Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

30.01.2019.

SAOPĆENJE SDA: "PASIVNOST OHR-A I PIC-A OTVARA PROSTOR ZA NOVI ZAMAH SEPARATISTIČKIM AKTIVNOSTIMA, STANJE APARTHEJDA JE KRAJNJE NEDOPUSTIVO"

SAOPĆENJE SDA: "Pasivnost OHR-a i PIC-a otvara prostor za novi zamah separatističkim aktivnostima, stanje aparthejda je..."

"... krajnje nedopustivo"



SAOPĆENJE SDA: 'Pasivnost OHR-a i PIC-a otvara prostor za novi zamah separatističkim aktivnostima, stanje aparthejda je...'






SDA smatra da je u jučerašnjoj izjavi Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, nakon vanredne sjednice, ostvaren određen napredak u razumijevanju stanja u Bosni i Hercegovini, ali da PIC ponovo nije smogao snage da kaže istinu do kraja i da poduzme konkretne mjere, na koje ih obavezuje njihov mandat.

„Ovakav odnos PIC-a, koji traje već deceniju, u kojem se odgovornost vještački raspoređuje po nepravednoj matrici ‘triju strana’ - omogućio je očuvanje sistematske diskriminacije Bošnjaka i Hrvata u bh. enitetu RS.

Krajnje je nedopustivo stanje aparthejda koje su uspostavile vlasti entiteta RS, i diskriminirajući odnos koji imaju prema pripadnicima drugih konstitutivnih naroda.

Nedopustivo i neodgovorno je što međunarodna zajednica uporno toleriše postojanje sistema koji je utemeljen na kršenju Ustava i ideji etničke superiornosti, tako da je većinskom srpskom narodu osiguran privilegiran status, a svima drugima su uskraćena osnovna prava i izloženi su diskriminaciji i poniženju,“ saopćeno je iz SDA.

„Pasivnost i neodlučnost OHR-a i PIC-a nažalost otvara prostor za novi zamah separatističkim i antidejtonskim aktivnostima, koje mogu odvesti Bosnu i Hercegovinu ali i cijeli region u stanje krize i neizvjesnosti.

Iskustvo pokazuje da 'oštre osude' i 'izražavanje zabrinutosti' nisu dovoljne i da samo ohrabruju destruktivne sile, koje nasrću na ustavni poredak i ugrožavaju mir u Bosni i Hercegovini.

OHR i PIC se moraju pokrenuti i na vrijeme ispuniti obaveze iz mandata koji im je povjeren, spriječiti diskriminaciju i zaustaviti nasrtaje na Bosnu i Hercegovinu i sve očiglednije ugrožavanje mira", zaključili su iz te stranke, prenosi NAP.

(NAP)

30.01.2019.

VIJEĆE ZA IMLEMENTACIJU MIRA VIDI CJELINU PROBLEMA BiH

30.01.2019.

BRISEL UJEDINIO BiH

30.01.2019.

ELI TAUBER O ČOVIĆEVOM PIJETETU ŽRTVAMA HOLOKAUSTA: "NEKA PRVO UKINE ULICE USTAŠKIH IDEOLOGA"

ELI TAUBER O ČOVIĆEVOM PIJETETU ŽRTVAMA HOLOKAUSTA: "Neka prvo ukine ulice ustaških ideologa"

Svima kao opomena - da se više nikad ne ponovi, napisao je na Twitteru predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, uz fotografiju Zagrebačke katedrale koja je porukama mira obilježila 27. januar, Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta.


ELI TAUBER O ČOVIĆEVOM PIJETETU ŽRTVAMA HOLOKAUSTA: 'Neka prvo ukine ulice ustaških ideologa'









...................

„U društvu s gradonačelnikom grada Zagreba Milanom Bandićem i mons. Zlatkom Korenom ispred Zagrebačke katedrale. Na njoj je snažna poruka sjećanja na nevine ljudske žrtve nacističke ideologije i režima. Svima kao opomena - da se više nikad ne ponovi“, napisao je Čović.

Historičar Eli Tauber pak misli da su takve poruke predsjednika HDZ-a nemoralne, odnosno da je prije obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta bilo potrebno "počistiti neke stvari u svojoj kući."

