Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

17.09.2019.

ŽELJKO KOMŠIĆ : PROTIVNICI IDEJE REPUBLIKE BiH ĆE POKLEKNUTI

17.09.2019.

NACIONALISTIČKI POZIVI NA NASILJE U DVORIŠTU OSNOVNE ŠKOLE U BEOGRADU

Nacionalistički pozivi na nasilje u dvorištu osnovne škole u ...


17.09.2019.

HRVATSKA STRANKA BiH O ANP-U: BUDITE HRABRI I ISKRENI I POTPIŠITE GA

Hrvatska stranka BiH o ANP-u BiH: Budite hrabri i iskreni i potpišite ga

Hrvatska stranka BiH o ANP-u BiH: Budite hrabri i iskreni i potpišite ga
Božo Skopljaković

Iz Hrvatske stranke Bosne i Hercegovine poručuju kako su "za neke ulazak BiH u NATO i EU dugoročni ciljevi dok su im krađa glasova, formiranje vlasti i ulazak u udobne fotelje kratkoročni".

„Odgovarajući na upit o blokadi izbora novog Vijeća ministara zbog predaje dokumenta vezanog za NATO, predsjednik HDZ-a BiH naglasio je kako je to tehničko pitanje koje se nameće kao političko te da je za njega ključno da je u sporazumu rečeno da se suradnja s NATO-om nastavlja“, ističu u ovoj stranci.

"Je li dovoljno reći da se suradnja s NATO-om nastavlja ili je potrebno učiniti više, ukoliko želimo, a to smo jasno kazali da želimo u NATO i EU, da osiguramo uvjete da se svi građani ove države kao i potencijalni investitori osjećaju sigurno, i to dugoročno", pitaju se.

"Recimo da je ANP tehničko pitanje, koje jedna strana, kako neki kažu, koristi u političke svrhe, ucjenjujući uspostavu vlasti. Postavlja se opravdano pitanje, što je sa drugom stranom. Zar i druga strana ne koristi isto ovo pitanje ucjenjujući one prve. Optužujući one koji su za slanje godišnjeg programa reformi oni prebacuju odgovornost sa sebe koji to isto pitanje koriste za ucjenjivanje i sprečavaju formiranje vlasti. Ako je to tehničko pitanje a ne pitanje kojim ćete ucjenjivati provedbu reformi u BiH. Budite hrabri i iskreni i potpišite ga, izdignite se iznad onih koji vas ucjenjuju, te da se napokon krene u formiranje vlasti", navode iz HS BiH.

"NATO i EU nisu niti mogu biti naši dugoročni ciljevi nego je to put na kojem BiH kroz reforme treba i mora da ide kako bismo u što je moguće kraćem roku osigurali uvjete za opstanak i ostanak na ovim prostorima", naglašavaju iz HS BIH.

(Vijesti.ba)

//////////////////////////


///////////////////////////

17.09.2019.

PROF.DR. SLAVEN KOVAČEVIĆ: U USTAVU BiH NE POSTOJE DRUGI SUVERENITETI OSIM DRŽAVNOG

U Ustavu BiH ne postoje drugi suvereniteti osim državnog

U Ustavu BiH ne postoje drugi suvereniteti osim državnog
Slaven Kovačević
Suverenitet je neprenosiv, nepodjeljiv i neotuđiv, kaže Kovačević.

Savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Slaven Kovačević osvrnuo se na izjavu člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika koji je kazao kako je krajnje vrijeme da se u RS-u mobiliziraju sve političke snage koje će jasno odbiti bilo kakvu mogućnost saradnje sa političkim snagama koje ignoriraju postojanje drugih suvereniteta u BiH.

"S obzirom da je i Dodikova ustavna nadležnost zaštita suvereniteta Bosne i Hercegovine, na što je položilo zakletvu, potrebno je gospodinu Dodiku skrenuti pažnju na to da u BiH postoji isključivo samo jedan suverenitet a ne kako to on implicira više nekakvih suvereniteta, premda razumijemo da je samo pominjanje nekakvih drugih suvereniteta dio šire Dodikove antiustavne političke strategije".

