Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

14.02.2019.

NA TEMELJU ODLUKE PREDSJEDNIŠTVA BiH IZ 2009. GODINE: MARINA PENDEŠ OČEKUJE OD VIJEĆA MINISTARA USVAJANJE ANP-A

NA TEMELJU ODLUKE PREDSJEDNIŠTVA BiH IZ 2009. GODINE: Pendeš očekuje od Vijeća ministara usvajanje ANP-a

"Kako sadržaj ANP-a nadilazi zakonske nadležnosti i odgovornosti pojedinih resornih ministarstava, upravo je Vijeće ministara BiH organ koji utvrđuje sadržaj tog konceptualnog i planskog dokumenta"


NA TEMELJU ODLUKE PREDSJEDNIŠTVA BiH IZ 2009. GODINE: Pendeš očekuje od Vijeća ministara usvajanje ANP-a









...........................

Ministrica odbrane BiH Marina Pendeš oglasila se po pitanju dostave godišnjeg nacionalnog plana (ANP)  NATO-u

„Na dužnosti ministrice obrane, jednako kao i kroz obavljanje dužnosti zamjenice ministra, u kontinuitetu činim sve napore i aktivnosti za ispunjenje zakonske misije i zadataka Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH, ali jednako tako i na stvaranju pretpostavki za postizanje primarnog vanjskopolitičkog cilja Bosne i Hercegovine, pristupanju NATO-u i Evropskoj uniji.

Sa zadovoljstvom i s ponosom ističem da kada je u pitanju proces NATO integracije, mjerodavni dužnosnici Saveza i država članica u više navrata su isticali kako su obaveze, zadaci i rezultati čijem ostvarenju su doprinijeli MO i OS BiH, upravo rezultirali dostignutoj razini institucionalnog napretka u pogledu integracije BiH u NATO, što se posebno ogleda u iskazanoj spremnosti Vijeća Sjevernoatlantskog saveza da prihvati prvi Godišnji nacionalni program (ANP) BiH, otvarajući mogućnost da MAP BiH iz uvjetnog dobije aktivni status.

Podsjećam da je, u očekivanju odluke NATO-a o aktiviranju MAP-a, Komisija Vijeća ministara BiH za NATO integracijski proces početkom 2018. godine pristupila izradi nacrta prvog Godišnjeg nacionalnog programa (ANP-a) BiH za period 2018. - 2019. Nacrt ANP-a BiH 2018. - 2019., koji je kompletiran u oktobru 2018. godine, predstavlja integrirani tekst, sačinjen temeljem priloga koja su, sukladno nadležnostima, izradila i Komisiji dostavila sva nadležna ministarstva i druge institucije Bosne i Hercegovine, uključujući i Ministarstvo odbrane BiH.

Sam dokument strukturiran je u 5 ključnih poglavlja koja obuhvaća MAP:

-    Politička i privredna pitanja,
-    Odbrambena i sigurnosna pitanja,
-    Pitanja resursa,
-    Sigurnosna i
-    Pravna pitanja.

Očekujem da će Vijeće ministara BiH, temeljem Zakona o obrani, Sigurnosne politike BiH, Obrambene politike BiH, Strategije vanjske politike BiH, a u skladu s odlukom Predsjedništva iz 2009. i čitavim nizom zaključaka Predsjedništva kojima se od institucija BiH traži ispunjenje obaveza vezano za MAP, prihvatiti prijedlog Komisije za NATO integracijski proces i utvrditi Prvi ANP-a BiH.  

Prvi ANP BiH će potom biti predstavljen Vijeću Sjevernoatlantskog saveza (NAC-u), čime će po njegovom prihvaćanju od strane NATO-a postati i operativan.   

Time se stvara potencijal za implementaciju strateških ciljeva i prioriteta, te uz pomoć i podršku NATO-a ciljano djelovanje na čitavom nizu područja koja ne znače samo dostizanje visokih normi i standarda, nego izravno utječu na poboljšanje sveukupnog stanja u svim sferama društva.

