Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

14.08.2019.

KARIKATURE PREDRAGA KORAKSIĆA CORAXA

14.08.2019.

ŠEFIK DžAFEROVIĆ: I ANP I MANDATAR SU ZAKONSKA OBAVEZA, NIJE MOGUĆ PARCIJALAN PRISTUP

I ANP i mandatar su zakonska obaveza, nije moguć parcijalan pristup

I ANP i mandatar su zakonska obaveza, nije moguć parcijalan pristup
Šefik Džaferović

Člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović u izjavi za Vijesti.ba kaže da očekuj da se do sjednice Predsjedništva BiH postigne kompromis po pitanju ANP-a.

- Očekujem da se do održavanja redovne i vanredne sjednice Predsjedništva BiH, zakazanih za 20. august, postigne kompromis o sadržaju i slanju Godišnjeg nacionalnog programa BiH (ANP) za saradnju sa NATO-om, kao i o imenovanju mandatara za sastav budućeg Vijeća ministara BiH, kaže Džaferović i dodaje da su i slanje ANP-a i predlaganje mandatara zakonska obaveza.

- I jedino i drugo su zakonska obaveza i zadiru u domen vladavine prava. Stoga je obaveza svih da se ponašaju u skladu s tim. Sve ovo se mora poštovati u cjelosti. Nije moguć parcijalan pristup u rješavanju navedenih pitanja, kaže Džaferović.


(Vijesti.ba)

14.08.2019.

POGLEDAJTE SADRŽAJ PRVOG ANP-A ZA BiH


////////////////////////////


///////////////////////


/////////////////////////////

14.08.2019.

PROF. DR. IVO KOMŠIĆ : KAKO ČITATI PRINCIPE ZA FORMIRANJE VLASTI U BiH?

PROFESOR IVO KOMŠIĆ: Kako čitati Principe za formiranje vlasti u BiH?

Bitan stav u tačci 3. je: „ Sve aktivnosti u ovom smislu sprovode se u skladu sa svim relevantnim odlukama Predsjedništva BiH, Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH, a imajući u vidu ustavnu nadležnost Predsjedništva BiH za sprovođenje spoljne politike.“


PROFESOR IVO KOMŠIĆ: Kako čitati Principe za formiranje vlasti u BiH?

Piše: Ivo Komšić

Sada je u beha javnost pušten novi važni dokument – Principi za formiranje vlasti na nivou Bosne i Hercegovine. Na ovaj dokument se čekalo od oktobarskih izbora održanih prošle godine. Stranke koje su osvojile vlast i formirale parlamentarne većine na državnom i federalnom nivou nisu se mogle usaglasiti oko principa na kojima bi se vlast formirala, kao da ne postoje ustavi i zakoni po kojima se to radi. (Doduše, oba ustava, i državni i entitetski, izvorno su pisani na engleskom jeziku).

Konačno lideri vladajućih stranaka su se dogovorili i izvjestili javnost o utvrđenim principima na kojima će se vlast uspostaviti i funkcionirati. Razlika ovih Principa spram svih drugih važnih dokumenata za BiH je u tome što su oni pisani na našem jeziku i objavljeni čak u ćiriličnoj varijanti našeg jezika koji, na sreću, ne omogućava nikakva različita čitanja. „Principi“ se isto čitaju i isto znače u svim našim jezičkim varijantama.

Međutim, to nije dovoljno. Print se nije ni ohladio a već se pojavilo različito čitanje teksta. Te razlike, naravno, ne mogu više proizlaziti iz teksta nego iz interpretacija koje tekst stavljaju u različite političke kontekste. Tako se politički jezik javlja kao neki meta-jezik koji tek daje značenje osnovnom jeziku kojim su Principi ispisani. Političke interpretacije teksta nas drže izvan same semantike teksta, kao da se radi o literarnom djelu a ne o tekstu političkog sporazuma. (Male gramatičke razlike u našim jezičkim varijantama ne mogu promijeniti značenja).