"U svakoj državi, pa i u Bosni i Hercegovini, suverenitet je jedan i on pripada samo i isključivo državi, dok je nositelj suvereniteta građanin. Suverenitet je neprenosiv, nepodjeljiv i neotuđiv".

"U sadašnjem Ustavu Bosne i Hercegovine, jasno je utvrđeno da Bosna i Hercegovina, putem svojih institucija može preuzeti sve nadležnosti na zaštiti vlastitog suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodno-pravnog subjektiviteta. To je jasan pokazatelj da suverenitet pripada državi Bosni i Hercegovini, odnosno da u njoj nema više suvereniteta, osim onoga državnog. Identično se može vidjeti i kroz primjere Ustava Crne Gore i na primjeru Ustava Sjeverne Makedonije".

"Suverenitet ne pripada „konstitutivnim narodima“ jer tako i ne piše u Ustavu Bosne i Hercegovine, a to nije ni praksa u modernim evropskim državama jer je u njima građanin nositelj državnog suvereniteta, a posebno se suverenitet ne može prenositi, podijeliti ili otuđiti, iako bi pojedini lideri dio suvereniteta prenijeli na susjedne države".

"Retoričkim akrobacijama u javnom diskursu, putem uvođenja terminologije o "drugim suvernitetima", suverenitet BiH se podriva, ali, iako je to strategija, on ne može biti narušen. Pozivam, akademsku zajednicu, naročito pravnike, da se detaljnije pozabave pojavama fabriciranog antiustavnog novogovora koji je uperen protiv suvereniteta BiH, govora koji ne dolazi iz Dodikove glave nego iz krugova koji ne odustaju od velikosrpskog projekta".

(Vijesti.ba)

17.09.2019.

DANIEL SERWER: NEOPHODNA JE REVIZIJA DEJTONA, DOLASKOM PALMERA AMERIKA STAVLJA FOKUS NA BALKAN

Daniel Serwer bez dileme : Neophodna je revizija Dejtona, dolaskom Palmera Amerika stavlja fokus na Balkan

Dejtonski sporazum treba biti revidiran kako bi se državnoj vlasti dale sve ovlasti potrebne za pregovore i provedbu acquisa Evropske unije – smatra Daniel Serwer.

Ovaj odlični znalac balkanskih prilika prokomentirao je za “Dnevni avaz” izbor Metjua Palmera (Matthew) za specijalnog izaslanika SAD za Balkan.

Krizna žarišta

– Mislim da se time stavlja dodatni američki fokus na Balkan. Mislim da niko osim Palmera nije mogao biti postavljen na to mjesto – kaže Server.

Upitan ulazi li ovim imenovanjem naš region u društvo teških kriznih žarišta, poput Afganistana i Iraka, gdje Amerikanci također imaju specijalne izaslanike, Server kaže da postoji strahovanje od trusnog Balkana, ali da se to ne može porediti sa situacijom na Bliskom ili Dalekom istoku.

Komentirajući kolaps pregovora SAD s talibanima, Server nije isključio mogućnost da se naš region nađe u fokusu američke politike.

– Predsjednik Trump želi ubilježiti uspjeh gdje god ga može postići – ističe Server.

Razmjena teritorija

U slučaju Balkana, dodaje i da je njegov dojam da je i američka administracija odustala od podrške ideji razmjene teritorija Srbije i Kosova.

Rusija će nastaviti svoju igru

– Zvanična Moskva mogla bi, također, imenovati svog deputata za Balkan. Time bi se pokušala predstaviti kao konstruktivna, dok bi u suštini radila, kao i do sada, sve što može kako bi blokirala napredak regiona prema NATO-u i EU – ocijenio je Server odgovarajući na pitanje kakvu bi politiku Rusija mogla provoditi nakon Palmerovog imenovanja

17.09.2019.

RAZMJENA

17.09.2019.

DRAGO BOJIĆ : LICA I NALIČJA VJERSKE TRADICIJE

17.09.2019.

