Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

05.09.2019.

DUŽNIČKIM ROPSTVOM KINA KOČI ČLANSTVO DRŽAVA ZAPADNOG BALKANA U EVROPSKU UNIJU EU

05.09.2019.

PROF.DR. SLAVO KUKIĆ O GORDIJSKOM ČVORU, GRAĐANSKOJ DRŽAVI, PALMERU, DODIKU I ČOVIĆU

Kukić o gordijskom čvoru, građanskoj državi, Palmeru, Dodiku i Čoviću

Kukić o gordijskom čvoru, građanskoj državi, Palmeru, Dodiku i Čoviću
Slavo Kukić / Vijesti.ba
Nisam siguran da lider HDZ-a BiH i sam vjeruje u ono što kao koncept gura. Ali vjerujem da taj koncept zagovara jer mu je on najsigurniji instrument produžavanja vijeka vlastitoga političkog trajanja, njemu i partiji kojoj je na čelu.

Kazao je ovo u razgovoru za Vijesti.ba politički analitičar i ugledni sveučilišni profesor Slavo Kukić.

Naš sagovornik analizirao je poruke novog specijalnog izaslanika SAD-a za Zapadni Balkan Matthewa Palmera koji je, između ostalog, poručio da podržava građansko uređenje zemalja regiona.

- Naša vizija Zapadnog Balkana je da sve zemlje budu građanske, a ne samo vlasništvo određene etničke grupe. U BiH to bi poboljšalo osjećaj za nacionalni, državni identitet za razliku od njegove tradicionalne etničke pripadnosti - naveo je Palmer.

Kukić ističe kako već 30 godina upozorava da nema sretna društva bez sretna pojedinca, niti garancija sreće pojedinca može biti u izdizanju na pijedestal vrijednosti kolektiviteta i nekakvih njegovih iracionalnih interesa.

- Potpuno suprotno, samo sretan pojedinac, sa svim svojim građanskim i ljudskim pravima može biti jamstvo sreće i kolektiviteta, pa kakav god on predznak imao - nacionalni, konfesionalni, klasni, rasni, ini. Tamo, pak, gdje se pravo kolektiviteta istura kao pretpostavka prava pojedinca u pravilu, historija je to pokazala na stotine puta do sada, strada taj isti pojedinac, čovjek - konstatuje Kukić.

To, doduše, kako kaže, ne znači da prava kolektiviteta, posebice u uvjetima etnički složenih društava kakvo je bosanskohercegovačko, treba ignorirati - niti ih, mišljenja je Kukić, ignorira i sam Palmer.

- Uostalom, s melting potom se usrećila nije ni Amerika pa se ta ideja, kojom se nekad htjelo integrirati američko multietničko društvo, danas sve naglašenije zamjenjuje konceptom kulturalnog pluralizma, kojim se težište stavlja na posebnost identiteta etničkih grupa i na njihovo pravo na jednak tretman u javnom životu. Ali, ne treba ih izdizati ni na ravan svetosti, što se, nažalost, čini u BiH, jer u tim uvjetima deblji kraj, htio ili ne, izvlači čovjek - dodaje Kukić.

Potom se osvrnuo na stav predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji sve one koji zastupaju stav oko građanskog uređenja države smatra zagovornicima islamske države.

- Nisam siguran da lider HDZ-a i sam vjeruje u ono što kao koncept gura. Ali vjerujem da taj koncept zagovara jer mu je on najsigurniji instrument produžavanja vijeka vlastitoga političkog trajanja, njemu i partiji kojoj je na čelu. I usput, što se njega osobno tiče, taj koncept je i najsigurniji instrument njegove pravne sigurnosti koja bi, u uvjetima vladavine prava i evropskih vrijednosti, bila koliko preko noći dovedena u pitanje - ocjenjuje Kukić.