A što je, zapravo, napisano na jeziku koji nam je svima poznat i čitljiv? Prethodno treba upozoriti da je kamen spoticanja u formiranju vlasti u BiH bio put BiH u NATO savez. Taj put je određen planom koji je NATO dao Bosni i Hercegovini (MAP) i koji se treba realizirati tako što će država BiH svake godine donositi svoj državni program mjera (NAP), koje će se provoditi u kontinuitetu, sve do ulaska zemlje u NATO. Ti godišnji programi se trebaju dostavljati svake godine kako bi NATO mogao pratiti realizaciju zacrtanih zadataka na koje se država obvezuje. Kada se svi ti godišnji programi provedu do kraja i kada to NATO procijeni, tada je država spremna za prijem.

Do sada NATO je usvojio i poslao svoj plan za BiH (MAP). Be-ha institucije, Predsjedništvo države, Vijeće ministara i Parlamentarna skupština prihvatili su ga još davne 2010. godine, kada su ministri vanjskih poslova zemalja NATO-a u Talinu uslovno odobrili MAP za BiH, odnosno akcioni plan za članstvo. Od tada BiH se nalazi u MAP-u.

Međutim, kako u BiH ne postoji kontinuitet politike, osim one koja destabilizira državu, tako je i ovaj put stavljeno u zagrade sve ono što su institucije države u ranijem sastavu i mandatu prihvatile. Nova garnitura vlasti, dobivena nakon zadnjih izbora, sve do sada nije se usaglasila i dogovorila kako odgovoriti na poziv NATO-u, dostaviti nacionalni godišnji program i početi realizirati akcioni program za članstvo. Milorad Dodik, predstavnik srpske politike u BiH i član Predsjedništva države, odbacio je unaprijed svaku mogućnost da se ovaj proces otvara. Sve što su institucije države ranije uradile na ovom području, poništava se. Odgovor njegovih koalicionih partnera u vlasti je bio blokada formiranja Ministarskog vijeća sve dok se ne pošalje obvezujući nacionalni program NATO-u. Tako je stvoren vakum u kome je blokirano formiranje izvršne vlasti u državi i Federaciji, te onemogućeno funkcioniranje zakonodavne vlasti, kao odgovor s druge strane. Faktički, od oktobarskih izbora država je u stalnoj blokadi.

Konačno, pojavili su se Principi kao mjera kojom se deblokira formiranje vlasti na svim nivoima. Svi čitači Principa odmah su uprli poglede na tačku koja regulira pristup BiH NATO-u, ono što je cijelo vrijeme sporno. Sve ostale tačke Principa su nesporne. Gotovo da u njima nema ništa što već nije regulirano ustavima i zakonima. Potpisnici Principa se obvezuju da će ih poštivati i provoditi. Na to su se, uostalom, obvezali davno, kada su preuzimali svoje funkcije, kako državne tako i političke. Nije ništa novo u tome što se obvezuju na poštivanje Daytonskog sporazuma i Evropske konvencije o ljudskim pravima. Pa to piše u Daytonskom sporazumu. Nije novo ni to da će poštivati suverenitet, teritorijani integritet i međunarodni subjektivitet BiH jer je to ustavna obveza svih. To da će provoditi presude domaćih i evropskih sudova koje se odnose na zaštitu građanskih i nacionalni prava bilo je njihova obveza i do sada, ali nisu je ispunjavali.

Ostala je sporna jedna tačka

Obveza da će ubrzati reformske procese kako bi BiH počela pregovore o pridruživanju EU postojala je također ranije, svi su se zaklinjali raditi na tome, ali su veoma malo uradili. Dio tih obveza bilo je i formiranje vlasti na koju građani čekaju od oktobra prošle godine i na čemu insistira administracija EU. Svih 11 tačaka Principa je poznato od ranije i sve obveze koje se njima propisuju davno su postavljene.

