Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

19.08.2019.

WIGEMARK SE NIJE PROSLAVIO: VELIKA OČEKIVANJA OD DOLASKA SATTLERA U BiH

Wigemark se nije proslavio: Velika očekivanja od dolaska Sattlera u BiH

Wigemark se nije proslavio: Velika očekivanja od dolaska Sattlera u BiH

Iskusni austrijski diplomata Johann Sattler preuzet će dužnost šefa Delegacije Evropske unije i specijalnog predstavnika EU-a u BiH 1. septembra.

Sattler će na ovoj funkciji zamijeniti dosadašnjeg šefa Larsa-Gunnara Wigemarka.

Vratiti kredibilitet EU

Rasim Ibrahimagić iz Inicijative za monitoring evropskih integracija kazao je za Vijesti.ba kako od novog šefa Delegacije očekuje da vrati kredibilitet u djelovanju EU u našoj zemlji.

"Tehnički gledamo, Evropska unija sa svojim kapacitetima u Bosni i Hercegovini je već na maksimumu svog angažmana. EU Delegacija u BiH je najbrojnija EU Delegacija u cijelom svijetu, što dokazuje strateško opredjeljenje kada je u pitanju angažman u jednoj zemlji ne-članici", kaže Ibrahimagić.

Međutim, dodaje naš sagovornik, čini se da ti kapaciteti posljednjih godina nisu uvijek bili korišteni na pravi način i novi šef EU Delegacije bi sigurno trebao procijeniti na koji način postojeće kapacitete staviti u najbolju funkciju.

"Da li će biti nekih vidljivih promjena u odnosu EU prema BiH, preraspodjeli prioriteta, drugi način komunikacije sa vlastima i građanima nećemo znati dok EU Delegacija i njen novi šef ne budu radili po direktivama nove Evropske komisije", smatra naš sagovornik.

Ibrahimagić ističe kako bi za BiH bilo iznimno važno da gospodin Sattler vrati kredibilitet u djelovanju EU u BiH, prvenstveno zbog nekoliko loših poteza u prethodnom periodu.

"Reformska agenda koja je bila snažno podržana od EU nije dala željene rezultate, politički razgovori u kojima učestvuje EU Delegacija se još uvijek nerijetko vode izvan institucija i sa liderima političkih stranaka umjesto sa izabranim zvaničnicima, EU je posljednjih godina najveću zainteresovanost pokazivala kada se radilo o njenim finansijskim interesima, poput povećanja akciza, podizanje kineskog kredita za blok 7 TE Tuzla itd", kaže Ibrahimagić.

Dakle, zaključuje Rasim Ibrahimagić, novi šef EU Delegacije mora promijeniti način djelovanja i, nažalost, trenutno ne baš najbolju sliku o EU u BiH.

Saradnja sa SAD

Politički analitičar Denis Čarkadžić kazao je u razgovoru za Vijesti.ba da bi dolazak novog Šefa Delegacije EU u BiH Johanna Sattlera mogao donijeti neke promjene na bolje u odnosu EU prema BiH.

„Kao šef Odjela za zapadni Balkan u Ministarstvu vanjskih poslova Austrije, ambasador Sattler je ne samo stekao potrebno iskustvo za djelovanje u našem regionu, već i iskazao zavidan stepen posvećenosti, što je potvrđeno i njegovim angažmanom u Albaniji u svojstvu šefa Delegacije EU u Tirani u periodu od 2016. godine do danas“, kaže Čarkadžić.

On napominje da je upravo u tom periodu Albanija napravila najveći progres na svom putu ka EU, posebno u polju vladavine prava, a što je BiH prijeko potrebno.

„Siguran sam da ambasador Sattler zna da dolazi u kriminalom i korupcijom “zarobljenu državu”, što je rečeno i u posljednjoj Strategiji proširenja za Zapadni Balkan, te bi upravo taj izazov trebao biti prvi na listi prioriteta kada je njegov odnos spram BiH u pitanju. Ovdje treba možda podsjetiti da se u tom polju njegovi prethodnici, ambasadori Sorensen i Wigemark nisu proslavili, obzirom da je tzv. strukturalna reforma pravosuđa vođena pod pokroviteljstvom Brisela propala, te se nadati da će u tom polju novi šef Delegacije u BiH imati više uspjeha“, smatra naš sagovornik.

