Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

22.02.2019.

GOJKO BERIĆ :RICHARD HOLBROOKE JE MRTAV, BAŠ KAO I VEĆINA ONIH KOJI SU DEVEDESETIH GODINA UCRTAVALI LINIJE DANAŠNJE PODJELE BiH

Gojko Berić : Richard Holbrooke je mrtav, baš kao i većina onih koji su devedesetih godina ucrtavali linije današnje podjele BiH

Kad god smisli neku novu pakost na račun Bosne i Hercegovine, Sarajeva ili bošnjačke politike, Milorad Dodik u glavnom gradu podijeljene zemlje postaje politički i medijski slučaj. Ovog puta to se desilo nakon njegovog, po običaju obimnog, upadljivo plasiranog intervjua beogradskoj Politici od 17. februara, u kojoj Dodik ima tretman prekodrinskog vazala Aleksandra Vučića.

Piše : Gojko Berić (Oslobođenje)

Na novinarsko pitanje “Može li RS ostati bez imena, što najavljuju iz Sarajeva?”, trenutno prvi čovjek Predsjedništva BiH je odgovorio: “Prije petnaest godina su mi u Americi poturili papir u kome se tražilo preimenovanje RS baš ovako kako to sada traže, da bude Republika Srba, Hrvata i Bošnjaka. Prije toga, traženo je da se bira jedan predsjednik u BiH. To su ideje koje ne nestaju. Ali ljudi ovdje vole RS, ginuli su za nju i vežu svoj život za RS.

Kada ovo ne bi bila RS, pola ljudi ne bi ostalo tu da živi, od Trebinja do Novog Grada. Oni koji osporavaju ime sve to veoma dobro znaju. Iritiraju nas ti zahtjevi – iako su nemogući, ali prevashodno nas brine preglasavanje u Ustavnom sudu BiH. Tamo sjedi dvoje sudija koji su bili potpredsjednici SDA, najprije Alijine, a sada partije Bakira Izetbegovića, i troje stranih sudija.

Pokrenu li oni tu inicijativu, mi ćemo pokrenuti inicijativu da se pored naziva Republika Srpska stavi crtica i dopiše – zapadna Srbija. Ne da mijenjamo naziv, već da ga dopunimo, ako već hoće da ga dopunjavaju. Ako hoće da idemo, ići ćemo do kraja. Sinonim za RS može da bude samo zapadna Srbija. Imam još ideja, pa neka o tom razmišljaju oni koji krize izazivaju”.

Iako tvrdi da je ovo pravi trenutak da se od Ustavnog suda BiH zatraži ocjena ustavnosti imena Republika Srpska i njegova dopuna, Bakir Izetbegović je povukao potpuno beskoristan, čak loš potez. Dodikov odgovor nije bio ništa pametniji. Ali, u tom ludilu itekako ima sistema. Naime, lideri dviju najjačih stranaka u zemlji znaju da će njihova partija političkog šaha, iako završena jalovim remijem, osnažiti njihovu ličnu poziciju i dodatno homogenizirati Bošnjake, odnosno Srbe.

U tom smislu, oni će se ćerati još, jer se političko ćeranje retoričkim provokacijama pokazalo kao jako isplativo. Uostalom, populizam trijumfuje širom Evrope, pa zašto ne bi trijumfovao i u Bosni i Hercegovini. Ali, šta naše veselo građanstvo dobija aplaudirajući trikovima kojima se služe Izetbegović i Dodik? Najnovija razmjena njihovih političkih nota samo je uvećala spisak evergreen tema.

