Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

28.02.2019.

ETNIČKE PODJELE NA BALKANU SU FORMULA ZA NESTABILNOST

28.02.2019.

KO SU 'AUTENTIČNI' SRBI, 'LEGITIMNI' HRVATI I 'PRAVI' BOŠNJACI?

28.02.2019.

INDIJA I PAKISTAN NA RUBU NOVOG RATA

28.02.2019.

DONALD TRUMP: NADAM SE DA ĆE OVAJ SAMIT BITI JOŠ USPJEŠNIJI OD PRETHODNOG

28.02.2019.

FRANCUSKE PREPREKE NA EVROPSKOM PUTU BALKANA

28.02.2019.

HRVATSKA CENTRALNA TAČKA U NOVOJ "VELIKOJ IGRI" RUSIJE I AMERIKE

28.02.2019.

SRBIJANSKI ZID ĆUTANJA OKO ZLOČINA U ŠTRPCIMA U ULOGI DOBRICE ĆOSIĆA

Srbijanski zid ćutanja oko zločina u Štrpcima i uloga Dobrice Ćosića

Srbijanski zid ćutanja oko zločina u Štrpcima i uloga Dobrice Ćosića
Prošlo je 26 godina od zločina u mjestu Štrpci kod Rudog. Voz poznatiji pod imenom "Lovćen", na ovoj stanici zaustavio se samo jednom, 27. februara 1993. Tog dana je iz voza izvedeno 20 putnika, a većina su bili građani bošnjačke nacionalnosti iz Srbije i Crne Gore. Izveden je i Tomo Buzov, koji je putovao iz Beograda u Crnu Goru, te muškarac čiji identitet nije nikada utvrđen.

Zvanična Srbija ni 26 godina nakon toga još uvijek nije spremna da se suoči s tim zločinom.

"Pogled zvanične Srbije najbolje se ogleda u činjenici da je pored više od 25 godina od zločina, Apelacionom sudu u Beogradu trebalo tri i po godine da potvrdi optužnicu protiv petorice pripadnika Višegradske brigade VRS za zločin koji je počinjen u Štrpcima čime se suđenje u Srbiji za ovaj zločin odugovlači u nedogled što je rezultat nemara pravosudnih organa prema ratnim zločinima, prije svega Tužilaštva za ratne zločine u Beogradu", kaže za Vijesti.ba programski asistent Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) u Beogradu Marko Milosavljević.

On dodaje da je , takođe, u Srbiji i dalje na snazi diskriminatorni Zakon o pravima civilnih invalida rata iz 1996. godine kojim se sprečavaju porodice žrtava žločina ne samo iz Štrpca već i Sjeverina i Kukurovića da ostvare prava na simbolične beneficije jer žrtvama ovih zločina nije priznat status civilnih žrtava rata.

"Dodatno, u Srbiji godinama unazad se od strane političkih partija i predstavnika vlasti promovišu osuđeni ratni zločinci što za rezultat ima dodatnu marginalizaciju razgovora o statusu žrtava kao i uopšte znanja o razmjerama zločina koji su počinjeni. U tom smislu, zvanična Srbija mora da promijeni dioptriju u pogledu na ratne zločine kako bi se nadala bilo kakvim suštinskim reformama, a primjer zločina u Štrpcima je paradigmatičan s obzirom da su u njega bile uključene skoro sve državne strukture od Željeznice, MUP-a, saveznih i lokalnih organa vlasti SR Jugoslavije do Vojske Republike Srpske. Dostizanje sudske pravde za Štrpce i istovremeno razgovor o odgovornosti za zločine u društvu bilo bi operisanje srca tame državnog aparata Srbije", smatra Milosavljević.

On navodi kako je srbijansko društvo još uvijek nespremno da se suoči sa zločinom u Štrpcima.

"Ćutanje državnih institucija odnosno neotvaranje arhiva i neprocesuiranje onih koji su znali za zločin zadržava društvo ali i buduće generacije u neznanju o svirepom ubistvu građana koju bili “pogrešne” vjere, nacije ali i boje kože u slučaju ovog zločina, kao i onih koji su se pobunili protiv zločina poput Tome Buzova. Srbijansko društvo je nespremno da se suoči sa ovakvim zločinom jer vlada kultura zaborava posebno prema zločinima nad Bošnjacima u Sandžaku ili Hrvatima u Vojvodini, koju dodatno osnažuje država Srbija Zakonom o ratnim memorijalima iz 2018. godine kojim se ukida ionako marginalizovano sjećanje na žrtve ratnih zločina koje su počinjeni u Srbiji", ističe naš sagovornik.

Milosavljević smatra da bi srpsko društvo bilo spremno da se suoči sa zločinima, mora se temeljno obrazovati o istim, što je zadatak prije svega države kroz obrazovne programe čime je ona obavezana Nacionalnom strategijom za procesuiranje ratnih zločina.

"U tom limbu, gdje države nema, civilno društvo popunjava rupe u znanju svojim obrazovnim programima, podrškom žrtvama i zagovaranjem izgradnje institucija koje mogu donijeti podsticaje za suočavanje sa ratnom prošlošću koje će, nadam se, proizvesti sjećanje na humani istup Tome Buruzova, a ne slavljenje raznih mladića i lukića", kaže Milosavljević iz YIHR-a.  

Još uvijek nisu pronađeni posmrtni ostaci svih žrtava ovog zločina. On smatra kako odgovornost za to leži na najvišim državnim organima.

"Odgovornost je na najvišim organima Srbije, Crne Gore i SR Jugoslavije koji su imali informacije o planu otmice još 1. februara 1993. godine na osnovu dokumenta šefa sekcije STP-a Užice Živanića. Podsjetiću da je u to vrijeme predsjednik SR Jugoslavije bio Dobrica Ćosić, koji će uskoro dobiti ulicu u Beogradu na inicijativu  Aleksandra Vučića. Bivši predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava iz Sandžaka Šefko Alomerović više puta je optužio upravo Ćosića i njegovog savjetnika Vladimira Matovića da su podstakli i potom zataškali otmicu na željezničkoj stanici Štrpci. Veliki zid ćutanja je o ovom zločinu pa tako i posmrtnim ostacima preostalih 14 žrtava koja nisu otkrivena. Podsticaj za njhov pronalazak bi svakako bilo osnivanje REKOM-a, ali se tu nailazi na zajednički otpor vlada u regionu koje i dalje ne žele da objedine podatke o masovnim grobnicama i tajnim mjestima egzekucija čime bi se vjerovatno i otkrili ostaci žrtava zločina u Štrpcima", kaže Milosavljević.

Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) uprkos brojnim pritiscima, svakodnevno radi na podsjećanju na ovakve događaje iz prošlosti. Na pitanje šta je potrebno učiniti pa da se veći broj ljudi, prije svega mladih, uključi u akciju podsjećanja na ratne zločine i doprinese njihovom riješavanju, Milosavljević odgovara:

"Moramo podsjećati na odgovornost državne organe kao i stalno vraćati društvo na činjenice koje imamo na osnovu presuda međunarodnih i domaćih sudova. Obrazovanje o ratnim zločinima na osnovu sudski utvrđenih činjenica ali i njihovo krtičko promatranje i prenošenje znanja mladima putem regionalnih programa razmjene i dalje vidimo kao jedan od najdjelotvornijih načina da prevladamo ratnu prošlost. Naše je pravo da zahtijevamo istinu o ratnim zločinima, bez obzira na to koje su nacionalnosti žrtve i zločinici", zaključio je Marko Milosavljević iz YIHR-a za Vijesti.ba.


(Vijesti.ba)








27.02.2019.

POTPISAN UGOVOR O IZGRADNJI PRVE DIONICE AUTOPUTA BEOGRAD - SARAJEVO...

AUTOPUT SARAJEVO - BEOGRAD




Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik 26. februara je, nakon sastanka s nadležnim ministrima u BiH u vezi s ponudom Turske za izgradnju autoputa Sarajevo-Beograd, potvrdio da je usaglašena jedinstvena trasa koja će biti formalno predložena turskim vlastima. Predstavnici Srbije već su sredinom decembra prošle godine s turskom građevinskom kompanijom Tašjapi potpisali komercijalni ugovor za projektovanje i izgradnju prve dionice autoputa Beograd-Sarajevo. Predviđeno je da se dvije kružne dionice autoputa iz dvije zemlje spajaju u blizini Bijeljine i Višegrada.

Infographic - highway Sarajevo - Belgrade, February 2019, Balkan service
27.02.2019.

DRŽAVNE ZASTAVE NA ULICAMA GLAVNOG GRADA BiH POVODOM DANA NEZAVISNOSTI

FOTO: Državne zastave na ulicama glavnog grada BiH povodom Dana nezavisnosti

Autor

Glavni grad Bosne i Hercegovine bit će ukrašen državnim zastavama povodom Dana nezavisnosti BiH, koji se obilježava u petak, 1. marta.

Foto: 24sata.info

Radnici preduzeće "Park" jučer su na sarajevske ulice i trgove postavili državne zastave u postolja koja se nalaze na stubovima javne rasvjete, a jutros su započete aktivnosti na postavljanju malih državnih zastavica koje se nalaze na konopcima i one će biti postavljene iznad ulica, saobraćajnica i pješačkih zona, na sajle koje se nalaze između zgrada.

 
Bit će postavljeno više od dva kilometra konopca na kojima je nanizano više od 1.000 komada malih državnih zastava, a jučer je na stubove javne rasvjete postavljeno nekoliko stotina zastava.
 
- Jučer su postavljene zastave na stubove javne rasvjete koje se nalaze uz glavnu gradsku saobraćajnicu, od ulice Maršala Tita, do Stupa i nazad do Vijećnice. Posebna pažnja je posvećena Vijećnici i tu je postavljeno više zastava jer će se tu održavati manifestacije - kazala je Feni glasnogovornica KJKP "Park" Aldijana Hamza.
 
Dodala je da se male državne zastavice postavljaju u ulici Maršala Tita, od Vječne vatre do Parkuše, u Ferhadiji od Vječne vatre prema Katedrali i na Trgu Oslobođenja - Alija Izetbegović.
 
- Za razliku od zastava koje se nalaze na postoljima i koje će biti uklonjene u ponedjeljak, 4. marta, državne zastavice koje danas postavljamo ostat će u narednom periodu da krase ove tri lokacije (Titovu, Ferhadiju i Trg Oslobođenja - Alija Izetbegović) - kazala je Hamza.
 
Izradu zastavica i njihovo postavljanje finansira je Vlada Kantona Sarajevo, odnosno Ministarstvo komunalne privrede i infrastrukture KS.
 
Aktivnosti na postavljanju zastavica trebale bi biti završene do sutra u prijepodnevnim satima, kazali su Feni iz KJKP "Park".
 
 

(FENA)















27.02.2019.

SAD OSTAJE SNAŽNO POSVEĆENE OČUVANJU SUVERENITETA I TERITORIJALNOG INTEGRITETA BiH

SAD ostaju snažno posvećene očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH

SAD ostaju snažno posvećene očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić primio u nastupnu posjetu ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Erica Nelsona.

Sagovornici su potvrdili izuzetne bilateralne i prijateljske odnose dvije zemlje, naglasivši da će se ti odnosi nastaviti i ubuduće, u obliku nesebične podrške Sjedinjenih Američkih Država našoj zemlji, vezano za punopravno članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji. Istaknuto je i to da Sjedinjene Američke Države, kao garant Daytonskog sporazuma, ostaju snažno posvećene očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.

Član PBiH Željko Komšić kazao je da je od velikog značaja nesebična i kontinuirana podrška SAD-a reformskim procesima u našoj zemlji, koji su ključni za njenu stabilnost i funkcionalnost. Razgovarano je o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, o procesu formiranja vlasti, te je naglašeno da se u narednom periodu treba raditi na jačanju institucija države i osnaživanju vladavine prava, posebno u segmentu zaštite temeljnih ljudskih prava.

komsic-nelson-2

Član PBiH Željko Komšić zaželio je ambasadoru Nelsonu uspješan rad tokom mandata u našoj zemlji.
 

(Vijesti.ba)











27.02.2019.

PRESUĐENI RATNI ZLOČINAC VALENTIN ĆORIĆ SE OGLASIO U MEDIJIMA I PORED ZABRANE...

27.02.2019.

ZA KOLIKO JE MILORAD DODIK 'KUPIO' OPOZICIJU U ENTITETU RS-U?

27.02.2019.

RATNI ZLOČINAC MARKO MAKA RADIĆ PUŠTEN NA SLOBODU

27.02.2019.

KATOLIČKI SPAM

27.02.2019.

METELKO-ZGOMBIĆ: UBRZATI SUKCESIJU

26.02.2019.

ZLOČIN U ŠTRPCIMA: 26 GODINA BEZ PRAVDE ZA ŽRTVE

Zločin u Štrpcima: 26 godina bez pravde za žrtve

Zločin u Štrpcima: 26 godina bez pravde za žrtve
U srijedu, 27. februara, navršava se 26 godina od zločina u Štrpcima, kada su pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), na željezničkoj stanici u Štrpcima (BiH), iz voza koji je saobraćao na relaciji Beograd–Bar izveli i ubili 20 putnika, civila nesrpske nacionalnosti.

Fond za humanitarno pravo (FHP), Žene u crnom, Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda i Inicijativa mladih za ljudska prava podsjećaju da porodice žrtava 26 godina čekaju na sudsku pravdu u Srbiji i na priznanje statusa porodica civilnih žrtava rata.

Oni će godišnjicu zločina u Štrpcima obilježiti sutra sa početkom u 15:48 sati pred ulazom u Glavnu željezničku stanicu u Beogradu, i ovom prilikom pozivaju građane, predstavnike institucija, medija i nevladinih organizacija da se pridruže.

Žrtve ovog zločina su: Esad Kapetanović, Ilijaz Ličin, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice.

Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri žrtve. Tijelo Halila Zupčevića pronađeno je krajem 2009. godine na obali jezera Perućac, a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Ilijaza Ličine nađeni su u istom jezeru 2010. godine, dok se za ostalim žrtvama i dalje traga.

Za ovaj zločin do sada su pravosnažno osuđeni samo Nebojša Ranisavljević i Mićo Jovičić. Nebojša Ranisavljević je pred Višim sudom u Bijelom Polju (Crna Gora) 2003. godine osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina. Mićo Jovičić, protiv kojeg je vođen postupak pred Sudom Bosne i Hercegovine, priznao je krivicu i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od pet godina.

Za zločin u Štrpcima pred Sudom BiH u toku je suđenje desetorici optuženih, među kojima su Luka Dragičević, komandant Višegradske brigade VRS i Boban Inđić, komandant Interventne čete u Višegradskoj brigadi.

U oktobru 2018. godine Apelacioni sud u Beogradu je nakon tri i po godine potvrdio optužnicu protiv petorice pripadnika Višegradske brigade VRS za zločin koji je počinjen u Štrpcima. Iako je početak glavnog pretresa bio zakazan za januar 2019. godine, on je odložen zbog bolesti jednog od optuženih.

Porodice žrtava, od kojih su većina državljani Srbije, suočene su i sa dvodecenijskim ignorisanjem državnih organa nadležnih za brigu o civilnim žrtvama rata (Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja).

Članovi porodica žrtava ovog zločina, zbog diskriminatornog zakonskog okvira u Srbiji, koji im uskraćuje prava samo zbog toga što su stradali van teritorije Srbije, iako su bili njeni građani, ne mogu dobiti status članova porodica civilnih žrtava rata koji bi im osigurao simbolične beneficije u vidu mjesečnih novčanih primanja i socijalne podrške.

Na neadekvatnost postojećeg zakonskog rješenja i njegovo diskriminatorno provođenje već godinama ukazuju žrtve i njihova udruženja, FHP i druge organizacije civilnog društva.

Uprkos ozbiljnim primjedbama domaćih i međunarodnih aktera, taj zakon još uvijek nije promijenjen, već je Ministarstvo za rad u avgustu 2018. godine izradilo Nacrt Zakona o boračko-invalidskoj zaštiti koji zadržava diskriminatorna rješenja.

FHP, Žene u crnom, Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda i Inicijativa mladih za ljudska prava zahtijevaju od institucija Srbije da efikasno provedu krivični postupak za ovaj zločin, a Ministarstvo za rad i druge nadležne institucije da donesu novi zakon zasnovan na Modelu zakona o pravima civilnih žrtava povreda ljudskih prava u oružanim sukobima i u vezi sa oružanim sukobima u periodu od 1991. do 2001. godine, koji sadrži normativna rješenja za ostvarivanje prava žrtava u skladu sa međunarodnim ugovorima o zaštiti ljudskih prava i drugim međunarodnim standardima u pružanju reparacija žrtvama, navodi se na stranici Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR).

(Vijesti.ba)















26.02.2019.

SRBIJA SPREMA OSLOBAĐANJE ZLOČINACA PO UZORU NA HRVATSKU I SLUČAJ RADIĆ

Srbija sprema oslobađanje zločinaca po uzoru na Hrvatsku i slučaj Radić

Srbija sprema oslobađanje zločinaca po uzoru na Hrvatsku i slučaj Radić
Urednica portala Avangarda.ba Dženana Karup Druško analizirala je za Vijesti.ba puštanje na slobodu presuđenog ratnog zločinca Marka Radića Make, ali i posljedice koje bi mogao izazvati ovaj slučaj.

Do mene dolaze informacije da se sprema cijeli kontigent oslobađanja presuđenih zločinaca na način kako je oslobođen i zločinac Radić. Praksa koju namjerava i Srbija preuzeti. Posebno za zločine u Srebrenici, upozorava Karup Druško.

Iz Županijskog suda u Zagrebu potvrđeno je da je osuđeni ratni zločinac Marko Radić 2. decembra prošle godine pušten na slobodu. Kako komentarišete činjenicu da je on u zatvoru u Hrvatskoj proveo samo dva mjeseca, umjesto minimalno još dvije godine, koliko je bilo potrebno da odsluži dvije trećine kazne po presudi Suda BiH?

KARUP DRUŠKO: Očigledno da je vlast iz Hrvatske pristala i prihvatila da organizira oslobađanje ratnog zločinca, i uz pomoć pojedinaca iz BiH urađeno je sve kako bi do toga i “pravno” došlo. Ništa novo od hrvatske politike koja u kontinuitetu osporava haške presude protiv članova “HR-HB”, posebno presude u vezi sa hercegovačkom šestorkom.