Čarkadžić smatra da, kad je sam angažman EU u BiH u pitanju, on je uvijek tu, pitanje je kakve je on prirode.

„Sama vanjska politika EU je njen najslabiji stub, što se posebno na Balkanu u proteklih skoro 30 godina nažalost pokazalo tačnim. Nekonzistentnost, dvostruki aršini, često pristajanje na pravila igre i ponašanja koje diktiraju domaći politički akteri, ali i politika ispunjavanja puke forme bez stvarnog kvalitativnog sadržaja je ono što je najčešće karakterisalo politiku Brisela u BiH“, kaže on.

Osim toga, dodaje Čarkadžić, utisak je da djelovanje trenutnog šefa Delegacije EU u Sarajevu, ambasadora Wigemarka u nekoliko jako bitnih momenata za našu zemlju nije bilo usklađeno sa predstavnicima američke administracije u Sarajevu.

„To je naravno njegovo pravo, ali nije pristup koji može donijeti rezultate koji bi bili u skladu sa interesima BiH i svih njenih građana. Naprotiv, iz takvog djelovanja, ispostavljalo se, najviše su koristi izvlačili domaći politički lideri i partokratski aparati kojima upravljaju“, ističe on.

On također dodaje da je razloga da se ovakav pristup promijeni više.

„Prije svega, a pokazalo se to i u drugim zemljama regiona, bez podrške SAD-a Brisel jednostavno nije sposoban da pošalje dovoljno jak impuls i tako pokrene bilo kakve suštinske reforme ni pozitvne procese u pravcu rješavanja ključnih problema.

I drugo, ali ne manje bitno, Washington se nebrojeno puta pokazao i dokazao kao ključni partner BiH čiji su interesi u najvećoj mogućoj mjeri kompatibilni sa interesima svih građana BiH i bez čijeg angažmana niti jedna bitna reforma u našoj zemlji nije provedena. S tim u vezi Brisel, ukoliko zaista želi napredak u BiH, svoje angažman mora u koordinirati sa SAD-om“, smatra Denis Čarkadžić.

Čarkadžić je mišljenja da je upravo ta koordinacija sa Washingtonom ono što prije svega očekuje kad je buduće djelovanje ambasadora Sattlera u pitanju, što bi uz njegovo iskustvo i nesumnjive rezultate postignute u minulom periodu moglo konačno stvari u BiH pokrenuti sa mrtve tačke.

„Na kraju, nakon Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu za članstvo BiH, definitivno je jasno da, kada su stavovi EU po nekim veoma važnim pitanjima u BiH, prostora za dvojaka tumačenja i političke igre više nema, te se nadam da će ambasador Sattler dosljedno insistirati na provođenju preporuka iz Mišljenja što bi samom Briselu pomoglo da povrati poljuljani kredibilitet, primarno među građanima BiH koji u sve većoj mjeri iskazuju skepsu, ne samo spram samog djelovanja EU u našoj zemlji, već i spram EU kao takve“, zaključio je Denis Čarkadžić.


(Vijesti.ba)

19.08.2019.

FORIĆ PLASTO: OPASNO JE KADA JE ISTORIJA ORUŽJE U RUKAMA POLITIČARA

19.08.2019.

KAKO JE AFGANISTAN POSTIGAO NEZAVISNOST

19.08.2019.

ŠEFIK DžAFEROVIĆ: ZNAMO SVE VARIJANTE OKO ANP-A, BiH NEĆE BITI NANESENA ŠTETA


//////////////////////////

//////////////////////////////


/////////////////////////

19.08.2019.

KVALIFIKACIJE ZA EP: PROSINEČKI OBJAVIO SPISAK ZA UTAKMICE PROTIV LIHTENŠTAJNA I ARMENIJE

///////////////////////////


////////////////////////


//////////////////////////////

19.08.2019.