Primjerice, kroz implementaciju poglavlja o obrambenim i vojnim pitanjima Oružane snage će efikasnije i uz višu razinu podrške NATO-a implementirati alate partnerske suradnje kako bi se povećale operativne sposobnosti i efikasnost kako Oružanih snaga tako i sigurnosnog sustava Bosne i Hercegovine u cjelini.

Međutim, MAP ne tretira samo obrambena i vojna pitanja, jer ona predstavljaju samo jedno od pet poglavlja ANP-a. 

Kako sadržaj ANP-a nadilazi zakonske nadležnosti i odgovornosti pojedinih resornih ministarstava, upravo je Vijeće ministara BiH organ koji utvrđuje sadržaj tog konceptualnog i planskog dokumenta.

Što je još važnije, Vijeće ministara BiH je organ koji treba osigurati instrumente za njegovu implementaciju u svoj njegovoj punini, a ne samo u pojedinim segmentima i resorima. 

Osobno ću biti počašćena, ukoliko i kada dobijem mandat i obvezu, predvoditi ili biti dio izaslanstva Bosne i Hercegovine koje će predstaviti prvi ANP BiH Vijeću Sjevernoatlantskog saveza. 

Na koncu, mogu samo dodati da oni koji javno pozivaju Ministricu obrane BiH da samoinicijativno u Bruxelles odnese Godišnji nacionalni program BiH ili ne razumiju procese i procedure ili namjerno dezinformiraju javnost i time nanose štetu NATO integracijskom procesu BiH", navodi se u izjavi Pendeš.

(NAP)

14.02.2019.

MOSTAR: ODATA POČAST NEVINIM ŽRTVAMA NACIZMA I FAŠIZMA












Vijest dana | Obilježavanje bez gradskih vlasti
Delegacije Centra za mir i multietničku saradnju, Jevrejske opštine, UG Mostarski krug, boračkih organizacija, Udruženja logoraša Mostar, te pripadnici NATO snaga iz mostarske baze, pohodili...
14.02.2019.

ŽELJKO KOMŠIĆ: EVROPSKI PARLAMENT JE U SVOME IZVJEŠTAJU ODBACIO TZV. FEDERALIZACIJU BiH

Komšić: Evropski parlament je u svome izvještaju odbacio tzv. federalizaciju BiH

Komšić: Evropski parlament je u svome izvještaju odbacio tzv. federalizaciju BiH
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić komentarisao je izvještaj Evropskog parlamenta o Bosni i Hercegovini.

Komšić navodi da je posljednji izvještaj tačno utvrdio stanje u Bosni i Hercegovini, odbacivši prijedloge pojedinih hrvatskih europarlamentaraca koji su inisistirali na federalizaciji BiH, odnosno na podijeli države po etničkim linijama.

Navodi da je, kada se usvojeni dokument detaljno pročita, onda sasvim jasno da u njemu postoji niz elemenata koji govore da se ne radi tek o novoj verziji formalnog dokumenta.

- Ako pođemo od izjave izvjestioca za Bosnu i Hercegovinu, europarlamentarca Cristiana Dan Prede, koji u svome izlaganju kaže: "Građani Bosne i Hercegovine imaju pravo na funkcionalan sistem koji ne diskriminira nikoga", onda postaje jasno koji su oblici evropske politike prema Bosni i Hercegovini - potcrtava Komšić.

Ističe da u ovom izvještaju o Bosni i Hercegovini, nema više pomena o idejama ili političkim nastojanjima za federalizaciju, odnosno političku podjelu Bosne i Hercegovine, i da se stvara jedan novi, drugačiji, europskiji okvir za ovu našu, etničkim politikama opterećenu zemlju.

- Jedan od inicijatora za unošenje stavova o navodno potrebnoj federalizaciji Bosne i Hercegovine bio SDP-ov član Tonino Picula, koji je to probao nametnuti na sjednici Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta (AFET) i to nije uspio. Sasvim jasno da Europa ili još preciznije Europska unija, ima novi smjer prema Bosni i Hercegovini. U izvještaju koji je Europski arlament usvojio jasno se govori i potrebi da Bosna i Hercegovini bude takva zemlja u kojoj se moraju obezbijediti sva ljudska prava i temeljne slobode, na način kako to propisuje Europska unija, a ne kako to žele ovdašnje etničke politike - kaže Komšić.