Neke od njih stare su deset ili petnaest godina, ali se na političkoj pijaci i danas nude kao da je riječ o svježem voću. Takve teme postale su repertoarski hitovi etnonacionalističkih oligarhija. Dodikovi imaginarni referendumi, Izetbegovićeve promašene aplikacije i prijetnje ratom, Čovićevo oživljavanje Herceg-Bosne, za koju inače tvrdi da je neumrla, pa famozni 9. januar, pa otimanje članova državnog Predsjedništva o zastavu Republike Srpske, sve do toga u čiju čast Vojni orkestar može da svira a u čiju ne – stvari su koje sa životnom svakodnevnicom ljudi nemaju nikakve veze, ali koje su nametnute kao biti ili ne biti za jedan, drugi ili treći narod. Na desetine hiljada ljudi su napustile i napuštaju ovu zemlju, ostavljajući ta pitanja kao suvišan prtljag koji ih ne zanima. Bježe i Srbi iz Republike Srpske, dokazujući da mogu da žive ne samo bez njenog imena već i bez nje same. Baš ih briga što Dodik ne želi biti ni Bosanac ni bosanski Srbin, što se njih tiče, može biti i Srbin od Moravu.

Uprkos tome, naši politički bosovi uporno igraju na kartu takvih i sličnih pitanja kako bi se održala atmosfera u kojoj se oni najbolje snalaze. A to je atmosfera nepovjerenja među etničkim zajednicama, koje se često završava u mržnji. Evo jednog važnog pitanja za svaku ovdašnju vlast i za svaku opoziciju: U kojoj se to školi političkog mišljenja uči da treba do besvijesti raspravljati o pitanjima o kojima je u datim okolnostima dogovor nemoguć, a zanemariti ono o čemu je dogovor moguć i koristan za sve?

Naravno, ni jedna razumna politika ne postupa tako. Pametni, racionalni i odgovorni ljudi koji se bave tom profesijom drže se dobro poznate izreke koja glasi da je politika umijeće mogućeg. U zemlji kakva je Bosna i Hercegovina, ta izreka je trostruko važna. Evo, Dodik je, kako stvari stoje, voljan da svoje političke kapacitete stavi u službu ulaska Bosne i Hercegovine u EU. Treba li sada tu važnu ponudu dovesti u pitanje samo zato što taj isti Dodik rezolutno odbija da prihvati MAP (Akcioni plan za članstvo u NATO-u)?

Bošnjačka strana uzvraća udarac tako što odbija dati suglasnost za dolazak Dodikovog čovjeka na mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara, uz obrazloženje da tu funkciju, jednu od najodgovornijih u državi, ne može obavljati neko ko neće poštovati svojevremenu odluku državnog vrha da je Bosni i Hercegovini mjesto u NATO-u.

Treba li zbog tog u sadašnjim okolnostima nerješivog spora, čitav politički život stati, jer niko nema mač kojim bi presjekao taj Gordijev čvor? Ovo pitanje je na mjestu, pogotovo ako se ima u vidu da Dodik, što se može naslutiti iz pomenutog intervjua za Politiku, sada popušta svoj kraj zategnutog užeta, rekavši kako je pitanje MAP-a “operativno pitanje o kom treba razložno odlučivati, a ne u atmosferi života i smrti”.

Kamen spoticanja su tri različita koncepta uređenja zemlje. SDA se deklariše kao unitarna probosanska stranka, SNSD insistira na krajnje reduciranom baznom konsenzusu tri naroda i dva entiteta, dok je HDZBiH na poziciji sa koje čeka rasplet srpsko-bošnjačkih pregovora. To su rješenja koja izazivaju napetosti i konflikte, ali o njima će se morati razgovarati. Što prije, tim bolje.

Pojedinačno traženje podrške u svjetskim centrima moći neće donijeti nikakav rezultat, jer više nikome ne pada na pamet da se prihvati crtanja novih mapa Bosne i Hercegovine, niti da piše njen novi ustav. Richard Holbrooke je mrtav, baš kao i većina onih koji su devedesetih godina ucrtavali linije današnje podjele ove zemlje.

22.02.2019.

DAVOR DRAGIČEVIĆ : "MOG SINA UBILI SU NEČASNI POLICAJCI..."

EVO DOKAZA, SNIMAK POSTOJI: Oglasio se Davor Dragičević: "Mog sina ubili su nečasni policajci..."

Nakon ovakvih monstruoznih konstukcija nije teško zaključiti da su režimski mediji u RS-u krenuli sa kriminaliziranjem i osporavanjem videa koji još nigdje nije objavljen.


