Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

23.02.2019.

ŽELJKO KOMŠIĆ POZVAO AKADEMSKU ZAJEDNICU BiH U ODBRANU SUVERENITETA BiH

Komšić pozvao akademsku zajednicu BiH u odbranu suvereniteta BiH

Komšić pozvao akademsku zajednicu BiH u odbranu suvereniteta BiH
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić osudio je pozive na podjelu Bosne i Hercegovine na tri republike koji su stigli iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Komšić je naveo da ovakvi pozivi duboko podsjećaju na aktivnost SANU-a.

"Ne postoji nikakva mogućnost mirne podjele BiH, a oni koji na to pozivaju svjesno rizikuju mir u regionu", rekao je Komšić.

Komšić je uz to pozvao akademsku zajednicu da se u svome akademskom i intelektualnom kapacitetu suprostavi sve izraženijim koncepcijama podjele države BiH.

"Kao što je dužnost nas političara da branimo suverenitet i teritorijalni integritet države Bosne i Hercegovine, isto tako je dužnost akademskih djelatnika da sudjeluju u javnoj diskusiji i brane pravo BiH na njeno postojanje kao jedinstvene i nedjeljive države", zaključio je Komšić.


(Vijesti.ba)










23.02.2019.

DORIS PACK UPOZORAVA : 'BALKANU PONOVO PRIJETI KAOS, MILORAD DODIK SAMO ČEKA PRILIKU'

Doris Pack upozorava : ‘Balkanu ponovo prijeti kaos, Milorad Dodik samo čeka priliku’

Istaknuta njemačka političarka Doris Pack ustvrdila je kako je stanje na Balkanu trenutačno veoma opasno i prijeti se pretvoriti u kaos jer je ta regija tek na korak od stanja iz 90-ih godina kada su izbili oružani sukobi prouzročeni raspadom bivše Jugoslavije, a posebno je upozorila na opasnosti od promjene granica, o čemu se raspravlja u sklopu traženja rješenja za srbijansko-kosovske odnose.

U razgovoru za sarajevski “Dnevni avaz” od petka, Pack, koja je kao zastupnica u Europskom parlamentu do 2014. bila i posebna izvjestiteljica za Bosnu i Hercegovinu te slovi za dobru poznavateljicu prilika u regiji, upozorila je kako su veoma opasne rasprave o razmjeni teritorija i preseljenju stanovništva koje se spominju u kontekstu rješavanja spora između Srbije i Kosova. Dodatni je problem, kako je istaknula, činjenica da i neke države-članice Europske unije pokazuju spremnost poduprijeti takve avanturističke projekte koji će poput lančane reakcije neminovno imati odraza i Bosnu i Hercegovinu.

Milorad Dodik samo čeka priliku”, kazala je Pack aludirajući na stalne izjave sadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH u kojima je on sugerirao potrebu ujedinjenja Srba s obje strane Drine, a u posljednje vrijeme je za entitet Republika Srpska počeo rabiti izraz “zapadna Srbija”.

“Regijom se bavim od 1989. godine i znam što ovo znači. Ako dogovor o novim granicama na Balkanu bude rea­liziran, na meti će od­mah biti Bosna i Hercego­vina, vje­rujem i Makedonija… I nitko ne zna gdje bi ovo moglo stati, ali svi znaju kako bi se ovo realiziralo”, upozorila je Pack.

Posebno je kritizirala to što iz tijela Europske unije nema jasnih ograda od ovakvih planova jer je i svima u Bruxellesu jasno što bi ponovo crtanje mapa na Balkanu značilo za cijeli kontinent. istaknula je kako o tome uporno govori na svim forumima Europske pučke stranke (EPP) te da njena stajališta dijeli i predsjednik EPP-a Joseph Daul.

Uspostava neke nove “velike Srbije” neminovno bi značila i uspostavu “velike Albanije”, objašnjava Pack i dodaje kako bi to bio put u opasnu destabilizaciju stanja u regiji. Po njezinim riječima, pitanje statusa Kosova mora biti riješeno, no ne modelima o kojima se trenutačno nagađa.

Njeno je stajalište kako bi i Bruxelles i SAD morali pokazati više odlučnosti i odbaciti takve scenarije te kako bi za stabilnost na Balkanu bilo nužno da i preostalih pet članica EU, koje još nisu priznale Kosovo kao neovisnu državu, to učine što prije.

23.02.2019.

KEMAL KURSPAHIĆ : BALKAN IZMEĐU 'YES' I 'NYET'

Kemal Kurspahić : Balkan između ‘Yes’ i ‘Nyet’

Kad je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) na adresu predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika poslao čestitku povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine 25. novembra potvrđujući dalju američku podršku njenim euroatlantskim aspiracijama služba koja se brine o međunarodnim protokolarnim iskazima učtivosti iz Bijele kuće savršeno je znala da će to kod primaoca imati učinak poziva u zubarsku ordinaciju i ni najmanje nije bila iznenađena ekspresnim protokolarno neučtivim odgovorom  kako Bosna i Hercegovina „nema takav praznik“ i kako to „nije moj praznik i ne slave ga Srbi“.

