Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

21.02.2019.

MATERNJI JEZIK KOJI DIJELI BiH

21.02.2019.

AMNESTI INTERNATIONAL: ZAKONI ZA UŠUTKIVANJE NEVLADINIH ORGANIZACIJA

21.02.2019.

DEMOKRATIJA NA VJEŠALIMA

21.02.2019.

VALENTIN INZKO PREDLAŽE BRISELU USLOVNI STATUS BiH KAO KANDIDATA ZA EU

.VALENTIN INZKO PREDLAŽE BRISELU USLOVNI STATUS BiH KAO KANDIDATA ZA EU



Valentin Inzko: Putin i Lavrov obavljaju svoj posao, ali neki zapadni političari ne rade svoj

Valentin Inzko: Putin i Lavrov obavljaju svoj posao, ali neki zapadni političari ne rade svoj
...................................

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko smatra da bi BiH treba dobiti uslovni kandidatski status za punopravno članstvo u Evropskoj uniji (EU).

"Moje mišljenje je da bi se trebao dobiti raniji kandidatski status i kasno članstvo, odnosno članstvo kada se ispune uslovi", izjavio je Inzko na konferenciji u Evropskom parlamentu o perspektivi Zapadnog Balkana.

On je ocijenio da je EU u posljednjih pet godina postigla veliki uspjeh u Bosni i Hercegovini, u kojoj je donedavno bilo nezamislivo da će se izraditi toliko veliki broj odgovora na upitnik Evropske komisije.

Inzko je naglasio da će test za nove bosanskohercegovačke vlasti biti da svojim djelovanjem pokažu iskrenu i snažnu opredijeljenost za evropski put BiH, koji "nije samo zajednički cilj političkih struktura, već i ambicija većine građana BiH".

Međutim, visoki predstavnik je istakao da u Bosni i Hercegovini postoje dvije realnosti: jedna u kojoj su političari posvećeni evropskoj budućnosti i druga u kojoj neki političari, koji se deklarišu da su proevropski, koriste nacionalističku retoriku i blokiraju funkcionisanje institucija kako bi "zadržali i konsolidovali moć".

"Ne koristi se samo retorika, već i konkretna djela poput glorifikacije ratnih zločinaca i omalovažavanje haških presuda", podvukao je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

Osvrćući se na ruski uticaj u određenom dijelu regiona, uključujući i jedan dio Bosne i Hercegovine, Inzko je podvukao da se mnoge stvari dešavaju upravo zbog pogrešnog pristupa evropskih političara.

S tim u vezi on je spomenuo da se ruski predsjednik Vladimir Putin sastao devet puta sa aktuelnim predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom dok je bio na čelu Republike Srpske, a ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov ga je primio tri puta u posljednjih 18 mjeseci.

"Oni (Putin i Lavrov) samo obavljaju svoj posao, ali neki zapadni političari ne rade svoj posao. Na primjer, bivši njemački ministar inostranih Sigmar Gabriel i njegov francuski kolega su posjetili Mali, ali nikad nisu bili u BiH", upozorio je Inzko.

Proširenje prema Zapadnom Balkanu je, prema Inzku, "egoistički interes" EU, jer samo tako se može kontrolisati organizovani kriminal u regionu, a koji se odražava i na države članice Unije.

21.02.2019.

OSTAJE LI BiH BEZ RADNIKA ZBOG MASOVNIH ODLAZAKA?

21.02.2019.

VIVA I'ISTRIA CROATA!

21.02.2019.

KRAJ FINANCIJSKE BLOKADE FEDERACIJE BiH

21.02.2019.

IZ EU PORUČUJU: 'DA' EVROPEIZACIJI BiH, ALI 'NE' BALKANIZACIJI EU

Iz EU poručuju: 'Da' evropeizaciji BiH, ali 'ne' balkanizaciji EU

Iz EU poručuju: 'Da' evropeizaciji BiH, ali 'ne' balkanizaciji EU
Sa pet mjeseci zakašnjenja, odgovori na 655 dodatnih pitanja Evropske komisije na bosanskom, srpskom, hrvatskom i engleskom jeziku trenutno su na usvajanju na ukupno 14 nivoa izvršne vlasti u BiH: na Vijeću ministara, dvije entitetske vlade, deset kantonalnih i na Vladi Distrikta Brčko. Već sama ta činjenica dovoljno govori o težini puta kojim se dolazi do jednoglasnosti u BiH, na čemu EU godinama već toliko insistira, kazao je za Vijesti.ba Zekerijah Smajić, dugogodišnji dopisnik iz Brisela i ekspert za evropske politike i proces proširenja EU.