Ostala je sporna jedna tačka, to je realizacija godišnjeg nacionalnog programa u okviru MAP-a, preciznije ispunjavanje obveza u procesu pristupanja BiH NATO-u. Neslaganje oko toga je zakočilo ispunjavanje svih ostalih tačaka preciziranih u Principima. Pristup tom važnom problemu je preciziran u 3. tačci Principa. Ova tačka se već sada različito čita i tumači, iako je napisana na našem jeziku, svima razumljivom. U njoj se prije svega naglašava obveza „nastaviti integracione procese u skladu sa Ustavom i zakonima“. Integracioni procesi na koje se misli mogu biti unutarnji i spoljnji. Unutarnji se odnose na daljnje integriranje BiH kao države jer u nastavku se dodaje: „ usklađujući stavove i interese svih nivoa vlasti u BiH“.

Ovo je važna nadopuna jer su dosadašnji procesi bili dezintegrirajući. Drugi, spoljnji integrirajući procesi na koje se može odnositi ova odredba su euroatlanski. Nekih trećih integrirajućih procesa nema. Da se ovaj stav odnosi na to, upućuje njegov nastavak u kome se tvrdi da se „potvrđuje opredjeljenje za unapređenje odnosa sa NATO-om“, s ogradom da se „ne prejudicira buduća odluka u vezi sa čanstvom Bosne i Hercegovine“. Ova ograda je čak suvišna jer se konačan prijem u NATO ne može prejudicirati ( ovo je jedini strani pojam upotrijebljen u tekstu), pošto to zavisi od toga hoće li NATO ocijeniti sve nacionalne programe dovoljnim za priključenje. Također, ako se to i desi, konačna odluka se donosi na referendumu građana . ( Ova ograda je očito dio kompromisa).

Bitan stav u tačci 3. je: „ Sve aktivnosti u ovom smislu sprovode se u skladu sa svim relevantnim odlukama Predsjedništva BiH, Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH, a imajući u vidu ustavnu nadležnost Predsjedništva BiH za sprovođenje spoljne politike.“

Sve nabrojane državne institucije donijele su relevantne odluke još 2010. godine kojima se prihvaća MAP i preuzima zadaća izraditi godišnje nacioalne programe. Niti jedna nije bila protiv. U to vrijeme donesen je zakon kojim se Ministarstvo obrane obvezuje svake godine dostaviti nacionalni program (NAP) i tako postepeno ispunjavati etape na putu ka NATO-u.

Ne postoji mogućnost da se ovi stavovi drugačje čitaju. Ne postoji nikakav meta-jezik koji bi mogao promijeniti značenje ovih iskaza. Na kraju stavlja se tačka na „i“ dodatkom da će „ Parlamentarna komisija za NATO integracije sarađivati sa svim relevantnim institucijama sa ciljem realizacije odnosa sa NATO-om, uključujući izradu nacrta i planova na bazi odluka Predsjedništva BiH i Savjeta ministara“. Do sada ova Komisija uopće nije radila ono radi čega je još davno formirana. Treba li napomenuti da se „ nacrti i planovi “ ne odnose samo na vojna pitanja nego prije svega na ekonomske reforme, reforme pravnog sistema, zaštitu ljudskih prava i demokaciju, itd., sve ono što je dio reformi cijelog sistema na putu ka EU.

Stavovi tačke 3. Principa su veoma jasni. Oni se trebaju čitati onako kako su napisani, sa značenjima koja imaju. Nema u njima ništa hipotetički što bi uvjetovalo obveze koje se propisuju i prihvaćaju. Oni su obvezujući u mjeri u kojoj se pozitivno čitaju. Ovaj pozitivan stav bi također trebao biti obvezujući za sve koji ih tumače. Nije jasno kako je moguće ove stavove čitati negativno, suprotno od onoga kako je napisano. To mogu samo zlonamjerni koji ne žele nikakav pomak u ovoj zemlji kako bi sebi osigurali kakvu-takvu opozicijsku politiku. To je kao kada se rezervni igrač na klupi raduje porazu svoje ekipe.

