djelovanje u BiH. Deklaracija SDA je samo povod, samo prilika. Zna on i to da su njegovi postupci u suprotnosti s Dejtonskim sporazumom i sa intencijama međunarodne zajednice u BiH, ali se boji ostati usamljen. Također, želio je preko Srbije osigurati opću podršku u RS-u. Zato je bilo važno da kod Vučića idu  lideri svih stranaka iz RS-a. Međutim, nije izostala samo Vučićeva javna i nedvosmislena podrška nego i podrška stranaka iz RS-a. Dodik je dobio kontraefekat jer je uz Vučićevo prisustvo stav Dodikove opozicije postao jači nego bez njega. Faktički je Vučić podebljao njihove stavove, a ne Dodikove. Opozicija je cijelu stvar potpuno relativizirala i Deklaraciju SDA stavila u istu ravan s deklaracijama SNSD-a i HDZ-a. Njihov je zahtjev, ukoliko se otvara rasprava o Deklaraciji SDA u NS RS-a, otvoriti raspravu o svim deklaracijama.

Vučićevoj izbalansiranoj retorici kontrapunkt su bile izjave ministra Zorana Đorđevića koji je rekao da ne treba nikome smetati saradnja Srbije i RS-a, „ali granice više nema“. „Nama je važno da se paralelno razvija i RS i Srbija, to je u interesu naših građana… RS je u srcu svakog građanina Srbije… Naša ljubav se ne mjeri finansijskim sredstvima.“

Teško da bi itko dobronamjeran bio protiv ovih stavova. Kome bi smetala ljubav, pogotovo ako nije finansijska, ako je, dakle, iskrena i bez interesa? Po Dejtonskom sporazumu, Srbija i RS imaju pravo na specijalne paralelne veze; Srbija, prema tome, ima pravo svoju ljubav pretvoriti i u finansijsku pomoć, može ulagati u RS, može primati radnike iz RS-a, kao što RS može primati radnike iz Srbije itd. Još ako se to čini srcem, čini se jače i iskrenije. Međutim, ima jedna začkoljica u demonstraciji te „ljubavi“ – granica postoji, Bosna i Hercegovina je država, međunarodno priznata kao i Srbija. Dejtonskim sporazumom, koji je potpisao Milošević u ime današnje Srbije i RS-a, Bosna i Hercegovina je država, samostalna i „sa postojećim međunarodno priznatim granicama“.

Također, u tom istom Sporazumu piše da je BiH demokratska država, da se sastoji od dva entiteta, da joj je glavni grad Sarajevo. Jasno je, dakle, ukoliko se poštuje Dejtonski sporazum, da entiteti nisu države i ne mogu sklapati međudržavne ugovore i formirati saveze, pored mogućnosti specijalnih veza. Specijalne paralelne veze su oblici saradnje sa susjednim državama, a ne institucionalna međudržavna povezanost. Uz sve ovo, SRJ, odnosno Srbija, kao i RH, imale su obavezu povući svoje vojne snage iz BiH te u budućnosti postići balansiran i stabilan nivo obrambenih snaga u regiji. Također, Sporazumom je propisano da „sve oružane snage u BiH funkcioniraju konsistentno sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine“.

Koliko naši susjedi poštuju Sporazum koji su potpisali i na koji se često pozivaju kada sebi uzimaju za pravo miješati se u naše unutarnje stvari, najbolje pokazuje njihova militarizacija i međusobna trka u naoružanju. Sigurno se ne radi o međusobnom zastrašivanju, niti o vojnim namjerama jednih prema drugima. Uostalom, Hrvatska je članica NATO-a, što znači da nema punu autonomiju korištenja svojih oružanih snaga.

Zastrašivanje je usmjereno prema BiH, odnosno time se želi poduprijeti i ojačati podrška njihovim nacionalističkim ekspoziturama u BiH. Vjerovatno je Dodik požurio formirati svoju žandarmeriju nakon povratka iz Beograda kako bi kompenzirao hladni i suzdržani Vučićev stav. Ali, dejtonske odredbe vrijede i za njega, stav o oružanim snagama u BiH odnosi se na oba entiteta, i na sve snage koje su pod oružjem, a to znači da moraju funkcionirati „konsistentno sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine“.

30.09.2019.

DINO MUSTAFIĆ : PRIČA O ETNIČKOJ UGROŽENOSTI DIO JE MITOLOGIJE DEJTONSKE BiH

30.09.2019.

LIDERIMA U BiH ODGOVARA RAZVLAČENJE AGONIJE, TO JE PAKT NACIONALISTA

30.09.2019.

AMEL TUKA U FINALU UTRKE NA 800 METARA NA SVJETSKOM PRVENSTVU U DOHI

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
74162920

Powered by Blogger.ba