AKO GRAĐANSKA DRŽAVA ZNAČI ISLAMSKU DRŽAVU....: DA LI JE REPUBLIKA SRPSKA UREĐENA KAO ISLAMSKI ENTITET?

AKO GRAĐANSKA DRŽAVA ZNAČI ISLAMSKU DRŽAVU....: Da li je Republika Srpska uređena kao islamski entitet?

Naravno, u RS-u nijednoj političkoj stranci ne pada na pamet uvoditi konsocijacijski model koji tako brižljivo čuvaju na nivou države, kao što ni HDZ-u taj model nije blizak na nivou Mostara. Pa kako to da građanski model nekad valja, a nekad ne? Odgovor je jednostavan - valja tamo gdje su Srbi i Hrvati većina, a tamo gdje su u manjini, poput teritorije cijele države BiH, valja širiti rasističke teze o komšijama Bošnjacima kojima se i na sam spomen građanske države poteže argument da je to šifra za stvaranje islamske Bosne.


Image result for AKO GRAĐANSKA DRŽAVA ZNAČI ISLAMSKU DRŽAVU....: Da li je Republika Srpska uređena kao islamski entitet?

Piše: D. Hadžović

Na Sedmom kongresu SDA koji je održan u subotu usvojena je programska deklaracija koja je odmah izazvala čitavu buru u bh. javnosti.  U njoj se navodi da je dugoročni cilj SDA usvajanje Ustava kojim bi Bosna i Hercegovina bila definisana kao demokratska, regionalizirana, pravna i socijalna država pod nazivom Republika Bosna i Hercegovina, sa tri nivoa vlasti - državnim, regionalnim i lokalnim, s gradom Sarajevom koji je politički, administrativni, kulturni i ekonomski centar Bosne i Hercegovine, građanskim modelom države, njegovanjem zajedničkog bh. identiteta te afirmacijom bosanskog jezika.

Deklaracija je u startu naišla na oštre osude od stranaka i političkih lidera kako iz RS i Srbije, tako i političkih opcija okupljenih oko HNS-a. Tako je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik deklaraciju nazvao „rezolucijom muslimanskog naroda u BiH koja poziva na sukobe“, premijerka Srbije Ana Brnabić deklaraciju je okvalifikovala „jako opasnom“, za PDP ona predstavlja „puste snove“, dok ju je HNS proglasio „rušilačkom i nedobronamjernom za Hrvate u BiH“. Zanimljivo je napomenuti da je Milorad Dodik  rekao još i da deklaracija predstavlja pokušaj uspostave islamske države tako što bi kroz „navodno, priču o građanskom uređenju da prevari Srbe i Hrvate i da na taj način se stvori jedna zemlja koja bi mogla, po onome što je rekao davno Alija Izetbegović, da se stvori zemlja muslimana, a onda da se uvede šerijat“. Podsjetimo da je i njegov politički partner Dragan Čović prošle godine izjavio da građanska država u konačnici znači „islamsku državu“.

Iako je deklaracija SDA samo, kako joj i ime kaže, deklarativan dokument koji postavlja osnovne ideološke i vrijednosne smjernice koje će stranka slijediti, postavlja se pitanja zašto i sam spomen integrisane građanske države u srpskim i hrvatskim nacionalističkim krugovima stvara toliki bijes i otpor te zašto se svaki put kada se građanska stranka spominje poteže argument islamske države?

Krenimo prvo od logičkog aspekta. Ukoliko je uistinu cilj SDA tobožnjim zalaganjem za građansku državu zapravo stvoriti islamsku državu u koju će biti uvučeni Srbi i Hrvati, nije li to malo prekomplikovan scenarij? Koja je logika muslimansku državu nastojati stvarati na teritoriji na kojoj je 50% nemuslimana (a u to svakako treba računati i predominantni procenat sekularno orijentisanih Bošnjaka)? Ne bi li, ako je stvarno cilj islamska država, bilo jednostavnije, logičnije, svrsishodnije ići s rješenjem islamske države na teritoriji na kojoj Bošnjaci već imaju većinu, a SDA vlast, i gdje bi taj projekt kudikamo imao veće šanse za uspjeh (iako i tu svakako i manje od minimalnih)?