ZBOG ZAŠTITE DOMAĆEG; OGRANIČEN UVOZ PILEĆEG MESA IZ TURSKE


////////////////////////////////

19.08.2019.

ŠTA ČOVIĆU I DODIKU NIJE JASNO: EK 2018 GODINE UKAZALA JE VLASTIMA U BiH NA NESPOJIVOST KONSTITUTIVNOSTI SA EU!

ŠTA ČOVIĆU I DODIKU NIJE JASNO: EK prije dvije godine ukazala je vlastima u BiH na nespojivost konstitutivnosti sa EU!

Evropska komisija dostavila je još početkom januara 2018.godine dodatna pitanja na Upitnik Bosni i Hercegovini u svrhu pripreme mišljenja o zahtjevu BiH za članstvo u EU. U kontekstu najnovije polemike između HDZ-a i SNSD-a sa jedne strane i Komšića sa druge strane o principu konstitutivnosti naroda, podsjećamo na dodatno pitanje EK u kojem se problematizira konstitutivnost naroda kao i na niz s tim povezanih činjenica.


Image result for ŠTA ČOVIĆU I DODIKU NIJE JASNO: EK prije dvije godine ukazala je vlastima u BiH na nespojivost konstitutivnosti sa EU!

Vodeće stranke srpskog i hrvatskog naroda u BiH SNSD I HDZ optužile su lidera Demokratske fronte Željka Komšića za rušenje ustavnog porettka BiH, a čelnici HDZ-a čak su tražili od domaćih i međunarodnih institucija da sankcioniraju Željka Komšića. U centru ove polemike nalazi se temeljno ustavno pitanje - pojam konstitutivnosti. Komšić naime tvrdi da nigdje u modernoj Evropi narod nije nosivost konstitutivnosti nego su to isključivo građani. 

Evropska komisija dostavila je još početkom januara 2018.godine dodatna pitanja na Upitnik Bosni i Hercegovini u svrhu pripreme mišljenja o zahtjevu BiH za članstvo u EU.

Među brojnim pitanjima koje su tada stigla na bosanskoheregovačku adresu bilo je i pitanje o pravnoj osnovi takozvanog principa "konstitutivnosti naroda" i njegove  usklađenosti sa principom jednakosti svih građana te pravom stečevinom Evropske unije.

 "Šta je pravna osnova za princip "konstitutivnih naroda" i u kakvoj je on vezi sa principom jednakosti svih građana neovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti, kao što je određeno pravnom stečevinom EU", stojalo je u dodatnim pitanjima.
 
Dakle, iz Evropske unije, odnosno iz Evropske komisije izrazili su svojevrsnu zbunjenost terminom koji uopće nije dio evropske pravne stečevine, dok Bosna i Hercegovina istovremeno želi postati članica EU.
 
Jasno je BiH sa principom takozvane "konstitutivnosti naroda", to ne može postati, niti je taj sovjetski princip po bilo kojoj osnovni spojiv sa građanskim društvom i principom jednakosti svih građana bez obzira na njihovu etničku pripadnost, odnosno sa evropskim principom jedan čovjek jedan glas.
 
Uostalom i samim presudama Evropskog suda za ljudska prava, konkretno  Evropski sud za ljudska prava u predmetu ZORNIĆ protiv BOSNE I HERCEGOVINE, termin "konstitutivnih naroda" označio kao posljedicu genocida i etničkog čišćenja na kojeg je bilo neophodno pristati kako bi se osigurao mir. Naime, to doslovno stoji u tački 43. presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Zornić;
 
"U presudi Sejdić i Finci Sud je primijetio da je u vrijeme kada su donesene sporne ustavne odredbe na terenu došlo do vrlo krhkog primirja, te da je cilj tih odredbi bio da se zaustavi brutalni sukob obilježen genocidom i „etničkim čišćenjem“ (vidi ibid., tačka 45). Priroda tog sukoba bila je takva da je bilo neophodno pristati na „konstitutivne narode” kako bi se osigurao mir". 
 
Shodno tome Sud zaključuje da se u Bosni i Hercegovini bez daljnjeg odgađanja mora uspostaviti demokratsko uređenje bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima.
 
