Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

04.03.2019.

OVO JE TEK FINALIZACIJA PRVOG KORAKA ZA BiH

Ovo je tek finalizacija prvog koraka za BiH

Ovo je tek finalizacija prvog koraka za BiH
Foto: Vijesti.ba
Bosna i Hercegovina je Evropskoj komisiji dostavila i dodatne odgovore na Upitnik.

Poslije rekordnih 14 mjeseci koji su bili potrebni da BiH odgovori na prvu rundu pitanja i pet mjeseci nakon probijenog roka za dostavljanje dodatnih odgovora koji i prema riječima predsjedavajućeg Predsjedništva Milorada Dodika nisu sva kompletirana, u BiH ali i Briselu postoji nada da će do kraja mandata ove Evropske komisije doći do pozitivne odluke kada je riječ o kandidatskom statusu zemlje za članstvo u EU.

Da predavanje dodatnih odgovora na Upitnik Evropskoj komisiji ”nije istorijski trenutak” za BiH smatra i izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Kristijan Dan Preda. Den Preda naglašava da je slika uspjeha BiH zbog konačnog predavanja dodatnih odgovora ”izmiješana”.
 
”Dobro je što je proces završen, ali ne mogu da ne primjetim veliko kašnjenje od pet mjeseci. Uz to tu su i informacije da na neka od dodatnih pitanja nije odgovoreno. Sve u svemu ovo nije istorijski trenutak, ovo je tek finalizacija prvog koraka. A biće ih još mnogo dok BiH ne postane članica EU”, kaže Dan Preda za DW.
 
Da će nastavak puta BiH ka članstvu zavisti od budućih koraka u zemlji, a ne toliko od podnijetih odgovora na Upitnik, smatra i izvjestilac Evropskog parlamenta Kristijan Dan Preda.
 
”Da bi BiH dobila kandidatski status neophodno je da se formira vlast bez odlaganja. Vlasti moraju da nastave posao na EU reformama jer će zahtjev biti analiziran na osnovu primjene reformi. BiH mora da pokaže rezultate i to je osnovna stvar koja će odlučiti sljedeće korake i brzinu evrointegracija zemlje”, zaključuje Dan Preda u razgovoru za DW.
 
Komesar za pristupne pregovore Johanes Han najavljuje da će krajem marta doći u posjetu BiH kako bi se lično uvjerio u stanje na terenu i koliko su obećanja bh. političara sprovedena u djelo. Od te ocjene u velikoj mjeri zavisiće i mišljenje Evropske komisije o kandidtskom statusu BiH koje se očekuje krajem maja, ali i odluka zemalja članica u junu.

 

(Vijesti.ba / DW)












04.03.2019.

DRŽAVE ZAPADNOG BALKANA TREBALE BI SLIJEDITI PRIMJER ATINE I SKOPLJA

Države zapadnog Balkana trebale bi slijediti primjer Atine i Skoplja

Države zapadnog Balkana trebale bi slijediti primjer Atine i Skoplja
Foto: Vijesti.ba
Države zapadnog Balkana trebale bi raditi na rješavanju susjedskih pitanja slijedeći primjer Skoplja i Atene, kao i na promicanju vladavine prava, izjavio je Philip Reeker, bivši američki ambasador u Makedoniji.

Philip Reeker, koji bi trebao ponovo biti imenovan za šefa Ureda za evropske i evroazijske poslove američkog State Departmenta, danas je poslao poruke za pomirenje i rješavanje susjedskih odnosa među državama zapadnog Balkana.

Povijesni Ugovor iz Prespe otvara put članstvu u NATO-u, rekao je Reeker. Dodao je da je rješavanje 27-godišnjeg sukoba između Skopja i Atene pokazalo što se može učiniti uz naporan rad i lidere spremne na dijalog.

- Reeker je s konferencije u Skopju, gdje je sudjelovao u inicijativi "Balkan 360", pozvao Srbiju i Kosovo da uklone prepreke za nastavak međusobnog dijaloga – javlja Slobodna Evropa.

