Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

31.01.2019.

ŽELJKO KOMŠIĆ : PODRŽAĆEMO SDP KAKVA GOD ODLUKA BUDE, OPOZICIJA ILI VLAST

31.01.2019.

PROF. USTAVNOG PRAVA NURKO POBRIĆ: USTAVNI SUD BiH SADA JE DAO OVLASTI CIK-U, OHR NEĆE REAGOVATI

Ustavni sud sada je dao ovlasti CIK-u, OHR neće reagovati

Ustavni sud sada je dao ovlasti CIK-u, OHR neće reagovati
Profesor ustavnog prava Nurko Pobrić očekivao je da će se Ustavni sud BiH proglasiti nenadležnim u odnosu na apelaciju 27 poslanika SDA u Parlamentu FBiH, kojom je zatražena ocjena ustavnosti Uputstva CIK-a BiH o popuni federalnog Doma naroda.

"Ustavni sud je rekao da je Uputstvo CIK-a BiH provedbeni akt, a Ustavni sud BiH, prema Ustavu, nije nadležan da cijeni ustavnost provedbenih akata, već ustavnost zakona", napominje Pobrić u razgovoru za Vijesti.ba.
 
Podsjeća, međutim, da je Ustavni sud BiH u dosadašnjoj praksi cijenio ne samo ustavnost zakona, nego i drugih akata, poput Statuta Grada Mostara ili Statuta Grada Sarajeva.  
 
"Sud je u tim slučajevima kazao da je statut u suštini zakon u materijalnom smislu", dodaje on.
 
Ovaj pravi stručnjak mišljenja je da je današnja odluka Ustavnog suda BiH u ovom trenutku najoportunija. No, Ustavi sud je kazao kako Uputstvo CIK-a ostaje na stazi sve dok ga neko nadležno tijelo ne ospori.
 
"Ko je taj drugi organ, ja ne znam. Mislim da takvog organa nema i da se više ta odluka ne može preispitivati. Jednostavno, ona je u svakom pogledu konačna i primjenjiva", mišljenja je naš sagovornik. 
 
On podsjeća da Izborni zakon BiH ovlašćuje CIK BiH da nakon svakog popisa stanovništva utvrdi broj delegata iz kantonalnih skupština u Dom naroda FBiH.
 
"Bilo bi poželjno da se u Izbornom zakonu BiH ta formulacija izostavi ili drugačije uredi, jer smatram da CIK-u BiH ne bi trebalo davati takvu vrstu ovlaštenja, budući da se radi o upravnom organu, a odlučuje o vrlo važnim pitanjima. No, CIK BiH sada ima ovlašćenja prema Izbornom zakonu BiH i ta odredba do sada nije osporena", navodi Pobrić. 
 
Prema njegovim riječima, CIK BiH je u Uputstvu napravio kompromisno rješenje jer je ovim aktom naložio korištenje popisa iz 2013. godine kao osnov za raspodjelu mandata, ali i da se poštuje tzv princip 1/1/1, odnosno da iz svakog kantona dolazi najmanje po jedan delegat iz svakog naroda, ukoliko je izabran.
 
"Ustavni sud BiH nije ulazio u meritum, već je rekao da nije nadležan", podsjeća Pobrić. 
 
Imajući u vidu da je Uputrstvo CIK BiH u suprotnosti sa Ustavom FBiH, koji kaže da se popis iz 1991. godine koristi do implemetacije Aneksa VII, naš sagovornik se osvrnuo i na pitanje da li visoki predstavnik, kao vrhovni tumač Dejtonskog sporazuma, ima mandat da donese konačni sud o novonastaloj situaciji. 
 
"Teorijski, OHR bi mogao da to uradi. No, uvjeren sam da to neće učiniti, posebno zbog činjenice da se radi o odluci Suda. U pravnoj praksi je da čak i onaj ko ima izvandredna ovlaštenja, kao što ih ima visoki predstavnik, ne dira odluke sudova", zaključio je Pobrić.
 