Poznato je da je Hrvatska odlukom svoje Vlade već odavno zaustavila suradnju sa Bosnom i Hercegovinom, ali i sa Srbijom, donoseći zakon o ništetnosti, a kasnije i odlukom o prekidanju suradnje u svim predmetima koji tretiraju pripadnike HV-a ali i HVO-a. Jednostavno rečeno Hrvatska je u određenim segmentima “nadmašila” i Srbiju u opstrukcijama i blokadama, ali i zaštiti ratnih zločinaca.

Hrvatska i Srbija su jedine države u Europi koje štite ratne zločince i koje su postale njihova utočišta, a sve zloupotrebljavajući pravne sisteme, uključujući i međunarodne konvencije, bez ikakvih sankcija.

Radić je podnio molbu Ministarstvu pravde BiH za transfer u Hrvatsku, a nakon priznanja presude suda iz BiH, Županijski sud u Zagrebu donio je odluku kojom se priznaje i izvršava presuda suda iz naše države. Kako je uopšte bilo moguće da pravosuđe Hrvatske Radića pusti na slobodu nakon 12 i po godina zatvora, ukoliko je Sud u Zagrebu priznao presudu Suda BiH, kojom je Radić osuđen na 21 godinu?

KARUP DRUŠKO: Kada imate državnu politiku koja negira zločine i međunarodne presude i to javno i kroz akte vlade i parlamenta, onda je sve moguće. Dodatni je problem što je ta država članica Evropske unije koja bi morala poštivati vladavinu prava i time prihvatati presude međunarodnih sudova, pogotovo onih s kojim je, svojim potpisom, i ona surađivala.

Ovako, desetine optužnica koje su pokrenute, pa i podignute u BiH protiv protagonista “HR-HB”, mrtvo su slovo na papiru, jer su zločinci pobjegli u Hrvatsku i sada se nalaze pod zaštitom Hrvatske.

Pozivam Tužiteljstvo BiH da javno objavi spisak optuženih koji su pobjegli nakon dojava iz pravosudnih struktura BiH, neobjavljivanje tog spiska i nepreduzimanje mjera da se stane u kraj ovoj praksi, u ravni je oslobađanja Radića.

Koliku odgovornost za ovakav epilog snosi Ministarstvo pravde BiH na čelu sa Josipom Grubešom, koji je 8. oktobra 2018. godine odobrio Radićev transfer u Hrvatsku?

KARUP DRUŠKO: Grubeša je samo puki izvršilac i ništa više, nastavnik latinskog jezika koji realizira velikodržavnu zaštitu ratnih zločinca. Predstavnici žrtava su podnijeli krivičnu prijavu protiv Grubeše, a Tužiteljstvo BiH, koje nije nevino u cijeloj ovoj priči, sada treba istražiti da li je došlo do zloupotrebe zakona od strane Grubeše.

Pravosudna struktura nosioca funkcija u BiH upravo omogućava zaštitu ratnih zločinaca. To je naša istina u BiH. Nažalost, žrtve niko ništa ne pita i to je najveća tragedija i produkt rada bosanskohercegovačkog pravosuđa.

Je li opravdana bojazan da bi "slučaj Radišić" mogao postati praksa i u drugim slučajevima procesuiranja ratnih zločina u BiH, u smislu da bilo koji osuđenik za ratni zločin traži olakšice i pogodnosti u pravosudnim sistemima drugih država, te da, popu Radića, ne odsluži ni dvije trećine kazne određene u BiH, nego bude pušten na slobodu? 

KARUP DRUŠKO: Do mene dolaze informacije da se sprema cijeli kontigent oslobađanja presuđenih zločinaca na način kako je oslobođen i zločinac Radić. Praksa koju namjerava i Srbija preuzeti. Posebno za zločine u Srebrenici. Ne treba zaboraviti ni vrlo nečasnu ulogu pojedinih advokata iz BiH i Hrvatske u ovim prljavim poslovima kojima je cilj oslobađanje ratnih zločinaca.

Kakve bi posljedice imala ovakva praksa? 

KARUP DRUŠKO: Po onome što vidimo, pravosudne vlasti jedino što znaju je da ponavljaju kako se “HITNO” mora usvojiti  tzv. revidirana strategija za ratni zločin. Što je, je li, neophodno kako bi se popunio budžet i održala radna mjesta. U situaciji kada 25 godina ne postoji optužnica za opsadu Sarajeva, opsadu Goražda, kada se nije podigla optužnica za genocid za Srebrenicu preko tri godine..., postavlja se pitanje svrhe tzv. državne strategije za ratni zločin u BiH. Kome treba ovakva strategija i šta je njen cilj? Još uz ovakvu praksu oslobađanja zločinaca, od kojih mnogi i prije optuženja zaštitu pronalaze u Srbiji i Hrvatskoj.

Međunarodna zajednica je dopustila da se naslijeđe suda u Hagu ne primjenjuje u BiH, kao i da je politika uspjela da zaštiti bilo kakve procese protiv najodgovornijih za zločine. Oslobađanje Make Radića samo je logični slijed stanja u pravosuđu BiH, koje se hitno mora mijenjati novom, ozbiljnom reformom koja će, uz ostalo, pojačati mehanizme kontrole rada i odgovornosti prvenstveno nositelja pravosudnih funkcija.

(Vijesti.ba)












26.02.2019.

SLUČAJ RADIĆ URNEK ZA ZLOČINCE: DOK BiH ŠUTI PROVODI SE POLITIKA UZP-A...

26.02.2019.

POGLEDAJTE KOJE GRADOVE SPAJA USAGLAŠENA JEDINSTVENA TRASA AUTOPUTA

Pogledajte koje gradove spaja usaglašena jedinstvena trasa autoputa

Pogledajte koje gradove spaja usaglašena jedinstvena trasa autoputa
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik danas je, nakon sastanka sa nadležnim ministrima u BiH u vezi sa ponudom Turske za izgradnju mreže auto-puteva u BiH, izjavio da je usaglašena jedinstvena trasa koja će biti formalno predložena turskim vlastima.

"Zahvaljujući naporima svih, usaglasili smo da ta trasa ide od Rače, preko Bijeljine, Brčkog, od Lončara prema Tuzli i spušta se prema Sarajevu, ide preko Pala, Rogatice, Višegrada i tu se pravi konekcija za Goražde", rekao je Dodik novinarima u Istočnom Sarajevu.

Dodik je rekao da će ta trasa biti formalno ucrtana u kartu BiH u narednim danima kako bi na Predsjedništvu BiH mogli to prihvatiti kao jedinstven prijedlog, nakon čega će biti upućen Turskoj na dalje odlučivanje.

On je dodao da će se sve to uklopiti u ono što se već radi u Republici Srpskoj.

"Ovo je veliki investicioni poduhvat. Preliminarno se govori o tri milijarde evra, sa nekoliko desetina tunela, mostova... Bilo je neophodno da utvrdimo jedinstvenu trasu", naveo je Dodik.

On je napomenuo da, osim najave turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana da je Turska spremna da finansira jedan tako veliki projekat, postoje ranije donesene odluke u Republici Srpskoj, FBiH i u parlamentu BiH kako bi izgledao auto-put.

Prema njegovim riječima, to bi bila jedinstvena trasa koja će biti predložena turskoj strani, s tim što će gabariti tog objekta od Višegrada do Sarajeva biti u profilu brze ceste, a u FBiH je odluka na federalnim organima.

"Ukoliko trasa od Gradiške preko Doboja dalje prema Sarajevu, Višegradu, Nišu i Srbiji bude stavljena u funkciju u profilu autoputa, put od LJubljane do Soluna bio bi kraći za 200 kilometara. Tu je ta razvojna šansa. Države moraju da prave puteve jer velikim putevima ljudi dolaze, a malim putevima odlaze. Moramo da pravimo autoputeve", poručio je Dodik.

On je podsjetio da Srbija već ima aranžaman sa Turskom i da u junu kreće sa izgradnjom trase od Rače prema Kuzminu, čime će Srbija početi da realizuje dio svoga aranžmana.

"Mi pravimo prvi početni korak i idemo dalje. Republika Srpska preuzima obaveze za finansiranje, ukoliko to dijelom budu i krediti, i spremna je da na svom prostoru vodi poslove izgradnje tog auto-puta", napomenuo je Dodik.

Prema njegovim riječima, u Republici Srpskoj ranije je donesena odluka da već u ovoj godini počnu aktivnosti na izradnji trase brzog puta od Zvornika preko Milića prema Sokocu, što bi se spojilo u jednu mrežu za koju već postoji predstava kako će da izgleda.

Govoreći o finansijskoj konstrukciji za izgradnju, Dodik je napomenuo da se još ne zna da li će se BiH po ovom pitanju zadužiti.

"Moramo da imamo plan trase da znamo o čemu pregovaramo. Kada postavimo trasu, znaćemo koliko to košta i najbolje bi bilo da dobijemo jedan dio granta, ali bi i drugi dio morao biti prihvatljiv za BiH. Ako bude kredit, taj aranžman bi morao biti povoljniji i od aranžmana sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj", ocijenio je Dodik.

Dodik je zahvalio ministrima što su doprinijeli kvalitetnom sastanku, koji je održan u Sjedištu Republike Srpske u Istočnom Sarajevu.

On je danas sastanak održao sa resornim ministrima iz Srpske, Federacije BiH i Savjeta ministara u tehničkom mandatu radi razgovora o ponudi Turske za izgradnju mreže auto-puteva u BiH.


(Vijesti.ba)














26.02.2019.

DORIS PACK: NE SMIJE SE DOZVOLITI PROMJENA GRANICA NA BALKANU

26.02.2019.

JEDNA SI, JEDINA: STOTINE ZASTAVA NA ULICAMA SARAJEVA U POVODU DANA NEZAVISNOSTI BiH

JEDNA SI, JEDINA: Stotine zastava na ulicama Sarajeva u povodu Dana nezavisnosti BiH

Radnici preduzeće „Park“ postavljanjem državnih zastava u postolja koja se nalaze na stubovima javne rasvjete jutros su započeli ukrašavanje većih sarajevskih ulica i trgova povodom Dana nezavisnosti BiH, koji se obilježava u petak


Image result for postavljanje zastava BiH u Sarajevu povodom dana nezavisnosti BiH

Ekipa iz preduzeća "Park" specijalizovana za dekorisanje i ukrašavanje gradskih ulica pomoću autokorpi postavit će stotine zastava Bosne i Hercegovine od Baščaršije preko ulica Maršala Tita, Zmaja od Bosne, Bulevara Meše Selimovića i ulice Džemal Bijedića do Stupa i nazad odnosno preko Nedžarića, Otoke, Čengić Vile, Dolac Malte, Pofalića, Socijalnog, Marijin Dvora zatim ulicom Obala Kulina bana sve do Vijećnice.

“Posebna pažnja tokom prazničnog dekorisanja bit će posvećena mjestima na kojima će u petak biti održane prigodne manifestacije povodom Dana nezavisnosti BiH.

To podrazumijeva područje u blizini Vijećnice u kojoj će 01. marta biti održana Svečana akademija, dio ulice Maršala Tita, te Trg oslobođenja - Alija Izetbegović. Na tim lokacijama i radnici Sektora održavanja ovih dana vrše poslove dodatnog hortikulturnog uređenja i čišćenja javnih zelenih površina”, saopćeno je iz “Parka”. 

Državne zastave krasit će veće ulice u Kantonu Sarajevo tokom prvomartovskog praznika, a njihovo uklanjanje bit će realizirano u ponedjeljak. 

“Preduzeća Park jedino je u Kantonu Sarajevo ovlašteno preduzeće za dekorisanje javnih površina povodom praznika, a naša specijalizovana radna jedinica ima vrlo široku i bogatu lepezu usluga i materijalno je obezbijeđen alatom, materijalima i mehanizacijom za izvršavanje istih u Kantonu Sarajevo, a ponekad i šire”, saopćeno je iz Parka. 

Iz tog javnog preduzeća podsjećaju da imaju više od 10.000 zastava raznih dimenzija i oblika, među kojima su i zastave svih država svijeta.

(NAP)

26.02.2019.

NERZUK ĆURAK: RAT I MIR

26.02.2019.

BOGIĆ BOGIĆEVIĆ : "BOŠNJACI SU U TEŠKOJ SITUACIJI, A BiH IMA UNUTRAŠNJE I VANJSKE NEPRIJATELJE KOJI..."

BOGIĆ BOGIĆEVIĆ OTVORENO: "Bošnjaci su u teškoj situaciji, a BiH ima unutrašnje i vanjske neprijatelje koji..."

Bogićević je kazao da BiH ima i svoje unutrašnje i vanjske neprijatelje i to one koji su otvoreno protiv BiH i ne kriju to.

– Vlast u Banja Luci, ne svi naravno, Dodik to i ne krije i kaže da BiH ne može opstati, da smo tu nasilu, da se razmišlja o novoj državi. Izvana imamo i one koji, prvo naši susjedi koji nisu odustali od ideja stvaranja velike Hrvatske i velike Srbije. Naravno ne svi. Imamo tamo ljude koji misle za budućnost, misle o integracijama, misle o zajedničkom životu, ne vraćaju nas u feudalnu prošlost.


Image result for bogic bogicevic fotos
.....................

Bošnjaci su napravili dobru stvar jer na Bošnjačkom saboru 1993. godine nisu prihvatili bošnjačku državu jer bi to značilo samoubistvo za Bošnjake u ovakvom okruženju. Bošnjaci su, nesporno, u ovakvom okruženju u jednoj teškoj situaciji i mogao bi se još uvijek tražiti kompromis i na unutrašnjem planu i kod onih koji garantuju cjelovitost BiH, kazao je za FTV Bogić Bogićević nekadašnji član Predsjedništva SFRJ.

– Nemam ja dileme, neće se ništa dogoditi sa otcjepljenjem pojedinih dijelova BiH jer to ne može bez Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Puno su investirali bez obzira što ih sada nema jer BiH nije na listi prioriteta. Nikada niko ne može uništiti jedan narod i drugo narodu treba država. Treba raditi na tome da država funkcioniše. I Palestinci su narod, a vidimo kako im je bez države. Malo se radi na državi da funkcioniše, jer su se svi zatvorili u svoje nacionalne okvire i navodno brigu brinu samo o svome narodu, a malo o državi – smatra Bogićević.

Na pitanje kako komentariše odluku BH bloka (SDP, DF i Naša stranka) da ne uđe u vlast kazao je kako svaka odluka ima posljedice ali da će vrijeme pokazati da li su bili upravu.

– Šteta bi bila da se unište multietničke partije u BiH koje postoje na ovom prostoru, na području RS-a i zapadne Hercegovine ih ni nema što je loše. Ako bi se i ovdje ugasila ta iskra multietničke partije pa i SDP-a ne bi bilo dobro za budućnost BiH. Bila bi to loša poruka. Mi ne znamo šta nas čeka u budućnosti, u svijetu su velika previranja u Evropi u maju dolazi desnica na vlast. Mi nećemo ove godine uopšte biti predmet razgovora u Evropskoj uniji. Mi ne znamo kada se i može li se dogoditi neka nova Jalta, neki novi Berlinski kongres, neka nova Badenterova komisija jer je sve otvoreno – kazao je Bogićević.

Bogićević je komentirao i termine koji su učestali u posljednje vrijeme na političkoj sceni kao što “legitiman, autentičan, autentični Srbi.”

– Autentični su, a to sam osjetio na svojoj koži zadnjih 30 godina, oni koji su odani i poslušni vođi. Prije svega vođi jer je on taj koji ocjenjuje koliko je ko veliki Srbin, Bošnjak ili Hrvat. To je novi termin koji sam ovih dana čuo autentični, izvorni, legitimni, pravi, sve su to gluposti koje će proći. Moja sugestija je da pokušaju svi misliti svojom glavom, ako ništa za budućnost da sačuvaju bar malo obraza i da ostave neki pozitivni trag za dobro svih ljudi i naroda.

Bogićević je kazao da BiH ima i svoje unutrašnje i vanjske neprijatelje i to one koji su otvoreno protiv BiH i ne kriju to.

– Vlast u Banja Luci, ne svi naravno, Dodik to i ne krije i kaže da BiH ne može opstati, da smo tu nasilu, da se razmišlja o novoj državi. Izvana imamo i one koji, prvo naši susjedi koji nisu odustali od ideja stvaranja velike Hrvatske i velike Srbije. Naravno ne svi. Imamo tamo ljude koji misle za budućnost, misle o integracijama, misle o zajedničkom životu, ne vraćaju nas u feudalnu prošlost.

Bivši član Predsjedništva SFRJ kazao je da je BiH danas nezavisna onoliko koliko je priznata u Ujedinjenim nacijama i članica UN-a ističući da ona nije priznata od svih svojih građana, svojih vlasti i da se u tom smislu ne može govoriti o suverenitetu i nezavisnosti jedne države koja nastupa jedinstveno, ali ne unitarno, prema svijetu i tražeći prijatelje među državama u Evropi i svijetu.

26.02.2019.

ČEDOMIR JOVANOVIĆ: "MILORAD DODIK JE KLOVN SRPSKOG NACIONALIZMA"

ČEDA JOVANOVIĆ BRUTALNO O DODIKU: "Milorad je klovn srpskog nacionalizma, tužna slika propalog projekta, svjestan da mu je budućnost u Sarajevu..."

Predsjednik Liberalno demokratske partije Srbije Čedomir Jovanović u intervjuu za Klix.ba govorio je o političkim dešavanjima u Srbiji, ali je prokomentirao i aktuelne prilike u BiH.
Na pitanje da li je na sceni ozbiljan pokušaj udruživanja opozicije radi rušenja aktuelnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Jovanović kaže:


Image result for cedomir jovanovic i milorad dodik fotos

/////////////////////////
"Na političkoj sceni Srbije se ne dešava ništa novo. Osim bunta građana, koji je najvažnija politička činjenica koju vidimo na ulicima, kod političke elite nema neke velike promjene. Nema je prije svega u vezi s ključnim pitanjima kao što su Kosovo, evropske integracije, borba protiv nacionalizma i mržnje, odnos prema genocidu u Srebrenici, slobodnom tržistu. Tu su svi na sličnim pozicijama. I sve dok se nešto tu ne desi, neće biti promjene", rekao je Jovanović za naš portal.

Ali, kako biste ocijenili to što rade Jeremić, Đilas i Tadić u okviru Saveza za Srbiju?

