Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

07.02.2019.

ULASKOM BiH U NATO ZAVRŠAVA SE STRUKTURA GRANICA NA BALKANU, ZATO JE SRBIJA NERVOZNA I IMA PODRŠKU RUSIJE

Ulaskom BiH u NATO završava se struktura granica na Balkanu, zato je Srbija nervozna i ima podršku Rusije

Ulaskom BiH u NATO završava se struktura granica na Balkanu, zato je Srbija nervozna i ima podršku Rusije
Stručnjak za sigurnost Nedžad Ahatović kazao je u razgovoru za Vijesti.ba da „ako bi BiH ušla u NATO, struktura granica na Balkanu bila bi završena, bila bi stavljena tačka na to, te je zbog toga Srbija nervozna, odnosno njeno državno rukovodstvo“.

„To je razlog, jer onda ostaje neriješeno pitanje Kosova, a ovako sa RS-om još uvijek mogu da trguju i na neki način izvuku neku korist kada je u pitanju status Kosova unutar ustavno-pravnog poretka Srbije, jer po njihovom viđenju to nije nezavisna država i oni ta dva pitanja povezuju“, kazao je Ahatović u kontekstu nedavnog intervjua bivšeg ministra vanjskih poslova Srbije Vuka Jeremića, koji je govorio o promijeni granica na Balkanu.
 
Ahatović dodaje kako je „to novi pravac u srpskoj vanjskoj politici, tako da tu možemo povezati i politički pravac bosanskih Srba i pitanje kočenja NATO puta BiH“.
 
„Neriješen status Kosova je razlog zbog kojeg se Srbija drži vojne neutralnosti i zbog čega Srbija zateže političku situaciju i manipuliše političarima iz Banja Luke. Za tu politiku imaju podršku Ruske Federacije, to je više nego očigledno, i tom kontekstu to treba posmatrati“, navodi Ahatović.
 
On dodaje kako Rusija u svemu tome gleda svoju ekonomsku korist.
 
„Rusija u tome vidi svoju ekonomsku korist, jer Turski tok, koji je sada postao atraktivan zbog toga što je Sjeverni tok 2 ruskog plinvoda doveden u pitanje zbog odluke Evropskog parlamenta da to nije ekonomski već politički projekat, tako da sada Turski tok, koji ide preko Grčke, Makedonije, Srbije i dalje preko Mađarske, dobija sve više na važnosti kada je u pitanju Ruska Federacija. Dakle, Rusija je uložila 15 milijardi američkih dolara u projekat Sjeverni tok 2 i Turski tok očekuje 150 miliona američkih dolara godišnjeg dobitka od tih novih plinovoda koji neće zavisiti od Ukrajine i Poljske. Dakle, u tom kontekstu Rusija traži i svoju ekonomsku računicu na Balkanu s obzirom da je Makedonija ratifikacijom u Parlamentu Grčke o promijeni imena ispala iz te kombinacije, tako da sada Rusija traži alternative za svoju ekonomsku politiku koju i dalje primarno vodi prema EU, tako da ovaj region dobija sve više na važnosti kada su u pitanju odnosi velikih sila“, mišljenja je Ahatović.
 
Ahataović dodaje kako u tom razračunavanju velikih sila, male zemlje poput Srbije traže mjesto da završe svoje projekte koje su započeli još devedesetih godina.
 
„Međutim, stvari se neće u tom kontekstu odvijati baš onako kako su zamilslili. Stvari će se mnogo brže odvijati, jer je međunarodna zajednica naučila lekciju u Ukrajini, jer se puno čekalo na uvođenje Ukrajine u procese prijema u EU i NATO zbog čega se desila ukrajinska kriza koja i dalje potresa odnose između Rusije i zapadnih zemalja. Zbog toga trebamo očekivati aktivnosti koje neće ići u prilog miru i stabilnosti u ovom regionu“, ističe ovaj stručnjak za sigurnost.
 
