Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

28.02.2019.

ETNIČKE PODJELE NA BALKANU SU FORMULA ZA NESTABILNOST

28.02.2019.

KO SU 'AUTENTIČNI' SRBI, 'LEGITIMNI' HRVATI I 'PRAVI' BOŠNJACI?

28.02.2019.

INDIJA I PAKISTAN NA RUBU NOVOG RATA

28.02.2019.

DONALD TRUMP: NADAM SE DA ĆE OVAJ SAMIT BITI JOŠ USPJEŠNIJI OD PRETHODNOG

28.02.2019.

FRANCUSKE PREPREKE NA EVROPSKOM PUTU BALKANA

28.02.2019.

HRVATSKA CENTRALNA TAČKA U NOVOJ "VELIKOJ IGRI" RUSIJE I AMERIKE

28.02.2019.

SRBIJANSKI ZID ĆUTANJA OKO ZLOČINA U ŠTRPCIMA U ULOGI DOBRICE ĆOSIĆA

Srbijanski zid ćutanja oko zločina u Štrpcima i uloga Dobrice Ćosića

Srbijanski zid ćutanja oko zločina u Štrpcima i uloga Dobrice Ćosića
Prošlo je 26 godina od zločina u mjestu Štrpci kod Rudog. Voz poznatiji pod imenom "Lovćen", na ovoj stanici zaustavio se samo jednom, 27. februara 1993. Tog dana je iz voza izvedeno 20 putnika, a većina su bili građani bošnjačke nacionalnosti iz Srbije i Crne Gore. Izveden je i Tomo Buzov, koji je putovao iz Beograda u Crnu Goru, te muškarac čiji identitet nije nikada utvrđen.

Zvanična Srbija ni 26 godina nakon toga još uvijek nije spremna da se suoči s tim zločinom.

"Pogled zvanične Srbije najbolje se ogleda u činjenici da je pored više od 25 godina od zločina, Apelacionom sudu u Beogradu trebalo tri i po godine da potvrdi optužnicu protiv petorice pripadnika Višegradske brigade VRS za zločin koji je počinjen u Štrpcima čime se suđenje u Srbiji za ovaj zločin odugovlači u nedogled što je rezultat nemara pravosudnih organa prema ratnim zločinima, prije svega Tužilaštva za ratne zločine u Beogradu", kaže za Vijesti.ba programski asistent Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) u Beogradu Marko Milosavljević.

On dodaje da je , takođe, u Srbiji i dalje na snazi diskriminatorni Zakon o pravima civilnih invalida rata iz 1996. godine kojim se sprečavaju porodice žrtava žločina ne samo iz Štrpca već i Sjeverina i Kukurovića da ostvare prava na simbolične beneficije jer žrtvama ovih zločina nije priznat status civilnih žrtava rata.

"Dodatno, u Srbiji godinama unazad se od strane političkih partija i predstavnika vlasti promovišu osuđeni ratni zločinci što za rezultat ima dodatnu marginalizaciju razgovora o statusu žrtava kao i uopšte znanja o razmjerama zločina koji su počinjeni. U tom smislu, zvanična Srbija mora da promijeni dioptriju u pogledu na ratne zločine kako bi se nadala bilo kakvim suštinskim reformama, a primjer zločina u Štrpcima je paradigmatičan s obzirom da su u njega bile uključene skoro sve državne strukture od Željeznice, MUP-a, saveznih i lokalnih organa vlasti SR Jugoslavije do Vojske Republike Srpske. Dostizanje sudske pravde za Štrpce i istovremeno razgovor o odgovornosti za zločine u društvu bilo bi operisanje srca tame državnog aparata Srbije", smatra Milosavljević.

On navodi kako je srbijansko društvo još uvijek nespremno da se suoči sa zločinom u Štrpcima.