Reeker će na ovoj funkciji zamijeniti Wessa Mitchella koji je nedavno iz privatnih razloga podnio ostavku državnom sekretaru Mikeu Pompeu. Tako će Reeker ponovo biti na funkciji zamjenika pomoćnika američkog državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država za Evropu i Evroaziju. Naime, on je na toj funkciji već bio u periodu od 2011. do 2013. godine, dok je američki predsjednik bio demokrata Barrack Obama.

(Vijesti.ba)









04.03.2019.

CRNA GORA I MAKEDONIJA POBJEGLE IZ PUTINOVE ZONE "NEUTRALNOSTI" , U BiH JE DRUGAČIJE

Crna Gora i Makedonija pobjegle iz Putinove zone "neutralnosti", u BiH je drugačije

Crna Gora i Makedonija pobjegle iz Putinove zone "neutralnosti", u BiH je drugačije
Foto: Vijesti.ba
Zagrebački politički analitičar Davor Gjenero u razgovoru za Vijesti.ba prokomentarisao je Izvještaj Minhenske sigurnosne konferencije za 2019. godinu.

Iduće proširenje 2025. stvar je prošlosti
 
Najupečatljivijim iz ovog dokumenta ocjenjujenedostatak političkog i ekonomskog napretka u regiji, kao i zamor od proširenja unutar EU koji je na obje strane smanjio uvjerenost u nužnost pristupanja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.
 
- Očito je da je najava o idućem proširenju 2025. godine stvar prošlosti, a krivica za to ne leži samo na strani Unije, nego je, dapače, uglavnom na strani država u pristupnom procesu. Da bi proširenje 2025. bilo moguće, zemlje bi već 2023. trebale završiti pristupne pregovore, jer dvije godine traje izrada i ratifikacija pristupnih ugovora - kaže Gjenero.
 
Pojašnjava da Srbija, koja pregovara već pet godina, nije zatvorila još niti jedno pregovaračko poglavlje, a tek ih je trećinu otvorila. Crna Gora bila je efikasnija u otvaranju poglavlja, ali je zatvorila samo jedno - ono o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, za koju u Srbiji još nisu niti definirani kriteriji, jer umjesto da napreduje, u tom poglavlju od početka pregovora sistemski nazaduje.
 
- Jedina svijetla tačka u regiji trenutno je Sjeverna Makedonija, a svi ostali zaokupljeni su svojim unutrašnjim problemima, koje ne rješavaju, pa pritom umjesto da napreduju, zapravo nazaduju u pristupnom procesu. To važi za Albaniju zbog unutrašnje nestabilnosti administracije, za Kosovo zbog samovolje u pitanjima formiranja vojske i mijenjanja prakse slobodne trgovine, za Srbiju koja je pod sve većim utjecajem Rusije, ali i za BiH koja ne pokazuje snagu za formiranje proevropske koalicije - navodi Gjenero.
 
Podsjeća da je, uz sve mane hrvatskog pristupnog procesa, u Hrvatskoj u vrijeme pregovora bila formirana svojevrsna velika koalicija i uspostavljena je saglasnost svih demokratskih stranaka (stranaka ustavnog luka) da zajedno podupiru provođenje pretpristupnih obaveza.

- Čak niti u Makedoniji nema takve velike koalicije, iako se administracija premijera Zaeva trudi uspostaviti je, a drugdje na Zapadnom Balkanu se niti ne nazire - dodaje Gjenero.
 
U Izvještaju Minhenske sigurnosne konferencije, između ostalog, navodi se da se u skorije vrijeme neće desiti potpuna euroatlantska integracija zemalja zapadnog Balkana. U Republici Srpskoj se, po uzoru na Srbiju, pozivaju na vojnu neutralnost, te stoga naša zemlja ne može ni da ostvari neki osjetniji napredak na svom NATO putu.
 
Gjenero pojašnjava da koncept zone neutralnih država nije osmislila administracija u Beogradu, nego Putinov ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

- Lavrovov koncept o četiri države je, doduše, poražen, jer su Crna Gora i Makedonija pobjegle iz zone "neutralnosti" kakvu je osmislio Putin, svojevrsnu "nesvrstanost" s jasnim proruskim predznakom - mišljenja je naš sagovornik.
 