Dogodila se velika i čudna stvar – neki političari, koji su bili simboli tog vremena prošlosti, ozbiljnije i odgovornije se odnose prema tome od, recimo, onih koji su godinama aktivno štitili Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Zaboravili smo, kažu, Vučića devedesetih, a nikako da shvate da su oni bili Jeremići i Tadići dvijehiljaditih. Oni su odgovorni što su nam šanse propuštene i to je odgovornost koja se također mora snositi. Ali, ako sve to stavimo sa strane, ponovit ću – nema ničeg novog, jednako nismo politički svjesni svoje uloge i svega što je obilježilo posljednje tri decenije naših života. 

Kako u svemu tome valorizirati proteste koji se u niz gradova odvijaju već izvjesno vrijeme? Tu imamo i glumaca, pripadnika akademske zajednice...

Kulturna i intelektualna elita Srbije uvijek je bila glasna. Uvijek je bila glasna, ali ne i upravu. Taj svijet vidi da je sve u ovoj zemlji dovedeno na ivicu noža. Mislim da su protesti važni, zarad korekcije vlasti. Međutim, ostaje pitanje kako će se ostvariti zahtjevi protesta. Među njima ima veoma realnih zahtjeva, kao što je sređivanje izbornih pravila i kreiranje drugačije atmosfere u društvu. 

Koje je vaše mišljenje o Vučićevoj namjeri da uskoro raspiše izbore? Zbog bojazni da će, kako vrijeme protiče, izgubiti na popularnosti ili zbog nečeg drugog?

Izbori nam slijede ove ili sljedeće godine. Ima dosta posla prije izbora kako bi oni mogli angažovati cijelo društvo na izjašnjavanje. Odgovornost je vlasti da osigura fer uslove. Opozicija je tu nemoćna i vlast mora da uradi sve, čak i ako se ne slaže sa zahtjevima opozicije, da ih razuvjeri i dokaže ispravnost sistema. To nije naivno pitanje, a naša istorija nas opominje da je izborna krađa uvijek moguća. Ovo nije lično pitanje, ovo je pitanje naše mogućnosti da se bar o nečemu dogovorimo – kao društvo, kao građani. Upravo ta naša nemogućnost govori da smo daleko od odgovornosti koje su nam svima puna usta. 

Kako posmatrate trenutne odnose BiH i Srbije? Čini se da se u javnosti oni vide samo kroz česte sastanke Dodika i Vučića? Vaš komentar?

Dodik je klovn srpskog nacionalizma. Tužna slika propalog projekta. U tom pronalaženju šireg konsenzusa važan je faktor za unutrašnje prilike u Srbiji, jer smo mu ovde dozvolili takvu poziciju. S druge strane, nadam se da je svjestan da mu je budućnost u Sarajevu, odnosno da cjelovita i jaka BiH predstavlja jedinu budućnost za njega. Dodik je snalažljiv političar, to govori njegova biografija. Međutim, i najbolji glumci odu u penziju. Njemu je sigurno vrijeme da proba pustiti da neki ljudi budućnosti sačuvaju BiH i isprave greške generacija kojima mi pripadamo. Legitimni interesi Srbije su da ima stalnu vezu s Banjom Lukom, ali je dužna, obavezna i mora biti zainteresovana za odnose sa Sarajevom. Sarajevo je pružilo ruku Beogradu na izvjestan način, vrijeme je za drugačije odnose. Umorni su ljudi od ovog mučenja.

Kako će se ili kako se može završiti trakavica između Srbije i Kosova koja opterećuje čitav region?

Jednostavno. Stavljanjem tačke na mržnju i ponovnim sjedanjem za sto s kosovskim Albancima. To mora pratiti spremnost ovog društva da razume da je priča o Kosovu loš ili osrednji film. Vrijeme je da ga digitalizujemo i da krenemo u budućnost. Tu, naravno, ostaje pitanje odgovornosti. Ne smijemo nikada zaboraviti sve što se dogodilo, ne smijemo zaboraviti vozove koji su odlazili iz Prištine u martu 1999., svirepost i sve što je dole učinjeno ili bilo koju drugu sliku. I moramo privesti odgovorne pravdi.

Kako gledate na konstantne pokušaje revizije historije na ovom području, kojoj se ne nazire kraj? Posljednji primjer je potez Vlade Republike Srpske da ponovo utvrdi činjenice o dešavanjima u Srebrenici.

Teško je priznati odgovornost za smrt jedne osobe, a kamoli više od 120 hiljada mrtvih ili još uvijek nestalih iz ratova u bivšoj Jugoslaviji. Isti oni koji su do rata doveli i danas pokušavaju da se odbrane od odgovornosti i da istoriju kroje prema sopstevnim nazorima. Na nama je da mijenjamo sebe i da prihvatimo odgovornost.
26.02.2019.

IVICA DAČIĆ CINIČNO ŠUTI O GRČKIM I RUSKIM HORDAMA IZ RATOVA DEVEDESETIH 90-IH

Dačić cinično šuti o grčkim i ruskim hordama iz ratova 90-ih

Dačić cinično šuti o grčkim i ruskim hordama iz ratova 90-ih
Aktuelni srbijanski režim ne odustaje od velikodržavnog koncepta i nastoji gubitak Kosova nadomjestiti pripajanjem RS-a, upozorava politički analitičar Esad Bajtal.

Miloševićevska politika

Kod bh. istočnih susjeda, ističe Bajtal, i dalje je na sceni miloševićevska politika s početka 90-ih godina, koja se prije svega ogleda u liku i djelu ministra vanjskih poslova Srbije Ivice Dačića.

- Gubitak Kosova Srbiji daje nekakve kvazi-racionalne razloge za ponovnim oživljavanjem tog koncepta i to rade sofisticirano - kaže Bajtal u razgovoru za Vijesti.ba.

Prema njegovim riječima, u pitanju su ljudi koji ne odustaju od vizije velikodržavnog ustrojstva koje bi pošto-poto, i na račun svih ovdašnjih naroda, trebalo da metastazira na one prostore koji su se nekada zvali Jugoslavijom.

- Ukratko, Dačić i njemu slični, nikako da shvate da su Miloševićevo enormno nasilje i zločini nad Albancima doveli do toga da se Kosovo konačno oslobodi i osnuje nezavisnu državu. I sad se na osnovu činjenice tog gubitka, nastoji praviti priča o neophodnosti neke vrste teritorijalne nadoknade eventualnim odvajanjem dijela teritorije BiH, a na tragu Ćosićeve predratne krvave ideje o "federaciji srpskih zemalja" na prostorima bivše Jugoslavije - navodi Bajtal.

Ono što se nije uspjelo teritorijalno odvojiti (RS), kamom i topovima radikalno je očišćeno od svih drugih (Bošnjaci, Hrvati, ostali...) koji su tamo živjeli.

- To je politika koja se zasniva na još uvijek živom fantazmu o tzv. nacionalnoj ugroženosti koja se i dalje nastavlja, uprkos nizu vojnih poraza koje je Miloševićev režim pretrpio od Ljubljane, preko Zagreba i Sarajeva, pa do Prištine - poručuje Bajtal.

Prokomentarisao je i Dačićevu izjavu, koji je, između ostalog, rekao da su Kosovo i BiH jedni od većih regrutnih centara za borce koji odlaze na Bliski istok da se bore na strani Islamske države. Dačić je ustvrdio da je upravo područje Balkana bilo plodno tlo na kojem je početkom 90-tih godina, tokom rata u BiH, posijano sjeme "islamskog ekstremizma", imajući u vidu činjenicu da se u tom ratu borilo blizu 7.000 stranih boraca, mahom veterana iz Afganistana.

Tvrdnje slične Dačićevim, kaže naš govornik, nebrojeno smo puta čuli u prošlosti - ne samo od njega - već i od mnogih drugih srbijanskih političara.

- To je nešto što se ponavlja još od Miloševića i njegove priče o „zelenoj transferzali“ i cijelog tog političkog bloka koji je on predvodio, i koji je 90-ih napravio to što je napravio, ne samo u BiH, nego i na ostatku prostora bivše Jugoslavije - potcrtava Bajtal.

Podsjeća da su međunarodni sudovi Miloševićev režim osudili za brojne zločine i genocid u Srebrenici.

- Međutim, uprkos svemu tome što je svjetski i evropski pravni racionalni um izgovorio i prema čemu se tako jasno sudskim odlukama odredio, zvanična politika koju zastupa Dačić i dalje ne posustaje, niti odustaje od te geopolitičke i psihopatološke opcije. Uporedo i istovremeno ta politika javno govori kako želi u Evropu, odnosno u isti onaj svijet koji je, toliko puta, kroz brojne haške presude osudio tu politiku, zajedno s njenim motivima i bešćutno krvavim posljedicama - konstatuje Bajtal.

Vlasti u Srbiji, navodi, pokušavaju da takve međunarodne presude uporno tumače na način da su uperene protiv cijelog srbijanskog naroda, a ne protiv pojedinaca koji su imenom i prezimenom suđeni i osuđeni za hiljade i hiljade nečuveno surovih i ničim izazvanih zločina.

Danas cinično šute o sebi

- Šta ćemo sa grčkim, ruskim i drugim pravoslavnim hordama koje su bile sastavni dio vojske iza koje je stajala Dačićeva i Miloševićeva politika? Šta ćemo s učešćem pravoslavne crkve u ratovima 90-ih - zapitao se Bajtal.

O tome, kaže, svjedoče čak i knjige srbijanskih autora izdate u Beogradu.

- Tako ljudski uspravni Milorad Tomanić, u knjizi pod naslovom „Srpska crkva u ratu i ratovi u njoj“, izdatoj u Beogradu 2001., navodi strašne primjere pravoslavizacije srpske vojske koja je počinila to što je počinila na ovim prostorima u ime pravoslavlja i velikodržavnog koncepta, koji se sa obje noge uglavnom oslanjao na  doktrinu pravoslavlja - rekao je Bajtal.

U prilog tome i jezikom činjenica govoreći, naveo je samo neke od podnaslova iz sadržaja te knjige: Crkvena estrada hvali Slobodana Miloševića; Ko s kim ne može da živi; Srpska crkva i nasilje; Granice Crkve teku granicama države; Kada, koga zašto i kako treba da ubije pravoslavni Srbin...

Dakle, nastavlja Bajtal, cijeloj toj krvavoj i danas planski izvrnutoj političkoj priči prethodilo je djelovanje Srpske pravoslavne crkve, kao idejno autoritativnog i aktivnog nosioca cijelog velikodržavnog projekta.

- Danas sve to guraju pod tepih, i sada pričaju o islamu, katoličanstvu, o svemu i svačemu, i na taj način cinično šute o sebi. A pogledajte samo situaciju u RS-u - svim gradovima ukinuta je riječ „bosanski“ koju su sadržavala imena mnoštva bosanskih mjesta. Nemate više Bosanskog Broda, već imate samo Brod, nemate Bosanske Gradiške, već Gradišku, nemate Bosanski Novi, već samo Novi, nema Bosanske Dubice… - navodi Bajtal.

Prije toga, dakle prije intervencije međunarodne zajednice, ističe ovaj analitičar, imena bosanskih mjesta i gradova srbizirana su u Srpski Brod, Srpska Ilidža, Srbinje…

- Sve je posrbljeno i pravoslavizirano, a danas se, strateški i dnevno-politički, drugi optužuju za islamizaciju, katolizaciju, uporno optužujući druge za ono što sami čine. Sve se odvija na tragu Miloševićeve logike, koji u Hagu, pred kamerama cijelog svijeta, prvi dan suđenja, kaže: "Sve o Bosni i Hercegovini je čista laž". Dakle ne mala ili velika, ne ova ili ona, nego "čista laž". U prevodu, to znači da nije bilo ni zločina, ni silovanja, ni pljačke, ni nasilnog protjerivanja ljudi. Ni genocida, ni masovnih grobnica. Čak ni rata. Sve je to samo "čista laž" - pojašnjava Bajtal.

Naš sagovornik ocjenjuje kako dobrog sagovornika, ali i saučesnika u ostvarivanju velikodržavnog koncepta, vidi i u predsjedavajućem Predsjedništva BiH i lideru SNSD-a Miloradu Dodiku.

- Mi to jasno vidimo, ma koliko se sve pažljivo, sofisticirano i licemjerno zvanično prikrivalo ili javno negiralo. Uostalom, sam Dodik ne krije da mu je draža srbijanska politička garnitura i da mu je sve draže od BiH, države koju otvoreno negira, i za koju kaže da ne može opstati, tvrdeći da je entitet država, iako to nije tako upravo po Dejtonu u koji se on zaklinje - govori Bajtal.

Dok istovremeno glorifikuje Dejton, Bajtal ističe kako predsjedavajući Predsjedništva BiH, krijući se iza njega, sve radi protiv Dejtona.

- Izgleda da ta iracionalna postavka njegovog djelovanja nikome ne smeta, odnosno niko je ne čita onako kako bi iskustveno trebao da je čita. Međunarodna zajednica nijemo i sasvim mirno sluša i gleda kako on ruši njihov proizvod, licemjerno se pozivajući baš na njega. Dodik u ime Dejtona radi protiv njega, a tvorci Dejtona uporno šute na njegovo cinično, krajnje neodgovorno i, u krajnjem, regionalno destabilizirajuće i vrlo opasno ponašanje - zaključuje Bajtal u razgovoru za Vijesti.ba.

D.K.

(Vijesti.ba)










26.02.2019.

IVICA DAČIĆ PRIČA O BiH, ALI NE O ZLOČINIMA POČINJENIM U IME VELIKE SRBIJE

Dačić priča o BiH, ali ne o zločinima počinjenim u ime Velike Srbije

Dačić priča o BiH, ali ne o zločinima počinjenim u ime Velike Srbije
"Ova, ali i ranije Dačićeve izjave, ne doprinose dobrim odnosima u regionu. Nažalost, rijetko kada smo od Ivice Dačića mogli da čujemo da je javno progovorio o zločinima koji su devedesetih godina počinjeni u ime Velike Srbije", kazao je za Vijesti.ba glasnogovornik Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Aleksandar Marton komentarišući izjave Ivice Dačića o BiH i Kosovu kao regrutnim centrima terorista.

Marton dodaje da zna ministar Dačić da je bilo ratnih zločina, ali po njemu je bolje tu istinu staviti pod tepih.

"Sa druge strane, ministar Dačić voli da govori o nekakvom islamskom ekstremizmu u BiH. Taj ekstremizam rijetko ko vidi, i jasno je da koristi za skretanje pažnje", smatra Marton.

Marton dodaje kako Dačićeve izjave ne idu zajedno s idejama koje Dačić, navodno predstavlja.

"Interesantno je da je Ivica Dačić deklarisani ljevičar. Nisam baš siguran da nacionalizam, koji on često ispoljava, ide zajedno sa idejama demokratske ljevice", napominje Marton.

On ističe kako je Dačić je, ipak, bio portparol Slobodana Miloševića.

"Očito sve to ima snažan uticaj na političku orijentaciju ministra vanjskih poslova Vlade Srbije", zaključio je Aleksandar Marton za Vijesti.ba.

Podsjećamo, Dačić je na predstavljanju projekta nevladine organizacije „Crime Stoppers Global Solutions“ upozorio da će se mnogi iz regiona koji su se borili na strani Islamske države vratiti sa fronta Bliskog istoka i sa sobom donijeti virus ekstremizma, koji je na području kakav je Balkan više nego zapaljiv.
 
Dačić tvrdi da su posebno Kosovo i BiH jedni od većih regrutnih centara za borce koji odlaze na Bliski istok da se bore na strani Islamske države. Dodaje da je upravo područje Balkana bilo plodno tlo na kojem je početkom 90-tih godina, tokom rata u BiH, posijano sjeme "islamskog ekstremizma", imajući u vidu činjenicu da se u tom ratu borilo blizu 7.000 stranih boraca, mahom veterana iz Afganistana.
 
"Neki od njih ostali su u regionu i poslije sukoba, a sa njima je ostala i njihova neprihvatljiva i anticivilizacijska ideologija, pa su upravo odavde neki od uvezenih terorista učestvovali u napadima u Americi, Velikoj Britaniji, Španiji i Francuskoj", kazao je Dačić.


(Vijesti.ba)








25.02.2019.

ZAVRŠEN POSAO OKO UPITNIKA, ISPUNJENI UVJETI ZA KANDIDATSKI STATUS

Završen posao oko Upitnika, ispunjeni uvjeti za kandidatski status

Završen posao oko Upitnika, ispunjeni uvjeti za kandidatski status
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić održao je konferenciju za novinare povodom okončanja dodatnih pitanja iz Upitnika Evropske komisije.

Zvizdić je zahvalio svim institucijama, vladama, ministarstvima, članovima radnih grupa koji su vrlo vrijedno, angažovano i stručno radili. Također je zahvalio i Direkciji za evropske integracije, kao i Johannesu Hahnu, Federici Mogherini i Larsu-Gunnaru Wigemarku kao osobama koje su aktivno, pozitivno i vrijedno radili na podršci BiH u svim fazama pripreme njenog odgovora na Upitnik EK.

- Jako je važno da su ovim ispunjeni svi zvanični uvjeti za izradu Mišljenja i dobivanje kandidatskog statusa i u tom smislu ja očekujem da će naši prijatelji u EU razumjeti važnost dobivanja kandidatskog statusa i velike napore i iskreni trud koji smo uložili u posljednje četiri godine, koje su bile najuspješnije evropske godine BiH - rekao je Zvizdić.

Dobivanjem kandidatskog statusa, kaže, BiH će otvoriti novo poglavlje odnosa s EU i nepovratno staviti BiH na tračnice koje će je sasvim sigurno odvesti ka punopravnom članstvu u EU.

- Posebno apelujem na one koji su na neki način bili najveći zagovornici evropskih integracija BiH, na bazi čije inicijative smo i oslobodili jednu vrstu nove evropske energije, a posebno ovdje govorim o Njemačkoj, kao o lideru EU koji nam značajno može pomoći u ovoj fazi dobivanja kandidatskog statusa - kazao je Zvizdić.

U posljednje četiri godine, dodaje, napravljen je vrlo vidljiv napredak na putu BiH ka EU.

- Usvojili smo sve strategije na koje smo čekali dugi niz godina. I sami znate da je prije imenovanja ovoga Vijeća ministara evropski proces bio osam godina u blokadi. Te blokade su prevaziđene, završili smo sve što je bilo na listi uvjeta evropske agende za BiH. I zaista je sada izuzetno važno da dobijemo pozitivno mišljenje i kandidatski status - potcrtao je Zvizdić.