14.08.2019.

ZLOČINAČKA OSTAVŠTINA ZA KRVAVU BUDUĆNOST

14.08.2019.

JESU LI MUSLIMANI PROBLEM

JESU LI MUSLIMANI PROBLEM?



JESU LI MUSLIMANI PROBLEM?
Foto Pixsell

Ako muslimani u BiH zbog svog mentaliteta, specifičnosti tradicije i kulturoloških atributa i nisu problem po sebi ostaje činjenica da su zgodan medij za političke i diplomatske manipulacije i zloupotrebe. Ako Predsjednica (barem) naknadno govori istinu da nije dala pomenuti intervju novinarki u Izraelu pitamo se zašto bi novinarka fabricirala intervju, odnosno stoji li u pozadini moćna tajna policija te države i njena jednako moćna diplomatija? Nećemo spekulirati o tajmingu posjete Izraelu i propitivati na čiju inicijativu je posjeta organizirana i kako je pripremana (ako je sa strane RH uopšte bilo priprema). Ako je intervju lažan zašto Predsjednica ne koristi raspoložive diplomatske instrumente (i prema svom nedavnom domaćinu i prema BiH) koji bi njenom demantiju i navodno dobrim namjerama prema BiH dali pozitivnu notu!?

Jesu li muslimani problem?

Mislim, naravno, na muslimane u BiH. Je li ta društvena grupa koja broji oko milion stanovnika važan Evropski, pa i svjetski problem?

Pitanje se nameće povodom ovotjednog diplomatskog incidenta slučajne predsjednice RH, uz napomenu da ovaj incident nije slučajan. Ima stoijedan argument i najmanje dvadestak dokaza, uključujući i presudu međunarodnog Tribunala u Hagu, da se radi o strategiji i kontinuitetu politike koja je nanijela veliku štetu svim građanima u BiH, te da i sada dodatno prijeti destabilizacijom regiona čiji je mir vrlo krhkog karaktera.

Problem, dakle, prevazilazi gabarite skromnog političkog formata osobe u centru skandala u Izraelu.

Savremeno bosansko pitanje, pitanje BiH, je geostrateško pitanje, bez obzira na veličinu ove države i njen broj stanovnika. Simbolika može biti važnija od brojeva.

Zadržimo se samo kratko na osobi koja je potakla kontraverze koje diskutiram.

Ona je nakon žestokih reakcija iz BiH (uglavnom iz Sarajeva) vrlo odlučno, ali neuvjerljivo demantirala navode navodnog intervjua u Izraelu (koji bi je teretio zbog ozbiljnih optužbi na adresu BiH i ovdašnjih muslimana). Tvrdi da nije dala nikakav intervju, te da o BiH ne misli ono što je u navodnom intervjuu rečeno!?

Hajde da hladno, bez emocija, koristeći naučnu metologiju i uz respekt činjenica analiziramo probem(e).

Naknadno pranje Predsjednice je neuvjerljivo iz prostog razloga što je ona u više navrata direktno, pred tv kamerama govorila, u biti isto, ovo što sad poriče. Koliko je uvjerljivo tvrditi da se ne slažete sami sa sobom? Da podsjetimo samo na njenu izjavu o deset hiljada ratnika koji se vraćaju u BiH sa ratišta u Siriji i potencijalnih terorističkih spavača.

Šta je s motivima Predsjednice? Naivno bi bilo vjerovati da se radi o prizemnoj predizbornoj kampanji. Radi se o kontinuitetu koji otkriva stav i orjentaciju.