„Ne može jedan zločinac kakav je bio Jure Francetić, ustaški koljač, koji je pobio toliko Srba i Jevreja, imati svoje počasno mjesto ili počasnu ulicu“, rekao je dr. Tauber agenciji Patria, podsjećajući na mostarsku ulicu koja nosi naziv po tom pripadniku ustaškog pokreta, odgovoran za progone i pokolje Srba i Jevreja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini za vrijeme Drugog svjetskog rata.

„To je nespojivo sa pameću, sa moralom“, rekao je dr. Tauber.

U zapadnom dijelu Mostara jedna ulica nosi naziv po Mili Budaku, također pripadniku ustaškog pokreta. Nalazi se nepun kilometar od sjedišta HDZ-a Bosne i Hercegovine, gdje je Čovićev središnji ured.

„Nažalost, lijeve stranke, ili stranke centara nisu učinile ništa da spriječe davanje imena ulica po takvim i sličnim ideolozima, kojih danas imamo na prostoru cijele Bosne i Hercegovine“, rekao je Tauber.

„Čitav svijet se bori da uništi sve što je u vezi sa fašizom, a mi dozvoljavamo da nam na mala vrata ulaze ljudi koji su po svojim moralnim kvalitetama trebali biti potpuno izbrisani kao da nisu ni postojali“, zaključio je dr. Tauber.

(NAP/SB)

30.01.2019.

ZAKAŠNJELI ISKORAK ZAGREBAČKOG NADBISKUPA

30.01.2019.

NEGIRANJE PRESUDA O RATNIM ZLOČINIMA, SKUPO ĆEMO PLATITI

Bahtijar: Negiranje presuda o ratnim zločinima ćemo skupo platiti

Svijeće za ratnog zločinca Slobodana Praljka koji se ubio na izricanju presude u Haškom tribunalu 29. novembra 2017. godine.

Svijeće za ratnog zločinca Slobodana Praljka koji se ubio na izricanju presude u Haškom tribunalu 29. novembra 2017. godine.
................................


Amer Bahtijar, novinar mostarskog portala tačno.net, za 'Zašto?‘ komentariše Deklaracija Hrvatskog narodnog sabora (HNS )kojom se 'odbacuje‘ presuda Haškog tribunala protiv šestorice političkh, vojnih i policijskih lidera bosanskih Hrvata za ratne zločine i nedostatak reakcije domaćih vlasti i međunarodnih organizacija.

Dogovor

Iskren da budem, nisam iznenađen stavom HNS-a koji je u biti skup Hrvatske demokratske zajednice i nekoliko satelitskih stranaka, ali sam iznenađen izostankom reakcije kako domaćih političkih stranka, tako i međunarodne zajednice, ma šta to bila međunarodna zajednica danas.

Mislim da potcjenjujemo taj problem, to jeste potcjenjujemo problem negiranja ratnih zločina.

Zašto? Zato što će nam se to vratiti ali na vrlo ozbiljan način. Mi ne možemo ići u budućnost praveći se da se ništa nije dogodilo.

Kako se mi možemo dogovoriti oko prošlosti?

Možemo se dogovoriti samo na jedan način, a to je da prihvatimo presude stranih i domaćih sudova, da li vam se to sviđalo ili ne, to je potpuno nebitno.

Polemika

a sam stav oko Haškog suda imao identičan ikada se radilo o slučaju 'Prlić i ostali' ili kada se radilo o prvostupanjskoj presudi Vojislavu Šešelju, kada je bio oslobođen.

Potpuno je nebitno šta mi mislimo, jer mi ako mislimo praviti nešto što bismo zvali zajednički život, u tom trenutku moramo poštovati presude međunaorodnih i domaćih sudova.

Meni se možda nisu lično svidjele neke presude Suda BiH, ali ja to prihvatam i uopšte ne želim polemisati.

Znači odluke sudova se moraju poštivati. E sada, pravo je pitanje zašto nije bilo reakcije.

Radikalna vizija

Prije nekoliko mjeseci smo čuli izjavu Evropskog parlamenta da će jedan od uvjeta Srbiji za pristup u Evropsku uniju biti da priznaju genocid u Srebrenici, što je bila ohrabrajuća stvar.

Da li će međunarodne organizacije domaćim političarima i Hrvatskoj i Srbiji postaviti taj uvjet, da ukoliko žele biti dio Evropske unije, evropske porodice, da prihvataju presude međunarodnh sudova?

Jer i Srbija i Hrvatska i BiH su članice Ujedinjenih nacija i obavezale su se da će prihvatiti presude haškog suda čije su Ujedinjene nacije osnivač.