Sav ovaj proces mogao se brže uraditi, svjestan je Zvizdić, ali uz postojanje pozitivne političke volje koje nije bilo u određenim fazama pripreme odgovora, niti na 3.242 bazna pitanja, niti na dodatnih 655 pitanja.

- U tom smislu, od momenta kada je Mehanizam koordinacije stupio u svoju funkcionalnost, mi smo pitanja pripremili dosta brzo, stručno, kvalitetno obrađeno, i u tom smislu smo imali vrlo sličnu dinamiku pripreme odgovora na pitanja kao što su imale i naše zemlje regiona - rekao je Zvizdić.

Međutim, naglašava, prilikom izrade odgovora na bazna pitanja imali smo tzv. administrativno ćutanje sa drugih nivoa vlasti, koje je trajalo 6-7 mjeseci, a prilikom pripreme odgovora na dodatna pitanja, to isto ćutanje trajalo je nešto duže od četiri mjeseca.

- Dakle, ono što je važno sa aspekta Vijeća ministara, jeste da smo mi zaista realizirali obećanje koje smo dali prilikom našeg imenovanja, a to je da ćemo ispuniti sve potrebne uvjete za realizaciju ove faze naša dva najvažnija vanjskopolitička cilja. I što se tiče Vijeća ministara i BiH, mi smo svoj posao završili - dodao je Zvizdić.

Kada se radi o evropskim integracijama, kako je naveo, unutar Vijeća ministara, koje je u posljednje četiri godine bilo i ostalo generator evropskih integracija, uvijek je vladao puni i pravi konsenzus.

- Nadam se da će i buduće Vijeće ministara, kada bude imenovano, nastaviti s istom ili sličnom dinamikom, istim tempom i istim pravcem koji će BiH odvesti ka otvaranju poglavalja o pregovaranju, a onda u konačnici i članstvu u EU, što mora biti i ostati ključni cilj države BiH, posebno zbog mladih ljudi i generacija koje dolaze - dodao je Zvizdić.

Posmatrajući do sada urađeno, ističe, optimističan je da će BiH, bez obzira na opstrukcije s kojima se svakodnevno suočava i na razrooko gledanje na euroatlantske integracije, sasvim sigurno biti punopravni član EU.

Evropska komisija je BiH dostavila 655 dodatnih pitanja što predstavlja 20 posto pitanja iz Upitnika dostavljenog u decembru 2016. godine, a sličan omjer dodatnih i pitanja u Upitniku imale su i države u regiji.

Najviše dodatnih pitanja, njih 106, odnosi se na politički kriterij, dok je u ekonomskom kriteriju Evropska komisija postavila 33 dodatna pitanja.

Slijede ih poglavlje 19. Socijalna politika i zapošljavanje (43), poglavlje 14. Transportna politika (38), te poglavlje 24. Pravda, sloboda i sigurnost (36). Uz ta pitanja Evropska komisija dostavila je dodatna pitanja i za ostalih 30 poglavlja pravne stečevine EU.

Zvizdić se osvrnuo i na put BiH ka NATO integracijama, koji je ocijenio izuzetno važnim jer on znači mir, stabilnost, sigurnost, novi imidž zemlje, jačanje domaćih investicija, desetostruko veće direktne strane investicije, bolji ekonomski položaj, otvaranje novih radnih mjesta...

- Bugarska je prije ulaska u NATO savez imala direktne strane investicije na istom nivou kakve smo imali mi prošle godine, dakle oko 400 miliona eura. Tri godine poslije toga imala je četiri milijarde eura. To je za one koji kažu da put ka NATO savezu ne donosi ekonomske benefite. Donosi izvanredne sigurnosne i ekonomske benefite, a to je ono što je najvažnije za građane BiH, za budućnost BiH i posebno za mlade ljude koji trebaju ostati na našim prostorima - dodao je Zvizdić.

 


(Vijesti.ba)












25.02.2019.

CIK POTVRDIO DODJELE MANDATA U DOMU NARODA BiH

CIK potvrdio dodjele mandata u Dom naroda BiH

CIK potvrdio dodjele mandata u Dom naroda BiH
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) danas je na sjednici donijela Odluku o potvrđivanju rezultata posrednih izbora i dodjeli mandata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH iz Federacije BiH.

Prema potvrđenim rezultatima iz Federacije BiH u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH iz reda bošnjačkog naroda izabrani su: Asim Sarajlić, Amir Fazlić, Fahrudin Radončić, Denis Bećirović i Bakir Izetbegović.

Prema potvrđenim rezultatima iz Federacije BiH u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH iz reda hrvatskog naroda izabrani su: Zlatko Miletić, Dragan Čović, Marina Pendeš, Lidija Bradara i Bariša Čolak.

Centralna izborna komisija BiH danas je utvrdila rezultate prijevremnih izbora za gradonačelnike Doboj i Trebinja, te načelnike općina Bosansko Grahovo, Bosanski Petrovac, Bužim, Domaljevac-Šamac, Drvar, Kakanj i Ribnik.

Odluka o utvrđivanju rezultata i utvrđeni rezultati će biti dostupni javnosti na web stranici Centralne izborne komisije BiH, www.izbori.ba, saopćeno je iz Ureda za informiranje CIK-a BiH.     

 

(Vijesti.ba)











25.02.2019.

OSCARI: 'ZELENA KNJIGA' , CUARON I NEKOLIKO IZNENAĐENJA

25.02.2019.

KEMAL KURSPAHIĆ : BALKAN IZMEĐU 'YES' I 'NYET'

25.02.2019.

SLAVEN KOVAČEVIĆ: EU MIJENJA STAV PREMA BiH

SAVJETNIK ŽELJKA KOMŠIĆA OTKRIVA: „EU mijenja stav prema BiH, ovo je veoma povoljan trenutak, pojam federalizacije, na kojem su insistirati hrvatski..."

Bosna i Hercegovina trebala bi dobiti status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji što prije, a potom postati punopravna članica te zajednice onda kada to zasluži, ocijenjeno je na današnjoj redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca - Krug 99


Image result for pravnik slaven kovacevic fotos

///////////////////

Učesnici sesije razgovarali su o temi "Da li EU mijenja (kasno) stav prema BiH?" s posebnim osvrtom na posljednju Rezoluciju o BiH koju je usvojio Evropski parlament prošle godine na prijedlog specijalnog izvjestioca Evropskog parlamenta za BiH Cristiana Dan Prede.

Kako je ocijenjeno ova rezolucija zapravo decidno definira niz problema s kojima se BiH danas suočava na putu ka EU, navedene su sve relevantne oblasti u kojima BiH, odnosno nova vlast, treba uraditi prilagođavanja i izmjene zakonskih i drugih akata.

Ponovljeno je da dokument usvojen u Evropskom parlamentu tretira oblasti ljudskih prava uključujući implementacije svih presuda Suda za ljudska prava u Strazburu, izbornog zakona, imovine, ekologije, privrede, sigurnosti, obrazovanja i zdravstva te odnosa prema manjinama i migrantima.

Uvodničar o ovoj temi bio je savjetnik u Kabinetu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, Slaven Kovačević koji je kazao je da se odnos EU prema BiH zasigurno mijenja, smatrajući da odlazeća administracija u EU želi napraviti iskorak kada su u pitanju zemlje zapadnog Balkana.

Taj trenutak nazvao je veoma povoljnim za BiH, što je, podsjeća, bilo evidentno i nakon prve zajedničke posjete novoimenovanih članova Predsjedništva BiH Briselu.

Govoreći o sadržaju Rezolucije EP-a, Kovačević je istaknuo poziv političkim elitama da se prestane s veličanjem presuđenih ratnih zločinaca i da se ne derogiraju presude međunarodnih sudova te je osuđena odluka Narodne Skupštine Republike Srpske o povlačenju Izvještaja o Srebrenici iz 2004. godine. 

I Kovačević, ali i moderator na današnjoj sjednici profesor Hazim Bašić, upozorili su da je pojam federalizacije, na kojem su insistirati hrvatski europarlamentarci, zapravo izblijedio jer je u posljednjoj rezoluciji taj pojam izostavljen iako je ranije bio dio rezolucija o BiH.

Na sesiji je zaključeno da bh. političari moraju znati da evropska pravna stečevina ne trpi kompromise, ali i da evropski demokratski standardi nemaju alternativu, te je iznesen stav da BiH ne treba biti članica EU kao specijalna slučaj nego za nju trebaju vrijediti kriteriji kao i za sve druge zemlje članice.

(SB / Fena)

25.02.2019.

BOGIĆ BOGIĆEVIĆ : NE MOŽE BiH FUNKCIONISATI DOK VLADA NACIONALISTIČKO LUDILO

25.02.2019.

NEKI TREĆI NAROD

25.02.2019.

LAURENT RICHARD: SURADNJA MEĐU NOVINARIMA DONOSI I ZAŠTITU

25.02.2019.

NARODNI HEROJI NA RASPRODAJI

24.02.2019.

PAPA FRANJO OBEĆAVA DA ĆE SE SUPROTSTAVITI ZLOSTAVLJAČIMA DJECE

Papa obećava da će se suprotstaviti zlostavljačima dece

Nijedno zlostavljanje ne sme se više nikada prikrivati niti nipodaštavati: papa Franja

Nijedno zlostavljanje ne sme se više nikada prikrivati niti nipodaštavati: papa Franja

/////////////////////////

Poglavar Rimokatoličke crkve Franja zatvorio je u nedelju samit o sprečavanju svešteničkog seksualnog zlostavljanja obećanjem da će se suprotstaviti napasnicima s "gnevom Boga", okončati zataškavanja njihovih nadređenih i dati prioritet žrtvama tog "drskog, agresivnog i destruktivnog zla".

"Nijedno zlostavljanje ne sme se više nikada prikrivati (kao što se činilo u prošlosti) niti nipodaštavati", izjavio je papa Franja.

U svom zaključnom govoru poglavar Rimokatoličke crkve je posebno insistirao na zastranjenju pojedinih pripadnika klera "koji su postali instrument u rukama Sotone".

"U zlostavljanju vidimo ruku zla koja ne štedi čak ni dečju nevinost", rekao je Papa.

"Ti užasni zločini moraju nestati s lica zemlje. Mnoge žrtve skrivene u porodicama i raznim društvenim sredinama to zahtevaju od nas“, zaključio je Papa.

Veliki deo svog izlaganja papa je posvetio statističkim podacima o zločinima polnog zlostavljanja u svetu na svim društvenim nivoima, posebno u porodici, školama, sportskim društvima.

Kada je riječ o konkretnim potezima poglavar Katoličke crkve zatražio je jačanje naputaka koje biskupske konferencije širom sveta treba da sprovode.

Predsednike 114 biskupskih konferencija Papa je pozvao na "konkretan" rad tako što im je već 21. februara podelio smernice postupanja koje sadrže 21 tačku.

Sveštenik Federiko Lombardi objavio je u nedelju da će Vatikan u bliskoj budućnosti usvojiti novi zakon koji će se odnositi i na Rimsku kuriju, papin administrativni aparat.

Verodostojnost Katoličke crkve, već ozbiljno potkopana brojnim aferama, dodatno je narušena u 2018. godini otkrićem novih skandala u Čileu, Sjedinjenim Državama i u Nemačkoj.

24.02.2019.

KRUG 99: BiH NE SMIJE OSTATI BEZ GRAĐANSKOG STUBA VLASTI

Krug 99: BiH ne smije ostati bez građanskog stuba vlasti

Krug 99: BiH ne smije ostati bez građanskog stuba vlasti
Bosna i Hercegovina ne smije ostati bez građanskog stuba u vlasti, stav je Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, koji su se javnosti i političkim partijama obratili saopćenjem.

Iz Kruga 99 napominju da posljednja Rezolucija evropskog parlamenta o Bosni i Hercegovini, između ostalog, ukazuje na nužnost početka procesa transformacije BiH u pravcu građanskog društva. Stoga, smatraju iz Asocijacije, BiH ne smije ostati bez građanske komponente u vlasti i upravljanje državom prepustiti isključivo strankama s etničkim predznakom, tj. građanska opcija mora biti dio vlasti i nametati svoje ideje. 

“Eventualno ulaženje u vlast građanskih s etničkim strankama nije i ne treba biti tumačeno kao popuštanje ili ljubav prema nacionalistima, kao što se obično interperetira i što predstavlja ‘kukavičije jaje’ današnje bh. realpolitike. Naprotiv, zalaganje za neulaženje u vlast doslovno rezultira snaženju postojećih nedržavotvornih političkih pozicija, osnažuje dalju destrukciju države, a buduća politička rješenja i realpolitiku dugoročno cementira i svodi na etnoplemensku logiku i  odnose”, navodi se u pismu Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99.

“Kako bi mogla parirati nedržavotvornim etničkim strankama, građanska opcija ne smije se fokusirati samo na kantone, nego mora imati svoje predstavnike u vlasti po vertikali, do nivoa predsjedništva države. 

Posljednji izbori u BiH pokazali su da građanska opcija još uvijek ima značajnu podršku birača, za šta je primjer i veliko povjerenje koje su građani ukazali Željku Komšiću u kojem je danas najvećim dijelom koncentrisana ideja građanske BiH. On je, uz potporu drugih građanskih političkih snaga, prepreka usvajanju novog  antigrađanskog izbornog zakona, kojeg su i neke deklarativno državotvorne stranke spremne prihvatiti. Ostavljanje člana Predsjedništva BiH Željka Komšića usamljenog u ovoj borbi predstavlja neodgovornost prema evropskim integracijama BiH, pa i prema samoj sudbini države. 

Svjedoci smo otvorene borbe između građanske i isključivo etnoteritorijalne koncepcije uređenja države. Od građanskih stranaka se očekuje zaustavljanje dalje degradacije države! Samo takvim pristupom došlo bi i do njihovog daljeg jačanja na političkoj sceni. U suprotnom, građanska ideja bi već od narednih izbora mogla završiti na trajnoj političkoj margini”, navodi se u saopćenju Kruga 99, koje potpisuje Adil Kulenović.

(Vijesti.ba)












24.02.2019.

VANREDNA SJEDNICA VM BiH: USVOJEN ODGOVOR NA UPITNIK EK

Vanredna sjednica VM BiH: Usvojeni odgovori na Upitnik EK

Vanredna sjednica VM BiH: Usvojeni odgovori na Upitnik EK
Vijeće ministara BiH jednoglasno je usvojilo, na vanrednoj - telefonskoj sjednici, odgovore na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije za pripremu Mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji i informaciju o tehničkoj finalizaciji odgovora.

Tim povodom, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić održat će press konferenciju sutra u 12:00 sati u zgradi institucija BiH.

(Vijesti.ba)











24.02.2019.

DRŽAVNI KONTINUITET I NJEGOVO OSPORAVANJE

Državni kontinuitet i njegovo osporavanje



Image result for Državni kontinuitet i njegovo osporavanje

Tvorci Dejtonskog sporazuma vodili su računa o kontinuitetu Bosne i Hercegovine. Kreirana je nova državna struktura, a nije ukinut kontinuitet države Republike Bosne i Hercegovine. Tako bi trebalo biti sa svim strategijama, uključujući i NATO. Ali…

Piše: Ivo Komšić- Analiziraj.ba

U Članku 1. Aneksa IV – Ustav, Dejtonskog sporazuma, stav 1. – Kontinuitet, piše: „Republika Bosna i Hercegovina čije će zvanično ime od sada biti ‘Bosna i Hercegovina’ će nastaviti svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom kako je ovdje određeno i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. Ona će ostati država članica Ujedinjenih nacija i može kao Bosna i Hercegovina zadržati ili se prijaviti za članstvo u organizacijama unutar UN sistema i drugih međunarodnih organizacija.“

Tvorci Dejtonskog sporazuma vodili su računa o kontinuitetu države BiH. Sporazumom, odnosno Ustavom BiH kreirana je nova državna struktura, „modificirana“ stara, ali nije ukinut kontinuitet države Republike Bosne i Hercegovine – ona je samo promijenila ime. Njen republikanski državni karakter nije ukinut, nije formirana nikakva nova država nego je Republika BiH promijenila ime i „modificirala unutrašnju strukturu“. Ta temeljna ustavna odredba je dosljedno provedena u cijelom Sporazumu. Država BiH ostaje članica UN-a, jedino se ona može „prijaviti za članstvo i drugih međunarodnih organizacija“. Entiteti to ne mogu, niti to mogu osporavati, jer oni su dio unutarnje strukture države. Odluke državnih organa u tim zahtjevima/prijavama su konačne i ne mogu ih entiteti dovoditi u pitanje. To također nije domena političkih organizacija, vladinih i nevladinih udruga, a ni naroda kao etničkih ili političkih skupina, bez obzira na njihovu konstitutivnost. Konstitutivnost se ostvaruje konstitucijom države i onoga trenutka kada je država konstituirana, suverenu vlast ostvaruje država sa svojim institucijama. Nepoznato je u dosadašnjoj političkoj povijesti da se narodi prijavljuju u članstvo međunarodnih organizacija država; oni mogu biti članovi narodnih i nacionalnih organizacija i udruženja.

Princip kontinuiteta

Ovaj princip kontinuiteta države pritvrđen je u dodatku Ustava, pod naslovom Aneks 2. (na Ustav), Prelazne odredbe, stav 2. – Kontinuitet propisa: „Svi zakoni, propisi, sudske procedure, koje su na snazi na teritoriji Bosne i Hercegovine u trenutku kada Ustav stupi na snagu ostaće na snazi u onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa Ustavom dok drugačije ne odredi kompetentni organ vlasti Bosne i Hercegovine.“ Čak svi propisi i administrativni postupci nastavljaju svoj kontinuitet (stav 3. istog aneksa).

Ovo je u skladu s demokratskim principima i međunarodnim pravom, prema kojima funkcioniraju pravno uređene države. Ali, više od toga, tvorci Dejtonskog sporazuma htjeli su osigurati državni kontinuitet BiH i to postaviti kao ustavnu odredbu. Za funkcioniranje Bosne i Hercegovine nakon Daytona to je ključan princip i obvezujući za svaku vlast.