Ako muslimani u BiH zbog svog mentaliteta, specifičnosti tradicije i kulturoloških atributa i nisu problem po sebi ostaje činjenica da su zgodan medij za političke i diplomatske manipulacije i zloupotrebe. Ako Predsjednica (barem) naknadno govori istinu da nije dala pomenuti intervju novinarki u Izraelu pitamo se zašto bi novinarka fabricirala intervju, odnosno stoji li u pozadini moćna tajna policija te države i njena jednako moćna diplomatija?

Nećemo spekulirati o tajmingu posjete Izraelu i propitivati na čiju inicijativu je posjeta organizirana i kako je pripremana (ako je sa strane RH uopšte bilo priprema).

Ako je intervju lažan zašto Predsjednica ne koristi raspoložive diplomatske instrumente (i prema svom nedavnom domaćinu i prema BiH) koji bi njenom demantiju i navodno dobrim namjerama prema BiH dali pozitivnu notu!?

Sa Predsjednicom se lako složiti samo oko tvrdnje da je vrijeme da se preispitaju odnosi između dvije države, RH i BiH. Dodao bih da je za takvu diplomatsku akciju vrijeme bilo odavno, te da preciziram, ne samo preispitaju, već ti odnosi i urede, jer bi to implicitno sugeriralo dobre namjere i nagovjestilo uspjeh akcije. Nažalost, ima dovoljno suspektnih argumenata za pitanje da li se RH, de facto, odmakla od Tuđmanove politike prema BiH iz devedestih godina prošlog vijeka.

Zašto šute silni predstavnici tzv. međunarodne zajednice u BiH? Ako ovo nije razlog za intervenciju ili bar jednokratnu akciju ili izjavu, šta, onda, oni uopšte ovdje, u BiH, rade?

Na kraju riječ o žrtvi ovog skalndala, o državi BiH. Reakcije su potekle iz jednog dijela političkog organizma i to od strane pojedinaca, političara i intelektualaca, ali ne i od institucija. To potvrđuje poraznu činjenicu da BiH samo formalno ima institucije, a da efektivnu moć imaju pojedinci. Invalidan politički faktor nije sposoban rješavati unutrašnje probleme, još manje osmisliti i provesti diplomatski reakciju, odnosno konzistentnu strategiju na tom planu. A to bi, ovoj zemlji i njenim građanima, trebalo ko hljeb.

14.08.2019.

BiH TREBA STRATEGIJA ZA ZADRŽAVANJE MLADIH

14.08.2019.

ŽELJKO KOMŠIĆ PONOVIO: "AKO NEMA ANP-A, NEMA NI MANDATARA"!

KOMŠIĆ PONOVIO: "Ako nema ANP-a, nema ni mandatara"!

Predsedavajući Predsedništva BiH Željko Komšić izjavio je danas da ako nema usvajanja Godišnjeg nacionalnog programa (ANP), koji će biti aktiviran Akcioni plan za ulazak u NATO (MAP), nema ni mandatara za sastav novog Saveta ministara BiH.



KOMŠIĆ PONOVIO:  'Ako nema ANP-a, nema ni mandatara'!

"Što se mene tiče, ANP i mandatar su jedno pitanje", rekao je Komšić za portal Radio Sarajevo.

Upitan da li to znači da neće biti imenovanja mandatara ako Predsedništvo BiH ne usvoji ANP, predsedavajući Predsedništva je odgovorio da je što se njega tiče tako, ali da je on samo jedna trećina Predsedništva.

Komšić je potvrdio da je bošnjački član Predsedništva BiH Šefik Džaferović ranije potvrdio da neće glasati drugačije od njega.

"Da, tako je rekao", kazao je on.

Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da nema ulaska BiH u NATO, ističući da ANP neće biti usvojen i upućen u Brisel, jer se RS protivi ulasku BiH u taj vojni savez i ne želi nivo saradnje koji bi bio veći od onog koji trenutno ima Srbija.

Komšić je potvrdio da je za 20. avgust zakazao dve sednice na kojima će raspravljati o slanju ANP-a u Brisel i imenovanju mandatara za sastav novog Saveta ministara BiH.