Posebno je važno da se u tom dokumentu, naglašava Komšić, po prvi put spominju sve četiri presude Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga, odnosno Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku, gdje se daje nalog Bosni i Hercegovini da napokon izmijeni svoj ustav u kojem postoje elementi diskriminacije, i gdje se daje nalog Bosni i Hercegovini da napokon izmijeni svoj ustav i izborno zakondavsto na način da se oni moraju uskladiti sa europskom pravnom stečevinom ili još preciznije da se moraju ukloniti svi elementi diskriminacije koja postoji u sadašnjem sistemu.

- Tako nešto u potpunoj je suprotnosti sa stavovima HNS-a, iznesenim u njihovoj deklaraciji, koja vidno nije na liniji evropskih vrijednosti i normi, već se radi o dijametralno suprotnim stavovima od onih europskih. Kada se pročitaju zaključci 13. i 14. iz europskog Izvještaja o Bosni i Hercegovini, onda je potpuno jasno da Europa vidi postojanje diskriminacije u bh. političkom i pravnom sistemu, te se pozivaju nove vlasti da to, napokon, izmjene na način da se Bosna i Hercegovina, kao aspirant za kandidatski status mora izmijeniti i prilagoditi europskim vrijednostima i normama, a ne obratno kako to misle neke ovdašnje političke elite - naglašava Komšić.

- Veoma eksplicitno, na nekoliko mjesta u novom Europskog parlamenta, Izvještaju o BiH, jasno se govori o tome da naša zemlja mora zaprimiti europska načela, vrijednosti i propise, što nikako ne ide na ruku etničkim politikama u Bosni i Hercegovini. Iz diskusije drugih euro-parlamentaraca, konstatira se da je BiH već sada kapacitirana za zaštitu svih građanskih prava, čemu otpor pružaju etničke politike - dodaje Komšić.

- Izvjesno je da je tako nešto vidio Tonino Picula, pa je uz konstataciju da izvještaj ne sadrži „neke bitne stvari“ glasao protiv njega. To je jasan pokazatelj poraza politike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini i onih koji lobiraju okolo za promašene i da ne kažemo profašističke i prevaziđene političke principe. Takvima je poruka sasvim jasna, da to više u europskim institucijama neće moći raditi - smatra Komšić.

- Osim toga Evropski parlament jasno kazao da je zastoj u Bosni i Hercegovini nastao sredinom 2017. godine, što se podudara sa aktiviranjem Mehanizma koordinacija, koji kako vidimo nije u stanju dati odgovore na dodatnih 655 pitanja iz EU Upitnika – zaključuje Komšić.

 

(Vijesti.ba / N1)









14.02.2019.

CIK BiH: STEKLI SE USLOVI ZA KONSTITUIRANJE DOMA NARODA PARLAMENTA FBiH

CIK BiH: Stekli se uslovi za konstituiranje Doma naroda

CIK BiH: Stekli se uslovi za konstituiranje Doma naroda
Stekli su se uslovi za konstituiranje Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine jer su potvrđeni rezultati posrednih izbora za ovaj dom te je odluka Centralne izborne komisije (CIK) BiH o tome, s pratećom dokumentacijom, dostavljena u Dom naroda, saopćeno je iz CIK-a.

CIK je, naime, na današnjoj sjednici donio Odluku o potvrđivanju rezultata posrednih izbora i dodjeli mandata za Dom naroda Parlamenta FBiH - Opći izbori 2018. godine te su mandati dodjeljeni sljedećim delegatima:

a) DELEGATI IZ REDA BOŠNJAČKOG NARODA 

1. Jusić Hadis

2. Halilović Hajrudin

3. Ahmetović Senad

4. Skopljak Fahrudin

5. Alić Senad

6. Hadžić Dževad

7. Isak Ramo

8. Duvnjak Jasmin

9. Kapić Jasminko

10. Musić Nijaz

11. Mušanović Elvedin

12. Hajdarović Alisa

13. Marić Zvonko

14. Čampara Aljoša

15. Suljević Samir

16. Tufekčić Jasenko

17. Čeljo Senad

b) DELEGATI IZ REDA HRVATSKOG NARODA

1. Šahinović Anel

2. Ilić Ilija

3. Krešić Boris

4. Tadić Ivo

5. Fejzić Edim

6. Saraf Marko

7. Džambas Zdenka

8. Nakić Ilija

9. Martinović Tomislav

10.Džeba Damir

11. Raguž Iva

12. Iličić Marija

13. Bešlić Zdravko

14.Mandić Tomislav

15.Marjanović Damir

16.Ivić Ivan

17. Šarac Stipan

c) DELEGATI IZ REDA SRPSKOG NARODA

1. Ilić Slađan

2. Vujović Žarko

3. Simić Mladen

4. Milović Daliborka

5. Atanasijević Ljubinka

6. Saradžić Vesna

7. Dujmović Zora

8. Viteškić Smiljana

9. Stojanović Igor

10. Radun Duško

11. Broćeta Goran

12. Damjanović Dragana

13.Tanović Velemir

14. Puzigaća Drago

d)  DELEGATI IZ REDA OSTALIH

1. Kantarević Rasim

2.Trepanić Mirela

3.Imširović Sandra

4.Srna Bajramović Segmedina

5.Handžić Vibor

Dva preostala nedodijeljena mandata za Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine iz reda Ostalih bit će potvrđena dopunskom odlukom nakon pravosnažnosti odluka o raspodjeli mandata delegatima iz reda Ostalih u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine broj 06-1-07-1-61/19  i 06-1-07-1-64/19 od 11.02.2019. godine.

Tri preostala nedostajuća mandata za Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda bit će potvrđena dopunskom odlukom nakon provedbe procedure propisane članom 37. stav  (3) Uputstva o postupku provedbe posrednih izbora za tijela vlasti u Bosni i Hercegovini obuhvaćenih Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 38/14,90/16, 8/17 i 91/18).

Odluka o potvrđivanju rezultata posrednih izbora i dodjeli mandata  za Dom naroda Parlamenta FBiH - Opći izbori 2018. godine objavljena je danas u „Službenom glasniku BiH“ i u skladu sa članom 1.3a Izbornog zakona BiH, mandat izabranim delegatima počinje teći od danas.

Odluka s pratećom dokumentacijom je dostavljena u Dom naroda Parlamenta FBiH i na taj način su se stekli uslovi za konstituiranje Doma naroda PFBiH, naveo je CIK.

(Vijesti.ba / FENA)














14.02.2019.

'ZAGLAVLJENI' U MIGRANTSKIM CENTRIMA U BiH

14.02.2019.

POPULISTIČKA VEZA S BALKANOM ZA PODRIVANJE EVROPSKIH VRIJEDNOSTI

14.02.2019.

BH. POLITIKA NE ČUJE ALARMANTNA UPOZORENJA SAD-A I EU: KINA SA SRBIJOM "POROBLJAVA" BiH

14.02.2019.

REZOLUCIJA EVROPSKOG PARLAMENTA: BEZ ODLAGANJA FORMIRATI VLASTI U BiH

14.02.2019.

DRAGAN MARKOVINA : DJECA OVDJE ŽIVE UZ FAŠISTIČKE GRAFITE I PRIJETNJE

Dragan Markovina : Djeca ovdje žive uz fašističke grafite i prijetnje

Maternji jezik mladih na prostorima Zapadnog Balkana je engleski i oni će, nezainteresirani za bilo kakva dešavanja u svojim zemljama, koje doživljavaju kao neperspektivne, otići. To je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) izjavio historičar iz Mostara, sa adresom stanovanja u Splitu, Dragan Markovina.

On je u Mostaru govorio na javnoj tribini o temi “Pojavni oblici neofašizma danas”, održanoj u sklopu višednevna manifestacije “Dani antifašizma u Mostaru”, kojom mostarsko Udruženje antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata (UABNOR) obilježava 14. februar 1945. godine, dan kada su partizanske jedinice oslobodile Mostar.

RSE: Koliko je, prema vašem viđenju, u današnjim društvima zemalja nastalih raspadom Jugoslavije fašizam uopće prisutan?