Nacionalističke stranke u BiH, koje gotovo u kontinuitetu imaju vlast u BiH od stupanja na snagu Dejtonskog sporazuma, ne poštuju Ustav države BiH. Sa svakom novom garniturom u vlasti problematiziraju se svi pravni propisi doneseni ranije i preispituju sve procedure, bez obzira na to što se u vlasti mijenjaju samo funkcioneri istih stranaka. Svaka naredna garnitura počinje od sebe i u skladu sa svojim interesima kreira propise, kao da prije njih nije ništa postojalo. Ide se tako daleko da se novim zakonima i propisima ne samo anuliraju stari, nego se primjenjuju retroaktivno. U ocjenama stranih organizacija koje prate naše pravne procedure i primjenu propisa BiH je, prije svega, zemlja pravne nesigurnosti. Zbog toga nema velikog interesa stranih investitora za ulaganja u našoj zemlji, a domaći se ne odlučuju za veća ulaganja od trenutnih. Nitko ne zna koji novi propis ih može sutra dočekati i potpuno promijeniti poslovnu klimu.

Pravosudna kulminacija

Kulminacija te prakse je u pravosuđu. Većina prvostepenih odluka sudova se obara u drugostepenom postupku, najčešće zbog greški u procedurama vođenja postupka, ili se izmisle neki drugi uzroci zbog kojih se postupak vraća na početak. Tako se sudstvo stalno vrti u krugu koji samo producira, postupci koje pokreću tužilaštva vraćaju se na početak, stanje kriminala i korupcije se održava a ne rješava. Doduše, potvrđena je pravna efikasnost ukoliko netko ukrade dva metra drva, taj plaća odštetu šumskom gazdinstvu i sigurno ide u zatvor barem na dva mjeseca.

Na isti način se država drži u stanju neizvjesnosti kad je u pitanju njeno priključenje međudržavnim organizacijama, iako joj to pravo garantira Dejtonski ustav. Ekstremni primjer je priključenje Bosne i Hercegovine NATO savezu, koji nije samo vojna organizacija, odnosno, aktiviranje godišnjeg plana MAP-a. BiH je preko svojih nadležnih državnih institucija davno donijela odluku o namjeri priključenja. Te odluke su donijeli i Predsjedništvo države i Ministarsko vijeće. Danas, kada je NATO podigao rampe koje su zaustavljale taj proces, kada je put otvoren, potrebno je samo aktivirati davno donesene odluke vezane za to, a koje prema Ustavu moraju imati kontinuitet. Da bi se taj put nastavio potrebno je samo dostaviti godišnji plan postupaka. Taj plan dostavlja, po svojoj nadležnosti, Ministarstvo obrane BiH. Za to nisu potrebne nikakve nove odluke Predsjedništva države, niti Ministarskog vijeća. Te su odluke donesene i danas se trebaju samo tehnički realizirati. Međutim, „nova“ nacionalistička vlast, koja je, očito, promijenila političke mentore iz svijeta, ne poštuje kontinuitet propisa, što im je ustavna obveza. Oni insistiraju na novim odlukama o starim obvezama. To je recept za blokadu koji se stalno koristi – od Daytona do danas. Naravno, neki to rade otvoreno, neki prikriveno i licemjerno, ovisno o njihovoj političkoj (ne)kulturi. Tako je Dragan Čovićnedavno izjavio kako je „hrvatski narod opredijeljen i privržen NATO-u“ i kako je on sa svojim suradnicima u vlasti najviše doprinio da se dobije poziv od NATO-a za aktivaciju MAP-a. Očekivano od Čovića da govori o narodu, a ne o državi i njenim preuzetim obvezama u mandatu njegove stranke, kao da narod ulazi u taj najznačajniji vojno-politički savez zapadnih zemalja. To bi, drugim riječima, značilo da hrvatsko opredjeljenje za NATO treba na siguran način dovesti do realizacije. Najsigurniji je način, po tome, hrvatska samostalnost u BiH koja se ostvaruje zasebnim entitetom ili nekim prelaznim organizacijskim oblikom. U EU i u SAD-u trebaju znati: ukoliko žele Hrvate u NATO-u, moraju ih osamostaliti. Inače, sa Čovićevim partnerima u vlasti to ne ide. Pri tome se Čović ne osvrće na jasan stav svog političkog partnera Dodika oko toga, nego na „bošnjački stav“, kojim se aktiviranje MAP-a stavlja na prvo političko i strateško mjesto, iznad formiranja državne vlade. Problem za Čovića je uvjetovanje formiranja Ministarskog vijeća aktiviranjem MAP-a, a ne Dodikovo jasno i nepokolebljivo odbijanje tog puta. Da je istina ono što Čović javno izjavljuje, da to nije licemjerje, on bi naredio svojoj ministrici obrane BiH da bez odlaganja i bilo kakvog uvjetovanja obavi tehnički dio posla i pošalje godišnji plan MAP-a koji NATO traži. On ne bi prioritet imao u formiranju Ministarskog vijeća, što traži Dodik, koje u novom sazivu treba odlučivati o onome o čemu je davno odlučeno.

Ako je istinito to „opredjeljenje naroda“ o kome Čović govori, ako je to ključno pitanje budućnosti naroda, neka svom političkom partneru Dodiku to predoči i neka to političko partnerstvo uvjetuje sudbonosnim pitanjem svoga naroda. Ovako, on je za NATO, ali je njegov politički partner protiv. Dodik se drži interesa Srbije i Rusije. Problem je zašto se Čović ne drži interesa svoga naroda i susjedne Hrvatske, koja je već u NATO-u? Čoviću je ovo partnerstvo važnije od svega, ono je iznad interesa vlastitog naroda. Za koga je onda priča o narodnom interesu? U svakom racionalnom prosuđivanju to bi se ocijenilo kao veleizdaja.

Da li Čović misli da su svi maloumni, da njegove kontradikcije mogu biti prekrivene licemjernim frazama? To se više ne može podastrijeti ni maloj djeci, a kamoli cijeloj našoj i europskoj javnosti (izuzetak je Andrej Plenković).

Sreća, oholost je uvijek glupa i razotkriva samu sebe.

24.02.2019.

AKADEMIK ESAD DURAKOVIĆ : ZAR NE VIDIMO KAKO BiH TONE U KATASTROFU?

Akademik Esad Duraković : Zar ne vidimo kako BiH tone u katastrofu?

Ovaj TEKST je izravan odgovor na težak KONTEST koji se veoma usložnjava prilivom migranata u Bosnu i Hercegovinu.

Piše : Esad Duraković (Depo)

Neko bi mi mogao prigovoriti zbog navodnog pomanjkanja empatije prema migrantima i zato odmah valja reći: imam puno razumijevanje i saosjećanje prema stradanjima ljudi u zemljama koje su zahvaćene ratovima, ali treba ukazati na činjenicu koja je vrlo indikativna – da među migrantima koji u talasima pristižu u BiH, paradoksalno, ima veoma mnogo onih iz zemalja koje nisu zahvaćene ratovima (Iran, Pakistan, čak i sa mnogo udaljenijih prostora). 

Dakle, nije riječ o nužnoj empatiji nego o nužnoj brizi za svoju zemlju, jer se nama u BiH želi pod krinkom empatije realizirati jedan međunarodni projekt koji ima sve šanse da uvede BiH u katastrofu. Istovremeno, Evropa nema tu vrstu empatije (kako ta birokratija uopće može imati empatiju?!) jer na svojim granicama zaustavlja migrante svim sredstvima – od policijskih palica i pasa do nesavladivih žičanih/logorskih ograda.

Problem kome je izložena BiH u vezi s izbjeglicama veoma je veliki, potencijalno opasan do neslućenih razmjera, a čini se da upravo oni u BiH koji bi morali biti svjesni toga silnog negativnog potencijala uopće nemaju viziju o tome, niti ih to zabrinjava: oni su toliko omamljeni vlastoljubljem po svojim atarima da nisu u stanju vidjeti kolika su stvarna prijetnja migranti za cijelu BiH. 

Oni bi morali glasno upozoravati EU da BiH objektivno nije u stanju prihvatiti te izbjeglice, dok dehumanizirana Evropa licemjerno upozorava naše vlasti da ne brinu dovoljno o migrantima. To je savršen savez političke nekompetentnosti i licemjerja.

Jasno je se ne mogu osuđivati ljudi koji hiljadama kilometara prelaze, uglavnom pješice, ali se mogu osuđivati oni ljudi koji ne preduzimaju blagovremene i efikasne mjere za osiguranje budućnosti i sigurnost vlastite zemlje i naroda – upravo kako to danas čini bezdušna i birokratizirana Evropa.

Pogledajmo kontekst u kome se zbiva ovaj migrantski priliv u BiH da bismo vidjeli njegove pune negativne efekte.

BiH je mala zemlja koja nije u stanju amortizirati tako masovan, nagli i nekontrolisani priliv izbjeglica iz svijeta s različitim mentalitetima. Ona nema privredni potencijal da može tim ljudima pružiti makar i minimum, a to znači da će izbjeglice morati jednoga dana krenuti u nasilno osvajanje temeljnih egzistencijalnih potreba. Sigurnost će biti dramatično ugrožena. 
BiH je zemlja koja se nalazi u haosu u temeljnim funkcijama države: ona je u političkom haosu, u etničkoj fragmentiranosti i konfliktu, u dramatičnoj pravosudnoj nefunkcionalnosti, u siromaštvu… Drugim riječima, BiH apsolutno nema instrumente da samu sebe uredi i dovede u funkcionalno stanje, pa prema  tome nema nikakve instrumente da na duži rok brine o proporcionalno velikom, broju izbjeglica u njoj. 

Naprotiv, stanje u BiH je takvo da izbjeglice dolaze kao faktor sigurne dalje destabilizacije zemlje koja i onako niučemu nije stabilna. Ahmed Kico i Miralem Kapetanović bi to nazvali, vjerovatno, hibridnim ratom protiv BiH. Ova zemlja je razorena u svakom pogledu, nefunkcionalna; još uvijek je plijen susjeda  koji su izvršili agresiju na nju a snažno se destruira i iznutra; ona i sama muku muči sa svojim izbjeglicama i raseljenim licima od ‘92. godine a sada je pod navalom izbjeglica iz bijeloga svijeta. 

Zar ljudi ne vide kakva je to drama?! Kakav to stvarni plan Evropa ima s nama?!

Dakle, poseban osvrt u ovome kontekstu zaslužuje odnos EU, odnosno UN, ili tzv. međunarodne zajednice.

Oni su instalirali u BiH nekakve posmatrače, nalik na komesare, šta li, koji treba da nadziru stanje migranata u BiH. To je krajnja drskost, ali – izgleda da je to dio plana protiv BiH. Izbjeglice su zaustavili na granici BiH, u Bihaćkoj Krajini. Nema nikakve šanse da ih puste u Evropu. Nama ovdje daju po koji miliončić da brinemo o izbjeglicama, a treba da imaju u vidu sve one totalno negativne kontekste koje sam spomenuo, a čijem pogoršanju će samo doprinijeti stacioniranje migranata u BiH. 

Šokantno je kako nam ti moralni licemjeri iz EU i UN – pratimo to i ovih dana – pametuju o tome kako treba da RAVNOMJERNO RASPOREĐUJEMO izbjeglice po BiH. Kakva pamet i kakva pomoć?! Vele, treba izbjeglice slati i u Hadžiće, Mostar i td.  Dakle, njihove su strategije u tome da se migranti raspoređuju po BiH, a ne da se zaustavi njihov dolazak tamo negdje, prije granica Balkana, tamo gdje su baš ti Evropljani zajedno s Amerikancima razorili zemlje milionima izbjeglica. E, sad ih treba ravnomjerno rasporediti po BiH! 

Drugim riječima – to je poenta – treba ih maknuti što dalje od granice EU, iz Krajine prema centralnoj BiH. Nevjerovato! Kada bi se ja pitao, tim bjelosvjetskim „dušebrižnicima“ otkazao bih gostoprimstvo, jer – pamtimo dobro kako su se od ‘92 naovamo uz prisustvo posmatrača UN u BiH osnivali logori patnji i smrti, masovni progoni i sl. Poznata nam je ta „brižnost“, koja se, evo, reprizira u BiH.

S obzirom da u ovako neuređenu zemlju kakva je BiH, u zemlju koja je i sama u dubokoj krizi, ulazi tako velik broj migranata, bez izgleda da ikada izađu iz nje, proizlazi zaključak kako će i to postati u dogledno vrijeme argument da BiH ne bude primljena u EU, vjerovatno ni u NATO, jer se proporcionalno velikim prilivom migranata dramatično usložnjava njena pozicija u svim aspektima: ekonomski, sigurnosno, politički, čak i religijski jer su migranti pretežno iz onoga dijela svijeta koji je meta rastuće, jarosne islamofobije…

Svjedočimo novoj „investiciji“ u krajnje neizvjesnu budućnost BiH

24.02.2019.

ALEKSANDAR TRIFUNOVIĆ :MILORAD DODIK JE NAJBOLJI PROIZVOD MEĐUNARODNE ZAJEDNICE

Urednik Buke kod Hadžifejzovića : Dodik je najbolji proizvod međunarodne zajednice


Osnivač i glavni urednik portala Buka, Aleksandar Trifunović bio je gost Senada Hadžifejzovića. Razgovor su počeli komentarišući političke teme i istupe, nastavili uvodeći novinarstvo kao profesiju u ulogu spone između vlasti, politike i građanstva. Trifunović je za predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine kazao kako je početak karijere Milorada Dodika bio veliki rizik, naprosto bilo je prerizično ući u takvu investiciju.

-U međuvremenu je došlo do vidljivog neslaganja, razilaženja. Mi imamo, kao konačni proizvod, politčku snagu koja suvereno vlada. Dodik je najbliži čovjek politici i vlasti. To je čovjek koji je najbolji proizvod i rezultat međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Činjenica je da je relaksiran. Da će sve više vremena provoditi u Sarajevu. Apsolutno suvereno se vlada u RS-u. Pred lokalne izbore postoje četiri opoziciona glasa. Sam predsjednik SDS-a kaže da pola stranke radi za vlast. Poprilièno je relaksiran što se tiče RS-a. Stalo mu je da bude skinut s američke crne liste. Mijenja se. Daje do znanja da je spreman da razgovarati i da je tu. Dodik je ulicom došao tu gdje danas jeste, možda zato se sada boji onoga što ulica donosi. Milorad Dodik, ako želi dobro RS-u i BiH, morat će stvoriti neku opoziciji. Nijedan političar u kojeg je toliko uloženo, praktièno nije postao takav gospodar RS-a, kazao je Trifunović.

Da li je to napravljeno s nekom namjerom, Trifunović je podcrtao kako ga to ne zanima. Govoreći o konaènom rezultatu kazao je da se međunarodna zajendica ponaša kao da nije odgovorna.

-Prebijanje mog kolege, Vladimira Kovačevića je početak političke kampanje. Imali smo obazrive komentare međunarodne zajednice. Kovačević je rekao da je bila takva atmosfera da je normalno da neko može da ubije novinara. Imam osjećaj da se i dalje očekuje neka kooperativnost. Johannes Hahn je rekao da napad na novinara ne želi komentarisati, jer je u to vrijeme bio izborni period u Bosni i Hercegovini. Sloboda medija je na kraju evropska vrijednost, kojoj se teži, istakao je.

Zakon o javnim okupljanjima, Zakon o zaštiti od klevete, te Zakon o udruženjima graðana teme su kojoj je u emisiji dato vremena, u kojem se istakla èinjenica da je važno njihovo zastupanje i uvođenje.

-Nije želja da se pospješi život graðana, kontrola je kljuèna rijeè. Kao da neko dijete treba uèiti prièati, a dijete već ima dar govora. Šta dobiti od društva kojeg se uæi šta da priča? Ne postoje mehanizmi da se to zabilježi, poslije toga se ništa ne događa. Od nekih objava se ništa i ne događa. Ono što je “dobro” u svim pritiscima na novinare, postoji veliki krug ljudi koji je spreman da javno iznosi svoje mišljenje i da komentariše događaje. Imali smo hiljade i desetine hiljada ljudi na ulicama Banja Luke odakle su upuæene vrlo jasno poruke. Niko od tih ljudi nije htio sukob. Vrlo civilizovani su pristupali. Nisu htjeli dati alibi za novo nasilje, kazao je Trifunović.

Određeni procesi žele se dostići kontrolom medija. Vlast želi kontrolisati protok svih informacija. Ugrožavanje slobode medija stavka je koja može stvoriti mnoštvo problema. Kontrolom medija cilj je kontrolisati shvatanja i uvjerenja građanstva.

-Nikada ne napustiti ideju Bosne i Hercegovine. Postoji nešto što se zove historija i tradicija. Posve je glupo poništavati to. Odricati se Bosne i Hercegovine, na koncu znaèilo bi odricati se i Petra Kočića. Vrijeme je da se prestanemo čuditi kada neko dođe iz Banja Luke u Sarajevo. Trebamo prestati razmišljati da smo najgori na svijetu. Ne smijemo se tako etiketirati. Ovdje ljudima niko ne objašnjava, istakao je.

-Ljudi treba da uporno od vlasti traži da radi svoj posao, zato što ih skupo plaæamo. Naši političari su bolje plaćeni od predsjednika Amerike, a ne rade svoj posao. Ključni zadatak svih nas je da ih tjeramo da rade svoj posao. Nas vode ljudi koji sumnaju u ovu zemlju. A mi smo žrtve privremenosti, dodao je Trifunović.

Prije 19 godina Trifunoviæ je pisao tekst o tome kako je UNDP objavio istraživanje, da ako se tim tempom nastavi odlazak maldih iz Bosne i Hercegovine, 2040. godine u Bosni i Hercegovini æe ostati samo 1% mladih.

-Ovdje imamo samo umiranje i odlazak. Ne treba nam statistika da nam dokaže da ljudi odlaze. Odlazak je jedan od najtežih poteza u životu jednog čovjeka. Gomile odlaze da sebi obezbjede bilo kakvu egzistenciju, precizirao je.
Olakose doživaljava mnogo toga u Bosni i Hercegovini, a na kome je obaveza da na to ukazuje, objasnio je Trifunović.

-Novinarima treba dupli život da savladaju sve što trebaju da rade. Cijeli svijet je namrgođen, nismo samo mi. Rijetki su postigli sklad između želja za nepretkom i samim napretkom. Mi olako doživljamao sve što imamo. Ljepota Bosne i Hercegovine je jedinstvena. Mislim da mi koji smo ostali imamo obavezu da na to ukazujemo, zaključio je Trifunović.

23.02.2019.

ŽELJKO KOMŠIĆ POZVAO AKADEMSKU ZAJEDNICU BiH U ODBRANU SUVERENITETA BiH

Komšić pozvao akademsku zajednicu BiH u odbranu suvereniteta BiH

Komšić pozvao akademsku zajednicu BiH u odbranu suvereniteta BiH
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić osudio je pozive na podjelu Bosne i Hercegovine na tri republike koji su stigli iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Komšić je naveo da ovakvi pozivi duboko podsjećaju na aktivnost SANU-a.