To je, poprilično sigurno tvrdi naš sagovornik, i "razlog zašto sve maglovitije zagovara priključivanje društvu evropskih naroda i zašto sve očiglednije upire u kola Milorada Dodika, koji ne preže ni od otvorenog priznanja da bi između evropskoga puta BiH i potpore Rusiji uvijek izabrao ovo drugo".

Prema njegovim riječima, bosanskohercegovačkim rijekama moglo bi još puno vode proteći prije nego koncept konstitutivnosti, za koji se zalaže Čović, bude definitivno gurnut na smetljište historije.

- Time nikako ne želim kazati kako su na razinu irelevantnosti svedene mogućnosti američke administracije da snažnije utječe na procese u BiH. Naprotiv. Istina je, doduše, da je ambijent za te promjene danas puno nepovoljniji nego prije desetak godina - napominje Kukić.

Potcrtava da u Vijeću za implementaciju mira (PIC) danas imamo promijenjen odnos snaga - Rusiju kojoj je prostor BiH Bogom dan za ponovno uvođenje u igru svojih geopolitičkih interesa.

- Ali, i dalje sam siguran da je, uz postojanje istinske odlučnosti SAD i EU, bosanskohercegovački gordijski čvor koji se, metaforički kazano, riješi koliko preko noći. Zašto se to ne događa, e to je već drugo pitanje - dodaje Kukić u razgovoru za Vijesti.ba.


D.K.

(Vijesti.ba)

05.09.2019.

PRVO,UBIJEDITE DODIKA : DžAFEROVIĆ I KOMŠIĆ ODBILI SASTANAK SA HAHNOM


//////////////////////////////


/////////////////////////


//////////////////////////////

05.09.2019.

JOHANNES HAHN SE OGLASIO O PROPALOM SPORAZUMU LIDERA


///////////////////////////////


//////////////////////////////

05.09.2019.

ISTEKAO ROK ZA FORMIRANJE VLASTI: BiH IZMEĐU VAŠINGTONA I MOSKVE

05.09.2019.

PORUKE SAD I EU: GRAĐANSKO UREĐENJE BUDUĆNOST BiH

Poruke SAD i EU: Građansko uređenje budućnost BiH

Poruke SAD i EU: Građansko uređenje budućnost BiH
Foto: Vijesti.ba

Građansko uređenje je budućnost BiH. To je pitanje vremena, a ne političkog stava ili vizije.

To je nešto što se postepeno uvodi učešćem u procesu evropskih integracija.

Konstitutivnost kamen spoticanja

Poručio je ovo u razgovoru za Vijesti.ba politički analitičar Haris Ćutahija, komentarišući izjavu novog specijalnog izaslanika SAD-a za Zapadni Balkan Matthewa Palmera, koji je rekao da podržava građansko uređenje zemalja regiona.

- Naša vizija Zapadnog Balkana je da sve zemlje budu građanske, a ne samo vlasništvo određene etničke grupe. U BiH to bi poboljšalo osjećaj za nacionalni, državni identitet za razliku od njegove tradicionalne etničke pripadnosti - kazao je Palmer.

Ćutahija navodi da je za stabilnost regije veoma dobro što se američki fokus vraća na Zapadni Balkan.

- Rusija je u prethodnom periodu znatno ojačala svoju ulogu u regiji, prvenstveno zahvaljujući mlakom djelovanju Evropske unije i njenom nespremnošću ili nezainteresovanošću da učestvuje u geopolitičkoj borbi za Zapadni Balkan - ocjenjuje Ćutahija.

Neke zemlje, nastavlja naš sagovornik, poput Crne Gore, znale su same izaći nakraj s ruskim utjecajem, dok zemlje, kao što je naša, prosto nemaju kapacitet da to urade, te nam je stoga važna podrška SAD-a i EU.

- Upravo je etnički princip upravljanja državom, takozvana konstitutivnost, naš kamen spoticanja na putu ka članstvu u EU i NATO savezu i moj je čvrst stav da ovdje neće biti stabilnosti dok sve zemlje regije ne postanu članice EU i NATO-a - konstatuje Ćutahija.

