Dobrodošli na moj blog
Memorijalni centar Potočari u ovoj godini je posjetilo oko 25.000 ljudi koji su u organizovanim grupama, uz pratnju kustosa, obišli sve sadržaje memorijala – izjavio je Feni kustos Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari Azir Osmanović.
Centar svaki dan posjećuje veliki broj organizovanih grupa i pojedinaca iz različitih krajeva svijeta.
- Memorijalni centar na kraju godine pravi presjek posjeta u koji se uključuju sve grupe posjetilaca. Taj broj na godišnjem nivou uvijek je preko 100.000 posjetilaca. Najmanje toliko ljudi posjeti Memorijalni centar samostalno mimo našeg stručnog vođenja, a posebno u julu i augustu koji su mjeseci godišnjih odmora i kada možete vidjeti da su parkinzi u Memorijalnom centru puni vozila – istakao je Osmanović.
Dodaje kako su posjete uglavnom raspoređene u tri vrste, kao što su posjete organizovane u okviru grupa koje se najave i koje na raspolaganju imaju stručnu osobu, odnosno kustosa koji ih provede kroz sve sadržaje.
- Drugu grupu posjetilaca čine ljudi koji ne znaju da postoji procedura najave ili s porodicom ili prijateljima dolaze u posjetu Memorijalnom centru i oni obično ne obiđu sve sadržaje muzeja, jer nisu upućeni šta im se sve nudi. I treća grupa posjetilaca su članovi porodica žrtava i drugi koji dolaze najčešće prilikom obilježavanja značajnih datuma vezanih za genocid u Srebrenici kada se ovdje okuplja veliki broj ljudi, po nekoliko stotina ili hiljada kao što je slučaj sa dženazom 11. jula - pojašnjava Osmanović.
Naglašava da unazad nekoliko godina najveći broj posjetilaca, kada su u pitanju strane grupe, dolazi iz Turske, Italije i Australije.
- To su ljudi koji preko određenih turističkih agencija obilaze značajna mjesta na Balkanu i u okviru svoje posjete ovom dijelu Evrope dolaze u posjetu i Memorijalnom centru odnosno Srebrenici. Kada su u pitanju domaće posjete, najveći broj posjetilaca su učenici osnovnih i srednjih škola iz FBiH - kaže Osmanović.
Ljude koji dolaze iz različitih zemalja svijeta, kako navodi, najviše interesuje uloga holandskog bataljona UNPROFOR-a odnosno UN-a, a mnoge od njih interesuje i kakva je situacija danas u Srebrenici, da li su svi ratni zločinci privedeni pred lice pravde, da li se genocid i danas negira te do kada će trajati proces traženja i identifikacije nestalih osoba.
-Trudimo se da im pokažemo i dokažemo da je genocid u Srebrenici gubitak za civilizaciju u cjelini, a ne samo za bh. društvo i da se takve pojave u svijetu trebaju zaustaviti. Dolaskom u Potočare oni učestvuju u kulturi sjećanja i svoja iskustva šire dalje kako bi ukazali na pojave koje mogu dovesti do ratnih zločina odnosno genocida. I tu je posebna uloga Memorijalnog centra u edukovanju mladih o mračnim stranama ne tako davne historije ili prošlosti, kako bi svako od sebe dao doprinos i učinio nešto dobro da bi se pobijedilo zlo - zaključio je Osmanović.
U Memorijalnom centru dosad je ukopano 6.643 žrtve genocida.
Sadržaji koji se nude najavljenim grupama uključuju posjetu mezarju, historijski čas o dešavanjima za vrijeme rata i genocida, posjetu Spomen sobi, Multimedijalnoj sobi/dokumentacionom centru Sense i novootvorenoj stalnoj postavci "Srebrenički genocid-neuspjeh međunarodne zajednice", kao i gledanje polusatnog filma o genocidu.
(Vijesti.ba / FENA)
Sarajevska Vijećnica u kojoj je bila smještena Nacionalna i univerzitetska biblioteka (NUB), zapaljena je u noći 25. na 26. august prije 27 godina.
Vijećnica je otvorena 20. aprila 1896. godine i od tada je svjedok mnogih događaja u glavnom gradu BiH. Prvobitno je bila zgrada tadašnje gradske uprave i gradske administracije Sarajeva.
Poslije Drugog svjetskog rata, sve do 1949. godine, služila je gradskoj upravi, kao zgrada Okružnog suda Sarajeva i sjedište Bosanskohercegovačkog sabora. Nakon toga postaje Gradska biblioteka, odnosno Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH.
Za vrijeme opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine Vijećnica je bila više puta granatirana. U noći sa 25. na 26. august 1992. godine je zapaljena, a u požaru je nestao Katalog Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, oko 90 posto knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o istoriji BiH, dok je unutrašnjost gotovo potpuno uništena.
Rekonstrukcija Vijećnice počela je 1996. godine, a ponovo je svečano otvorena 9. maja 2014. godine.
(Vijesti.ba /AA)
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) Republike Hrvatske krajnje neprihvatljivom ocijenilo je jučerašnju izjavu Aleksandra Vučića, kojom srbijanski predsjednik opravdava oružanu pobunu protiv hrvatskih vlasti s ciljem rušenja ustavnopravnog poretka početkom '90-ih.
"Republika Hrvatska odbacuje ovakav pokušaj relativizacije srbijanske odgovornosti za izazivanje oružanog sukoba i agresije na hrvatsko državno područje, koji su rezultat velikosrpske politike Slobodana Miloševića", navodi se u priopćenju MVEP-a, prenosi Hina.
Kako se dodaje, u prilog tome govore brojne relevantne rezolucije Vijeća sigurnosti i Opće skupštine Ujedinjenih naroda, presude Haškoga tribunala, kao i presuda Međunarodnoga suda pravde u Haagu u slučaju hrvatske tužbe za genocid i srbijanske protutužbe.
"Umjesto manipuliranja činjenicama, Hrvatska poziva Srbiju da, sukladno preuzetim obvezama, unaprijedi položaj hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji i napusti retoriku koja oživljava poražene projekte i šteti odnosima između dviju susjednih država", poručili su iz MVEP-a.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u subotu, nakon najnovijih napada na lokalne Srbe u Hrvatskoj, da je "razumljivo" što su se prije 30 godina pobunili protiv hrvatskih vlasti.
Gosti kafića srpske nacionalnosti u naseljima Uzdolju i Đevrskama kod Knina napadnuti su u srijedu dok su gledali prijenos utakmice beogradske Crvene zvezde.
Policija je za incident u Đevrskama podnijela pet prekršajnih i jednu kaznenu prijavu dok se slučaj u Uzdolju još istražuje.
Vučić je televiziji "Pink" izjavio da su napadi "strašni" i dodao da će Srbija pomoći svom narodu u Hrvatskoj, ne navodeći pojedinosti.
"I dan danas ih love da vide tko smije u Hrvatskoj navijati za Zvezdu. Razumljivo je što se najveći dio pobunio protiv takvog režima i što i dalje protjerani Srbi iz Hrvatske žive u Srbiji", rekao je Vučić.
(Vijesti.ba / FENA)