"Ne postoji nikakva mogućnost mirne podjele BiH, a oni koji na to pozivaju svjesno rizikuju mir u regionu", rekao je Komšić.

Komšić je uz to pozvao akademsku zajednicu da se u svome akademskom i intelektualnom kapacitetu suprostavi sve izraženijim koncepcijama podjele države BiH.

"Kao što je dužnost nas političara da branimo suverenitet i teritorijalni integritet države Bosne i Hercegovine, isto tako je dužnost akademskih djelatnika da sudjeluju u javnoj diskusiji i brane pravo BiH na njeno postojanje kao jedinstvene i nedjeljive države", zaključio je Komšić.


(Vijesti.ba)










23.02.2019.

DORIS PACK UPOZORAVA : 'BALKANU PONOVO PRIJETI KAOS, MILORAD DODIK SAMO ČEKA PRILIKU'

Doris Pack upozorava : ‘Balkanu ponovo prijeti kaos, Milorad Dodik samo čeka priliku’

Istaknuta njemačka političarka Doris Pack ustvrdila je kako je stanje na Balkanu trenutačno veoma opasno i prijeti se pretvoriti u kaos jer je ta regija tek na korak od stanja iz 90-ih godina kada su izbili oružani sukobi prouzročeni raspadom bivše Jugoslavije, a posebno je upozorila na opasnosti od promjene granica, o čemu se raspravlja u sklopu traženja rješenja za srbijansko-kosovske odnose.

U razgovoru za sarajevski “Dnevni avaz” od petka, Pack, koja je kao zastupnica u Europskom parlamentu do 2014. bila i posebna izvjestiteljica za Bosnu i Hercegovinu te slovi za dobru poznavateljicu prilika u regiji, upozorila je kako su veoma opasne rasprave o razmjeni teritorija i preseljenju stanovništva koje se spominju u kontekstu rješavanja spora između Srbije i Kosova. Dodatni je problem, kako je istaknula, činjenica da i neke države-članice Europske unije pokazuju spremnost poduprijeti takve avanturističke projekte koji će poput lančane reakcije neminovno imati odraza i Bosnu i Hercegovinu.

Milorad Dodik samo čeka priliku”, kazala je Pack aludirajući na stalne izjave sadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH u kojima je on sugerirao potrebu ujedinjenja Srba s obje strane Drine, a u posljednje vrijeme je za entitet Republika Srpska počeo rabiti izraz “zapadna Srbija”.

“Regijom se bavim od 1989. godine i znam što ovo znači. Ako dogovor o novim granicama na Balkanu bude rea­liziran, na meti će od­mah biti Bosna i Hercego­vina, vje­rujem i Makedonija… I nitko ne zna gdje bi ovo moglo stati, ali svi znaju kako bi se ovo realiziralo”, upozorila je Pack.

Posebno je kritizirala to što iz tijela Europske unije nema jasnih ograda od ovakvih planova jer je i svima u Bruxellesu jasno što bi ponovo crtanje mapa na Balkanu značilo za cijeli kontinent. istaknula je kako o tome uporno govori na svim forumima Europske pučke stranke (EPP) te da njena stajališta dijeli i predsjednik EPP-a Joseph Daul.

Uspostava neke nove “velike Srbije” neminovno bi značila i uspostavu “velike Albanije”, objašnjava Pack i dodaje kako bi to bio put u opasnu destabilizaciju stanja u regiji. Po njezinim riječima, pitanje statusa Kosova mora biti riješeno, no ne modelima o kojima se trenutačno nagađa.

Njeno je stajalište kako bi i Bruxelles i SAD morali pokazati više odlučnosti i odbaciti takve scenarije te kako bi za stabilnost na Balkanu bilo nužno da i preostalih pet članica EU, koje još nisu priznale Kosovo kao neovisnu državu, to učine što prije.

23.02.2019.

KEMAL KURSPAHIĆ : BALKAN IZMEĐU 'YES' I 'NYET'

Kemal Kurspahić : Balkan između ‘Yes’ i ‘Nyet’

Kad je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) na adresu predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika poslao čestitku povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine 25. novembra potvrđujući dalju američku podršku njenim euroatlantskim aspiracijama služba koja se brine o međunarodnim protokolarnim iskazima učtivosti iz Bijele kuće savršeno je znala da će to kod primaoca imati učinak poziva u zubarsku ordinaciju i ni najmanje nije bila iznenađena ekspresnim protokolarno neučtivim odgovorom  kako Bosna i Hercegovina „nema takav praznik“ i kako to „nije moj praznik i ne slave ga Srbi“.

Piše : Kemal Kurspahić (RSE)

Kao ključni akter u postizanju dejtonskog sporazuma Sjedinjene Države, naravno, ne trebaju lekcije iz balkanske istorije – njihovi diplomati naslušali su ih se u godinama pregovora sa zlim momcima tog podneblja – i oni znaju kako Dan državnosti obilježava časni doprinos pripadnika svih naroda Bosne i Hercegovine oslobodilačkoj borbi protiv fašizma i potvrđen je i dejtonskim ustavnim garantijama kontinuiteta bosanskohercegovačke državnosti.

Manje impulsivan primalac mogao je iz naizgled tek protokolarnog pisma izvući i zaključak o kontinuitetu američke politike prema Bosni i Hercegovini bez obzira na smjenu administracija Vašingtonu. P

Pred tom spoznajom Dodik bi – umjesto ekspresnog odbacivanja čestitke i odricanja u ime Srba od antifašističke tradicije – mogao preispitati alternativu očito promašenom očekivanju kako je američka kritika i sankcionisanje njegovih antidejtonskih izjava i aktivnosti tek „osveta ostataka bivših administracija“ i kako će Trampova administracija imati više razumijevanja za „srpsku poziciju“.

Dva mjeseca nakon protokolarnog debakla s odbijanjem čestitke povodom Dana državnosti Sjedinjene Države nastavile su da emituju snažne poruke o kontinuitetu podrške Bosni i Hercegovini.

Prvu je – u posjeti Sarajevu 17. decembra – donio zamjenik državnog sekretara Džon Salivan (John Sullivan).

Na sastanku s članovima državnog Predsjedništva založio se za ubrzanje političkih, pravosudnih i ekonomskih reformi i dalje napredovanje prema NATO-u usvajanjem godišnjeg nacionalnog programa. Potvrdio je i američku podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine i poručio kako će Vašington snažno reagovati na bilo kakvu prijetnju njenoj stabilnosti. Nasuprot ranijem upornom dokazivanju iz Banjaluke kako su američke sankcije protiv Dodika  „osveta bivše administracije“ Salivan je potvrdio da su sankcije uvedene zbog nepoštovanja odluka Ustavnog suda i vladavine prava i osporavanja Dejtonskog sporazuma i da u vezi sa sankcijama nema nikakvih promjena.

Druga takva poruka došla je u vidu pisma samog državnog sekretara Pompea članovima Predsjedništva od 9. januara u kojem ih poziva da prihvate nacionalni godišnji plan i da ga što prije pošalju u sjedište NATO-a u Brisel.

Treću je izrazio novi američki ambasador u Bosni i Hercegovini prilikom predaje akreditiva predsjedavajućem Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dodiku 19. februara kad je rekao: „Sjedinjene Države će i dalje biti garant teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine. Radujem se što ću s Vama i Vašim kolegama u Predsjedništvu pomagati vašoj zemlji da napreduje ka partnerstvu s NATO savezom i Evropskom unijom, što su njeni zacrtani ciljevi“.

Dodik je, u razgovoru članova Predsjedništva sa Salivanom, pokušao da predstavi kako u Bosni i Hercegovini „ne postoji unutrašnja saglasnost o članstvu u NATO-u“ i tražio je američku pomoć u što skorijem ukidanju ureda i misije međunarodnog predstavnika. Najviši predstavnici sadašnje administracije imaju na to odgovor identičan stavovima „bivše poražene administracije“.

Euroatlantske integracije – pridruženje i NATO-u i Evropskoj uniji – dio su ranije utvrđene spoljnopolitičke strategije Bosne i Hercegovine i za odustajanje od nje je takođe potreban konsenzus kojeg očito nema. Što se tiče zahtjeva za ukidanje uloge i funkcije visokog predstavnika Savjet za implementaciju mira odavno je utvrdio „pet ciljeva i dva uslova“ za okončanje međunarodnog nadzora nad mirnom Bosnom među kojima je najvažnija „pozitivna ocjena političke situacije u Bosni i Hercegovini“. Dodik je tako istovremeno i najveći zagovornik i najveća prepreka zatvaranju ureda visokog predstavnika. Sve dok on dovodi u pitanje opstanak Bosne i Hercegovine, prijeti otcjepljenjem Republike Srpske i nastavlja protivustavne aktivnosti nijedan ozbiljan partner ne može izdati takav certifikat o „pozitivnoj političkoj situaciji“.

Američko obnovljeno i učestalo poticanje bosanskohercegovačke „euroatlantske perspektive“ može se razumjeti samo u kontekstu sve snažnijeg ruskog miješanja u odlučivanje zapadnobalkanskih zemalja o vlastitoj pripadnosti Zapadnom svijetu. To miješanje prijetilo je destabilizacijom političkih prilika i bezbjednosti Crne Gore – u njenoj odluci o pristupanju NATO-u – a zatim i novoimenovane Sjeverne Makedonije. Sada se rusko „njet“ širenju NATO-a provodi još nad Srbijom i – uz njenu podršku – nad Bosnom i Hercegovinom.

Ruski predstavnici su u raspravama u Savjetu za implementaciju mira i Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija više puta ponavljali kako „euroatlantska perspektiva“ nije jedina opcija za Bosnu i Hercegovinu i odbijali su da se pridruže ostalim državama koje podržavaju takav izbor. Njihov šef diplomatije koliko ovih dana optužuje Zapad kako „nastavlja sa svojom drskom politikom uvlačenja ovog regiona u NATO u potpunosti ignorišući ljude u ovim zemljama“ ne uviđajući logiku kako je suprotstavljanje aspiracijama tih zemalja takođe nepozvano narušavanje njihovog suvereniteta.

23.02.2019.

BOGIĆ BOGIĆEVIĆ : NACIJA NE MOŽE BITI ORGANIZACIONI PRINCIP DRŽAVE

Bogić Bogićević: Nacija ne može biti organizacioni princip države

Mislim da nacija, kolektivitet, ne može biti organizacioni princip države i da političke procese ne mogu diktirati nacionalni interesi. Kod nas se i socijalne potrebe diktiraju iz nacionalnih kolektiviteta i to ne može objektivno funkcionisati, rekao je Bogić Bogićević, nekadašnji član Predsjedništva SFR Jugoslavije.

Bogićević je danas povodom Dana nezavisnosti BiH, koji se obilježava 1. marta, održao predavanje u rektoratu Univerziteta u Sarajevu o temi “BiH na evropskom putu od nezavisnosti do danas“.

“Ne bismo se mogli pohvaliti nekim uspjesima. Još jedan Dan nezavisnosti obilježavamo samo u jednom dijelu BiH i poslije toliko godina ne vidimo ni malo nade da se može dogoditi da se stanje normalizuje i da BiH u pravom smislu funkcioniše kao država. Nesporno BiH je suverena država, BiH je članica Ujedinjenih nacija, BiH je međunarodno priznata država, ali BiH još uvijek nije priznata od svih svojih građana i od dijela vlasti, onih koji su nedavno izabrani. Zato mislim da taj koncept vlasti, koji je u Daytonu uspostavljen i koji je u Ustavu u aneksu četiri definisan neophodno se mora mijenjati, kako bi vratili u središte naše pažnje čovjeka. Čovjeka kao individuu. Naravno, čovjeka kao pripadnika nacije, to se podrazumijeva. U suprotnom još dugo, dugo ćemo čekati da se stvari normalizuju“, naglasio je Bogićević.

Bogićević smatra da BiH evropske deklarativne sugestije sluša najmanje 30 godina, ali da na žalost nema alternativu jer je u Evropi.

“Mi jesmo u Evropi, iako čitav život molimo da nas Evropa primi. Evropa je propustila šansu da države Zapadnog Balkana primi u pridruženo članstvo, jer 20 miliona ljudi bi se jednostavno utopilo u 500 miliona. Bilo bi to dobro i za Evropu i za nas“, naglašava Bogićević.

Smatra da je prošlo vrijeme kada su dva šefa država, Njemačke i Francuske, primili Grčku u EU.

“Sada je evropska administracija toliko uvela upitnika, toliko poglavlja, da se bojim da nas ne čeka sudbina Turske, koja 32 godine čeka na prijem u EU, jer je 1987. godine počela službeno pregovore za prijem u EU. Volio bih da je Evropa odlučnija, volio bih da Evropa zna šta hoće. Ponekad pomislimo da ne zna i sa sobom šta hoće. Sad Brexit, pa Italija, pa Francuska, onda kako da očekuje da nešto hoće od BiH. Podsjetio bih na devedesete godine, kada je Amerika kazala da je jugoslavenski problem evropski problem, jer je Jugoslavija u dvorištu Evrope. Ali su se tada već u američkoj administraciji smijali zato što su bili sigurni da Evropa neće ništa napraviti. To su iskoristili i rekli eto vidite ne možete ni taj mali požar ugasiti. Ne možete bez Amerike ništa. Nažalost Evropa nas je tretirala kao da se ovdje dogodila humanitarna katastrofa, prirodna nepogoda zapravo, pa su nam slali pomoć. I, naravno, dok smo tu krvarili opet je Amerika preuzela stvari u svoje ruke“, rekao je Bogićević.

Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, koji je organizator predavanja istakao je da lično smatra da je Bogićević, kao dokazani patriota tokom istorijske sjednice Predsjedništva SFR Jugoslavije spriječio uvođenje vanrednog stanja u bivšoj državi.

“I dok se približavamo danu kada ćemo obilježiti ovaj povijesni datum, ne mogu se oteti utisku da su naše društvo i država upravo sada u najvećoj potrebi za društvenim i političkim djelovanjem koje će odražavati vrijednosti i principe kojima se vodio naš uvaženi Bogićević, čiji je politički rad utkan u same temelje naše nezavisnosti“, kazao je Škrijelj.

Dan nezavisnosti BiH obilježava 1. marta, na dan kada je 1992. godine održan referendum o nezavisnosti.

22.02.2019.

GOJKO BERIĆ :RICHARD HOLBROOKE JE MRTAV, BAŠ KAO I VEĆINA ONIH KOJI SU DEVEDESETIH GODINA UCRTAVALI LINIJE DANAŠNJE PODJELE BiH

Gojko Berić : Richard Holbrooke je mrtav, baš kao i većina onih koji su devedesetih godina ucrtavali linije današnje podjele BiH

Kad god smisli neku novu pakost na račun Bosne i Hercegovine, Sarajeva ili bošnjačke politike, Milorad Dodik u glavnom gradu podijeljene zemlje postaje politički i medijski slučaj. Ovog puta to se desilo nakon njegovog, po običaju obimnog, upadljivo plasiranog intervjua beogradskoj Politici od 17. februara, u kojoj Dodik ima tretman prekodrinskog vazala Aleksandra Vučića.

Piše : Gojko Berić (Oslobođenje)

Na novinarsko pitanje “Može li RS ostati bez imena, što najavljuju iz Sarajeva?”, trenutno prvi čovjek Predsjedništva BiH je odgovorio: “Prije petnaest godina su mi u Americi poturili papir u kome se tražilo preimenovanje RS baš ovako kako to sada traže, da bude Republika Srba, Hrvata i Bošnjaka. Prije toga, traženo je da se bira jedan predsjednik u BiH. To su ideje koje ne nestaju. Ali ljudi ovdje vole RS, ginuli su za nju i vežu svoj život za RS.

Kada ovo ne bi bila RS, pola ljudi ne bi ostalo tu da živi, od Trebinja do Novog Grada. Oni koji osporavaju ime sve to veoma dobro znaju. Iritiraju nas ti zahtjevi – iako su nemogući, ali prevashodno nas brine preglasavanje u Ustavnom sudu BiH. Tamo sjedi dvoje sudija koji su bili potpredsjednici SDA, najprije Alijine, a sada partije Bakira Izetbegovića, i troje stranih sudija.

Pokrenu li oni tu inicijativu, mi ćemo pokrenuti inicijativu da se pored naziva Republika Srpska stavi crtica i dopiše – zapadna Srbija. Ne da mijenjamo naziv, već da ga dopunimo, ako već hoće da ga dopunjavaju. Ako hoće da idemo, ići ćemo do kraja. Sinonim za RS može da bude samo zapadna Srbija. Imam još ideja, pa neka o tom razmišljaju oni koji krize izazivaju”.

Iako tvrdi da je ovo pravi trenutak da se od Ustavnog suda BiH zatraži ocjena ustavnosti imena Republika Srpska i njegova dopuna, Bakir Izetbegović je povukao potpuno beskoristan, čak loš potez. Dodikov odgovor nije bio ništa pametniji. Ali, u tom ludilu itekako ima sistema. Naime, lideri dviju najjačih stranaka u zemlji znaju da će njihova partija političkog šaha, iako završena jalovim remijem, osnažiti njihovu ličnu poziciju i dodatno homogenizirati Bošnjake, odnosno Srbe.

U tom smislu, oni će se ćerati još, jer se političko ćeranje retoričkim provokacijama pokazalo kao jako isplativo. Uostalom, populizam trijumfuje širom Evrope, pa zašto ne bi trijumfovao i u Bosni i Hercegovini. Ali, šta naše veselo građanstvo dobija aplaudirajući trikovima kojima se služe Izetbegović i Dodik? Najnovija razmjena njihovih političkih nota samo je uvećala spisak evergreen tema.

Neke od njih stare su deset ili petnaest godina, ali se na političkoj pijaci i danas nude kao da je riječ o svježem voću. Takve teme postale su repertoarski hitovi etnonacionalističkih oligarhija. Dodikovi imaginarni referendumi, Izetbegovićeve promašene aplikacije i prijetnje ratom, Čovićevo oživljavanje Herceg-Bosne, za koju inače tvrdi da je neumrla, pa famozni 9. januar, pa otimanje članova državnog Predsjedništva o zastavu Republike Srpske, sve do toga u čiju čast Vojni orkestar može da svira a u čiju ne – stvari su koje sa životnom svakodnevnicom ljudi nemaju nikakve veze, ali koje su nametnute kao biti ili ne biti za jedan, drugi ili treći narod. Na desetine hiljada ljudi su napustile i napuštaju ovu zemlju, ostavljajući ta pitanja kao suvišan prtljag koji ih ne zanima. Bježe i Srbi iz Republike Srpske, dokazujući da mogu da žive ne samo bez njenog imena već i bez nje same. Baš ih briga što Dodik ne želi biti ni Bosanac ni bosanski Srbin, što se njih tiče, može biti i Srbin od Moravu.