Ja mislim da ukoliko strada istina o ratu u BiH, da će istovremeo stradati i istina o drugom svjetskom ratu.

Ukoliko dopustimo HDZ-u ili HNS-u ili bilo kojim drugim političkim strankama u BiH, srpskim ili hrvatskim ili bošnjačkim, da imaju vlastitu viziju prošlosti.

Dogodiće se vrlo brzo da će se vizija AfD-a ili drugih radikalnih njemačkih stranaka o Drugom svjetskom ratu biti samo jedan od legalnih istina o njemu.

Plan B

Mislim će cijena ignoriasanja istine o zadnjem ratu u BiH koju će Evropa platiti biti jako velika.

Utvrđivanje istine i kažnjavanje zločinaca je bio preduslov ne samo u u Evropi nakon drugog svjetskog rata, već gdje god imamo uspješne mirovne procese.

Pa u Africi u nekim zemljama gdje su bili strašni zločini, ono što su prvo riješili jeste to da su se dogovorili da su svi ljudi koji su na bilo koji način bili umiješani u zločine bili optuženi, osuđeni i priznali su istinu koja se dogodila.

Mislim da plan B ne postoji, dakle ne možemo apsolutno imati da nekome je Karadžić i Mladić heroj, a da u zgradi preko puta na Dobrinji je zločinac, da je u jednom dijelu grada Mostar Praljak heroj, a da je u drugom zločinac.

Jednostavno, to će rezultirati, bojim se, jako, jako teškim posljedicama jer msislim da bh. društva koja su sada podijeljena, da će biti još podijeljenija ukoliko se ne nađemo na tome da ono što je potvrdio Haški sud, ali što su potvrdili i domaći sudovi, prihvatimo kao ono oko čega se nećemo raspravljati.

30.01.2019.

ČLANOVI PREDSJEDNIŠTVA BiH U BRISELU

Članovi Predsjedništva u Briselu : Kandidatski status BiH u EU možda do kraja godine


Da je BiH specifičan i kompleksan slučaj u istoriji Evrope pokazalo se već na prvom koraku prve zvanične posjete novog Predsjedništva države sjedištu EU. Prilikom prvog sastanka šefica EU diplomatije Federika Mogerini pred kamerama se rukovala samo sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, dok su preostala dva člana Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović očigledno zbunjeni protokolom ostali da stoje u hodniku Evropske komisije.

DW javlja da je kasnije rukovanje moralo da bude ponovljeno, ovoga puta sa sva tri člana Predsjedništva BiH. Još jedna od “neobičnosti” ove posjete jeste i odsustvo zajedničkog predstavljanja medijima predstavnika BiH, ali i potpuno odsustvo obraćanja EU predstavnika što je neuobičajan slučaj za ovako visoku posjetu predstavnika jedne države Briselu.

U Evropskoj komisiji to su opravdali “gustom agendom” Visoke predstavnice Federike Mogerini i komesara Johanesa Hana. Evropska diplomatska služba  (EEAS) u pisanom saopštenju navodi da su članovi Predsjedništva BiH prilikom sastanka sa šeficom diplomatije EU pokazali zajedničku posvećenost  BiH na putu u EU dok je Mogerini naglasila da jednistvo Predsjedništva BiH može donijeti samo dobrobit BiH i njenim građanima.

“Uloga Predsjedništva BiH u smanjenju političkih tenzija i promociji pomirenja biće od ključnog značaja”, poruka je Federike Mogerini koju prenosi EEAS.

Evropski izvori dalje navode da su se Visoka predstavnica i članovi Predsjedništva BiH na prvom sastanku složili oko neophodnosti što bržeg formiranja Veća ministra i svih nivoa vlasti u entitetima kako bi se krenulo dalje u rješavanje mnogobrojnih izazova sa kojima se BiH suočava.

Glavna tema sastanka u Briselu bio je put BiH u Evropsku uniju, ali i političke prilike u BiH, prije svega proces formiranja vlasti.

Glavna tema sastanka u Briselu bio je put BiH u Evropsku uniju, ali i političke prilike u BiH, prije svega proces formiranja vlasti.

Evropska strana je poseban naglasak tu stavila na pitanja vladavine prava u zemlji, uključujući reformu izbornog zakona, kao i na socijalno-ekonomske reforme, a insistiralo se i na potrebi brže finalizacije odgovora na Upitnik.