Prvo će se održati redovna sednica na kojoj bi bila i odluka o slanju ANP-a, a potom druga, vanredna sednica, na kojoj bi se odlučivalo o mandataru.

Lideri Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH potpisali su 5. avgusta Sporazum o formiranju Saveta ministara BiH, ali je usvajanje ANP-a i dalje kamen spoticanja za formiranje vlasti.


Dodik je ranije najavio da će, ako novi Savet ministara BiH ne bude formiran u roku od mesec dana od dana potpisivanja sporazuma o formiranju vlasti između SNSD-a, SDA i HDZ BIH, Narodna skupština RS usvojiti akt kojim će, kako je naveo, odbaciti sve odluke koje nisu izričito u skladu sa Ustavom BiH.

On je precizirao da se radi o povlačenju RS iz Sporazuma o Oružanim snagama, povlačenju saglasnosti za uspostavljanje indirektnih poreza na nivou BiH, kao i da će osporiti delovanje Suda i Tužilaštva biH, te Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na teritoriji RS.

Dodik je rekao da će se onda raditi na vraćanju "izvornom Dejtonu", odnosno da će biti dovedene u pitanje sve nadležnosti koje su sa entiteta prenete na nivo BiH.

14.08.2019.

ČARLS KAPČAN: RAZMJENA TERITORIJA I PRIZNANJE KOSOVA OD SRBIJE DA OSTANU U IGRI

14.08.2019.

ZBOG ČEGA UPRAVA "ALUMINIJA" KRIJE IZVJEŠTAJ ZA POLA GODINE

14.08.2019.

ZADUŽENOST BH. GRAĐANA REKORDNIH 9,66 MILIJARDI KM

Raste iznos uzetih kredita, ali i depozita u bankama : Zaduženost bh. građana rekordnih 9,66 milijardi KM











Zaduženost građana Bosne i Hercegovine u bankama dostigla je rekord i iznosi 9,66 milijardi KM. No, interesantno je da je i iznos novca koji građani drže u bankama, najveći do sada i iznosi 12,71 milijardu maraka, javlja Avaz.

Ozbiljan problem

– U posljednjih pet godina uočava se konstantan blagi porast kredita stanovništvu na godišnjem nivou, koji se kreće između 3,9 i 7,3 posto – kažu iz Centralne bakne BiH i dodaju da krediti stanovništvu čine skoro 48 posto od ukupno plasiranih kredita.

Krediti koje su uzeli građani samo u prvih šest mjeseci ove godine, porasli su za 420,6 miliona KM.

Pavlović: Sistem za preživljavanje  - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

Pavlović: Sistem za preživljavanjeFoto: (Arhiv)

Ekonomski analitičar  Zoran Pavlović  ističe da je zaduženost povećana zbog teške ekonomske situacije te da građani, dižući kredite, pokušavaju da prežive.

To potvrđuju i podaci Centralne banke da čak 75,6 posto kredita čine potrošački nenamjenski krediti. Stambeni čine tek 19 posto, krediti po kartičnom poslovanju 3,2 posto, krediti za poduzetništvo tek 2,1 posto, a oni za kupovinu auta 0,1 posto.

– Vidi se da je to sistem za preživljavanje, da je postao način za funkcioniranje porodice u BiH. I to treba biti ozbiljan problem kojim se trebaju baviti ministarstva finansija, rada, privrede – kazao je Pavlović.

Čudan sistem

S druge strane, ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH iznosili su na kraju juna 12,71 milijardu KM, što je najveći zabilježeni iznos depozita do sada. Od toga oročeni i štedni depoziti iznose 5,56 milijardi KM.

Pavlović naglašava da je riječ o tome da je u BiH “čudnim sistemom stvoren ambijent u kojem mali broj ljudi ima mnogo novca koji im stoji na štednji”.