Prema njegovim riječima, Dejtonski mirovni sporazum i naš Ustav, kao njegov dio, bili su prijelazno rješenje, a s tim će se složiti i njegovi kreatori i potpisnici.




- Konstitutivnost tri naroda je u suprotnosti sa ljudskim pravima na koje se Ustav poziva i to je paradoks koji živimo - dodaje Ćutahija.

Nasuprot Palmerovom stavu, koji je zadao ozbiljan udarac politikama u BiH koje smatraju da je konstitutivnost jedino rješenje, i nasuprot mišljenjima cijelog civilizovanog i demokratskog svijeta je stav lidera HDZ-a Dragana Čovića koji još uvijek brani princip jednakopravnosti naroda, a ne građana.

- Oni koji žele građansku državu, ja ih poštujem, samo danas u BiH reći građanska država, to znači klasičan unitarizam u nekoj formi i teorijskom obliku, a to vam znači u osnovi islamsku državu… - ustvrdio je Čović tokom jednog predavanja koje je u februaru ove godine održao u Zagrebu.

Čovićeva izjava smiješna

Ćutahija je mišljenja da Čović građanskim uređenjem prepada svoje glasačko tijelo, kao što to rade i lideri ostalih etničkih stranaka.

- Dakle, to ne treba pripisivati samo Čoviću. Retorika bosanskohercegovačkih etničkih stranaka je identična, zasniva se na nacional-populizmu, a nacional-populizam se zasniva na strahu. To je njihov recept za pobjedu na izborima - smatra Ćutahija.

Građanske opcije, dodaje ovaj analitičar, predstavljaju se kao antikristi/antihristi/dedžali - sile zla koje će zabraniti religiju, srušiti bogomolje i ukinuti pravo na etničku pripadnost.

- To, naravno, nije ni blizu istini, jer individualna ljudska prava garantuju sve te stvari. Insistiranje na kolektivnim pravima ugrožava i konstitutivne narode jer se pravi korak unazad u demokratizaciji i samim tim ugrožavaju se demokratske vrijednosti za koje se svi zalažemo. A izjava da bi uvođenjem građanskog uređenja BiH postala islamska država je smiješna. Građanska država nije tiranija većine, dok ovaj postojeći sistem jeste - poručuje Ćutahija.

U Ustavu BiH, pojašnjava, navodi se da se prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda direktno primjenjuju u BiH i da ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima.

- Time je u startu poražena takva politika. Poruka koju je poslao Palmer nije novost. Takve poruke redovno dobivamo svakom presudom Evropskog suda za ljudska prava, stavovima EU i uslovima koje moramo ispuniti - dodaje Ćutahija.

Ističe kako je građansko uređenje budućnost BiH, to je pitanje vremena, a ne pitanje političkog stava ili vizije - to je nešto što se postepeno uvodi učešćem u procesu evropskih integracija.

- Krajnji rezultat će biti građanska država koja se temelji na zaštiti ljudskih prava svakog pojedinca, a ne naroda koji su "konstitutivni". U modernoj demokratskoj državi, kakva hoćemo da budemo, svi su građani konstitutivni - zaključuje Ćutahija u razgovoru za Vijesti.ba.

D.K.

(Vijesti.ba)

05.09.2019.

BAKIR IZETBEGOVIĆ : MILORAD DODIK SE MORA NAUČITI PONAŠANJU

Izetbegović: Dodik se mora naučiti ponašanju, već imamo drugog partnera

Izetbegović: Dodik se mora naučiti ponašanju, već imamo drugog partnera
Foto: Vijetsi.ba

Jednomjesečni rok za formiranje novog saziva Vijeća ministara BiH, na koji su se lideri SDA, HDZ-a i SNSD-a Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Milorad Dodik obavezali potpisanim sporazumom, istječe danas.