Uprkos tome, naši politički bosovi uporno igraju na kartu takvih i sličnih pitanja kako bi se održala atmosfera u kojoj se oni najbolje snalaze. A to je atmosfera nepovjerenja među etničkim zajednicama, koje se često završava u mržnji. Evo jednog važnog pitanja za svaku ovdašnju vlast i za svaku opoziciju: U kojoj se to školi političkog mišljenja uči da treba do besvijesti raspravljati o pitanjima o kojima je u datim okolnostima dogovor nemoguć, a zanemariti ono o čemu je dogovor moguć i koristan za sve?

Naravno, ni jedna razumna politika ne postupa tako. Pametni, racionalni i odgovorni ljudi koji se bave tom profesijom drže se dobro poznate izreke koja glasi da je politika umijeće mogućeg. U zemlji kakva je Bosna i Hercegovina, ta izreka je trostruko važna. Evo, Dodik je, kako stvari stoje, voljan da svoje političke kapacitete stavi u službu ulaska Bosne i Hercegovine u EU. Treba li sada tu važnu ponudu dovesti u pitanje samo zato što taj isti Dodik rezolutno odbija da prihvati MAP (Akcioni plan za članstvo u NATO-u)?

Bošnjačka strana uzvraća udarac tako što odbija dati suglasnost za dolazak Dodikovog čovjeka na mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara, uz obrazloženje da tu funkciju, jednu od najodgovornijih u državi, ne može obavljati neko ko neće poštovati svojevremenu odluku državnog vrha da je Bosni i Hercegovini mjesto u NATO-u.

Treba li zbog tog u sadašnjim okolnostima nerješivog spora, čitav politički život stati, jer niko nema mač kojim bi presjekao taj Gordijev čvor? Ovo pitanje je na mjestu, pogotovo ako se ima u vidu da Dodik, što se može naslutiti iz pomenutog intervjua za Politiku, sada popušta svoj kraj zategnutog užeta, rekavši kako je pitanje MAP-a “operativno pitanje o kom treba razložno odlučivati, a ne u atmosferi života i smrti”.

Kamen spoticanja su tri različita koncepta uređenja zemlje. SDA se deklariše kao unitarna probosanska stranka, SNSD insistira na krajnje reduciranom baznom konsenzusu tri naroda i dva entiteta, dok je HDZBiH na poziciji sa koje čeka rasplet srpsko-bošnjačkih pregovora. To su rješenja koja izazivaju napetosti i konflikte, ali o njima će se morati razgovarati. Što prije, tim bolje.

Pojedinačno traženje podrške u svjetskim centrima moći neće donijeti nikakav rezultat, jer više nikome ne pada na pamet da se prihvati crtanja novih mapa Bosne i Hercegovine, niti da piše njen novi ustav. Richard Holbrooke je mrtav, baš kao i većina onih koji su devedesetih godina ucrtavali linije današnje podjele ove zemlje.

22.02.2019.

DAVOR DRAGIČEVIĆ : "MOG SINA UBILI SU NEČASNI POLICAJCI..."

EVO DOKAZA, SNIMAK POSTOJI: Oglasio se Davor Dragičević: "Mog sina ubili su nečasni policajci..."

Nakon ovakvih monstruoznih konstukcija nije teško zaključiti da su režimski mediji u RS-u krenuli sa kriminaliziranjem i osporavanjem videa koji još nigdje nije objavljen.


EVO DOKAZA, SNIMAK POSTOJI: Oglasio se Davor Dragičević: 'Mog sina ubili su nečasni policajci...'









"Mog sina su ubili nečasni policajci, snimak postoji i svi do jednog će odgovarati za zločin koji su počinili!"

“Ubice mog sina, mislite da će vam ovo proći? Pripremate teren da možete reći da sam ja napravio snimak”, napisao je večeras na grupi “Pravda za Davida” Davor Dragičević, komentarišući današnje konstrukcije MUP-RS, potpognute režimskim medijima, o montiranom snimku ubistva Davida kojeg je naručio upravo Davor.

“Mog sina su ubili nečasni policajci, snimak postoji i svi do jednog će odgovarati za zločin koji su počinili! A te laži o plaćanju nekih montiranih snimaka možete samo vi povjerovati, sotone i ubice”, poručio je Davor.

Podsjetimo, MUP RS-a do danas nije otkrio ubicu/ubice Davida Dragičevića, ali se zato obračunao i obračunava sa svima onima koji traže istinu o ovom slučaju.

Koliko su ažurni i brzi kada je to u pitanju pokazuje i posljednji slučaj potrage za osobom koja tvrdi da je vidjela snimak premlaćivanja Davida Dragičevića ispred Metalske škole u Banjoj Luci.

Mediji bliski vlasti u RS-u su objavili kako je Davor Dragičević naručio montažu snimka na kojem bi bilo prikazano Davidovo ubistvo.

Toliko su daleko išli, da su naveli i cijenu od 15.000 eura koju je Davor platio.

Nakon ovakvih monstruoznih konstukcija nije teško zaključiti da su režimski mediji u RS-u krenuli sa kriminaliziranjem i osporavanjem videa koji još nigdje nije objavljen. Pod pretpostavkom da je Davor Dragičević zaista došao do jednog od ključnih snimaka koji dokazuju otmicu, premlaćivanje i u konačnici ubistvo svoga sina, a istina je da je nudio novčanu nagradu za donosioca istog, to samo može značiti i da je uspio doći do njega. A MUP RS, njihove tvrdnje i argumentacija, nakon svega viđenog u slučaju ubistva Davida Dragičevića, više niko i ne uzima za ozbiljno.

22.02.2019.

SENAD PEĆANIN U BANJALUCI: STRAH VAS JE OTKRIĆA NALOGODAVACA UBISTVA SRĐANOVOG OCA

22.02.2019.

ZBOGOM, BRANČILO

Zbogom, Brančilo



Image result for pisac branko copic fotos

Za literaturu Branka Ćopića u današnjim školama nema mjesta. U nemoralnom svijetu i nema mjesta za moralne poruke.

Priče o malim partizanima danas nisu politički korektne. UN se godinama bore protiv djece vojnika, a čak i BiH se našla na kritici svjetske organizacije jer je u raznim vojskama i kod nas bilo vojnika mlađih od 18. U knjigama Branka Ćopića, bilo je partizana i od 14 godina. Takav vakat bio, pa se i zapisalo. Ujak moje majke je sa 14 pobjegao u šumu, kako se to tada govorilo. Danas za partizane nigdje više nema mjesta, pa ni u lektirama. Hem nije lijepo da nam djeca čitaju o tamo nekim komunistima, hem nećeš šale u EU sa tim arhaistizmima.

Za antifašističke ideale u našem današnjem svijetu nema mjesta. Jer kako objasniti djeci koja u školskoj lektiri pročitaju ono što je Ćopić napisao “Gdje su među ljudima granice? Nema u čovjeku ni Vlaha ni Turčina. Postoji samo golema ljudska bijeda i nevolja. Jednako i vlaška i turska.”? Sa onim već poslovičnim odgovorom- “to samo jugoslovenska laž, jer su oni nama u ratu….I vidi šta nam danas danile rade”, ne ide. Najbolje da djeca ne čitaju te gluposti uopšte. Zna se dobro gdje ide granica, na liniji bojišnice, boga ti. Ne talasaj.

Ili tamo neke njegove priče o moralu. Kako je u priči koji se zove Bog i batina (zamisli blasfemije), Nikoletina Bursać zarobio dva domobrana, pa kad su ga naljutili kuriri iz komande, počeo da ih zlostavlja. A onda se Nikoletina kao iz lošeg sna prenuo sa zaključkom: Jesi li ti video kad nekom dadeš vlast i silu, šta li sve njemu neće pasti na um? (…) za pola sata pašovanja – izmuva ljude, svuče do gola i još malo, pa pokla, odera, ispeče… E, e, moj Nidžo, moj sokole, jesi li ti vidio kako se lako gubi i obraz i pamet. Da ni ne ulazimo u junakov odnos sa poštovanjem prema ženama (Mitraljezac golubljeg srca), a glavne zvijezde u našem dunjaluku su neke Cece i Karleuše. Bez veze, jel’ da.

Nije to za ovo vrijeme. Današnja djeca, a sutrašnji robovi sistema ne bi se smjela susretati sa likovima kao što su Ćopićevi konviktaši, koji se cijelo školovanje bore protiv autoriteta. Među konviktašima se izdaja ne dopušta, ali se može i oprostiti ako se onaj Bobo Gica koji je na ušljivom spisku ipak popravi. Bore se u Magarećim godinama konviktaši i sa autoritetima ali i sa korupcijom, i na kraju pobijede. Gluho i daleko bilo…

Nema mjesta za moralne poruke u sistemu koji radi sve da bi taj moral uništio i zamijenio ga nekim drugim, novim moralom. Mijenjamo istinske moralne poruke za vjernički, robovski moral. Živimo stvarnost gdje je popiti pivu u toku ramazana ili ne doći nedjeljom u crkvu daleko gori grijeh nego izdati prijatelja. O prevarama da ne pričamo. Varamo državu, varamo prijatelje, prevarimo i partnera kad god nam se za to pruži prilika. Kupljene diplome, prepisani magistrati i doktorati, sve je to dio svijeta u kome nema mjesta za sistem vrijednosti kakav živi u Brankovoj bašti, između međeda i leptirova.

P.S.

Imam kćerku, rođenu Norvežanku od 13 godina, koja se junački hrve sa čitanjem Magarećih godina. Na ćirilici. Jer je to sama izabrala. Ne treba djecu siliti, samo ih treba uputiti, dalje se sami snalaze.

22.02.2019.

AMERIČKI KONGRESMEN CHRIS SMITH PROGLAŠEN POČASNIM GRAĐANINOM SARAJEVA

Prijatelj u najtežim vremenima : Američki kongresmen Chris Smith proglašen počasnim građaninom Sarajeva

Gradsko vijeće titulu počasnog građanina dodijelilo je i srbijanskoj glumici Mirjani Karanović te, posthumno, hrvatskom tenoru i diplomati Krunoslavu Cigoju.

U Odluci o priznanjima i nagradi Grada Sarajeva je propisano o, između ostalog, da se „Počasnim građaninom” može proglasiti građanin Bosne i Hercegovine koji se naročito istakao u razvoju i promociji Grada, unaprijeđenju međunarodne saradnje i očuvanju mira u zemlji i inostanstvu, te strani državljanin koji je ostvario naročit doprinos razvoju i afirmaciji Grada, te razvoju međunarodnih i međuljudskih odnosa, na načelima solidarnosti, demokratičnosti, humanosti i tolerancije među ljudima.

Glas Amerike navodi da je u prijedlogu  za titulu počasnog građanina Sarajeva naveden angažman kongresmena Smitha u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, gdje stoji da je bio jedan od glavnih zagovornika ukidanja embarga na oružje za BiH, da je skretao pažnju američke javnosti na opsadu Sarajeva te aktivno učestvovao u radu Helsinške komisije u SAD.

Navedeno je da je nakon rata djelovao u cilju obilježavanja srebreničkog genocida i suprostavljao se njegovom negiranju.

Kongresmen Chris Smith od 2007. godine vodi i klub prijatelja BiH u američkom kongresu.

Radi se o američkom političaru koji trenutno služi svoj dvadeseti mandat kao predstavnik četvrtog distrikta New Jersy-ja. Član je Republikanske partije, a služi od 1981. godine.

Karijeru je izgradio na polju ljudskih prava a značajno je uticao i na legislativu koja se tiče trgovine ljudima i ljudskih prava u misijama u drugim zemljama.

22.02.2019.

RAT NIJE REALAN, ALI JE JUNCKEROV APEL ZA INTEGRACIJU REGIONA U EU IZVRSTAN

Rat nije realan, ali je Junckerov apel za integraciju regiona u EU izvrstan

Rat nije realan, ali je Junckerov apel za integraciju regiona u EU izvrstan
Zemlje zapadnog Balkana trebaju imati stvarnu perspektivu članstva u Evropskoj uniji jer u suprotnom postoji rizik od povratka u devedesete godine prošlog stoljeća, izjavio je u srijedu u Briselu predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker.

Novinar i publicista iz Zagreba Boris Rašeta smatra da nije realno očekivati neke sukobe na ovom prostoru.
 
"Mislim da rat ili neki sukobi u dogledno vrijeme nisu realni, ali mi se Junckerov apel za integraciju cijelog regiona u EU čini izvrstan", kazao je za Vijesti.ba Boris Rašeta.
 
Rašeta dodaje da kada bi bilo političke snage da se to doista provede, a provest će se za zakašnjenjem, jer je to trebalo provesti davno, puno stvari bi se riješilo samo po sebi. 
 
"Otvorila bi se tržišta, skinule bi se carinske prepreke, osjetio bi se protok ljudi, roba, ideja na ovom prostoru koji i ovako i onako su suštinski integrirani. Te prepreke su ne samo štetne, nego i neprirodne. Mislim da su najdelikatnije opasnosti na Kosovu, Makedoniji, a pretpostavljam i u BiH, ipak, izbjegnute i da je ta vrsta opasnosti o kojoj Juncker govori daleka", kaže Rašeta.
 
Rašeta dodaje kako postoji i određena odgovornost EU za sporost u EU integracijama regiona i slaže se sa tvrdnjama da su zemlje poput Bugarske ili Rumunije primljene u EU u trenutku kada su bile u lošijoj političkoj situaciji nego BiH ili neke druge zemlje regiona.
 
"Prilično sam siguran da su bile u lošijoj situaciji. Bugarska i Rumunija su primljene iz geopolitičkih razloga, zato što je to u tom trenutku odgovaralo idejama širenja NATO-a i nekim drugim geopolitičkim interesima. Pokazalo se s druge strane, kad vi neku zemlju stavite pred rigorozne uvjete, Hrvatska je bila pred njima, Srbija je to sad, ona te uvjete naizgled zadovolji, ali čim uđe u EU, na iste te uvjete zaboravi i vrati se svojim starim praksama", mišljenja je Rašeta.
 
On smatra kako bi za BiH bilo izvanredno korisno da uđe u EU i time bi mnogi od unutrašnjih problema bili smanjeni na neki način, jer bi to sasvim sigurno koristilo i bh. ekonomiji, turizmu, vjerovatno bi bilo niz blagodati. 
 
"Međutim, očito je da veliki međunarodni igrači, prije svega najveće sile - SAD, Rusija, Turska, jednim dijelom i Njemačka - namjerno BiH drže prostorom na kojem uvijek odvaguju snage. Toj se državi ne da završetak baš iz razloga da bi neprestano mogla služiti kao poligon za realizaciju nekih viših interesa koji sa samom BiH i njenim narodima nemaju zapravo nikakve veze", ističe naš sagovornik.
 
Rašeta smatra da ne treba previše očekivati od izbora za Evropski parlament, koji će biti održani u maju, kada je u pitanju ubrzanje pristupanja EU BiH i drugih zemalja.
 
"Mislim da će se, ako se nešto bude mijenjalo, mijenjati na gore. Ova Junckerova perspektiva izrazito je idealistička i izrazito je dobronamjerna. Ali odnos snaga u Evropi je takav da jačaju snage koje su za izolacionizam, zemlje Višegradske skupine koje su konzervativnije očito su u prevazi. Lideri poput  Orbana, pokret poput AfD-a u Njemačkoj, jačaju, tako da ne vjerujem da će biti bolje", potcrtava Rašeta.
 
On dodaje kako u Evropi ionako u zadnjih sedam, osam godina, od recesije postoji zamor u proširenju. 
 
"Sada postoje veliki problemi, koji će nastati sa Brexitom, koji mogu biti neslućeno veliki, tako da ne vjerujem da se u tom smislu šanse za brzu integraciju cijele ove regije u EU povećavaju. Naprotiv, mislim da se smanjuju", zaključio je Boris Rašeta u razgovoru za Vijesti.ba.

 

(Vijesti.ba)











22.02.2019.

NEMA USTUPKA OKO NATO PUTA, NIJE ZAKON "ŠVEDSKI STO"

Nema ustupaka oko NATO puta, nije zakon "švedski sto"

Nema ustupaka oko NATO puta, nije zakon
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović danas je na upit novinara, komentarisao izjavu zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH Nebojše Radmanovića, koji je rekao da ako SDA nastavi insistirati na NATO putu BiH, neće biti ni formirano Vijeće ministara.

- Mi insistiramo na Ustavu i vladavini zakona, a to znači i Zakona o odbrani. Ne možemo mi to tako kao na "švedskom stolu" birati - ovo hoćemo, ovo nećemo. Prema tome, mi očekujemo da potencijalni mandatar, gospodin Tegeltija ili već koga SNSD predloži da program rada, i očekujemo da ne bude s njihove strane uslovljavanja, da ovaj problem koji su oni napravili, ne mi, na neki način riješe. Da nađu izlaz iz ove situacije, kako bismo mogli podići ruku za kandidata iz SNSD-a. Dakle, samo Ustav i vladavina zakona, ni više ni manje - poručio je Izetbegović.

Na pitanje šta će se desiti ukoliko pozicije ostanu onakve kakve i jesu kada je u pitanju imenovanje mandatara za sastav Vijeća ministara, Izetbegović je odgovorio:

"Dakle, preostaje da mi popustimo. Mi ništa ne insistiramo, izuzev da se držimo Ustava i zakona. Druga strana insistira da se nešto popusti, da se nešto promijeni, da bude po njihovom. Mi ne insistiramo da bude po našem, mi insistiramo da bude po zakonu i Ustavu.  I očekujemo da oni koji su proizveli ovaj problem da ga i riješe, da nađu neki izlaz iz ove situacije, da se taj čvor raspetlja".