 
(Vijesti.ba)












31.01.2019.

HDZ-U I SNSD-U PUNA KONTROLA DOMOVA NARODA NAKON ODLUKE USTAVNOG SUDA BiH

HDZ-u i SNSD-u puna kontrola domova naroda nakon oduke Ustavnog suda

HDZ-u i SNSD-u puna kontrola domova naroda nakon oduke Ustavnog suda
Ustavni sud Bosne i Hercegovine se na današnjoj sjednici proglasio nenadležnim za ocjenu ustavnosti Uputstva CIK-a BiH o načinu raspodjele mandata/popune Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.

Predsjednik suda Zlatko Knežević je pojasnio da Uputstvo CIK-a ostaje na stazi sve dok ga neko nadležno tijelo ne ospori.

"Ustavni sud ima određene nadležnosti po Ustavu i trudi se da naglasi da sve institucije rade svoj posao. Mi smo rekli da to nije naš nadležnost što znači da je CIK odradio svoj posao, ko će osporavavati dalje to nije na nama. Kao građanin mogu reći da kantoni trebaju dovršiti proceduru i da postupak formiranja vlasti treba privesti kraju", poručio je Knežević.

Prijedlog CIK-a u praksi znači da bi stranke okupljene oko HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH mogle imati 12 od ukupno 17 delegata, što će im omogućiti poptunu kontrolu nad ovim Domom.

Također, iz brojke od 12 delegata proizilazi da bi stranke okupljene oko HDZ-a BiH u državnom Domu naroda mogle imati 4 delegata. Kako državni Dom broji tri Kluba od po pet delegata, sasvim je moguće da HDZ i SNSD u dva kluba imaju po četiri, odnosno ukupno osam delegata što je prosta većina u Domu naroda BiH.  

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, koji je vrhovni tumač Dejtonskog sporazuma, u novembru je u intervjuu za Vijesti.ba poručio kako je stav OHR-a "u vezi Doma naroda Federacije i primjeni Ustava Federacije BiH, koji smo ponavljali u nekoliko navrata, uvijek je bio principijelan: do okončanja izborne reforme, Ustav Federacije BiH treba se primjenjivati u cijelosti, i kada se radi o popisu i kada se radi o takozvanom pravilu 1/1/1. Dozvoliti Izbornom zakonu BiH prvenstvo u odnosu na Ustav Federacije BiH, u dijelu koji se odnosi na sastav institucija Federacije, može imati vrlo ozbiljan utjecaju budućnosti".
 

(Vijesti.ba)




31.01.2019.

USTAVNI SUD BiH PROGLASIO SE NENADLEŽNIM ZA OCJENU USTAVNOSTI UPUSTVA CIK-A

Ustavni sud BiH proglasio se nenadležnim za ocjenu ustavnosti uputstva CIK-a

Ustavni sud BiH proglasio se nenadležnim za ocjenu ustavnosti uputstva CIK-a
Ustavni sud Bosne i Hercegovine se na današnjoj sjednici proglasio nenadležnim za ocjenu ustavnosti Uputstva Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIKBiH) o načinu raspodjele mandata/popune Doma naroda Parlamenta Federacije BiH po zahtjevu 27 poslanika SDA, kazao je Zlatko Knežević, predsjednik Ustavnog suda BiH, javlja N1.

U dnevni red plenarnog zasjedanja Ustavnog suda u čevrtak uvršten je predmet U-24-18, odnosno zahtjev 27 poslanika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH za ocjenu ustavnosti Uputstva o izmjeni i dopunama Uputstva o postupku provedbe posrednih izbora za tijela vlasti u Bosni i Hercegovini obuhvaćenih Izbornim zakonom BiH („Službeni glasnik BiH broj 91/18).