Nedžad Ahatović smatra da se bh. put u NATO može ubrzati jedino političkim interesom koji će biti sve više izražen, a tiče se direktno SNSD-a.
 
„Ukoliko žele imati mandatara za sastav Vijeća ministara, odnosno državne Vlade BiH, morat će da popusti kada je u pitanju MAP, odnosno Godišnji nacinalni plan za iniciranje MAP-a. Morat će promijeniti svoju političku strategiju što je prije moguće, jer bojim se da će, ukoliko RS ostane na ovoj sadašnjoj poziciji, BiH doći u situaciju da trpi određene sankcije kada su u pitanju političke strukture koje brane BiH, zbog toga što se više neće čekati da se zemlje Zapadnog Balkana, pogotovo BiH, što prije prime u EU i NATO. U političkom smislu, mislim da će najviše štete imati pobjednička stranka iz RS-a, koja ima priliku da postavi svog mandatara za formiranje Vijeća ministara“, napominje on.
 
Ahatović smatra da će ih ta politička pragmatičnost u jednom trenutku stići.
 
„I zbog toga se Dodik pravdao Putinu u Beogradu kada je rekao da bošnjačka i hrvatska strana, iako nije završio ovo hrvatska, uslovljavaju uspostavu državne vlasti sa prijemom BiH u NATO“, kaže Ahatović.
 
On smatra da naš prijem u NATO nije blizu, te da nas očekuuje još dosta obaveza na tom putu.
 
„Imamo još dosta toga da uradimo da bi postali kredibilan kandidat za NATO, moramo uozbiljiti državne institucije, naše političare, prije svega da pokažu ozbiljnost za jedan takav projekat kakav je NATO. Mislim da će se u tom kontekstu ponašati i Dodik i političari iz RS-a, trajat će ovo jedno vrijeme, ali na kraju će shvatiti da im je na bolje imati svog čovjeka na čelu Vijeća ministara, nego da to Vijeće ministara ne bude funkcionalno i da bude u tehničkom mandatu“, smatra Ahatović.
 
Ahatović se osvrnuo i na nedavnu posjetu predsjednika Rusije Vladimira Putina Beogradu.
 
„Mislim da je Putin u političkom smislu održao jednu lekciju svima u regionu kako se u suštini treba ponašati jedan državnik kada dođe u posjetu nekoj zemlji. Ispoštovao je sve procedure koje se tiču diplomatskih pravila, i nije želio da bude iskorišten u političkom smislu da nekome da ili ne da podršku. Putin je svjestan da je pod velikom lupom zapadnih zemalja i da bi sve ono što bi uradio na Balkanu došlo kasnije na naplatu u smislu fakture tim ljudima kojima je dao podršku. Ruska politika se prije svega bazira na širenju ekonomskog utjecaja i moći, a ne političkog, što je Beograd pogrešno protumačio“, kaže naš sagovornik.
 
Na kraju, Ahatović navodi primjer na koji način Rusija širi svoj ekonomski utjecaj.
 
„Ako pogledate samo aferu Agrokor, vidjet ćete da Agrokor najviše dugovanja ima prema jednoj od najvećih ruskih banaka Sberbank. To je taj utjecaj koji se polako bazira na Balkanu, i koji se dalje pretače u druge zemlje gdje Rusija ima svoj interes. Zbog toga nema direktne podrške, što ne znači da je neće biti kasnije kada dođe do neke krize ili u slučaju da Ruskoj Federaciji zatreba da napravi neku krizu upravo na Balkanu kako bi zemlje NATO-a zadeverali da se bave krizom na Balkanu ili na nekom drugom mjestu, tako da stvari teba posmatrati u tom kontekstu. Putin neće nikada direktno nekoga podržati, ali njegovi vojnici, kao na Krimu, mogu osvanuti u svakom trenutku bilo gdje, gdje god Ruska Federacija ima svoj interes“, zaključio je Nedžad Ahatović u razgovoru za Vijesti.ba.
 
(Vijesti.ba)













Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
75404792

Powered by Blogger.ba