EVO DOKAZA, SNIMAK POSTOJI: Oglasio se Davor Dragičević: 'Mog sina ubili su nečasni policajci...'









"Mog sina su ubili nečasni policajci, snimak postoji i svi do jednog će odgovarati za zločin koji su počinili!"

“Ubice mog sina, mislite da će vam ovo proći? Pripremate teren da možete reći da sam ja napravio snimak”, napisao je večeras na grupi “Pravda za Davida” Davor Dragičević, komentarišući današnje konstrukcije MUP-RS, potpognute režimskim medijima, o montiranom snimku ubistva Davida kojeg je naručio upravo Davor.

“Mog sina su ubili nečasni policajci, snimak postoji i svi do jednog će odgovarati za zločin koji su počinili! A te laži o plaćanju nekih montiranih snimaka možete samo vi povjerovati, sotone i ubice”, poručio je Davor.

Podsjetimo, MUP RS-a do danas nije otkrio ubicu/ubice Davida Dragičevića, ali se zato obračunao i obračunava sa svima onima koji traže istinu o ovom slučaju.

Koliko su ažurni i brzi kada je to u pitanju pokazuje i posljednji slučaj potrage za osobom koja tvrdi da je vidjela snimak premlaćivanja Davida Dragičevića ispred Metalske škole u Banjoj Luci.

Mediji bliski vlasti u RS-u su objavili kako je Davor Dragičević naručio montažu snimka na kojem bi bilo prikazano Davidovo ubistvo.

Toliko su daleko išli, da su naveli i cijenu od 15.000 eura koju je Davor platio.

Nakon ovakvih monstruoznih konstukcija nije teško zaključiti da su režimski mediji u RS-u krenuli sa kriminaliziranjem i osporavanjem videa koji još nigdje nije objavljen. Pod pretpostavkom da je Davor Dragičević zaista došao do jednog od ključnih snimaka koji dokazuju otmicu, premlaćivanje i u konačnici ubistvo svoga sina, a istina je da je nudio novčanu nagradu za donosioca istog, to samo može značiti i da je uspio doći do njega. A MUP RS, njihove tvrdnje i argumentacija, nakon svega viđenog u slučaju ubistva Davida Dragičevića, više niko i ne uzima za ozbiljno.

22.02.2019.

SENAD PEĆANIN U BANJALUCI: STRAH VAS JE OTKRIĆA NALOGODAVACA UBISTVA SRĐANOVOG OCA

22.02.2019.

ZBOGOM, BRANČILO

Zbogom, Brančilo



Image result for pisac branko copic fotos

Za literaturu Branka Ćopića u današnjim školama nema mjesta. U nemoralnom svijetu i nema mjesta za moralne poruke.

Priče o malim partizanima danas nisu politički korektne. UN se godinama bore protiv djece vojnika, a čak i BiH se našla na kritici svjetske organizacije jer je u raznim vojskama i kod nas bilo vojnika mlađih od 18. U knjigama Branka Ćopića, bilo je partizana i od 14 godina. Takav vakat bio, pa se i zapisalo. Ujak moje majke je sa 14 pobjegao u šumu, kako se to tada govorilo. Danas za partizane nigdje više nema mjesta, pa ni u lektirama. Hem nije lijepo da nam djeca čitaju o tamo nekim komunistima, hem nećeš šale u EU sa tim arhaistizmima.

Za antifašističke ideale u našem današnjem svijetu nema mjesta. Jer kako objasniti djeci koja u školskoj lektiri pročitaju ono što je Ćopić napisao “Gdje su među ljudima granice? Nema u čovjeku ni Vlaha ni Turčina. Postoji samo golema ljudska bijeda i nevolja. Jednako i vlaška i turska.”? Sa onim već poslovičnim odgovorom- “to samo jugoslovenska laž, jer su oni nama u ratu….I vidi šta nam danas danile rade”, ne ide. Najbolje da djeca ne čitaju te gluposti uopšte. Zna se dobro gdje ide granica, na liniji bojišnice, boga ti. Ne talasaj.