Tim zahtjevom osporen je akt koji je CIKBiH usvojio 18. decembra prošle godine, a kojim je predviđeno da se prilikom popune Doma naroda Federalnog parlamenta koristi popis stanovništva iz 2013. godine i princip 1/1/1 što podrazumijeva da će u tom domu biti najmanje jedan Bošnjak, jedan Srbin i jedan Hrvat iz svakog kantona, ukoliko budu izabrani.

Spomenuto CIK-ovo uputstvo izazvalo je burne reakcije predstavnika određenog broja političkih stranaka u BiH koje navode kako u Ustavu Federacije BiH jasno stoji da se u spomenutom procesu (popuni Doma naroda) može koristiti samo popis iz 1991. godine te smatraju kako osporeni akt (Uputstvo CIK-a BiH) vodi podjeli države na tri etničke jedinice.

Knežević je pojasnio da Uputstvo CIK-a ostaje na stazi sve dok ga neko nadležno tijelo ne ospori.

- Ustavni sud ima određene nadležnosti po Ustavu i trudi se da naglasi da sve institucije rade svoj posao. Mi smo rekli da to nije naš nadležnost što znači da je CIK odradio svoj posao, ko će osporavavati dalje to nije na nama. Kao građanin mogu reći da kantoni trebaju dovršiti proceduru i da postupak formiranja vlasti treba privesti kraju - poručio je Knežević.

Dodao je kako će Ustavni sud Bosne i Hercegovine na sljedećoj sjednici razmatrati zahtjev predsjedavajuće Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Borjane Krišto za ocjenu ustavnosti CIK-ovog uputstva.

- Taj će predmet biti u martu - kazao je Knežević.


(Vijesti.ba / FENA)

31.01.2019.

POVODI: NAŠE SMRTI U BOSNI

31.01.2019.

AMER ĐULIĆ: PROŠAO SAM PAKAO HERCEGBOSANSKIH LOGORA ALI NE MRZIM

31.01.2019.

HRVATSKA U RALJAMA HDZ-OVIH AFERA, SKANDALA, GAFOVA...

31.01.2019.

HUSKIĆ: TEŠKO DO KANDIDATSKOG STATUSA, HRVATSKA SVE MOŽE BLOKIRATI

Huskić: Teško do kandidatskog statusa, Hrvatska sve može blokirati

Huskić: Teško do kandidatskog statusa, Hrvatska sve može blokirati
Politički analitičar Adnan Huskić ocijenio je posjetu članova Predsjedništva BiH Briselu pozitivnom.

„Posjeta se može smatrati pozitivnom, jer je ovo prva zvanična posjeta ovog Predsjedništva BiH Briselu, jer se iz toga može isčitati da je EU važan strateški cilj i da oko toga očito postoji konsenzus“, kazao je Huskić za Vijesti.ba.

adnan-huskic
Adnan Huskić / Vijesti.ba

Kada je u pitanju neki okvirni plan za dobijanje kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU, Huskić kaže da mu to djeluje pomalo nerealno.

„Što se tiče najavljene dinamike vezano za dobijanje kandidatskog statusa, pošto ovdje sve uvijek nekako počiva na tim datumima, dok suština svega toga - nužne reforme, transformacija društva i države i svega onoga što je nužno da bi se u tom procesu napredovalo - sve nekako pada u drugi plan. Meni se naprosto ta priča oko novembra, imajući u vidu sve stvari koje se trenutno dešavaju, ne čini pretjerano realna, ali moguće je, ako se tehnički dio ovog procesa tretira na način na koji se treba tretirari, odnosno da mi dostavimo odgovore na pitanja iz Upitnika, da nam nakon tog pregleda Komisija da pozitivno mišljenje, da se poruči Vijeću Evrope da se BiH da kandidatski status, onda se mora sagledati i pogledati u kojoj jeri je trenutna konfiguracija u Vijeću naklonjena jednoj takvoj ideji, da se BiH da kandidatski status“, mišljenja je Huskić.

On je podsjetio na sličan primjer kada su u pitanju Makedonija i Albanija.