Drugo, kako tačno zalaganje za građansku državu može imati prikriveni cilj stvaranja islamske države kad jedno potpuno isključuje drugo? 

Spominjanje islamske države u kontekstu zagovaranja građanske, ma koliko besmisleno bilo, ima svoju svrsishodnu propagandno-ideološku upotrebu. Njom se, najprije, nastavlja kako pred Evropom tako i pred vlastitim glasačkim tijelom podgrijavati teza o Bošnjacima kao prikrivenim muslimanskim fundamentalistima i potencijalnoj sigurnosnoj prijetnji u Evropi, koje samo kontrola od strane bh. Srba i Hrvata, odnosno konsocijacijski model u BiH, sprječava u uspostavljanju svoje nazadne šerijatske države u srcu Evrope. Koliko je ovaj stav prema Bošnjacima šovinistički, zlonamjeran i nadasve netačan ne treba posebno objašnjavati, no Dodik i Čović nastavljaju njim vješto manipulisati jednako kao što su u projektu genocida i etničkog čišćenja nad Bošnjacima činili njihovi ideološki očevi Radovan Karadžić i Mate Boban.

Drugo ključno pitanje koje se ovdje postavlja je: ako je ideja građanske države sama po sebi problem, zašto je upravo takav model primijenjen u Republici Srpskoj? Naime, RS u potpunosti djeluje kao unitarni građanski politički entitet gdje vlada princip jedan čovjek – jedan glas, gdje prosta većina formira vlast i donosi odluke, a čak i Narodna skupštima ima samo jedan dom (za razliku od većine političkih sistema) bez mogućnosti bilo kakvog balansa. Vijeće naroda koje je uspostavljeno kao organ za zaštitu interesa konstitutivnih naroda ima krajnje  simbolične ovlasti isključivo oko pitanja koja se tiču vitalnog nacionalnog interesa, za razliku od Doma naroda u Federaciji BiH koji je u ovlastima potpuno ravnopravan s Predstavničkim domom. Također, i HDZ koji je ništa manje glasan i histeričan protivnik građanske države, kada se radi o kantonima u kojima Hrvatima imaju većinu primjenjuje upravo građanski model (sprječavajući dan-danas da se Srbi proglase konstitutivnim) dok za Mostar predlaže rješenje koje ide u pravcu principa jedan čovjek – jedan glas!

Naravno, u RS-u nijednoj političkoj stranci ne pada na pamet uvoditi konsocijacijski model koji tako brižljivo čuvaju na nivou države, kao što ni HDZ-u taj model nije blizak na nivou Mostara. Pa kako to da građanski model nekad valja, a nekad ne? Odgovor je jednostavan - valja tamo gdje su Srbi i Hrvati većina, a tamo gdje su u manjini, poput teritorije cijele države BiH,  valja širiti rasističke teze o komšijama Bošnjacima kojima se i na sam spomen građanske države poteže argument da je to šifra za stvaranje islamske Bosne.

U konačnici se samo radi o borbi za održavanje moći kroz postojeći konsocijacijski model gdje je dovoljno širiti retoriku nacionalne netrpeljivosti i kreirat međuetničke sukobe da bi se dobio legitimitet za političko predstavljanje jednog naroda. Građanska država, s druge strane, podrazumijevala bi upravo traženje zajedničkog nazivnika za politike oko kojih bi se građani i narodi BiH mogli okupiti u zajedničkom interesu te otvoriti vrata mogućnosti stvaranja zajdničkog bh. identiteta i time zabiti glogov kolac srpskim i hrvatskim nacionalističkim aspiracijama u BiH. 

Zato, valja svim sredstvima spriječiti i pomisao na takav scenarij i po cijenu da se međunarodna zajednica i vlastiti narodi plaše utvarama islamske države koja navodno čuči u srcima njihovih većinskih komšija.

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
74162953

Powered by Blogger.ba