Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

29.01.2019.

ZEKERIJAH SMAJIĆ: GDJE SE IZGUBIO VALENTIN INZKO?

29.01.2019.

POTPREDSJEDNICI FBiH I RS MELIKA MAHMUTBEGOVIĆ I RAMIZ SALKIĆ UPUTILI OTVORENO PISMO OHR-U I PIC-U

29.01.2019.

DR. MUSTAFA CERIĆ UPUTIO OTVORENO PISMO MILORADU DODIKU

29.01.2019.

REPREZENTATIVAC SRBIJE NIKOLA KALINIĆ: NISMO NEBESKI NAROD, MALA SMO TAČKA NA MAPI SVIJETA

Reprezentativac Srbije Nikola Kalinić: Nismo nebeski narod, mala smo tačka na mapi svijeta

Košarkaški reprezentativac Srbije Nikola Kalinić izjavio je, komentirajući spor Srbije i Kosova za beogradski Blic, kako je “vreme da neko kaže javno: ‘Hajde da rešimo više taj problem, izvučemo šta možemo i nastavimo dalje'”.

Kako navodi Aljazeera Balkans svjestan je, kako kaže, da će ga “mnogi zamrzeti sada, ali Kosovski boj je bio pre 600 i više godina, a već dosta decenija to nije ‘naša’ teritorija”.

“Neka me isprave stariji i pametniji ako grešim. Niko ne živi od prošlosti i što se pre pomirimo sa sadašnjošću i nastavimo dalje, bolje će nam biti. Nismo nebeski narod, niti smo ikada bili, imali smo svetlih momenata u prošlosti, ali moramo da se pomirimo s tim da smo sada mala i nebitna tačka na ogromnoj mapi sveta. Ko mi ne veruje neka proputuje malo svetom i neka kaže strancima odakle je i ko je – doživeće šok, siguran sam. Ja sam ga doživeo”, priznao je Kalinić.

Kako su mogli Njemačka i Francuska?

Pričao je i o nedavno potpisanom ugovoru Angele Merkel i Emmanuela Macrona, podsjećajući kako je prvi ugovor potpisan 1963., “dakle, 16 godina posle svega što se dešavalo u Drugom svetskom ratu”.

“Ej, 16 godina od svih zločina, zlodela i žrtava su shvatili da moraju zajedno da rade i pogledajte gde su sada. A mi i dalje pričamo o Kosovskom boju i ko zna čemu”, ukazuje Kalinić.

Navodi i kako se “trudi da uvek bude kritičan, kako prema svetu, tako i prema samom sebi”, jer smatra da “kritika, pogotovo konstruktivna, doprinosi razvitku i napretku”.

“Iz ove perspektive najviše mi smeta manjak manira, tolerancije i nekih vrednosti koje ja cenim: iskrenosti, otvorenosti, drugarstva, kojima su mene učili. Sve su to teme koje su ispričane i koje su mnogi pametniji od mene već analizirali i studirali, ali nije loše ponoviti s vremena na vreme. Mislim da se ljudi udaljavaju i da počinju da se cene samo dve stvari – novac i strah. Dakle, ili nekome daj pare za nešto ili ga nateraj da te se plaši i uradiće šta želiš. Možda je to i prirodan sled kapitalizma”, kaže.

Iako ne živi u Srbiji veći dio godine, nego u Turskoj, gdje igra za Fenebahce, gdje mu je trener Željko Obradović, ukazao je kako mu se “čini da je Srbija malo zastranila i skrenula s puta, ako smo ga ikad i imali”.

“Verovatno je to i normalno ako svako ko misli drugačije biva izopšten, oteran ili ismejan”, ukazuje Kalinić.

‘Divno što je konačno ustao narod’

Za događanja u Srbiji, gdje su nezadovoljni građani izašli na ulice, kaže kako je “divno što je konačno ustao narod i počeo da se buni protiv nepravde i gluposti”.