„Podsjećam, na julskom sastanku Vijeća, je isto tako bilo očekivano da će Vijeće dati Albaniji i Makedoniji, prvenstveno Makedoniji zbog svega što je urađeno vezano oko bilateralnog spora oko imena sa Grčkom, datum za otpočinjanje pregovora. Međutim, to je izostalo, jer su pojedine države smatrale da su nužne dalje reforme, ali suština priče jeste da ne možemo nužno očekivati, posebno nakon izbora u maju 2019. godine sa novom konfiguracijom u Evropskom parlamentu, sa novom Evropskom komisijom, teško da možemo očekivati da će nam sve stvari biti naklonjene, ako uopšte možemo govoriti o naklonjenosti sada“, ističe on.

Huskić je naveo da je moguće da se pred BiH stave još neki dodatni zahtjevi zbog mogućnosti država članica da same blokiraju neke procese.

„Ako, recimo, dođe na Vijeće, čak i dovoljno brzo, pitanje kandidatskog statusa Bosne i Hercegovine, postoje određeni politički zahtjevi koji će se vjerovatno staviti pred BiH od strane Vijeća, a onda, šta ako se, recimo u svemu tome, vrlo agilna Hrvatska vanjska politika ponovo aktivira, pa traži da se neki dodatni uslovi stave, jer nemojte jednu stvar smetnuti s uma; pitanje proširenja ili politika proširenja je politika gdje još uvijek države suvereno vode glavnu riječ i gdje se traži mišljenje svih država da bi se određeni oproces otvorio. Što znači da Hrvatska može, ukoliko to bude htjela, i ukoliko to bude bitka koju je izabrala da vodi u Vijeću, može blokirati dobijanje kandidatskog statusa BiH i da se određeni politički zahtjevi koje je ona formulisala stave kao preduslov za daklje napredovanje“, smatra Huskić.

On dodaje kako se može desiti isto tako da neke države smatraju da ovo nije pravi momenat da se BiH dodijeli kandidatski status, ali da, recimo, i ako ga dobijemo, naredni korak sigurno će predstavljati jedna sterija određenih stvari koje treba završiti da bi se moglo dalje napredovati u procesu, a to je datum otpočinjanja prgovora.

„Ovdje je uvijek fokus na tome hoće li BiH dobiti kandidatski status, fokus je na tome jesmo li aktivirali sporazum o stabilizaciji i pidruživanju, zatim kad će ovo ili ono. Dakle, mi smo robovi datuma, i bojim se da smo u svemu tome marginalizirali činjenicu da mi kao društvo treba da prođemo kroz određenu transformaciju i ispunimo određene uslove, jer na kraju krajeva, mi želimo da se pridružimo tom ekskluzivnom klubu, a nije da oni po svaku cijenu žele da imaju nas unutra. Mi bi trebali mnogo više da radimo u tom smislu“, napominje Huskić.

Huskić se na kraju osvrnuo i na prijateljsko raspoloženje članova Predsjedništva BiH koje su pokazali tokom konferencija za medije i zajedničke večere u Briselu.

„Ne znam šta je ispod svega toga,  ali dobro je da ne pravimo ekscese i skandale na takvim mjestima, jer mi kao država ionako gotovo da i nemamo bilo kakav prihvatljiv rejting, nas niko ne gleda pretjerano ozbiljno, tako da oni i očekuju da će to uvijek da se pretvori u određenu vrstu cirkusa, i u tom smislu, eto koliko su nam spustili prag prihvatljivosti, da mi smatramo uspjehom to što se nisu „počapali“ za vratove na press konferenciji iloi na večeri“,kaže Huskić i zaključuje:

„Na stranu to koliko oni komuniciraju ovamo i u kolikoj se mjeri to manifestira u smislu političke borbe oko stavova u BiH, nužno je da članovi Predsjedništva komuniciraju i da, ako je to ikako moguće, imaju dobar lični odnos. Nama u BiH je naprosto to nasušna potreba. U tom smislu mi je drago da nije bilo, zamislite gdje nam je prag tolerancije, pravljenja nikakvog ekscesa i drago mi je da se BiH predstavlja kroz neki jedinstven stav članova Predsjedništva“, zaključio je Adnan Huskić razgovor za Vijesti.ba.
 