Na pitanje šta će se desiti ukoliko pozicije ostanu onakve kakve i jesu kada je u pitanju imenovanje mandatara za sastav Vijeća ministara, Izetbegović je odgovorio:

"Dakle, preostaje da mi popustimo. Mi ništa ne insistiramo, izuzev da se držimo Ustava i zakona. Druga strana insistira da se nešto popusti, da se nešto promijeni, da bude po njihovom. Mi ne insistiramo da bude po našem, mi insistiramo da bude po zakonu i Ustavu.  I očekujemo da oni koji su proizveli ovaj problem da ga i riješe, da nađu neki izlaz iz ove situacije, da se taj čvor raspetlja".

Pitanje za Izetbegovića bilo je i kako misli da će funkcionisati vlast u naredne četiri godine, kada se već na startu ne mogu da dogovore (oko NATO-a).

- Pa, mi ne možemo da se dogovorimo sa SNSD-om, zato što su ljudi odlučili da daju ultimatum, da mi moramo da popustimo, da se odustaje od onoga što je zakon. Kako da uopšte vodimo državu, kako da stabiliziramo stvari u njoj ako se ne poštuju Ustav, vladavina zakona, presude sudova, domaćih i inostranih - recimo Haškog tribunala - istakao je Izetbegović.

Naveo je kako očekuje da se poštuju te bazične stvari, koje su aksiomi u politici.

- I u ovoj zemlji bi tada sve bilo uredu, čak i u ovako kompleksnoj i na ovakav način struktuiranoj. Šta se od nas očekuje? Da prihvatimo da haške presude nisu uredu? Da se prihvati da se izvrši supremacija entiteta nad državom, i to u onome što nije nadležnost entiteta? Da zaboravimo koji su zakoni doneseni? Dakle, takvi se ustupci sa strane SDA očekuju. Mi takve ustupke nećemo napraviti. Imamo Vijeće ministara, spremni smo da imamo i novo Vijeće ministara, da dignemo ruku za mandatara iz SNSD-a pod ovim prostim uslovima - poštovati ove tri stvari koje su aksiomi - naglasio je Izetbegović.

(Vijesti.ba)











22.02.2019.

AMATERSKI ČLANOVI KOMISIJI ZA PREISPITIVANJE SREBRENIČKOG GENOCIDA MOGU ODGOVARATI KRIVIČNO

Direktor IFIMES-a Zijad Bećirović : Članovi komisije za preispitivanje srebreničkog genocida mogu odgovarati krivično

Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane Zijad Bećirović rekao je da članovi komisija koje je osnovala Vlada Republike Srpske, entiteta u Bosni i Hercegovini, kako bi preispitali činjenice o srebreničkom genocidu mogu krivično odgovara zbog učešća u takvim komisijama, jer je revizionizam kažnjivo djelo.

“Radi se o nezakonitim potezima, koji su podložni krivičnoj odgovornosti”, rekao je u Bećirović u “Političkom magazinu” na BHT1. On je podsjetio da Bosna i Hercegovina nema zakon koji bi zabranio negiranje genocida, ali da postoje države koje su, kako je rekao, proglasile univerzalnu nadležnost kada je u pitanju negiranje genocida, poput Savezne Republike Njemačke.

“Oni koji su imenovani u te komisije, i koji pokušavaju da urade reviziju međunarodnih presuda, protiv njih mogu biti pokrenuti postupci u državama koje imaju takve zakone”, rekao je Bećirović.

NAP javlja da Vlada bh. entiteta Republika Srpska negira presude Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu kao i presudu Međunarodnog suda pravde da je u Srebrenici počinjen genocid nad Bošnjacima srebreničke regije u julu 1995. godine, nakon čega je početkom februara ta vlada osnovala “Komisiju za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu od 1991. do 1995. godine” i “Komisiju za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992-1995. godina.”

Entitetski ministar pravde Anton Kasipović rekao je da se “ekspertskim radom želi doći do relevantnih podataka i činjenica o stradanju u Srebrenici i Sarajevu.” 

Članovi komisija dolaze iz 12 zemalja. Predsjedavajući Komisije za Srebrenicu je Gideon Grajf, a za Sarajevo stručnjak iz Izraela Rafel Izraeli, profesor na Jevrejskom univerzitetu.
Komisija za Sarajevo imati sedam članova, a za Srebrenicu devet, a konstitutivne sjednice ovih komisija biti održane u martu ili početkom aprila. 

Osim Grajfa, članovi Komisije za Srebrenicu su Adenrelo Sinaba iz Nigerije, Jukiosa Japa, Rodžer Bajat iz Australije, Zeng Ji iz Kine, Đuzepe Zakarija iz Italije, Markus Golbarh iz Njemačke, Lorens Almarfrens iz SAD i Marija Đurić iz Srbije. 

Članovi Komisije za Sarajevo, osim Izraelija, su Volter Manusek iz Austrije, Darko Tanasković iz Srbije, Lorens Almarfrens, Đuzepe Zakarija, Viktor Bezučenko iz Rusije i Patrih Bario. 
Eksperti upozoravaju da niti jedna komisija ne može osporiti presudu međunarodnih sudova, dok Bećirović smatra da članovi novoosnovanih komisija mogu i krivično odgovarati zbog preispitivanja tih presuda.

21.02.2019.

MATERNJI JEZIK KOJI DIJELI BiH

21.02.2019.

AMNESTI INTERNATIONAL: ZAKONI ZA UŠUTKIVANJE NEVLADINIH ORGANIZACIJA

21.02.2019.

DEMOKRATIJA NA VJEŠALIMA

21.02.2019.

VALENTIN INZKO PREDLAŽE BRISELU USLOVNI STATUS BiH KAO KANDIDATA ZA EU

.VALENTIN INZKO PREDLAŽE BRISELU USLOVNI STATUS BiH KAO KANDIDATA ZA EU



Valentin Inzko: Putin i Lavrov obavljaju svoj posao, ali neki zapadni političari ne rade svoj

Valentin Inzko: Putin i Lavrov obavljaju svoj posao, ali neki zapadni političari ne rade svoj
...................................

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko smatra da bi BiH treba dobiti uslovni kandidatski status za punopravno članstvo u Evropskoj uniji (EU).

"Moje mišljenje je da bi se trebao dobiti raniji kandidatski status i kasno članstvo, odnosno članstvo kada se ispune uslovi", izjavio je Inzko na konferenciji u Evropskom parlamentu o perspektivi Zapadnog Balkana.

On je ocijenio da je EU u posljednjih pet godina postigla veliki uspjeh u Bosni i Hercegovini, u kojoj je donedavno bilo nezamislivo da će se izraditi toliko veliki broj odgovora na upitnik Evropske komisije.

Inzko je naglasio da će test za nove bosanskohercegovačke vlasti biti da svojim djelovanjem pokažu iskrenu i snažnu opredijeljenost za evropski put BiH, koji "nije samo zajednički cilj političkih struktura, već i ambicija većine građana BiH".

Međutim, visoki predstavnik je istakao da u Bosni i Hercegovini postoje dvije realnosti: jedna u kojoj su političari posvećeni evropskoj budućnosti i druga u kojoj neki političari, koji se deklarišu da su proevropski, koriste nacionalističku retoriku i blokiraju funkcionisanje institucija kako bi "zadržali i konsolidovali moć".

"Ne koristi se samo retorika, već i konkretna djela poput glorifikacije ratnih zločinaca i omalovažavanje haških presuda", podvukao je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

Osvrćući se na ruski uticaj u određenom dijelu regiona, uključujući i jedan dio Bosne i Hercegovine, Inzko je podvukao da se mnoge stvari dešavaju upravo zbog pogrešnog pristupa evropskih političara.

S tim u vezi on je spomenuo da se ruski predsjednik Vladimir Putin sastao devet puta sa aktuelnim predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom dok je bio na čelu Republike Srpske, a ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov ga je primio tri puta u posljednjih 18 mjeseci.

"Oni (Putin i Lavrov) samo obavljaju svoj posao, ali neki zapadni političari ne rade svoj posao. Na primjer, bivši njemački ministar inostranih Sigmar Gabriel i njegov francuski kolega su posjetili Mali, ali nikad nisu bili u BiH", upozorio je Inzko.

Proširenje prema Zapadnom Balkanu je, prema Inzku, "egoistički interes" EU, jer samo tako se može kontrolisati organizovani kriminal u regionu, a koji se odražava i na države članice Unije.

21.02.2019.

OSTAJE LI BiH BEZ RADNIKA ZBOG MASOVNIH ODLAZAKA?

21.02.2019.

VIVA I'ISTRIA CROATA!

21.02.2019.

KRAJ FINANCIJSKE BLOKADE FEDERACIJE BiH

21.02.2019.

IZ EU PORUČUJU: 'DA' EVROPEIZACIJI BiH, ALI 'NE' BALKANIZACIJI EU

Iz EU poručuju: 'Da' evropeizaciji BiH, ali 'ne' balkanizaciji EU

Iz EU poručuju: 'Da' evropeizaciji BiH, ali 'ne' balkanizaciji EU
Sa pet mjeseci zakašnjenja, odgovori na 655 dodatnih pitanja Evropske komisije na bosanskom, srpskom, hrvatskom i engleskom jeziku trenutno su na usvajanju na ukupno 14 nivoa izvršne vlasti u BiH: na Vijeću ministara, dvije entitetske vlade, deset kantonalnih i na Vladi Distrikta Brčko. Već sama ta činjenica dovoljno govori o težini puta kojim se dolazi do jednoglasnosti u BiH, na čemu EU godinama već toliko insistira, kazao je za Vijesti.ba Zekerijah Smajić, dugogodišnji dopisnik iz Brisela i ekspert za evropske politike i proces proširenja EU.

Smajić dodaje kako to govori i o složenosti i nefunkcionalnosti bh. države kao hipotetičke buduće članice Evropske unije koja, ovakvu kakva je danas u statusu poluprotektorata, i da hoće EU ne može primiti u svoje redove, jer je zadnjih godina iz EU nebrojeno puta rečeno 'da' evropeizaciji Bosne i Hercegovine, ali 'ne' balkanizaciji Evropske unije.  

„Integralnu verziju odgovora na dopunska pitanja zvaničnog Brisela, Direkcija za evropske integracije BiH dostavila je vladama na potvrdu u prošli petak nakon što je zajedničko tijelo za koordinaciju aktivnosti procesa evropskih integracija, tzv. Mehanizam koordinacije, dalo saglasnost na sve dopunske odgovore“, kaže Smajić.

On dodaje kako je, imajući u vidu složenost ustavne organizacije BiH logično da se najviše dodatnih pitanja odnosilo na političke kriterije (106), dok je tri puta manje dodatnih pitanja postavljeno u vezi s ekonomskim kriterijima.

„To je jako loša poruka za zemlju i njene građane jer se i na ovaj način potvrđuje da je u BiH politika sve, a ono od čega se živi, razvija i napreduje - ekonomija, i dalje je na periferiji. Još bi više trebalo da zabrinjava činjenica da je iz poglavlja 24. (Pravda, sloboda i sigurnost) postavljeno također približno trećina (36) dodatnih pitanja, iako je svakom građaninu BiH poznato da ni pravda, ni sloboda ni osobna sigurnost nisu ni približno na nivou na kakvom su u zemaljama članicama EU“, smatra naš sagovornik.

Smajić je mišljenja da bi, ukoliko stručne službe Evropske komisije većinu dostavljenih odgovora na dopunska pitanja ocijene vjerodostojnim, tačnim i pouzdanim, to mogao biti vrlo važan korak u procesu uspostavljanja kredibilnog odnosa bh. vlasti prema institucijama EU. To bi moglo biti od suštinske važnosti prilikom pripreme Mišljenja Evropske komisije (Avis) i konačnog odlučivanja o kandidatskom statusu za Bosnu i Hercegovinu početkom jeseni.

„Priprema odgovora na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije dio je cjelokupnog procesa koji ima za cilj pripremu mišljenja o zahtjevu za članstvo BiH u EU, a u kojem će Evropska komisija dati detaljnu analizu stanja u državi i ocjenu spremnosti da se pređe u narednu fazu odnosa s Evropskom unijom“, navodi Smajić.

Smajić kaže kako je prvi naredni korak službeno dostavljanje engleske verzije dopunskih odgovora Evropskoj komisiji čime bi obaveze BiH prema Upitniku iz decembra 2016. godine bile ispunjene.

„Nakon toga na potezu je Evropska komisija koja na bazi 3.242 odgovora od 28. februara prošle godine i ovih 655 dopunskih odgovora, treba da sačini cjelovitu analizu stanja u BiH i na temelju toga pripremi mišljenje o pripremljenosti BiH za novu fazu odnosa s Evropskom unijom. Na čelu tog procesa je Direktorat za proširenje (DGNEAR), a sektorsku analizu odgovora prave i sve druge službe u Briselu. Proces analize odgovora može trajati mjesecima“, navodi on.

Svoje pozitivno ili negativno mišljenje, dodaje Smajić, Komisija dostavlja Evropskom parlamentu (na razmatranje) i Vijeću EU (na odlučivanje).

„Vijeće EU (najčešće za opšte poslove) će razmotriti mišljenje Komisije i po principu jednoglasnosti u odlučivanju, donijeti zaključak (koji, također, može biti pozitivan ili negativan) o dodjeli kandidatskog statusa i početku pregovora o članstvu“, potcrtava on.

Ako je pozitivan, pojašnjava Zekerijah Smajić, zaključak Vijeća EU se nakon toga prosljeđuje Evropskom vijeću na novu šefova država ili vlada zemalja članica koje donosi političku odluku o kandidatskom statusu i otvaranju pristupnih pregovora.

„Evropsko vijeće, dakle, ima konačnu riječ kada se radi o proširenju Evropske unije uključujući dodjelu statusa kandidata i početak pristupnih pregovora s nekom od potencijalnih budućih članica Evropske unije“, ističe on.

Smajić na kraju pojašnjava koja je završna faza u pregovorima.

„Po okončanju pregovora o svih 35 pregovaračkih poglavlja, Vijeće EU donosi jednoglasnu odluku o prijemu države u članstvo u EU i odobrava ugovor o pristupanju, a konačnu odluku o tome ponovo ima Evropsko vijeće. Evropski parlament većinom glasova daje saglasnost na ugovor o pristupanju u skladu sa članom 49. Ugovora o Evropskoj uniji“, zaključio je Zekerijah Smajić u razgovoru za Vijesti.ba.

H.LJ

(Vijesti.ba)














21.02.2019.

VALENTIN INZKO PREDLAŽE BRISELU USLOVNI STATUS BiH KAO KANDIDATA ZA EU

Inzko predlaže Briselu uslovni status BiH kao kandidata za EU

Inzko predlaže Briselu uslovni status BiH kao kandidata za EU
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko smatra da bi BiH trebala dobiti uslovni kandidatski status za punopravno članstvo u EU.

"Moje mišljenje je da bi se trebao dobiti raniji kandidatski status i kasno članstvo, odnosno članstvo kada se ispune uslovi", izjavio je Inzko na konferenciji u Evropskom parlamentu o perspektivi Zapadnog Balkana.

On je ocijenio da je EU u posljednjih pet godina postigla veliki uspjeh u Bosni i Hercegovini, u kojoj je donedavno bilo nezamislivo da će se izraditi toliko veliki broj odgovora na Upitnik Evropske komisije.

Inzko je naglasio da će test za nove bosanskohercegovačke vlasti biti da svojim djelovanjem pokažu iskrenu i snažnu opredijeljenost za evropski put BiH, koji "nije samo zajednički cilj političkih struktura, već i ambicija većine građana BiH".

Međutim, visoki predstavnik je istakao da u Bosni i Hercegovini postoje dvije realnosti: jedna u kojoj su političari posvećeni evropskoj budućnosti i druga u kojoj neki političari, koji se deklarišu da su proevropski, koriste nacionalističku retoriku i blokiraju funkcionisanje institucija kako bi "zadržali i konsolidovali moć".

"Ne koristi se samo retorika, već i konkretna djela poput glorifikacije ratnih zločinaca i omalovažavanje haških presuda", podvukao je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

Osvrćući se na ruski uticaj u određenom dijelu regiona, uključujući i jedan dio Bosne i Hercegovine, Inzko je podvukao da se mnoge stvari dešavaju upravo zbog pogrešnog pristupa evropskih političara.

S tim u vezi on je spomenuo da se ruski predsjednik Vladimir Putin sastao devet puta sa aktuelnim predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom dok je bio na čelu RS-a, a ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ga je primio tri puta u posljednjih 18 mjeseci.

"Oni (Putin i Lavrov) samo obavljaju svoj posao, ali neki zapadni političari ne rade svoj posao. Naprimjer, bivši njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel i njegov francuski kolega su posjetili Mali, ali nikad nisu bili u BiH", upozorio je Inzko.

Proširenje prema Zapadnom Balkanu je, prema Inzku, "egoistički interes" EU, jer samo tako se može kontrolisati organizovani kriminal u regionu, a koji se odražava i na države članice Unije.

(Vijesti.ba / Glas Amerike)









21.02.2019.

JEAN-CLAUDE JUNCKER: EVROPSKA PERSPEKTIVA ZAPADNOG BALKANA JE PITANJE RATA ILI MIRA

Juncker: Evropska perspektiva zapadnog Balkana je pitanje rata ili mira

Juncker: Evropska perspektiva zapadnog Balkana je pitanje rata ili mira
Zemlje zapadnog Balkana trebaju imati stvarnu perspektivu članstva u Evropskoj uniji jer u suprotnom postoji rizik od povratka u 90-te godine prošlog stoljeća, izjavio je u srijedu u Bruxellesu predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker.

Juncker je o perspektivi članstva tih zemalja razgovarao sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom.

"Ako te zemlje ne postanu članice EU-a riskiramo povratak u 90-te. Mislim da je to pitanje rata ili mira", rekao je Juncker na zajedničkoj konferenciji za novinare.

Pahor se, govoreći o evropskoj perspektivi zapadnog Balkana, posebno osvrnuo na Bosnu i Hercegovinu, koja je, kako kaže, slučaj "sui generis" i prema kojoj treba biti "suptilan", što ne znači da joj treba popuštati po pitanju ispunjavaja kriterija za eurpske integracije, prenosi Hina. 

Juncker, koji se na konferenciji za novinare pojavio s flasterom preko obraza, rekao je da želi naglasiti da se porezao jutros dok se brijao, kako se ne bi protumačilo "da mu je to napravila britanska premijerka Theresa May".

Odmah nakon sastanka s Pahorom, Juncker je primio britansku premijerku.

(Vijesti.ba / FENA)













20.02.2019.

LJUDSKA PRAVA, LJUDSKA NEPRAVDA

Ljudska prava, ljudska nepravda


Autor