Piše : Kemal Kurspahić (RSE)

Kao ključni akter u postizanju dejtonskog sporazuma Sjedinjene Države, naravno, ne trebaju lekcije iz balkanske istorije – njihovi diplomati naslušali su ih se u godinama pregovora sa zlim momcima tog podneblja – i oni znaju kako Dan državnosti obilježava časni doprinos pripadnika svih naroda Bosne i Hercegovine oslobodilačkoj borbi protiv fašizma i potvrđen je i dejtonskim ustavnim garantijama kontinuiteta bosanskohercegovačke državnosti.

Manje impulsivan primalac mogao je iz naizgled tek protokolarnog pisma izvući i zaključak o kontinuitetu američke politike prema Bosni i Hercegovini bez obzira na smjenu administracija Vašingtonu. P

Pred tom spoznajom Dodik bi – umjesto ekspresnog odbacivanja čestitke i odricanja u ime Srba od antifašističke tradicije – mogao preispitati alternativu očito promašenom očekivanju kako je američka kritika i sankcionisanje njegovih antidejtonskih izjava i aktivnosti tek „osveta ostataka bivših administracija“ i kako će Trampova administracija imati više razumijevanja za „srpsku poziciju“.

Dva mjeseca nakon protokolarnog debakla s odbijanjem čestitke povodom Dana državnosti Sjedinjene Države nastavile su da emituju snažne poruke o kontinuitetu podrške Bosni i Hercegovini.

Prvu je – u posjeti Sarajevu 17. decembra – donio zamjenik državnog sekretara Džon Salivan (John Sullivan).

Na sastanku s članovima državnog Predsjedništva založio se za ubrzanje političkih, pravosudnih i ekonomskih reformi i dalje napredovanje prema NATO-u usvajanjem godišnjeg nacionalnog programa. Potvrdio je i američku podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine i poručio kako će Vašington snažno reagovati na bilo kakvu prijetnju njenoj stabilnosti. Nasuprot ranijem upornom dokazivanju iz Banjaluke kako su američke sankcije protiv Dodika  „osveta bivše administracije“ Salivan je potvrdio da su sankcije uvedene zbog nepoštovanja odluka Ustavnog suda i vladavine prava i osporavanja Dejtonskog sporazuma i da u vezi sa sankcijama nema nikakvih promjena.

Druga takva poruka došla je u vidu pisma samog državnog sekretara Pompea članovima Predsjedništva od 9. januara u kojem ih poziva da prihvate nacionalni godišnji plan i da ga što prije pošalju u sjedište NATO-a u Brisel.

Treću je izrazio novi američki ambasador u Bosni i Hercegovini prilikom predaje akreditiva predsjedavajućem Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dodiku 19. februara kad je rekao: „Sjedinjene Države će i dalje biti garant teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine. Radujem se što ću s Vama i Vašim kolegama u Predsjedništvu pomagati vašoj zemlji da napreduje ka partnerstvu s NATO savezom i Evropskom unijom, što su njeni zacrtani ciljevi“.

Dodik je, u razgovoru članova Predsjedništva sa Salivanom, pokušao da predstavi kako u Bosni i Hercegovini „ne postoji unutrašnja saglasnost o članstvu u NATO-u“ i tražio je američku pomoć u što skorijem ukidanju ureda i misije međunarodnog predstavnika. Najviši predstavnici sadašnje administracije imaju na to odgovor identičan stavovima „bivše poražene administracije“.

Euroatlantske integracije – pridruženje i NATO-u i Evropskoj uniji – dio su ranije utvrđene spoljnopolitičke strategije Bosne i Hercegovine i za odustajanje od nje je takođe potreban konsenzus kojeg očito nema. Što se tiče zahtjeva za ukidanje uloge i funkcije visokog predstavnika Savjet za implementaciju mira odavno je utvrdio „pet ciljeva i dva uslova“ za okončanje međunarodnog nadzora nad mirnom Bosnom među kojima je najvažnija „pozitivna ocjena političke situacije u Bosni i Hercegovini“. Dodik je tako istovremeno i najveći zagovornik i najveća prepreka zatvaranju ureda visokog predstavnika. Sve dok on dovodi u pitanje opstanak Bosne i Hercegovine, prijeti otcjepljenjem Republike Srpske i nastavlja protivustavne aktivnosti nijedan ozbiljan partner ne može izdati takav certifikat o „pozitivnoj političkoj situaciji“.

Američko obnovljeno i učestalo poticanje bosanskohercegovačke „euroatlantske perspektive“ može se razumjeti samo u kontekstu sve snažnijeg ruskog miješanja u odlučivanje zapadnobalkanskih zemalja o vlastitoj pripadnosti Zapadnom svijetu. To miješanje prijetilo je destabilizacijom političkih prilika i bezbjednosti Crne Gore – u njenoj odluci o pristupanju NATO-u – a zatim i novoimenovane Sjeverne Makedonije. Sada se rusko „njet“ širenju NATO-a provodi još nad Srbijom i – uz njenu podršku – nad Bosnom i Hercegovinom.