(Vijesti.ba)













31.01.2019.

ALIEFENDIĆ: GRAĐANI TAOCI POLITIČKIH DOGOVARANJA, SVE OVISI SAMO O LIDIJI BRADARI

Aliefendić: Građani taoci političkih dogovaranja, sve ovisi samo o Bradari

Aliefendić: Građani taoci političkih dogovaranja, sve ovisi samo o Bradari
Klub Bošnjaka u federalnom Domu naroda prije dva dana predsjedavajućoj Doma Lidiji Bradara uputio je zahtjev za sazivanje vanredne sjednice na kojoj bi bio razmatran Prijedlog budžeta za 2019. godinu.

O ovoj inicijativi, iza koje stoje svi delegati u Klubu Bošnjaka, Bradara bi se trebala izjasniti najdalje za 12 dana. Nakon toga, stvari u svoje ruke može uzeti jedan od dvojice dopredsjedavajućih. A to bi u ovom slučaju bio Jasenko Tufekčić, koji bi nakon isteka pomenutog roka, u narednih sedam dana imao pravo zakazati sjednicu.

No, sjednica bi se mogla desiti i ranije, naravno ako bi se na takvo što odlučila sama Bradara. A na to bi je mogle ponukati i konsultacije, za koje će dobiti poziv u narednih dan-dva. Inicirat će ih novoizabrani predsjednik Kluba Bošnjaka Almedin Aliefendić.

U razgovoru za Vijesti.ba, Aliefendić ističe kako je optimističan da će do tih konsultacija i doći, ali poručuje da ipak sve ovisi samo o Bradari.

- Mi i od ranije, s obzirom na to da smo kolege u Domu naroda protekle četiri godine, imamo vrlo korektan odnos. Naša međusobna komunikacija je na nekakvom normalnom nivou i nadam se da ću od nje dobiti pozitivan odgovor - govori Aliefendić.

Ukoliko do tog sastanka dođe, nastavlja naš sagovornik, trebalo bi biti poznato da li će dinamika oko zakazivanja vanredne sjednice ići onako kako to predviđa Poslovnik ili će eventualno predsjedavajuća ubrzati aktivnosti i zakazati je čim prije.

- Ponavljam, sve zavisi od njenih obaveza. Ja sam zaista spreman da se ovim problemom bavimo 24 sata kako bismo pronašli adekvatno rješenje - dodaje Aliefendić.

Podsjeća da su delegati Kluba Bošnjaka u svojoj inicijativi predložili da se na dnevnom redu vanredne sjednice, osim Prijedloga budžeta za 2019., nađu i Prijedlog zakona o izvršenju budžeta, Prijedlog zakona o dopuni Zakona o budžetima u FBiH i prijedlozi odluka o odobravanju finansijskih planova Federalnog zavoda za zapošljavanje, Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje i Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja.

- Svi delegati pokazali su spremnost da se uključe u rješavanje ovog problema. Mi smo postupili odgovorno i želimo da građani ne budu taoci političkih dogovaranja oko formiranja vlasti - naglašava Aliefendić.

Posebno potcrtava neophodnost donošenja izmjena i dopuna Zakona o budžetima FBiH kojim bi se regulisalo finansiranje Grada Mostara.

- Praksa je, obzirom da iz već poznatih razloga u Mostaru nema izbora, da svake godine Parlament FBiH ide s izmjenama i dopunama Zakona o budžetima kako bi se omogućilo koliko-toliko normalno funkcionisanje Grada Mostara - navodi Aliefendić.