Ili tamo neke njegove priče o moralu. Kako je u priči koji se zove Bog i batina (zamisli blasfemije), Nikoletina Bursać zarobio dva domobrana, pa kad su ga naljutili kuriri iz komande, počeo da ih zlostavlja. A onda se Nikoletina kao iz lošeg sna prenuo sa zaključkom: Jesi li ti video kad nekom dadeš vlast i silu, šta li sve njemu neće pasti na um? (…) za pola sata pašovanja – izmuva ljude, svuče do gola i još malo, pa pokla, odera, ispeče… E, e, moj Nidžo, moj sokole, jesi li ti vidio kako se lako gubi i obraz i pamet. Da ni ne ulazimo u junakov odnos sa poštovanjem prema ženama (Mitraljezac golubljeg srca), a glavne zvijezde u našem dunjaluku su neke Cece i Karleuše. Bez veze, jel’ da.

Nije to za ovo vrijeme. Današnja djeca, a sutrašnji robovi sistema ne bi se smjela susretati sa likovima kao što su Ćopićevi konviktaši, koji se cijelo školovanje bore protiv autoriteta. Među konviktašima se izdaja ne dopušta, ali se može i oprostiti ako se onaj Bobo Gica koji je na ušljivom spisku ipak popravi. Bore se u Magarećim godinama konviktaši i sa autoritetima ali i sa korupcijom, i na kraju pobijede. Gluho i daleko bilo…

Nema mjesta za moralne poruke u sistemu koji radi sve da bi taj moral uništio i zamijenio ga nekim drugim, novim moralom. Mijenjamo istinske moralne poruke za vjernički, robovski moral. Živimo stvarnost gdje je popiti pivu u toku ramazana ili ne doći nedjeljom u crkvu daleko gori grijeh nego izdati prijatelja. O prevarama da ne pričamo. Varamo državu, varamo prijatelje, prevarimo i partnera kad god nam se za to pruži prilika. Kupljene diplome, prepisani magistrati i doktorati, sve je to dio svijeta u kome nema mjesta za sistem vrijednosti kakav živi u Brankovoj bašti, između međeda i leptirova.

P.S.

Imam kćerku, rođenu Norvežanku od 13 godina, koja se junački hrve sa čitanjem Magarećih godina. Na ćirilici. Jer je to sama izabrala. Ne treba djecu siliti, samo ih treba uputiti, dalje se sami snalaze.

22.02.2019.

AMERIČKI KONGRESMEN CHRIS SMITH PROGLAŠEN POČASNIM GRAĐANINOM SARAJEVA

Prijatelj u najtežim vremenima : Američki kongresmen Chris Smith proglašen počasnim građaninom Sarajeva

Gradsko vijeće titulu počasnog građanina dodijelilo je i srbijanskoj glumici Mirjani Karanović te, posthumno, hrvatskom tenoru i diplomati Krunoslavu Cigoju.

U Odluci o priznanjima i nagradi Grada Sarajeva je propisano o, između ostalog, da se „Počasnim građaninom” može proglasiti građanin Bosne i Hercegovine koji se naročito istakao u razvoju i promociji Grada, unaprijeđenju međunarodne saradnje i očuvanju mira u zemlji i inostanstvu, te strani državljanin koji je ostvario naročit doprinos razvoju i afirmaciji Grada, te razvoju međunarodnih i međuljudskih odnosa, na načelima solidarnosti, demokratičnosti, humanosti i tolerancije među ljudima.

Glas Amerike navodi da je u prijedlogu  za titulu počasnog građanina Sarajeva naveden angažman kongresmena Smitha u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, gdje stoji da je bio jedan od glavnih zagovornika ukidanja embarga na oružje za BiH, da je skretao pažnju američke javnosti na opsadu Sarajeva te aktivno učestvovao u radu Helsinške komisije u SAD.

Navedeno je da je nakon rata djelovao u cilju obilježavanja srebreničkog genocida i suprostavljao se njegovom negiranju.