Smajić dodaje kako to govori i o složenosti i nefunkcionalnosti bh. države kao hipotetičke buduće članice Evropske unije koja, ovakvu kakva je danas u statusu poluprotektorata, i da hoće EU ne može primiti u svoje redove, jer je zadnjih godina iz EU nebrojeno puta rečeno 'da' evropeizaciji Bosne i Hercegovine, ali 'ne' balkanizaciji Evropske unije.  

„Integralnu verziju odgovora na dopunska pitanja zvaničnog Brisela, Direkcija za evropske integracije BiH dostavila je vladama na potvrdu u prošli petak nakon što je zajedničko tijelo za koordinaciju aktivnosti procesa evropskih integracija, tzv. Mehanizam koordinacije, dalo saglasnost na sve dopunske odgovore“, kaže Smajić.

On dodaje kako je, imajući u vidu složenost ustavne organizacije BiH logično da se najviše dodatnih pitanja odnosilo na političke kriterije (106), dok je tri puta manje dodatnih pitanja postavljeno u vezi s ekonomskim kriterijima.

„To je jako loša poruka za zemlju i njene građane jer se i na ovaj način potvrđuje da je u BiH politika sve, a ono od čega se živi, razvija i napreduje - ekonomija, i dalje je na periferiji. Još bi više trebalo da zabrinjava činjenica da je iz poglavlja 24. (Pravda, sloboda i sigurnost) postavljeno također približno trećina (36) dodatnih pitanja, iako je svakom građaninu BiH poznato da ni pravda, ni sloboda ni osobna sigurnost nisu ni približno na nivou na kakvom su u zemaljama članicama EU“, smatra naš sagovornik.

Smajić je mišljenja da bi, ukoliko stručne službe Evropske komisije većinu dostavljenih odgovora na dopunska pitanja ocijene vjerodostojnim, tačnim i pouzdanim, to mogao biti vrlo važan korak u procesu uspostavljanja kredibilnog odnosa bh. vlasti prema institucijama EU. To bi moglo biti od suštinske važnosti prilikom pripreme Mišljenja Evropske komisije (Avis) i konačnog odlučivanja o kandidatskom statusu za Bosnu i Hercegovinu početkom jeseni.

„Priprema odgovora na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije dio je cjelokupnog procesa koji ima za cilj pripremu mišljenja o zahtjevu za članstvo BiH u EU, a u kojem će Evropska komisija dati detaljnu analizu stanja u državi i ocjenu spremnosti da se pređe u narednu fazu odnosa s Evropskom unijom“, navodi Smajić.

Smajić kaže kako je prvi naredni korak službeno dostavljanje engleske verzije dopunskih odgovora Evropskoj komisiji čime bi obaveze BiH prema Upitniku iz decembra 2016. godine bile ispunjene.

„Nakon toga na potezu je Evropska komisija koja na bazi 3.242 odgovora od 28. februara prošle godine i ovih 655 dopunskih odgovora, treba da sačini cjelovitu analizu stanja u BiH i na temelju toga pripremi mišljenje o pripremljenosti BiH za novu fazu odnosa s Evropskom unijom. Na čelu tog procesa je Direktorat za proširenje (DGNEAR), a sektorsku analizu odgovora prave i sve druge službe u Briselu. Proces analize odgovora može trajati mjesecima“, navodi on.

Svoje pozitivno ili negativno mišljenje, dodaje Smajić, Komisija dostavlja Evropskom parlamentu (na razmatranje) i Vijeću EU (na odlučivanje).

„Vijeće EU (najčešće za opšte poslove) će razmotriti mišljenje Komisije i po principu jednoglasnosti u odlučivanju, donijeti zaključak (koji, također, može biti pozitivan ili negativan) o dodjeli kandidatskog statusa i početku pregovora o članstvu“, potcrtava on.

Ako je pozitivan, pojašnjava Zekerijah Smajić, zaključak Vijeća EU se nakon toga prosljeđuje Evropskom vijeću na novu šefova država ili vlada zemalja članica koje donosi političku odluku o kandidatskom statusu i otvaranju pristupnih pregovora.

„Evropsko vijeće, dakle, ima konačnu riječ kada se radi o proširenju Evropske unije uključujući dodjelu statusa kandidata i početak pristupnih pregovora s nekom od potencijalnih budućih članica Evropske unije“, ističe on.

Smajić na kraju pojašnjava koja je završna faza u pregovorima.