“Federika Mogerini je naglasila svoju posvećenost EU perspektivi BiH i naglasila da   do kraja godine želi da vidi nepovratini napredak BiH i Zapadnog Balkana na putu ka EU”, saopšteno je u Evropskoj diplomatskoj službi. 

Dodik: „Ukoliko su lagali mene i ja prenosim pogrešene informacije”

Iako su Željko Komišić i Šefik Džaferović odvojeno davali izjave u odnosu na Milorada Dodika, a Dodik se pored zajedničkog sastanka i sam bilateralno sastao sa Federikom Mogerini, sva trojica složna su u ocjeni da je prvi sastanak sa Visokom predstavnicom bio “konstruktivan, ohrabrujući i pozitivan.”

“Ovdje postoji razumijevanje vezano za konsenzus BiH o evropskom putu. Obavijestili smo Mogerini da kod odgovora na Upitnik ostaju samo prevodi i formalizacija dokumenta koji će se dostaviti Briselu najviše za mjesec dana”, izjavio je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Dodik je napomenuo da u EU postoji i razočarenje zbog kašnjenja odgovora na Upitnik, kao i skepska oko još jedne najave da će sve “uskoro biti gotovo”.

“Ukoliko su mene slagali u Savjetu ministara onda sam i ja ovdje dao pogrešne informacije”, kaže Dodik.

Prema njegovim riječima prioritet, ali i potreba EU, jeste formiranje vlasti na svim nivoima u BiH. “Jasno smo čuli da je Evropska komisija zainteresovana za brzo formiranje vlasti, a da je pitanje NATO izvan domena prioriteta Evropske komisije. Trebalo bi izbjeći pitanje uslovljavanja izbora novih organa vlasti u BiH bilo kakvim drugim pitanjima pa i onim vezanim za NATO”, ocijenio je Milorad Dodik.

Druge teme koje su, prema njegovim riječima, prioriti za BiH su ekonomska i socijalna pitanja, reformska agenda i to posebno u oblasti pravosuđa, javne uprave i javnih nabavki. Kada su regionalni odnosi u pitanju, Dodik se založio za bilateralno rješavanje pitanja Pelješkog mosta sa Hrvatskom, ali i pozvao na rješavanje zahtjeva Hrvata oko izbornog zakona.

“Jasno je da je BiH složen organizam i da se u BiH rednovno pojavljuju pitanja koja blokiranju kretanje, kao što je   sad pokušaj ukidanja naziva Republika Srpska. Bošnjaci su tako nezadovoljni Deklaracijom Hrvata u BiH, a Hrvati uporno govore da su majorizirani. BiH je nemoguće održati ukoliko se ne omoguće prava konstitutivnih naroda”, zaključio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Komšić: „Gospođu Mogerini nezamislivo interesuje ta činjenica, ali kad bi se šalili.”

Članovi Predsjedništva BiH Milorad Dodik, Željko Komšić i Šefik Džaferović izrazili su zadovoljstvo konstruktivnim razgovorom sa visokom predstavnicom Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Federicom Mogherini.

Članovi Predsjedništva BiH Milorad Dodik, Željko Komšić i Šefik Džaferović izrazili su zadovoljstvo konstruktivnim razgovorom sa visokom predstavnicom Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Federicom Mogherini.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić je poslije sastanka sa šeficom EU diplomatije Federikom Mogerini na irončan način poručio da se u razgovoru nije postavljalo pitanje podijeljenog povjerenju hrvatskih birača njemu kao predstavniku hrvatskog naroda u BiH.

“Gospođu Mogerini je nezamislivo interesovala ta činjenica, al’ kad bi se šalili”, izjavio je Komšić pred novinarima u Briselu. Komšić kaže da je uvjeren da BiH ima priliku da dobije kandidatski status još u mandatu ove Komisije, dakle u narednih devet mjeseci, kao i da bi bilo nepromišljeno ne iskoristiti tu priliku. Prema njegovom mišljenu pred BiH su prvenstveno “tehničke stvari” neophodne za rješavanje kao što su  odgovori na dodatana pitanja i formiranje vlasti. 

“U najvećoj mogućoj mjeri je do nas da li ćemo iskoristiti ovu priliku za koju ne postoje prepreke u Evropskoj komisiji. Stvari su isključivo u našim rukama. Nije riječ o teškim zadacima pred bh. vlastima i mislim da se može izaći iz stanja u kojem smo sad”, poručio je Željko Komšić. 