Na naše pitanje hoće li se obistiniti strahovanja da će 1. februara nastupiti finansijski kolaps u većem bh. entitetu, Aliefendić ističe da se, s obzirom na to da iz federalnog budžeta isplate prema određenim kategorijama ne idu odmah od prvog dana februara, nada kako ipak do takvog ishoda ne bi trebalo doći.

- Upravo iz tog razloga, kao predsjednik Kluba Bošnjaka, i namjeravam zatražiti konsultativni sastanak s Bradarom kako bismo našli najbolje moguće rješenje da građani ne bi trpili i da ne bi došlo do kolapsa o kojem govorite - zaključuje Aliefendić u razgovoru za Vijesti.ba.


D.K.

(Vijesti.ba)









31.01.2019.

KURT BASSUEER: NEKI KRUGOVI U EU I SAD LOBIRAJU ZA PODJELU BiH I KOSOVA

Bassuener: Neki krugovi u EU i SAD lobiraju za podjelu BiH i Kosova

Bassuener: Neki krugovi u EU i SAD lobiraju za podjelu BiH i Kosova
Analitičar Vijeća za demokratizaciju politike iz SAD-a Kurt Bassuener kazao je za Vijesti.ba kako misli da se provodi lobiranje na podjeli BiH i Kosova, o kojem je prije nekoliko dana govorio Vuk Jeremić, ali da to još uvijek ne može dokazati javno dostupnom dokumentacijom.

"Jasno je da vlada RS-a i SNSD lobiraju u Washingtonu u ime Dodika i vjerovatno i u Evropi. Međutim, budući da EU i nijedna država članica EU nema paralelni sistem dokumentiranja onih koji zastupaju strane službene interese, to je teže promatrati“, kaže Bassuener.

Ovaj analitičar je mišljenja kako „Dodik vjeruje da bi podjela Kosova (jer bi to zapravo bila "razmjena teritorija", sumnjam da bi ijedan značajan teritorij išao u drugom smjeru) dao veću mogućnost za nezavisnost RS ili za apsorpciju u Srbiju“.

„Činjenica da i Mogherinijeva EEAS (Evropska služba za vanjsko djelovanje) i Trumpova administracija podržavaju Vučićevu inicijativu i razgovore s Tačijem o tome, daje razloge za nadu i Banja Luci i Beogradu“, ističe Bassuener.

On dalje navodi da zbog nedostatka usklađenog protivljenja onih koji vjeruju da je to duboko destabilizirajuće, posebno u Njemačkoj, ovi pokušaji će se nastaviti.

„Kao rezultat toga, sve neispunje agende na Balkanu, a ima ih mnogo, dobit će vjetar u jedra. To je inherentno opasno, budući da se BiH ne može raspasti bez izrazitog nasilja“, kaže Bassuener.

Dodaje kako se kao Amerikanac, stidi trenutne američke politike, ali da nije iznenađen, s obzirom na to da je sam predsjednik prigrlio nacionalizam.

„Razumijem da većina zemalja članica EU, uključujući i one koje ne priznaju Kosovo, smatraju podjelu Kosova opasnom, lošom idejom. Ali niko nije glasan kao kancelarka Merkel. To se mora promijeniti ako se to želi spriječiti. Njemačka treba posvetiti ozbiljne diplomatske napore u tom cilju. Bilo bi dobro da iz Bundestaga dođe jasna poruka da Srbija nema šanse (Zero chance) za ulazak u EU bez priznavanja Kosova u njegovim sadašnjim granicama“, kaže Bassuener.

Bassuener zaključuje kako bi neka međustranačka rezolucija koja bi poslala takvu poruku pomogla u riješavanju tog pitanja, kako s Beogradom, tako i s partnerima iz EU, na sličan način kako je odgovornost za ratne zločine bila od koristi za politički spektar u Holandiji prije desetak godina.
 

H.LJ

(Vijesti.ba)












Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
66053241

Powered by Blogger.ba