Potcrtava da lider SNSD-a i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik ima posebno značenje u politici Rusije.
 
- On je do neke mjere pod većom kontrolom Putinovog režima nego sam Aleksandar Vučić, i Dodik služi kao svojevrsno Putinovo oruđe za kontrolu Vučića i režima u Beogradu. Za BiH je situacija u kojoj su Srbi u BiH dovedeni u vazalni položaj prema Rusiji, kojoj je ključni cilj destabilizacija Evrope, Balkana, pa time i rastakalne BiH, a istovremeno imaju dejtonovsku veto poziciju unutar BiH, potencijalno pogubna - smatra Gjenero.
 
Opasno agitiranje u korist Rusije
 

Izlaz iz te situacije se, dodaje, ne vidi, a umjesto da se formira čvrsta bošnjačko-hrvatska koalicija protiv takvog rastakanja i blokiranja perspektive BiH, potenciraju se međusobni sukobi Bošnjaka i Hrvata, a hrvatsko vodstvo Hrvate u BiH gura u zagrljaj i Dodiku i Vučiću, i Putinu  - dakle trima najvećim protivnicima stabilnosti i održivosti BiH.
 
Osvrnuo se i na povećano prisustvo i pojačan utjecaj Kine i Rusije u regiji Zapadnog Balkana, na šta je posebno upozoreno u Izvještaju Minhenske sigurnosne konferencije.
 
- Za razliku od Rusije, koja ima samo dva argumenta - vojnu silu i energente, a koja je posve bez razvojnih potencijala i zato isključivo destruktivna, teško je govoriti o tome da bi uloga Kine u regiji bila destruktivna. Za razliku od Rusije, Kina je moćna ekonomija. Položaj Rusije u globalnim odnosima najbolje je opisao bivši američki predsjednik Obama, konstatacijom da je Rusija poput države trećeg svijeta, koja može na svjetskom tržištu ponuditi samo sirovine, energiju i oružje. Kina je druga svjetska ekonomija, s velikim finansijskim potencijalom, znanjem, produktivnošću. Kompetitivnija je od Evrope u mnogo čemu, i otuda strah stare Evrope pred ekonomskim utjecajem Kine u "novoj Europi" - ističe Gjenero.
 
U Izvještaju je, također, spomenut i  Dodik, čijeg su se izbora za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, kako se navodi, uplašili u Sarajevu zbog mogućnosti eskalacije etničkih tenzija.
 
- Dodik je nekoć vodio, barem deklarativno, drugačiju politiku, i na Zapadu su ga smatrali proevropskim političarom. Čini se da je međunarodna diplomacija ostala uljuljkana u periodu kad je on kao predsjednik entitetske Vlade tokom sedmice vodio politiku u interesu zapadnih kompanija, a preko vikenda urlao na skupovima o proruskoj politici. Sad je ostalo samo to agitiranje u korist Rusije i na štetu stabilnosti BiH i Balkana, i to na avanturistički i opasan način. Nije baš jasno kako će srpska zajednica u BiH naći put natrag u normalnu politiku, ako se dogodi da Rusija izgubi interes na Balkanu - dodaje Gjenero.
 
Navodi kako mu se ne čini da će u narednom periodu BiH biti u fokusu američke politike.

- Čini mi se da je trenutno ključni interes Amerike riješiti pitanje Kosova, i time prekinuti povezanost Beograda s Moskvom, koja proizlazi iz potrebe Srbije za potporom u Vijeću sigurnosti UN-a, ali i u akcijama poput sprječavanja pristupanja Kosova međunarodnim organizacijama, ili smanjivanja broja država koje priznaju nezavisnost Kosova. Čini mi se da je Americi preči interes obuzdavanje ruskog, nego kineskog utjecaja na Balkanu, jer Rusija koja se doživljava kao globalni akter jest američki rival, a Kina djeluje prije svega ekonomski, i nije direktno na Balkanu konkurent Americi, nego prije svega ključnim evropskim državama - zaključuje Gjenero u razgovoru za Vijesti.ba.
 