Markovina: Pa, on je sveprisutan, On je, ako se koncentriramo najviše na ovo što najbolje poznajemo – znači, BiH, Srbija, Hrvatska – on je pobijedio, realno, devedesetih godina. Nada da će se izroniti iz toga nije ostvarena. Naravno da je dio društva ostao normalan, da je dio društva ostao vjeran antifašističkim vrijednostima, međutim, dominantni narativ svih ovih društava je nacionalizam, revizija Drugog svjetskog rata, isključivost prema susjedima, drugovima, komšijama, nacionalnim manjinama, kako god želite; posvađanost u odnosu na ratove iz devedesetih i te narative i jedna opća legalizacija revizionističkog narativa i delegitimizacija antifašističke borbe. To karakterizira sva ova tri društva o kojima sam govorio, dakle Hrvatska, BiH, Srbija. 

RSE: Da li su se ljudi u ovim društvima “navikli” zapravo na fašizam, da li je postao nekako “normalan”?

Markovina: Pa naravno. Jučer (ponedjeljak, op. a.) sam baš dao izjavu u Splitu, vezanu uz incident na Rivi, napad, dakle, iz mržnje prema vaterpolistima Crvene zvezdee (klub iz Beograda op.a.). Gledajte, sad je već prošlo od 1990. skoro trideset godina. Znate šta je trideset godina? Dakle, djeca, mladi ljudi koji sad imaju trideset, pa možda i neki koji imaju trideset i dvije-tri, pa svi mlađi, oni nemaju nikakvo iskustvo života ni u čemu drugom nego ovome.

Dakle, svi koji su stariji, relativno imaju neko sjećanje na prije, sjećaju se nekakvog normalnog društva, ovi mladi ljudi zaista žive svakodnevno sa činjenicom da su neki ljudi prognani iz svojih gradova, uz rat, koji se prilično još uvijek intenzivno oživljava svake godine u dnevnicima, ovisno o kojim datumima se govori, ta djeca žive svakodnevno uz fašističke grafite na ulicama, u haustorima, uz govor mržnje u medijima, uz prijetnje… Dakle, sad su to već tri ozbiljne generacije, u najvitalnije godine ulaze i oni su samo u tome odrasli. Naravno da je to tragično i ja ne vidim da će se skoro to promijeniti.

RSE: Kad razgovaramo o mladima, da li je u pitanju neznanje u prepoznavanju fašizma, pojave fašizma i fašističkog ponašanja u društvu?

Markovina: Nedavno ste imali istraživanje o Hrvatskoj, radili su ljudi sa politologije, koje je pokazalo da značajan dio mladih jednako problematičnim smatra naslijeđe antifašizma, odnosno simboliku, petokraku, ne znam, pozdrav ‘Smrt fašizmu, sloboda narodu’, kao i ‘Za dom spremni’ (pozdrav Nezavisne države Hrvatske op.a.). Dakle, imate činjenicu jednog potpuno poremećenog sustava vrijednosti i nemogućnost da se uspostave jasni kriteriji odnosa prema tome. To je kod ovih koji imaju kakvu-takvu zainteresiranost prema tim temama, a kod većeg dijela mladih ljudi, ja sam im predavao deset godina na fakultetu, jedan potpuni neinteres za bilo šta, pa tako i za ove teme.

Posebno ovi mlađi. Njihov, realno, materinski jezik je engleski. Oni ove prostore više uopće ne doživljavaju kao perspektivne, oni će otići i mislim da smo, na kraju krajeva, zaslužili to. Ja ne vidim zašto bi iko ko ima – pustimo sad nas ili mene koji živim od jezika i od ovih tema – ali, zašto bi se iko ko ima ikakve ambicije u životu, ‘zakopao’ u Mostar, Sarajevo, Zagreb ili Split? Živimo u atmosferi ekonomskog ništavila, društvene besperspektivnosti, mržnje. Zašto bi to iko sebi radio? A rođen je s engleskim, misli da je cijeli svijet njegov, naprosto će otići. Ono što bi ga moglo iznenaditi je to da Evropa i Amerika postaju upravo ono što smo mi bili devedesetih, tako da neće biti izlaza kao što je bilo onda.

Mirsad Behram (RSE)

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
62001452

Powered by Blogger.ba