"Ćutanje državnih institucija odnosno neotvaranje arhiva i neprocesuiranje onih koji su znali za zločin zadržava društvo ali i buduće generacije u neznanju o svirepom ubistvu građana koju bili “pogrešne” vjere, nacije ali i boje kože u slučaju ovog zločina, kao i onih koji su se pobunili protiv zločina poput Tome Buzova. Srbijansko društvo je nespremno da se suoči sa ovakvim zločinom jer vlada kultura zaborava posebno prema zločinima nad Bošnjacima u Sandžaku ili Hrvatima u Vojvodini, koju dodatno osnažuje država Srbija Zakonom o ratnim memorijalima iz 2018. godine kojim se ukida ionako marginalizovano sjećanje na žrtve ratnih zločina koje su počinjeni u Srbiji", ističe naš sagovornik.

Milosavljević smatra da bi srpsko društvo bilo spremno da se suoči sa zločinima, mora se temeljno obrazovati o istim, što je zadatak prije svega države kroz obrazovne programe čime je ona obavezana Nacionalnom strategijom za procesuiranje ratnih zločina.

"U tom limbu, gdje države nema, civilno društvo popunjava rupe u znanju svojim obrazovnim programima, podrškom žrtvama i zagovaranjem izgradnje institucija koje mogu donijeti podsticaje za suočavanje sa ratnom prošlošću koje će, nadam se, proizvesti sjećanje na humani istup Tome Buruzova, a ne slavljenje raznih mladića i lukića", kaže Milosavljević iz YIHR-a.  

Još uvijek nisu pronađeni posmrtni ostaci svih žrtava ovog zločina. On smatra kako odgovornost za to leži na najvišim državnim organima.

"Odgovornost je na najvišim organima Srbije, Crne Gore i SR Jugoslavije koji su imali informacije o planu otmice još 1. februara 1993. godine na osnovu dokumenta šefa sekcije STP-a Užice Živanića. Podsjetiću da je u to vrijeme predsjednik SR Jugoslavije bio Dobrica Ćosić, koji će uskoro dobiti ulicu u Beogradu na inicijativu  Aleksandra Vučića. Bivši predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava iz Sandžaka Šefko Alomerović više puta je optužio upravo Ćosića i njegovog savjetnika Vladimira Matovića da su podstakli i potom zataškali otmicu na željezničkoj stanici Štrpci. Veliki zid ćutanja je o ovom zločinu pa tako i posmrtnim ostacima preostalih 14 žrtava koja nisu otkrivena. Podsticaj za njhov pronalazak bi svakako bilo osnivanje REKOM-a, ali se tu nailazi na zajednički otpor vlada u regionu koje i dalje ne žele da objedine podatke o masovnim grobnicama i tajnim mjestima egzekucija čime bi se vjerovatno i otkrili ostaci žrtava zločina u Štrpcima", kaže Milosavljević.

Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) uprkos brojnim pritiscima, svakodnevno radi na podsjećanju na ovakve događaje iz prošlosti. Na pitanje šta je potrebno učiniti pa da se veći broj ljudi, prije svega mladih, uključi u akciju podsjećanja na ratne zločine i doprinese njihovom riješavanju, Milosavljević odgovara:

"Moramo podsjećati na odgovornost državne organe kao i stalno vraćati društvo na činjenice koje imamo na osnovu presuda međunarodnih i domaćih sudova. Obrazovanje o ratnim zločinima na osnovu sudski utvrđenih činjenica ali i njihovo krtičko promatranje i prenošenje znanja mladima putem regionalnih programa razmjene i dalje vidimo kao jedan od najdjelotvornijih načina da prevladamo ratnu prošlost. Naše je pravo da zahtijevamo istinu o ratnim zločinima, bez obzira na to koje su nacionalnosti žrtve i zločinici", zaključio je Marko Milosavljević iz YIHR-a za Vijesti.ba.


(Vijesti.ba)








Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
74150727

Powered by Blogger.ba