“Još više podržavam stav da se ostane apolitičan barem još neko vreme jer manje zlo nikada nije rešenje umesto većeg. Ko bude mogao da obeća da će ispuniti sve te zahteve ili, u suprotnom, dati momentalnu ostavku na sve funkcije i biti kažnjen za dodatno protraćeno vreme neka predvodi proteste. Uvek sam se bunio i uvek ću se buniti protiv gluposti i bahatosti, nevezano za to da li je u pitanju pozicija, opozicija, predsednik, skitnica sa ulice, trener, profesor ili ko god. Razmišljaj svojom glavom i uz to probaj da budeš što bolji čovek”, predlaže Kalinić.

Rekao je i kako “otkad zna za sebe, gleda iste face po TV-u i sluša o istim likovima na radiju, a realno stanje u Srbiji, izuzevši Beograd i donekle Novi Sad, sve je gore”.

“Shvatam da su politika i fotelje kao droga, lako je navući se, ali dosta više, zarad budućih generacija. Očigledno je da nas ta politika i ideje iz 20. veka ne vode nikuda. Još su to uglavnom ljudi koji nikada nisu bili među narodom, otkad znaju za sebe, plaćeni su novcem poreskih obveznika i uživaju sve blagodeti i povlastice tog života. Uzgred, zašto bi neko dobijao službene automobile na korišćenje, gorivo, niže cene za sve što kupuju, a pritom spadaju među najplaćenije ljude u državi? Da li je potrebniji obrok od 50 dinara narodnom poslaniku ili radniku u nekoj fabrici? Zasad su zatajili mladi iz osamdesetih i devedesetih koji su dozvolili da ih posvađaju i podele, ali ‘mi’ sadašnji mladi imamo još malo vremena da promenimo nešto, inače će moći da se kaže da smo i mi podbacili. Onda nas čeka još 20–30 godina vrtenja ukrug”, zaključuje Kalinić u razgovoru za Blic.

29.01.2019.

ŽELJKO KOMŠIĆ : U BiH IMAMO POSLA S OZBILJNIJIM FAŠIZMOM NEGO ŠTO SMO MISLILI

Željko Komšić : U BiH imamo posla s ozbiljnijim fašizmom nego što smo mislili


Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić je danas u Sarajevu izjavio novinarima da članovi državnog predsjedništva idu u Brisel s porukom da misle kako bi bilo dobro i mudro, ne samo za bh. građane nego možda i za zemlje Europske unije, da BiH dobije kandidatski status.

Tačno je, kaže on, da mi nismo onakvi kavim bi nas možda željeli vidjeti u Briselu.

“Ali bojimo se da svaki izgubljeni dan, svaki izgubljeni mjesec ili u ovom slučaju godina, jer idu izbori za Europski parlament, treba se formirati nova Europska komisija, da ta godina koju možemo da izgubimo može biti jako štetna ne samo po BiH nego i po cijelu regiju”, kazao je Komšić.

Po njegovim riječima, ta odluka koju bi trebali da donesu zvaničnici u Briselu možda liči na tehničku odluku, “ali duboko je politička odluka”.

“Mislimo da bi bila korisna kako za BiH tako za regiju, a čini mi se i za cijelu Europsku uniju”, kazao je Komšić.

Upitan u vezi s odlukom Hrvatskog narodnog sabora o odbacivanju kvalifikacije Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju o udruženom zločinačkom pothvatu, Komšić je kazao da danas, kada se obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, može reći da “u BiH izgleda imamo posla s ozbiljnijim fašizmom nego što smo i mislili“.

29.01.2019.