Kongresmen Chris Smith od 2007. godine vodi i klub prijatelja BiH u američkom kongresu.

Radi se o američkom političaru koji trenutno služi svoj dvadeseti mandat kao predstavnik četvrtog distrikta New Jersy-ja. Član je Republikanske partije, a služi od 1981. godine.

Karijeru je izgradio na polju ljudskih prava a značajno je uticao i na legislativu koja se tiče trgovine ljudima i ljudskih prava u misijama u drugim zemljama.

22.02.2019.

RAT NIJE REALAN, ALI JE JUNCKEROV APEL ZA INTEGRACIJU REGIONA U EU IZVRSTAN

Rat nije realan, ali je Junckerov apel za integraciju regiona u EU izvrstan

Rat nije realan, ali je Junckerov apel za integraciju regiona u EU izvrstan
Zemlje zapadnog Balkana trebaju imati stvarnu perspektivu članstva u Evropskoj uniji jer u suprotnom postoji rizik od povratka u devedesete godine prošlog stoljeća, izjavio je u srijedu u Briselu predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker.

Novinar i publicista iz Zagreba Boris Rašeta smatra da nije realno očekivati neke sukobe na ovom prostoru.
 
"Mislim da rat ili neki sukobi u dogledno vrijeme nisu realni, ali mi se Junckerov apel za integraciju cijelog regiona u EU čini izvrstan", kazao je za Vijesti.ba Boris Rašeta.
 
Rašeta dodaje da kada bi bilo političke snage da se to doista provede, a provest će se za zakašnjenjem, jer je to trebalo provesti davno, puno stvari bi se riješilo samo po sebi. 
 
"Otvorila bi se tržišta, skinule bi se carinske prepreke, osjetio bi se protok ljudi, roba, ideja na ovom prostoru koji i ovako i onako su suštinski integrirani. Te prepreke su ne samo štetne, nego i neprirodne. Mislim da su najdelikatnije opasnosti na Kosovu, Makedoniji, a pretpostavljam i u BiH, ipak, izbjegnute i da je ta vrsta opasnosti o kojoj Juncker govori daleka", kaže Rašeta.
 
Rašeta dodaje kako postoji i određena odgovornost EU za sporost u EU integracijama regiona i slaže se sa tvrdnjama da su zemlje poput Bugarske ili Rumunije primljene u EU u trenutku kada su bile u lošijoj političkoj situaciji nego BiH ili neke druge zemlje regiona.
 
"Prilično sam siguran da su bile u lošijoj situaciji. Bugarska i Rumunija su primljene iz geopolitičkih razloga, zato što je to u tom trenutku odgovaralo idejama širenja NATO-a i nekim drugim geopolitičkim interesima. Pokazalo se s druge strane, kad vi neku zemlju stavite pred rigorozne uvjete, Hrvatska je bila pred njima, Srbija je to sad, ona te uvjete naizgled zadovolji, ali čim uđe u EU, na iste te uvjete zaboravi i vrati se svojim starim praksama", mišljenja je Rašeta.
 
On smatra kako bi za BiH bilo izvanredno korisno da uđe u EU i time bi mnogi od unutrašnjih problema bili smanjeni na neki način, jer bi to sasvim sigurno koristilo i bh. ekonomiji, turizmu, vjerovatno bi bilo niz blagodati. 
 
"Međutim, očito je da veliki međunarodni igrači, prije svega najveće sile - SAD, Rusija, Turska, jednim dijelom i Njemačka - namjerno BiH drže prostorom na kojem uvijek odvaguju snage. Toj se državi ne da završetak baš iz razloga da bi neprestano mogla služiti kao poligon za realizaciju nekih viših interesa koji sa samom BiH i njenim narodima nemaju zapravo nikakve veze", ističe naš sagovornik.
 
Rašeta smatra da ne treba previše očekivati od izbora za Evropski parlament, koji će biti održani u maju, kada je u pitanju ubrzanje pristupanja EU BiH i drugih zemalja.
 