No, zbog trzavica u vezi s Godišnjim nacionalnim programom (ANP), članovi Predsjedništva BiH nisu u predviđenom roku imenovali mandatara Zorana Tegeltiju.

Bakir Izetbegović, lider SDA, rekao je za „Dnevni avaz" da, što se tiče SDA, ne vide alternativu nastavku pregovora i traženju kompromisa.

- Ali, ne znam šta planiraju Dodik i SNSD. Bilo je s njihove strane ultimatuma, blokada, prijetnji daljnjim zaoštravanjem, produbljivanjem krize, čak i vraćanjem nadležnosti. Nadam se da će se urazumiti i odustati od takvih scenarija. Ali, nije nemoguće, čak je i vjerovatno, da će prije ili kasnije isprobati dio plana kojim nam se prijeti. Trebamo biti spremni na sve - kaže Izetbegović i dodaje da se zemlje garanti Dejtonskog sporazuma moraju konačno razbuditi i osmisliti reakciju na eventualni napad na Mirovni sporazum i stabilnost BiH i regiona.

Na pitanje hoće li u narednim danima biti nastavljeni razgovori lidera kako bi se ova situacija razriješila, on je odgovorio da, što se njega tiče, oni „mogu biti nastavljeni i danas."

- Neki veoma utjecajni predstavnici međunarodne zajednice ovih dana intenzivno rade na tome - tvrdi Izetbegović.

On je odgovorio i na pitanje šta će se desiti ako Dodik nastavi s opstrukcijama i hoće li SDA tražiti drugog partnera.

- Već ga imamo. U Vijeću ministara dosta dobro funkcionišemo sa SDS-om i PDP-om. I tako ćemo nastaviti dok ne dođe do sazrijevanja u SNSD-u. Dodik je navikao da dominira, da se pred njim drugi povlače. S nama neće moći tako, mi smo korektni i dobronamjerni partneri, ali se nikada i ni pred kim nismo povukli. Nije nam to u političkom genu, ne umijemo to. Morat će se Dodik naučiti ponašanju. Prije svega poštovanju, poštovanju Ustava, zakona, partnera, komšija - kazao je Izetbegović za "Avaz".


(Vijesti.ba / FENA)

05.09.2019.

DRUGA STRANA LEVO - SUSRET ANTIFAŠISTA I HERETIKA

Druga strana levo – Susret antifašista i heretika



Druga strana levo – Susret antifašista i heretika

Nije, valjda, bilo pogodnijeg mesta za susret Štefice Galić, urednice mostarskog portala Tacno.net i Nenada Živkovića, urednika prijateljskog sajta Pančevo Si Ti. Na obali Tamiša, u prostoru korišćenom za snimanje filmova o narodnooslobodilačkoj borbi Oboje nose isti ideološki i novinarski tatu- sa ponosom ističu svoju antifašističku “tetovažu”. Susret boraca protiv rastućeg fašističkog vampira, sa dva kraja razdrobljene i u krvi ubijene Jugoslavije. Susret heretika, buntovnika, čiju medijsku misiju prate topovski udari i minska polja iza svakog ćoška odakle deluju šizofreni nacionalisti. U žaru razgovora i teskobi vremena ostala je zaboravljena Živkovićeva knjiga “Druga strana, levo”, Zbirka njegovih novinskih tekstova namenjena gošći iz Mostara. Naslov Druga strana-levo, nesumnjiva je oznaka kom novinarskom i ideološkom entitetu pripada Nenad Živković.

Antiratna, građanska i projugoslovenska uverenja ispisivao je kao glavni urednik nedeljnika “Pančevac”, pod istoimenim nadnaslovom Druga strana, levo. Trebalo je u ta ratna i poratna vremena, kad su iz terazijskih izloga provirivali portreti Arkana i kapetana Dragana, okrenuti leđa slavljenju zločina. Pisati drugačije. Od onih čija su pera pozivala na osvajanje tuđeg. Ubijanje drugih i drugačijih. Sećam se tog vremena i Živkovićevih tekstova. O fašizmu, zlu useljenom u mnoge glave. O upozorenju da ne postoji odlučnost da se sa njim raskine. Petnaest godina institucionalizovanja mržnje u Miloševićevom vreme, ostavilo je dublje tragove u psihi i stavovima ljudi. Trebaće vreme za lečenje ove pošasti u Srbiji. Najviše zabrinjava da fašizam malo kome smeta, pisao je ovaj deklarisani antifašista.