DRAGAN MARKOVINA : NE MOŽETE TRAŽITI PRAVA ZA SVOJ NAROD I USKRAĆIVATI PRAVA DRUGIM GDJE VI VLADATE

Dragan Markovina : Ne možete tražiti prava za svoj narod i uskraćivati prava tamo gdje vi vladate

Dragan Markovina, historičar, za N1 je komentarisao Deklaraciju Hrvatskog narodnog sabora koja je u subotu, 26. januara usvojena u Mostaru. On je istakao da u njoj postoji nekoliko problema, a jedan od najvećih je glorifikacija i afirmacija politike takozvane Herceg-Bosne.

Što se tiče prve tačke te Deklaracija, Markovina je kazao da nema pristojnog čovjeka u BiH koji ne bi bio saglasan sa njom, a koja se tiče očuvanje cjelovite i nedjeljive Bosne i Hercegovine.

“Ali problem je peta točka koja se odnosi prema ratnom nasljedstvu Herceg-Bosne i odlukama Haga. Na to se čovjek može samo nasmijati – ako se već ne može zgroziti, ako pokušavate poziv na dijalog uspostaviti preko afirmacije politike Herceg-Bosne”, izjavio je Markovina.

On ne želi uopće da ulazi u to ko izriče kritike prema tom dijelu Deklaracije.

“Nema šta nijedna politička institucija prihvatati i odbacivati kvalifikacije suda. To nije tema akademske i političke rasprave, to je činjenično i pravno utvređno”, izjavio je gostujući u Danu uživo na N1.

“Ne želim reći da ne postoji hrvatski problem ili pitanje u BiH, ali to ne znači da je uvijek istinit”, rekao je.

“Ne možete s jedne strane to tražiti, a tamo gdje imate vlast, konkretno Mostar, gdje imate priliku pokazati kako vidite BiH u višenacionalnoj sredini, vi imate jednaku vrstu radikalnog nacionalizma i imate ulice koja nose imena po ustaškim ministrima”, rekao je Markovina za N1.

Kazao je kako to neće imati posljedice, i da je besmisleno razgovarati o tome.

“Na intimnoj razini se možemo slagati ili ne – ali činjenice utvrđene i presuđene – irelevantno je šta o tome misli HNS”, ocijenio je Markovina.

Također, on je istakao da kada je Hag oslobodio Antu Gotovinu – isti taj sud se glorifikovao, a odbacivao i negirao kada je donesena presuda u slučaju Haške šestorke i Udruženog zločinačkog poduhvata.

“Ja sam Hrvat, pripadnik sam konstitutivnih naroda, ali koncept po kojem – ako se ne slažete sa elitama, onda ste neprijatelj – to je smiješno. Ne možete binarno posmatrati čovjeka, njegove stavove i svesti ga na jedan identitet sukladno nečijoj političkoj volji”, poručio je Markovina za N1.

Dobio je i mnogo negativnih komentara kada je za sarajevsko Oslobođenje pisao o Stjepanu Radiću, ponajviše s bošnjačke strane.

“Ali suština je – jedni druge ne čujemo. Postoje tri nacionalistička narativa i četvrti građanski, lijevi, kako želite. Niko nije u stanju čuti nekoga s druge strane. Ako egzistiramo na jednom prostoru – imamo jednako pravo na stavove, ako ne uzimaju slobodu ili život nekome drugom. Ne možete ne uvažiti činjenicu da ogromna većina glasa za HDZ, ja se ne mogu praviti da to nije tako. Ali ja moram da čujem i njihove argumente”, rekao je u razgovoru sa Zvonkom Komšićem.

“Postoji i državotvorni nacionalizam. Za ova tri znamo, glupost je očekivati da ćeš glasati za iste – a očekivati drugačije. Na lijevoj sceni, koju doživljavam kao svoju, najviše mi smeta činjenica glorifikacije države i njene simbolike. Lijeva politika treba državu gledati kao građane, a ne kao sadržaj. Neko ko je na lijevoj strani – ne može sebi dopustiti da bude državotvoran”, izjavio je za N1.