Ruski predstavnici su u raspravama u Savjetu za implementaciju mira i Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija više puta ponavljali kako „euroatlantska perspektiva“ nije jedina opcija za Bosnu i Hercegovinu i odbijali su da se pridruže ostalim državama koje podržavaju takav izbor. Njihov šef diplomatije koliko ovih dana optužuje Zapad kako „nastavlja sa svojom drskom politikom uvlačenja ovog regiona u NATO u potpunosti ignorišući ljude u ovim zemljama“ ne uviđajući logiku kako je suprotstavljanje aspiracijama tih zemalja takođe nepozvano narušavanje njihovog suvereniteta.

23.02.2019.

BOGIĆ BOGIĆEVIĆ : NACIJA NE MOŽE BITI ORGANIZACIONI PRINCIP DRŽAVE

Bogić Bogićević: Nacija ne može biti organizacioni princip države

Mislim da nacija, kolektivitet, ne može biti organizacioni princip države i da političke procese ne mogu diktirati nacionalni interesi. Kod nas se i socijalne potrebe diktiraju iz nacionalnih kolektiviteta i to ne može objektivno funkcionisati, rekao je Bogić Bogićević, nekadašnji član Predsjedništva SFR Jugoslavije.

Bogićević je danas povodom Dana nezavisnosti BiH, koji se obilježava 1. marta, održao predavanje u rektoratu Univerziteta u Sarajevu o temi “BiH na evropskom putu od nezavisnosti do danas“.

“Ne bismo se mogli pohvaliti nekim uspjesima. Još jedan Dan nezavisnosti obilježavamo samo u jednom dijelu BiH i poslije toliko godina ne vidimo ni malo nade da se može dogoditi da se stanje normalizuje i da BiH u pravom smislu funkcioniše kao država. Nesporno BiH je suverena država, BiH je članica Ujedinjenih nacija, BiH je međunarodno priznata država, ali BiH još uvijek nije priznata od svih svojih građana i od dijela vlasti, onih koji su nedavno izabrani. Zato mislim da taj koncept vlasti, koji je u Daytonu uspostavljen i koji je u Ustavu u aneksu četiri definisan neophodno se mora mijenjati, kako bi vratili u središte naše pažnje čovjeka. Čovjeka kao individuu. Naravno, čovjeka kao pripadnika nacije, to se podrazumijeva. U suprotnom još dugo, dugo ćemo čekati da se stvari normalizuju“, naglasio je Bogićević.

Bogićević smatra da BiH evropske deklarativne sugestije sluša najmanje 30 godina, ali da na žalost nema alternativu jer je u Evropi.

“Mi jesmo u Evropi, iako čitav život molimo da nas Evropa primi. Evropa je propustila šansu da države Zapadnog Balkana primi u pridruženo članstvo, jer 20 miliona ljudi bi se jednostavno utopilo u 500 miliona. Bilo bi to dobro i za Evropu i za nas“, naglašava Bogićević.

Smatra da je prošlo vrijeme kada su dva šefa država, Njemačke i Francuske, primili Grčku u EU.

“Sada je evropska administracija toliko uvela upitnika, toliko poglavlja, da se bojim da nas ne čeka sudbina Turske, koja 32 godine čeka na prijem u EU, jer je 1987. godine počela službeno pregovore za prijem u EU. Volio bih da je Evropa odlučnija, volio bih da Evropa zna šta hoće. Ponekad pomislimo da ne zna i sa sobom šta hoće. Sad Brexit, pa Italija, pa Francuska, onda kako da očekuje da nešto hoće od BiH. Podsjetio bih na devedesete godine, kada je Amerika kazala da je jugoslavenski problem evropski problem, jer je Jugoslavija u dvorištu Evrope. Ali su se tada već u američkoj administraciji smijali zato što su bili sigurni da Evropa neće ništa napraviti. To su iskoristili i rekli eto vidite ne možete ni taj mali požar ugasiti. Ne možete bez Amerike ništa. Nažalost Evropa nas je tretirala kao da se ovdje dogodila humanitarna katastrofa, prirodna nepogoda zapravo, pa su nam slali pomoć. I, naravno, dok smo tu krvarili opet je Amerika preuzela stvari u svoje ruke“, rekao je Bogićević.

Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, koji je organizator predavanja istakao je da lično smatra da je Bogićević, kao dokazani patriota tokom istorijske sjednice Predsjedništva SFR Jugoslavije spriječio uvođenje vanrednog stanja u bivšoj državi.

“I dok se približavamo danu kada ćemo obilježiti ovaj povijesni datum, ne mogu se oteti utisku da su naše društvo i država upravo sada u najvećoj potrebi za društvenim i političkim djelovanjem koje će odražavati vrijednosti i principe kojima se vodio naš uvaženi Bogićević, čiji je politički rad utkan u same temelje naše nezavisnosti“, kazao je Škrijelj.

Dan nezavisnosti BiH obilježava 1. marta, na dan kada je 1992. godine održan referendum o nezavisnosti.

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
75133254

Powered by Blogger.ba