Komšićev optimizam u pogledu dobijanja kandidatskog statusa BiH tokom 2019. godine odnosno do kraja ovog sastava Evropske komisije dijeli i treći član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

“Izbori za Evropski parlament i institucije EU neće uticati na evropski put BiH. U BiH treba da gradimo stabilnu političku situaciju, da razgovaramo i dogovorimo i rješavamo sva politička pitanja”, kaže Džaferović.

On je ocijenio da su odgovori na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije “praktično gotovi”, a da u BiH mora da počne da se radi na primjeni izbornih rezultata. “Kada je riječ o članstvu BiH u NATO mora se naći način za imenovanje Veća ministara i istovremeno odobravanje prvog godišnjeg Nacionalni plana u okviru Akcionog plana za članstvo BiH u NATO”, smatra predstavnik Bošljaka u Predsjedništvu BiH.

Džaferović se u razgovoru sa Visokom predstavnicom Federikom Mogerini založio i za održanje dobrosusjedskih odnosa i rješavanje bilateralnih pitanja BiH sa Srbijom i Hrvatskom na principima međusobnog uvažavanja i poštovanja principa reciprociteta. 

Objavio/la haler u 04:58, 0 komentar(a), print, #

30.01.2019.

UMJESTO POSLJEDNJEG POZDRAVA, NAŠEM PROFI, JARANU...

UMJESTO POSLJEDNJEG POZDRAVA, NAŠEM PROFI, JARANU…



UMJESTO POSLJEDNJEG POZDRAVA, NAŠEM PROFI, JARANU…

Naš Zdravko Grebo je bio više od profesora, bio je naš jaran, naša raja, sarajevska, mostarska… Nek Vam je laka zemlja bosanskohercegovačka, dragi profa!

Sarajevo, desetog novembra 1993. godine, srijeda, Pravni fakultet, ispit kod profesora Zdravke Grebe na predmetu Opća istorija države i prava. Pitanja se izvlače na papiru, nema štele kod profe, ober rat, agresija, granate, snajperi, sutradan put na teren na Igman… Ima da se nauči, znaš i fajronat, index u ruke. Potrefio sam pitanje, šalim se, naučio itekako i dobio osmicu, ali ne toliko sretan, jer je dan prije srušen Stari most, simbol grada Mostara, gdje je rođen naš dragi profa i koji je bio jako tužan te ratne jeseni.

Narednih ratnih i postratnih godina susretali smo se na fakultetu, po gradu, nekad i popili kafu… Vazda me je kritikovao, što sam razvukao decenijsko studiranje. Često bi autoritativni i pošteni profesor znao reći, i ti sarajevski šminker, ja bih ga ispravio da sam Željin, a on bi rekao da je on Veležov, budem li idalje mahao indexom i sjedio po Štrosmajerovoj, nikada neću diplomirati. Uh, kako sam se tada zainatio, a upravo njegov predmet me je čekao na četvrtoj godini.

Proljeće 2002. utorak 2. april pismeni iz Teorije prava. Solidno sam naučio, pa i onu čuvenu Abecedu demokracije. Uradim ujutro pismeni, dođem po rezultate popodne, šestica ko kuća. Profa se smije i veli, šta je šminkeru, položio si onog trenutka kada si ponovo kročio na fakultet. Nego se ne zafrkaji, stisni još tih par ispita i naredne godine da te vidim sa diplomom.

Tako je i bilo, u ponedjeljak 10. marta 2003. diplomirao sam sa sedmicom na Privrednom pravu kod profesora Šefkije Čovića. Odmah sam javio profi, bilo mu je iznimno drago, kao i kad sam magistrirao na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja, u srijedu 23. septembra 2009. godine, sve po starom sistemu.

Inače profesor Grebo je novi sistem, tj. Bolonjski proces okvalificirao kao čistu glupost koja kastrira znanje, a za hiperdiplome bi znao reći da će se na kilogram kupovati, k’o u Nadrealistima. I bio je itekako u pravo, kad vidimo šta se danas dešava…

Posljednji naš susret je bio u njegovom rodnom gradu, nedaleko od obnovljenog Starog mosta, u subotu 19. februara 2017. godine. Na poziv našeg dragog prijatelja Amera Bahtijara, stigli smo iz Sarajeva i bili učesnici Panela “Velež – ideja, pokret, klub”, u organizaciji Udruženje građana “Mostarski Rođeni“. Žalio sam mu se da nikada nije zaživjelo sportsko pravo i džaba sam magistrirao, a on mi reče, šta se žališ radiš godinama posao koji voliš, a i dalje glumiš sarajevskog, Željinog šminkera. Nego se fataj Veleža, sad će ponovo u Premijer ligu i ne zaboravite da je fudbal više od igre, a Velež je više od fudbala.