“Vi ne možete biti za građansku državu i sekularno društo, a glorificirati državu kao takvu. Bitan je sadržaj države i kao se ljudi osjećaju. To je praktično nemoguće. Iko ko je lijevo – nema potrebe ulaziti u vlast u ovakvim okolnostima. To je utopija, ali utopija je i ući u vlast sa nacionalistima. Tako se neće promijeniti ništa u ovakvom modelu”,konstatovao je.

On je istakao kako je podržao izbor Željka Komšića u prvom mandatu u Predsjedništvu BiH, a da je sa trećom kandidaturom znao kakav će to efekat proizvesti.

“Homogenizaciju oko HDZ-a, to je kontraproduktivno. Dobili ste HNS koji je ponovo ‘in’, a raspravljamo šta je zaključio. Osim antagonizacije i društvenih podjela – mislim da nije dobio ništa”, izjavio je Markovina.

On je istakao kako je teško očekivati Dejton 2, ali ono što lijeva opcija može uraditi – jeste izgraditi paralelno društvo, novu stvarnost koja će sadržavati potpunu negaciju aktuelne političke stvarnosti s kojom se može izroditi nešto novo.









29.01.2019.

DRŽAVLJANSTVA BiH SE ODREKLO VIŠE OD 80 HILJADA OSOBA

Državljanstva BiH se odreklo više od 80 hiljada osoba

Državljanstva BiH se odreklo više od 80 hiljada osoba
Građani zemalja regije napuštaju ove prostore u potrazi za poslom i boljim životom. U dijaspori uglavnom žive i rade sa dokumentima i državljanstvom stečenim po rođenju, ali znatan broj njih stječe i prava na prijem u knjigu državljana zemlje prijema.

Tada počinje dvoumljenje oko ulaska u proceduru i spremnosti na izdvajanje novca, pogotovo ako građani sa područja Balkana imaju dvojna državljanstva, što nije rijetkost.

"Nakon 15 godina življenja u Beču, odlučio sam se na promjenu državljanstva. Supruga ima hrvatsko državljanstvo, a ja bosanskohercegovačko. Naš devetogodišnji sin ima dvojno državljanstvo, a mlađi hrvatsko. Vrijeme je da se na neki način unificiramo“, kaže Mirad Odobašić, nekada Zeničanin, a uskoro Austrijanac.

Nedavno je želio putovati na odmor u Škotsku, ali je sa pasošem svoje domovine morao platiti oko 200 eura za vizu, koliko bi ga koštao i kratki boravak na odmoru. I stajanje na granicama mu je ubrzalo odluku. Država prijema, Austrija, pozitivno je odgovorila na zahtjev o prijemu u njihovo državljanstvo.

Od taksi 740.000 eura

"Čekali smo 20 mjeseci, što je duplo duže od najavljenog. Slijedio je odlazak u domovinu i zgradu opštine gdje se vade standardni dokumenti - rodni, vjenčani listovi..., te zajedno s prevodom rješenja iz Austrije, popunjenim obrascem, pasošem, ličnom kartom i uplaćivanjem takse u visini od 407 eura po predmetu, sve sam to predao u Ministarstvo civilnih poslova BiH. U roku od sedam dana se dobije rješenje ispisa iz bh. državljanstva. Prihvatanje austrijskog će nas koštati oko 1.600 eura, s tim da supruga već ima državljanstvo zemlje Evropske unije“, objašnjava Odobašić.

Na sličan način je do drugog državljanstva već došlo 83.786 nekadašnjih državljana Bosne i Hercegovine, koji su prije toga ispisani iz knjige državljana ove zemlje.