 D.K.
 
(Vijesti.ba)













04.03.2019.

ANALIZA NOJE CIRHER CAJTUNGA: DA LI SE SPREMA BALKANSKO PROLJEĆ

Analiza Noje cirher cajtunga: Da li se sprema Balkansko proljeće?

Analiza Noje cirher cajtunga: Da li se sprema Balkansko proljeće?
Protestima u Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji i Bosni i Hercegovini zajedničko je to što energija i zamajac ne dolaze od opozicije već iz društva, a heterogene pokrete na okupu drže autoritarne vođe koje već godinama dominiraju političkom scenom i demonstrante povezuje samo želja da omražene moćnike otjeraju sa vlasti, ocijenio je Noje cirher cajtung (NZZ) u analizi „Da li se sprema Balkansko proljeće“.

Kako danas prenosi Dojče vele (Deutsche Welle), raniji dugogodišnji dopisnik lista iz Beograda, Andreas Ernst u analizi navodi da su konkretni povodi za proteste u ovim zemljama različiti, ali da svi ovi protesti imaju sličnosti.

„Zamajac i energija ne dolaze od opozicionih partija već iz društva koje se u demonstracijama pojavljuje kao ‘građansko društvo’. Neprijateljski simbol koji drži heterogene pokrete na okupu su autoritarne vođe koje u ovim zemljama već godinama dominiraju političkom scenom. Demonstrante malo šta povezuje osim želje da otjeraju sa vlasti omražene moćnike“, piše Ernst.

Autor primjećuje da  demonstranti ne vjeruju etabliranim opozicionim snagama te da su protesti iznjedrili nove figure bez političkog iskustva, ali sa harizmom. U Banjaluci je to bio Davor Dragičević, otac pokojnog Davida, dok je u Srbiji to glumac Sergej Trifunović.

„Gotovo je isključena mogućnost da oni iz raznobojnog protesta mogu da organizuju probojne pokrete: Dragičević i Trifunović su naposlijetku simbolične figure protesta, a ne njihove vođe. Njima nedostaje ideološke kreativnosti i organizatorskih sposobnosti – ili, ukratko: volja za moć“, ističe se u analizi.

Hrana za frustraciju je u svim zemljama vrlo slična i ima ekonomske i političke komponente, piše NZZ i dodaje da privreda stagnira pri visokoj nezaposlenosti, stručna radna snaga masovno emigrira, dok je politički sistem nominalno demokratski, ali nedostaju kontrolni mehanizmi koji čine liberalnu demokratiju, a izvršna vlast odlučuje o svemu, otijelotvorena u autokratama Vučiću, Rami, Đukanoviću i Dodiku.

Parlamenti aminuju njihove odluke, pravosuđe se ne usuđuje na nezavisnost. Većina medija izvještava niz dlaku vlasti. Izbori su u tim uslovima puki plebisciti kojima vođe periodično legitimišu svoju moć, dodaje se u analizi.

Autor analizu za NZZ zaključuje „zbunjenošću“ Evropske unije protestima.

Portparolka Evropske komisije Maja Kocijančič je početkom sedmice negirala da je u pitanju Balkansko proljeće jer protesti navodno imaju sasvim različite karakteristike. „I kao i uvijek kada stvari loše stoje na Zapadnom Balkanu“, dodaje Ernst, „portparolka je posegnula za mantrom EU da region ima ‘jasnu evropsku perspektivu’ samo ako se dalje reformiše“.


(Vijesti.ba)











04.03.2019.

DRAGO PILSEL: TREĆI ENTITET JE PARAVAN ZA KRIMINAL

04.03.2019.

DODIK PREDAO NEPOTPUNE ODGOVORE NA UPITNIK EVROPSKE KOMISIJE

04.03.2019.

BOSANSKI VOZOVI NE MOGU DALJE OD GRANICE

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
73272313

Powered by Blogger.ba