„Po okončanju pregovora o svih 35 pregovaračkih poglavlja, Vijeće EU donosi jednoglasnu odluku o prijemu države u članstvo u EU i odobrava ugovor o pristupanju, a konačnu odluku o tome ponovo ima Evropsko vijeće. Evropski parlament većinom glasova daje saglasnost na ugovor o pristupanju u skladu sa članom 49. Ugovora o Evropskoj uniji“, zaključio je Zekerijah Smajić u razgovoru za Vijesti.ba.

H.LJ

(Vijesti.ba)














21.02.2019.

VALENTIN INZKO PREDLAŽE BRISELU USLOVNI STATUS BiH KAO KANDIDATA ZA EU

Inzko predlaže Briselu uslovni status BiH kao kandidata za EU

Inzko predlaže Briselu uslovni status BiH kao kandidata za EU
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko smatra da bi BiH trebala dobiti uslovni kandidatski status za punopravno članstvo u EU.

"Moje mišljenje je da bi se trebao dobiti raniji kandidatski status i kasno članstvo, odnosno članstvo kada se ispune uslovi", izjavio je Inzko na konferenciji u Evropskom parlamentu o perspektivi Zapadnog Balkana.

On je ocijenio da je EU u posljednjih pet godina postigla veliki uspjeh u Bosni i Hercegovini, u kojoj je donedavno bilo nezamislivo da će se izraditi toliko veliki broj odgovora na Upitnik Evropske komisije.

Inzko je naglasio da će test za nove bosanskohercegovačke vlasti biti da svojim djelovanjem pokažu iskrenu i snažnu opredijeljenost za evropski put BiH, koji "nije samo zajednički cilj političkih struktura, već i ambicija većine građana BiH".

Međutim, visoki predstavnik je istakao da u Bosni i Hercegovini postoje dvije realnosti: jedna u kojoj su političari posvećeni evropskoj budućnosti i druga u kojoj neki političari, koji se deklarišu da su proevropski, koriste nacionalističku retoriku i blokiraju funkcionisanje institucija kako bi "zadržali i konsolidovali moć".

"Ne koristi se samo retorika, već i konkretna djela poput glorifikacije ratnih zločinaca i omalovažavanje haških presuda", podvukao je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

Osvrćući se na ruski uticaj u određenom dijelu regiona, uključujući i jedan dio Bosne i Hercegovine, Inzko je podvukao da se mnoge stvari dešavaju upravo zbog pogrešnog pristupa evropskih političara.

S tim u vezi on je spomenuo da se ruski predsjednik Vladimir Putin sastao devet puta sa aktuelnim predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom dok je bio na čelu RS-a, a ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ga je primio tri puta u posljednjih 18 mjeseci.

"Oni (Putin i Lavrov) samo obavljaju svoj posao, ali neki zapadni političari ne rade svoj posao. Naprimjer, bivši njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel i njegov francuski kolega su posjetili Mali, ali nikad nisu bili u BiH", upozorio je Inzko.

Proširenje prema Zapadnom Balkanu je, prema Inzku, "egoistički interes" EU, jer samo tako se može kontrolisati organizovani kriminal u regionu, a koji se odražava i na države članice Unije.

(Vijesti.ba / Glas Amerike)









21.02.2019.

JEAN-CLAUDE JUNCKER: EVROPSKA PERSPEKTIVA ZAPADNOG BALKANA JE PITANJE RATA ILI MIRA

Juncker: Evropska perspektiva zapadnog Balkana je pitanje rata ili mira

Juncker: Evropska perspektiva zapadnog Balkana je pitanje rata ili mira
Zemlje zapadnog Balkana trebaju imati stvarnu perspektivu članstva u Evropskoj uniji jer u suprotnom postoji rizik od povratka u 90-te godine prošlog stoljeća, izjavio je u srijedu u Bruxellesu predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker.

Juncker je o perspektivi članstva tih zemalja razgovarao sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom.

"Ako te zemlje ne postanu članice EU-a riskiramo povratak u 90-te. Mislim da je to pitanje rata ili mira", rekao je Juncker na zajedničkoj konferenciji za novinare.

Pahor se, govoreći o evropskoj perspektivi zapadnog Balkana, posebno osvrnuo na Bosnu i Hercegovinu, koja je, kako kaže, slučaj "sui generis" i prema kojoj treba biti "suptilan", što ne znači da joj treba popuštati po pitanju ispunjavaja kriterija za eurpske integracije, prenosi Hina. 

Juncker, koji se na konferenciji za novinare pojavio s flasterom preko obraza, rekao je da želi naglasiti da se porezao jutros dok se brijao, kako se ne bi protumačilo "da mu je to napravila britanska premijerka Theresa May".

Odmah nakon sastanka s Pahorom, Juncker je primio britansku premijerku.

(Vijesti.ba / FENA)













Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
66038585

Powered by Blogger.ba