Naplatu obrade zahtjeva i izdavanje rješenja vrši Ministarstvo civilnih poslova BiH i dobijene novca uvrštava u državni budžet:

„Prema Izvodu glavne knjige Ministarstva finansija i trezora BiH, ukupan prihod od naplaćenih taksi za 2018. godinu iznosi 1.446.929,70 KM (oko 740.000 eura). Pomenuti iznos odnosi se na uplaćene takse za odricanja, čiji postupak se vodio u sjedištu Ministarstva civilnih poslova BiH u Sarajevu. Za takse uplaćene za predmete koji su podneseni putem diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u inostranstvu nemamo podatke“, poručuju iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Paralelno s ispisom iz državljanstva, Bosna i Hercegovina je i primila u državljanstvo, i to 6.447 osoba za devet godina, što ipak ne nudi dovoljno razloga niti za kvantitativnu kompenzaciju.

U posljednjih pet godina, Služba za poslove sa strancima je odobrila privremeni boravak po osnovu humanitarnih razloga za četiri osobe bez državljanstva. Podsjetimo, sporazum o dvojnom državljanstvu BiH ima sa susjednim zemljama i Švedskom.

U ostalim zemljama Balkana se odlukama vlada pokušava nadoknaditi gubitak stanovništva. Olakšava se upis državljanstva potomcima iseljenika nekoliko generacija unazad, te pripadnicima naroda gdje god da živio. Kao demografska mjera se ukida uslov poznavanja jezika.

Svi Srbi mogu u Srbiju

Državljanstvo Republike Hrvatske je napustilo više osoba nego što je to slučaj u Bosni i Hercegovini, ali su i neuporedivo više imali prijema u državljanstvo. Od prvog dana 1992. do posljednjeg u 2017. godini, hrvatskog državljanstva se odreklo 86.746 osoba. Prijemom stranaca u hrvatsko državljanstvo primljene su 1.088.662 osobe. Od toga su na osnovi pripadnosti hrvatskom narodu državljanstvo stekle 679.482 osobe dok je 20.489 osoba primljeno u hrvatsko državljanstvo jer su iseljenici i njihovi potomci te bračni drugovi iseljenika.

U posljednje tri godine taj trend je nastavljen, kao i mali broj apatrida.

"U Republici Hrvatskoj je s odobrenim boravkom u 2018. godini bilo sedam osoba bez državljanstva te 22 osobe neutvrđenog državljanstva, u 2017. godini šest osoba bez državljanstva i tri osobe neutvrđenog državljanstva, a u 2016. godini pet osoba bez državljanstva i četiri osobe neutvrđenog državljanstva", saopštavaju iz MUP-a RH.

U 2017. godini Ministarstvo uprave Republike Hrvatske evidentiralo je više od 27.000 upisa u maticu rođenih iz inostranstva, a u 2016. godini više od 25.000. Ispis je 350, a cijena upisa je znatno niža – pogotovo za one iz zemalja regije.

Slična situacija je i u Srbiji. Državljanstvo mogu dobiti svi Srbi, prvo iz regiona, pa onda i iz iseljeništva. Cijena prijema u državljanstvo (oko 143 eura) je mnogo niža nego ispis iz državljanstva Srbije (oko 265 eura). Za posljednjih 12 godina ispis iz državljanstva Srbije je odobren za 37.601 lica, a podnesenih zahtjeva MUP-u je bilo barem duplo. Za pozitivan stav države o ispisu treba biti punoljetan, imati regulisane poreze, vojnu obavezu i ne biti krivično gonjen.

Veliki disbalans u prijemima u državljanstva je Srbiju i Hrvatsku doveo do situacije da na evidencijama državljana imaju znatno više osoba od onih na evidencijama o prebivalištu u zemlji. Odgovore o razlozima treba tražiti u drugoj temi. Realna slika je da se i tamo broj stanovnika smanjuje, kao i u ostalim zemljama regije, a omjer stanovništva i dijaspore je manje-više jednak, s tim da svi državljani mogu da učestvuju u izbornom procesu, a poreze plaćaju samo oni sa prebivalištem. Upravo iz ovih zemalja nismo dobili podatke o broju osoba bez državljanstava na njihovoj teritoriji.