A naš Zdravko Grebo je bio više od profesora, bio je naš jaran, naša raja, sarajevska, mostarska… Nek Vam je laka zemlja bosanskohercegovačka, dragi profa!

30.01.2019.

DAJTE SRBIJU RUSIJI!

30.01.2019.

PREMINUO PROFESOR ZDRAVKO GREBO

30.01.2019.

BiH OBEĆAVA BRZE ODGOVORE EVROPSKOJ KOMISIJI

30.01.2019.

PIC OSUDIO APELACIJU SDA, IZJAVE O OTCJEPLJENJU ENTITETA RS-A I DEKLARACIJU HRVATSKOG NARODNOG SABORA HNS BiH

PIC osudio apelaciju SDA, izjave o otcjepljenju RS i Deklaraciju HNS-a

PIC osudio apelaciju SDA, izjave o otcjepljenju RS i Deklaraciju HNS-a
Ambasadori zemalja članica Vijeća za implementaciju mira (PIC) uputili su zajedničku izjavu nakon vanredne sjednice u Sarajevu, koja je održana na zahtjev ambasadora Ruske Federacije u BiH Petra Ivancova. Ivancov je ranije rekao da se nije složio s kominikeom koji su potpisali svi ambasadori zemalja članica PIC-a, s obzirom na to, kako je rekao, da su ambasadori u njemu govorili o opštim stvarima, o tome da su svi griješili, ali da niko nije kriv.

Izjavu prenosimo u cjelini:

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (Peace Implementation Council - PIC) razgovarao je o nedavnoj najavi da bi naziv jednog od entiteta mogao biti osporen pred Ustavnim sudom BiH, kao i o izjavama kojima se prijeti otcjepljenjem jednog od entiteta, te o Deklaraciji Hrvatskog narodnog sabora usvojenoj 26. januara 2019. godine.

Iako svjesni da postoje legitimne bojazni u pogledu diskriminacije konstitutivnih naroda i građana širom BiH, koje je potrebno rješavati na odgovarajući način, inicijativa za osporavanje imena Republike Srpske pred Ustavnim sudom BiH bila bi kontraproduktivna i neodgovorna, imajući u vidu da su nazivi entiteta ugrađeni u Ustav Bosne i Hercegovine. Takve inicijative podrivaju izgradnju povjerenja među konstitutivnim narodima i njihovim političkim predstavnicima, a izgradnja povjerenja predstavlja temelj za prijeko potrebno pomirenje u BiH.

Upravni odbor PIC-a podsjetio je da je Ustavom Bosne i Hercegovine utvrđeno da se ona sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Upravni odbor je u više navrata izrazio svoju opredijeljenost za teritorijalni integritet i temeljnu strukturu BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dva entiteta, kao i to da neće biti prekrajanja mape BiH. U tom kontekstu, Upravni odbor PIC-a oštro je osudio skorašnju retoriku i poteze kojima se dovodi u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet BiH ili pak zahtijeva teritorijalna reorganizacija zemlje, čime se stvaraju tenzije oko temeljnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Upravni odbor PIC-a osudio je i sve pokušaje političkih aktera da negiraju odluke Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju kao neprihvatljive i nešto što nije u skladu sa međunarodnim obavezama BiH, uključujući i njen evropski put.

Upravni odbor PIC-a pozvao je sve strane da se suzdrže od daljih polarizirajućih poteza i retorike, te da se konstruktivno uključe u formiranje vlasti na svim nivoima kako bi zemlja krenula naprijed.

Ruska Federacija se ne pridružuje ovoj izjavi.


(Vijesti.ba)













30.01.2019.

DEKLARACIJA HNS-A JE VRAĆANJE NA POLITIKU KARADžIĆ-BOBAN, TREĆI ENTITET BI BIO POGUBAN

Deklaracija HNS-a je vraćanje na politiku Karadžić-Boban, treći entitet bi bio poguban

Deklaracija HNS-a je vraćanje na politiku Karadžić-Boban, treći entitet bi bio poguban
Bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić komentarisao je za Vijesti.ba deklaraciju o položaju hrvatskog naroda u BiH, koju je u subotu u Mostaru usvojio HNS.