Za Srpsku pravoslavnu crkvu on je bio i ostao “čovek bez pameti”. Pravoslavni kler, posle sloma Jugoslavije, zemlje u kojoj je bila odvojena od države, vratila je Srbiju unazad u koketiranje sa nacionalističkim ološem. Živkovićeva upozorenja da taj savez zabluda o snazi, značaju, veličini i drugim “nebeskim” osobinama znači samouništenje. Stvaranje prostora za propovedanje primitivnog nacionalizma. Njegove tadašnje ocene o tom tegu koji vuče Srbiju nazad važe i danas. Živković je smelo prkosio pokondirenim tikvama – bivšim komunistima. Glasnogovornicima retorike koja je Srbiju dovela do ivice ponora, a “zatim je tamo i gurnula”, kako je pisao u članku “Koketiranje sa nacionalnim”. Malo ko je tih devedesetih godina, kad su i njegovi sugrađani Pančevci dočekivali svoju decu u mrtvačkim sanducima, poginulim u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, u ratu u kome Srbija “nije zvanično učestvovala”, branio ovakav novinarski angažman.

Skoro sam siguran da bi Živkovićeve tekstove, kad si vaskrsnuo u ovom vremenu, potpisivao i Jovan Pavlović. Osnivač i prvi urednik “Pančevca”, najstarijeg nedeljnika na Balkanu. Preteča oštrog opozicionog žurnalizma. Novinar i profesor, demokrata. Perom je vojevao protiv srpskih despota 19. veka. Zatvaran i proganjan. Posle rušenja Miloševića, Živković je nastavio “po starom”. Da tuče slovom po vlastodršcima. Njemu je bilo svejedno koje su političke dresove nosili. “Pančevac” sa takvim urednikom njima se nije sviđao. Opštinari su jednostranom odlukom preuzeli osnivačka prava. 1990. godine. Dve godine kasnije list je postao većinsko vlasništvo Auto-centra Zoki. U tim novinama nije bilo mesta za slobodoumnog Živkovića.

Tačku na skicu o ovom novinaru, iz prvog ešalona žurnalista, koji prepoznaju da je srpsko društvo u kolektivnom delirijum tremensu zbog despotije Aleksandra Vučića, stavila je njegova odluka da sa istomišljenicima osnuje sajt Pancevo city. Elektronsko glasilo čiji je cilj da osnaži slobodoumlje. Da se suprostavi medijima čiji je kontrolor i nadzornik Vučić i njegova Srpska napredna stranka. Teško je prokrčiti put kroz tu maglu jednoumlja i pokornosti koju isijavaju tzv. patriotski informatori. Nenad Živković ne posustaje. Snaži ga heretički prkos i antifašističko uverenje.

(Beleška sa susreta dvoje antifašista i heretika, sredinom avgusta o.g. u Pančevu)

05.09.2019.

RADOVAN KARADžIĆ IZA REŠETAKA DO KRAJA ŽIVOTA

05.09.2019.

ZAŠTO HDZ-EURO ZASTUPNICA ŽELJANA ZOVKO SLAVI HERCEG-BOSNU?

05.09.2019.

PODGREVAČI 'PLEMENSKOG HLADNOG RATA'

05.09.2019.

MIRKO PEJANOVIĆ : INAT-PRIJETNJE NE PROLAZE, RJEŠENJE JE NOVA VEĆINA ILI VANREDNI IZBORI

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
73805305

Powered by Blogger.ba