"Mislim da će se, ako se nešto bude mijenjalo, mijenjati na gore. Ova Junckerova perspektiva izrazito je idealistička i izrazito je dobronamjerna. Ali odnos snaga u Evropi je takav da jačaju snage koje su za izolacionizam, zemlje Višegradske skupine koje su konzervativnije očito su u prevazi. Lideri poput  Orbana, pokret poput AfD-a u Njemačkoj, jačaju, tako da ne vjerujem da će biti bolje", potcrtava Rašeta.
 
On dodaje kako u Evropi ionako u zadnjih sedam, osam godina, od recesije postoji zamor u proširenju. 
 
"Sada postoje veliki problemi, koji će nastati sa Brexitom, koji mogu biti neslućeno veliki, tako da ne vjerujem da se u tom smislu šanse za brzu integraciju cijele ove regije u EU povećavaju. Naprotiv, mislim da se smanjuju", zaključio je Boris Rašeta u razgovoru za Vijesti.ba.

 

(Vijesti.ba)











22.02.2019.

NEMA USTUPKA OKO NATO PUTA, NIJE ZAKON "ŠVEDSKI STO"

Nema ustupaka oko NATO puta, nije zakon "švedski sto"

Nema ustupaka oko NATO puta, nije zakon
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović danas je na upit novinara, komentarisao izjavu zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH Nebojše Radmanovića, koji je rekao da ako SDA nastavi insistirati na NATO putu BiH, neće biti ni formirano Vijeće ministara.

- Mi insistiramo na Ustavu i vladavini zakona, a to znači i Zakona o odbrani. Ne možemo mi to tako kao na "švedskom stolu" birati - ovo hoćemo, ovo nećemo. Prema tome, mi očekujemo da potencijalni mandatar, gospodin Tegeltija ili već koga SNSD predloži da program rada, i očekujemo da ne bude s njihove strane uslovljavanja, da ovaj problem koji su oni napravili, ne mi, na neki način riješe. Da nađu izlaz iz ove situacije, kako bismo mogli podići ruku za kandidata iz SNSD-a. Dakle, samo Ustav i vladavina zakona, ni više ni manje - poručio je Izetbegović.

Na pitanje šta će se desiti ukoliko pozicije ostanu onakve kakve i jesu kada je u pitanju imenovanje mandatara za sastav Vijeća ministara, Izetbegović je odgovorio:

"Dakle, preostaje da mi popustimo. Mi ništa ne insistiramo, izuzev da se držimo Ustava i zakona. Druga strana insistira da se nešto popusti, da se nešto promijeni, da bude po njihovom. Mi ne insistiramo da bude po našem, mi insistiramo da bude po zakonu i Ustavu.  I očekujemo da oni koji su proizveli ovaj problem da ga i riješe, da nađu neki izlaz iz ove situacije, da se taj čvor raspetlja".

Na pitanje šta će se desiti ukoliko pozicije ostanu onakve kakve i jesu kada je u pitanju imenovanje mandatara za sastav Vijeća ministara, Izetbegović je odgovorio:

"Dakle, preostaje da mi popustimo. Mi ništa ne insistiramo, izuzev da se držimo Ustava i zakona. Druga strana insistira da se nešto popusti, da se nešto promijeni, da bude po njihovom. Mi ne insistiramo da bude po našem, mi insistiramo da bude po zakonu i Ustavu.  I očekujemo da oni koji su proizveli ovaj problem da ga i riješe, da nađu neki izlaz iz ove situacije, da se taj čvor raspetlja".

Pitanje za Izetbegovića bilo je i kako misli da će funkcionisati vlast u naredne četiri godine, kada se već na startu ne mogu da dogovore (oko NATO-a).

- Pa, mi ne možemo da se dogovorimo sa SNSD-om, zato što su ljudi odlučili da daju ultimatum, da mi moramo da popustimo, da se odustaje od onoga što je zakon. Kako da uopšte vodimo državu, kako da stabiliziramo stvari u njoj ako se ne poštuju Ustav, vladavina zakona, presude sudova, domaćih i inostranih - recimo Haškog tribunala - istakao je Izetbegović.