"Mene ta deklaracija nije iznenadila, s obzirom da se te pripreme za ovakvu vrstu manifestacije spremaju već dosta dugo. Međutim, kome može koristiti jedna takva deklaracija, jer ona je vraćanje na politiku Karadžić-Boban, koja nikome nije ništa dobro donijela“, kaže Mesić.

Mesić se osvrnuo i na prisustvo hrvatskog ambasadora Ivana Del Vechia zajsjedanju HNS-a, iako je Hrvatska donijela odluku o njegovom povlačenju iz BiH nakon prisustva neustavnom obilježavanju „dana RS-a“ 9. januara.

„Na jednoj strani, Hrvatska je povukla Del Vechia, kada se pojavio na poslavi jednog datuma koji je datum početka razbijanja BiH, nakon tog datuma počinje rat u BiH, počinju ratni zločini, etničko čišćenje i genocid. Dakle, taj datum nije priznao Ustavni sud BiH i to je ilegalan datum i tu dolazi hrvatski ambasador i Vlada Hrvatske ga povlači. Međutim, tom istom događaju gdje se odlikuje čovjek za zločine koje je počinio u Šibeniku u proteklom ratu, prisustvuje Dragan Čović, tobože predstavnik hrvatskog naroda, što on ni u kom slučaju nije“, kaže Mesić i dodaje:

„Drugo, koja je to politika koja povlači ambasadora koji je prisustvovao jednom događaju koji je ilegalan, a u isto vrijeme se daje podrška Draganu Čoviću , koji je također prisustvovao tom ilegalnom skupu, koji se zove Dan Republike Srpske. Dakle, politika nije vjerodostojna“, navodi on.

Odnosi između BiH i Hrvatske u posljednje vrijeme nisu dobri, a uskoro će u Hrvatskoj biti održani predsjednički izbori. Na pitanje kako će se odvijati hrvatska politika prema BiH u narednom periodu, Mesić odgovara da je jedini isparav put usmjeravanje bh. Hrvata prema Sarajevu.

„Ne znam kako će se ta politika odvijati, a najkorisnije za Hrvatsku je da se rukovodi politikom koja orijentira bh. Hrvate na BiH, jer to je njihova domovina, i oni trebaju svoju politiku kreirati u Sarajevu u saradnji sa druga dva naroda i drugim građanima BiH“, smatra Mesić.

Bivši hrvatski predsjednik smatra da je politika prizivanja trećeg entiteta pogubna i nikome ne bi donijela dobro.

„Stvaranje trećeg entiteta ne vodi ničemu osim sukobljavanju, otvaranju nove mržnje, jer što bi dobili stvaranjem tog novog entiteta čemu, očito, ta pogrešna politika teži. Naime, dvije trećine Hrvata ostalo bi izvan tog entiteta, drugo, stvarao bi se entitet u kojem bi Dragan Čović imao vlast, a mislim da ne treba žrtvovati principe da bi čovjek, koji je prisustvovao jednom nelegalnom skupu, dobio vlast“, mišljenja je bivši prvi čovjek Hrvatske.

Mesić se na kraju pita kako to da niko ne postavi pitanje gdje su nestali Hrvati sa prostora današnje Republike Srpske.

„Kako to da svi ti borci za hrvatski entitet ne postave pitanje, a gdje je 220.000 Hrvata koji su etnički očišćeni iz RS-a, ne samo iz RS-a, nego i bosanske Posavine. Dakle, 220.000 Hrvata i preko 300.000 Bošnjaka, kako to pitanje niko ne postavlja, nego pitanje entiteta“, zaključio je Stjepan Mesić u razgovoru za Vijesti.ba.
 

Razgovarao: Haris Ljevo

(Vijesti.ba)








30.01.2019.

TRAŽIMO PODRŠKU DRŽAVE I JEDINSTVEN ODGOVOR NA TZV. KOMISIJU O SREBRENICI

Tražimo podršku države i jedinstven odgovor na tzv. Komisiju o Srebrenici

Tražimo podršku države i jedinstven odgovor na tzv. Komisiju o Srebrenici
Nakon formiranja tzv. Komisije za Srebrenicu Vlade RS , postavlja se pitanje hoće li i Memorijalni centar „Srebrenica-Potočari“ forimirati svoju, pa možda i međunarodnu komisije koja bi napravila izvještaj o genocid nad Bošnjacima u sjeveroistočnoj Bosni tokom agresije.