Zaduženost po godinama

Kraj 2014. – 7,43 milijarde KM

Kraj 2015. – 7,78 milijardi KM

Kraj 2016. – 8,08 milijardi KM

Kraj 2017. – 8,61 milijardu KM

Kraj 2018. – 9,24 milijarde KM

Juni 2019. – 9,66 milijardi KM

Neznatan je rast oročenih i štednih depozita, što je posljedica kontinuiranog pada kamatnih stopa, koje iznose između 1,2 do 1,4 posto na oročenje duže od dvije godine.

14.08.2019.

NOVA MJERA DONALDA TRUMPA: AMERIČKI UDAR NA IMIGRANTE

Nova mjera Donalda Trumpa : Američki udar na imigrante, siromašnima će odbijati vize


Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa objavila je u ponedjeljak novu mjeru koja će pogoditi stotine hiljada  podnositelja zahtjeva za vizu i za trajno prebivalište zbog toga što su siromašni.

Dugo očekivana mjera koju je pogurao Trumpov vodeći protuimigracijski savjetnik Stephen Miller stupa na snagu 15. oktobra.

Mjerom će se odbijati zahtjevi za trajnom ili privremenom vizom zbog neispunjavanja dohodovnih standarda ili primanja socijalne pomoći, bonova za hranu, stanovanja u državnim ustanovama ili zdravstvene usluge Medicaida.

Takva bi promjena trebala osigurati da se imigranti “pobrinu sami za sebe” te da “ne ovise o javnim resursima kako bi zadovoljili svoje potrebe, već da se oslanjaju na vlastite mogućnosti, kao i na resurse članova porodice , sponzora i privatnih organizacija”, navodi se u obavijesti objavljenoj u Federalnom registru.

“Poanta je kretati se prema staroj američkoj vrijednosti, samodostatnosti”, rekao je u ponedjeljak Ken Cuccinelli, vršitelj dužnosti direktora  američke službe za državljanstvo i imigraciju u intervjuu za Fox News.

“To će također dugoročno zaštititi porezne obveznike osiguravanjem da doseljenici ne postanu javni teret, već da mogu stajati na vlastitim nogama, kao što su to činili imigranti prijašnjih godina”, dodao je Cuccinelli.

Stručnjaci smatraju da bi ova promjena pravila o naknadama mogla biti najdrastičnija od svih Trumpovih imigracijskih politika.

Prema istraživanju Migration Instituta, novim pravilom bi odbijenicu moglo dobiti više od polovice svih podnositelja zahtjeva za zelenom kartom. U 2016. godini odobreno je oko 800.000 takvih useljeničkih karti.

Nova mjera je dio napora predsjednika Donalda Trumpa da suzbije legalne i ilegalne imigracije, što si je postavio kao kamen temeljac svog predsjedništva.

Obećao je također izgraditi zid uz američku južnu granicu s Meksikom. Na početku je rekao da će Meksiko to platiti te zatražio izmjene zakona o imigraciji, ali je postigao tek mali napredak sa zastupnicima.

Nova mjera proizašla je iz Zakona o imigraciji iz 1882. godine, koji omogućava američkoj vladi da uskrati vizu svima koji bi mogli postati “javna briga”.

Imigracijski službenici posljednjih godina definiraju podnositelje zahtjeva za vizom “javnom brigom” ako je velika vjerojatnost da će postati ovisni o državnoj pomoći.

Podnositelji zahtjeva sada će morati raspolagati višim prihodima kako bi dobili vizu, a pravilo uvelike proširuje popis državnih potpora koje bi im mogle uskratiti boravište u SAD-u.

Kritičari Trumpova plana upozoravaju da će mjera narušiti javno zdravlje jer će imigrante odvraćati od korištenja zdravstvene ili prehrambene pomoći na koje imaju pravo.

14.08.2019.

STO GODINA JUGOSLAVIJE: OSUĐENA NA PROPAST I PRE NEGO ŠTO JE STVORENA...

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
75133710

Powered by Blogger.ba