"Međutim sada, više od osamnaest godina nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se bez daljeg odgađanja uspostaviti demokratsko uređenje. S obzirom na potrebu da se osigura stvarna politička demokracija, Sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine". 
 
Podsjećamo, Azra Zornić je tužila BiH Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. Postupak je trajao devet godina i konačno u julu 2014., presuđeno je u njenu korist. Zornić, Bosnu i Hercegovinu nije tužila ni kao pripadnica konstitutivnih naroda (slučaj Pilav) niti kao pripadnica Ostalih (slučaj Sejdić-Finci), nego kao građanka Bosne i Hercegovine kojoj je kao građanki onemogućeno pravo kandidiranja za Dom naroda i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
 
Svojom presudom Evropski sud za ljudska prava u potpunosti je delegitimizirao princip tzv.konstitutivnosti naroda", uz to dajući obrazloženje da je on nametnut uslijed sukoba obilježenog genocidom i etničkim čišćenjem, te se na njega pristalo kako bi se osigurao mir.
 
Okolnosti pod kojima se pristalo na "konstitutivne narode" više nisu važeće, što je uostalom mišljenje Evropskog suda za ljudska prava, te se mora pristupiti uspostavljanju demokratskog uređenja. Uspostavljanje demokratskog uređenja i de facto i de iure znači ukidanje nametnute diskriminacije kroz postojanje "konstitutivnih naroda". Takva vrsta diskrmininacije ne postoji nigdje u zemljama članicama Evropske unije, upravo zbog toga što u ustavnopravnom poretku Evropske unije ne postoje "konstitutivni narodi" kao politička posljedica činjenja genocida i etničkog čišćenja.
 
Presuda Evropskog suda za ljudska prava, ne samo da kaže da se na konstitutivnost naroda više ne može pristajati nego da tu formu treba dokinuti. Prema tome dodatno pitanje koje je tada stiglo iz Evropske komisije bilo je samo uvod o osporavanje konstitutivnosti naroda što je poslije izraženo u Mišljenju  odnosi se na princip tzv. "konstitutivnih naroda". Iz tog razloga, Komšić ima puno pravo kada se zalaže za dosljednu primjenu Mišljenja i odbacivanje konstitutivnosti.

(S.B.)

19.08.2019.

PROF. SENADIN LAVIĆ : ŠTA DANAS ZNAČI "KONSTITUTIVNOST NARODA" SPRAM KONSTITUTIVNOSTI GRAĐANA?


////////////////////////////////////////////

19.08.2019.

KRUNICA OKO VRATA KAO GAROTA ZA NARODE BALKANA

19.08.2019.

LUDI, ZBUNJENI I OPASNI

19.08.2019.

DENIS BEĆIROVIĆ: VRIJEME JE DA SE I EVROPSKE DRŽAVE PRIDRUŽE SANKCIJAMA SAD MILORADU DODIKU

Bećirović: Vrijeme da se i evropske države pridruže sankcijama SAD Dodiku

Bećirović: Vrijeme da se i evropske države pridruže sankcijama SAD Dodiku
Denis Bećirović
Delegat u Domu naroda PS BiH i potpredsjednik SDP BiH Denis Bećirović reagirao je na najnovijie poruke i poteze predsjednika SNSD-a i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika kojima želi blokirati put države Bosne i Hercegovine prema članstvu u NATO-u i EU.

Njegovu reakciju prenosimo u nastavku:

Država Bosna i Hercegovina ne smije odustati od ulaska u punopravno članstvo NATO saveza i EU.

Država Bosna i Hercegovina ne smije odustati od slanja Godišnjeg nacionalnog plana (ANP).

U vezi s ovim strateškim pitanjima ne smije biti popuštanja i truhlih kompromisa!

Milorad Dodik je tokom najnovijeg gostovanja na RTRS-u skandalozno poručio da je "Bosna i Hercegovina neodrživa (...)  i da neće da pravi granicu na Drini", kao i da "hoće da ukine granicu na Drini".

Zbog toga Dodiku javno poručujem da je bolje da se probudi nego da nastavi voditi svoju destruktivnu antidržavnu politiku.