Uprava Memorijalnog centra Potočari do sada je poduzela je mjere s ciljem suprostavljanja i odbacivanju mišljenja Komisije za Srebrenicu, koju je nedavno formirala Narodna skupština RS-a.

„Čim smo čuli da će oni formirati neku komisiju, koju su na kraju i formirali, Uprava Memorijalnog centra je prvo konsultovala najviše zvaničnike koji predstavljaju i Bošnjake i BiH. Mi smo obavili razgovor i sa Džaferovićem i Komšićem, i sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH, i dobili neke smjernice kada je u pitanju ta komisija. Mi ćemo još čuti glas i akademske zajednice i dati odgovor na njihovu komisiju koju su već formirali“, kazao je za Vijesti.ba predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Potočari Nisvet Mujanović.

Mujanović dodaje kako su intenzivirali i neke aktivnosti koje će biti protuteža onome što radi Vlada RS-a.

„Međutim, morat ćemo učiniti neke prave i pravne korake koji će biti konkretni, koji će na neki način, ne mogu reći osporiti njihovu komisiju, ali mi ćemo pokušati prebaciti loptu u naše igralište. Radimo svakodnevno, uputili smo zahtjeve nekim zvaničnicima, ali ne želimo donositi nikakve zaključke i ishitrene odluke, želimo da država stoji iza nas. Ne možemo ići smaoinicijativno i na svoju ruku, želimo čuti njihovo mišljenje i da država stane iz nas, iza Memorijalnog centra i svih žrtava. Obići ćemo i Islamsku zajednicu, nedavno smo bili kod reisa, tako da želimo jedan jedinstven dogovor oko kojeg će se složiti većina u Federaciji BiH, jer svjesni smo da ne možemo dobiti podršku u RS-u za ono što su ljudi proživjeli u Podrinju, ali i u cijeloj BiH“, kaže Mujanović.

On dodaje kako su poduzeti i koraci na saradnji sa međunarodnim akterima s ciljem da istina o genocidu u Srebrenici dođe do što više ljudi u svijetu.

„Mi smo u prilog tome u nedjelju u Memorijalnom centu prikazali film o Holokaustu, o Aušvicu, s ciljem da pošaljemo poruku mira i želimo pozvati strane predstavnike i ambasade, Evropski paralement i sve druge. Nama je satisfakcija da je Evropski parlament usvojio šest od osam amandmana za Srbiju koji se odnose na priznavanje genocida u Srebrenici. To je put kojim želimo ići, želimo kroz institucije i našu akademsku zajednicu donijeti prave korake i pridobiti volju EU i ljudi iz EU, odnosno značajnih ličnosti. Mi smo u prethodnih nekoliko dana obišli nekoliko ambasada, želimo ih upoznati o tome i želimo na kraju dobiti jedan dobar tim koji će raditi na tome“, ističe Mujanović.

On napominje kako je i nova uprava Centra upoznata sa dosadašnjim aktivnostima, te da će sv učiniti na širenju istine.

„Jedan naš kolega iz Memorijalnog centra je nedavno bio u Italiji i još nekim zemljama gdje je vršio prezentaciju Memorijalnog centra i stanja po pitanju priznanja genocida i odnosa prema Memorijalnom centru. Nova uprava, koja je nedavno došla, je na neki način vidjela te razgovore i pozivnice, da dođu ljudi iz svijeta i vide. Evo i Remember Srebrenica u Londonu nam je neka produžena ruka preko koje pokušavamo doći do nekih značajnih ličnosti čija riječ ima težinu“, ističe Mujanović.

Mujanović je naveo kako ljudi u Centru rade dostojanstveno i da se nikada nisu mogle čuti loše poruke, ali da se jednostavno mora reagovati na očigledno negiranje genocida.

„Nismo željeli da iz Srebrenice idu neke negativne slike, od 2003. godine do danas nikad se nisu mogle čuti neke negativne konotacije, na kraju krajeva i nedavna dešavanja oko svinjske kože ispred Memorijalnog centra. Uvijek smo željeli da na neki način balansiramo i budemo neko ko će slati pozitivnu sliku. Međutim, mišljenja smo da jednom treba stati u kraj negiranju genocida i omalovažavanja žrtava, pogotovo u Srebenici, ali i u cijeloj BiH“, zaključio je Nisvet Mujanović u razgovoru za Vijesti.ba.


(Vijesti.ba)













Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
73841415

Powered by Blogger.ba