Naveo je kako očekuje da se poštuju te bazične stvari, koje su aksiomi u politici.

- I u ovoj zemlji bi tada sve bilo uredu, čak i u ovako kompleksnoj i na ovakav način struktuiranoj. Šta se od nas očekuje? Da prihvatimo da haške presude nisu uredu? Da se prihvati da se izvrši supremacija entiteta nad državom, i to u onome što nije nadležnost entiteta? Da zaboravimo koji su zakoni doneseni? Dakle, takvi se ustupci sa strane SDA očekuju. Mi takve ustupke nećemo napraviti. Imamo Vijeće ministara, spremni smo da imamo i novo Vijeće ministara, da dignemo ruku za mandatara iz SNSD-a pod ovim prostim uslovima - poštovati ove tri stvari koje su aksiomi - naglasio je Izetbegović.

(Vijesti.ba)











22.02.2019.

AMATERSKI ČLANOVI KOMISIJI ZA PREISPITIVANJE SREBRENIČKOG GENOCIDA MOGU ODGOVARATI KRIVIČNO

Direktor IFIMES-a Zijad Bećirović : Članovi komisije za preispitivanje srebreničkog genocida mogu odgovarati krivično

Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane Zijad Bećirović rekao je da članovi komisija koje je osnovala Vlada Republike Srpske, entiteta u Bosni i Hercegovini, kako bi preispitali činjenice o srebreničkom genocidu mogu krivično odgovara zbog učešća u takvim komisijama, jer je revizionizam kažnjivo djelo.

“Radi se o nezakonitim potezima, koji su podložni krivičnoj odgovornosti”, rekao je u Bećirović u “Političkom magazinu” na BHT1. On je podsjetio da Bosna i Hercegovina nema zakon koji bi zabranio negiranje genocida, ali da postoje države koje su, kako je rekao, proglasile univerzalnu nadležnost kada je u pitanju negiranje genocida, poput Savezne Republike Njemačke.

“Oni koji su imenovani u te komisije, i koji pokušavaju da urade reviziju međunarodnih presuda, protiv njih mogu biti pokrenuti postupci u državama koje imaju takve zakone”, rekao je Bećirović.

NAP javlja da Vlada bh. entiteta Republika Srpska negira presude Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu kao i presudu Međunarodnog suda pravde da je u Srebrenici počinjen genocid nad Bošnjacima srebreničke regije u julu 1995. godine, nakon čega je početkom februara ta vlada osnovala “Komisiju za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu od 1991. do 1995. godine” i “Komisiju za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992-1995. godina.”

Entitetski ministar pravde Anton Kasipović rekao je da se “ekspertskim radom želi doći do relevantnih podataka i činjenica o stradanju u Srebrenici i Sarajevu.” 

Članovi komisija dolaze iz 12 zemalja. Predsjedavajući Komisije za Srebrenicu je Gideon Grajf, a za Sarajevo stručnjak iz Izraela Rafel Izraeli, profesor na Jevrejskom univerzitetu.
Komisija za Sarajevo imati sedam članova, a za Srebrenicu devet, a konstitutivne sjednice ovih komisija biti održane u martu ili početkom aprila. 

Osim Grajfa, članovi Komisije za Srebrenicu su Adenrelo Sinaba iz Nigerije, Jukiosa Japa, Rodžer Bajat iz Australije, Zeng Ji iz Kine, Đuzepe Zakarija iz Italije, Markus Golbarh iz Njemačke, Lorens Almarfrens iz SAD i Marija Đurić iz Srbije. 

Članovi Komisije za Sarajevo, osim Izraelija, su Volter Manusek iz Austrije, Darko Tanasković iz Srbije, Lorens Almarfrens, Đuzepe Zakarija, Viktor Bezučenko iz Rusije i Patrih Bario. 
Eksperti upozoravaju da niti jedna komisija ne može osporiti presudu međunarodnih sudova, dok Bećirović smatra da članovi novoosnovanih komisija mogu i krivično odgovarati zbog preispitivanja tih presuda.

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
63831215

Powered by Blogger.ba