Zbog takve politike Dodik je postao najpoznatiji ratnohuškački političar koji predstavlja ozbiljnu prijetnju miru u Bosni i Hercegovini i regionu.

Neko od zvaničnika u Bosni i Hercegovini, napokon, treba objasniti Dodiku šta znače njegovi zločinački snovi o razbijanju države Bosne i Hercegovine.

Između ostalog, to znači:

1. rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH,

2. destabilizaciju, nemir i haos u Bosni i Hercegovini i regionu sa nesagledivim posljedicama.

Dejtonski mirovni sporazum je zacementirao suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine kao trajne kategorije o kojima nema rasprave.

Zato se u Ustavu BiH izričito navodi obaveza poštivanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti države Bosne i Hercegovine u skladu sa međunarodnim pravom.

To znači odbijanje bilo kakve mogućnosti za separatističke tendencije u državi Bosni i Hercegovini.

Dodikove izjave, aktivnosti i tendencije moraju potaknuti i pojedine evropske političare da shvate da je njegova politika antievropska, antidejtonska i antiustavna.

Krajnje je vrijeme da se i evropske države pridruže opravdanim sankcijama koje su Sjedinjene Američke Države nametnule  Dodiku.

I domaći bosanskohercegovački političari moraju kategorično staviti do znanja Dodiku da nema kompromisa o poštivanju Ustava BiH i zakona naše države.

Ne smije biti kompromisa koji zaustavljaju evroatlantski put Bosne i Hercegovine.

U Bosni i Hercegovini se mora poštovati načelo ustavnosti i zakonitosti.

Članom I st. 2 Ustava BiH određeno je da je Bosna i Hercegovina država koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.

Dakle, Dodika treba upozoriti da je Bosna i Hercegovina definirana kao pravna i demokratska država.

Nijedan bh. političar nema pravo odustati od NATO puta Bosne i Hercegovine i dostavljanja Godišnjeg nacionalnog programa (ANP).

Predsjedništvo BiH, kao i drugi državni organi, nikada ne smiju pristati na Dodikove ultimatume kojima želi destruirati državu Bosnu i Hercegovinu.

Sa Dodikom se mora razgovarati isključivo u okvirima ustavnih i zakonskih normi.

Također, skandalozna je činjenica da Dodik dovodi u pitanje i državnu granicu Bosne i Hercegovine na rijeci Drini.

Drina je državna granica između Bosne i Hercegovine i Srbije.

Ona je bila, jeste i ostat će zauvijek državna, prirodna i historijska granica.

Čelnici države Bosne i Hercegovine moraju skrenuti pažnju Dodiku na ove činjenice.

To se ne smije prešutjeti!

Ne smije se pristati na Dodikovu šovinističku matricu.

Bosanskohercegovački patrioti ne smiju na mržnju odgovarali mržnjom, na laži lažima, na provincijalistički i nazadnjački duh svojim provincijalizmom i svojim nazadnjaštvom.

Politika koja na lažima i obmanama zasniva svoj društveni uticaj i mržnjom prema drugima služi zločinačkoj velikodržavnoj ideologiji ne može da preživi na duge staze.

Takva politika umire sa svojim barjaktarima.

U interesu je svih građana i naroda u Bosni i Hercegovini da odbace nacionalističku ideologiju u politici, ideologiju egoizma i agresivnosti, netolerancije i kolektivne gluposti.

Mi moramo definitivno odbaciti nacionalističku politiku.

Građani Bosne i Hercegovine od svih nas očekuju promišljene kolektivne napore kako bismo svi zajedno postali dio prosvijećenog, razvijenog, civiliziranog svijeta.

Ubijeđen sam da nikome u Bosni i Hercegovini nije u interesu da zaostajemo u materijalnom, duhovnom, kulturnom i svakom drugom smislu za ostalim evropskim državama.

Sa Dodikom i njemu sličnim političarima mi zaostajemo za drugim državama i koliko god zatvarali oči - zaostajemo svi zajedno i svi jednako.

(Vijesti.ba)

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
74373729

Powered by Blogger.ba