Sistematsko povećavanje

U Makedoniji je već niz godina poprilično ujednačen broj onih koji se upisuju i onih koji se ispisuju iz državljanstva ove zemlje. Imaju i iskustva sa osobama bez državljanstva:

"Na osnovu člana 7a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu Republike Makedonije, 48 osoba sa statusom bez državljanstva i lica sa priznatim statusom izbjeglice su primljeni. U Ministarstvu unutrašnjih poslova u toku je postupak za priznavanje državljanstva devet osoba sa statusom bez državljanstva“, kažu iz MUP-a Makedonije.

I Crna Gora sistemski radi na povećanju broja državljana, mada se povećava i broj ispisa iz državljanstva. U periodu od avgusta 2013. do avgusta 2018. godine, na osnovu ličnog zahtjeva za otpust iz crnogorskog državljanstva odobreno je 1.100 zahtjeva, a samo u 2018. godini je državljanstvo izgubilo 366 osoba. Cijena taksi za te slučajeve je 305 eura.

"Kada su u pitanju apatridi, u skladu sa Zakonom o strancima u 2018.godini podnijeto je osam zahtjeva za izdavanje putne isprave za lica bez državljanstva, od čega su izdate četiri putne isprave za lica bez državljanstva i u proceduri se nalaze četiri zahtjeva za dobijanje putne isprave za lice bez državljanstva. U 2014. smo u saradnji sa OSCE-om i UNHCR-om imali kampanju regulisanja pravnog statusa za lica koja borave u Crnoj Gori, a nemaju pristup nijednom državljanstvu ili ne mogu to dokazati. Na javni poziv se odazvalo 486 lica, a samo za sedam lica je dokazano da su lica bez državljanstva. Od toga je za pet lica izdata putna isprava sa rokom važenja od godinu dana, dok je jedno lice steklo crnogorsko državljanstvo, a jedno stalno nastanjenje“, objašnjavaju iz Direkcije za državljanstvo MUP-a Crne Gore.


(Vijesti.ba / Al Jazeera)








29.01.2019.

LEKCIJA IZ POLITIKE I DEMOKRATIJE: ZAEV I CIPRAS SU PRIMJER DA JE SVE MOGUĆE

Lekcija iz politike i demokratije: Zaev i Cipras su primjer da je sve moguće

 Lekcija iz politike i demokratije: Zaev i Cipras su primjer da je sve moguće
Balkan je uvijek bio poznat po političarima kratkog fitilja, spremnim da vrlo brzo zapale vatru koja je zahvatala veliki prostor i zbog koje su hiljade ljudi gubili živote. Rijetko se dešavalo kroz historiju ovog podneblja da se pojavi političar spreman pružiti ruku radi pomirenja i boljeg zajedničkog života građana.

I onda kada bi se pojavio jedan takav, nije bilo drugog koji bi iskreno prihvatio pruženu ruku, tako da bi i krajnji rezultat izostao. Sve do pojave dvojice političara novije generacije, koji su za vrlo kratko vrijeme pokazali da je na Balkanu, ipak, moguća i neka druga vrsta politike osim ratnohuškačke.

Zoran Zaev i Aleksis Cipras pojavili su se u posljednjem trenutku, kada je već vrlo mali broj ljudi vjerovao da je moguća onakva vrsta politike kakva bi, zapravo, i trebala biti u 21. stoljeću.

Zbog njihove politike i međusobne saradnje, premijera Grčke Aleksisa Ciprasa i premijera Sjeverne Makedonije Zorana Zaeva nominirali su lideri triju grupa u Evropskom parlamentu - socijaldemokrata, Zelenih i Ujedinjene evropske ljevice, za Nobelovu nagradu za mir za 2019. godinu.

Zahvaljujući njihovom radu i odlučnosti, nakon dugogodišnjih pokušaja rješavanja spora oko imena države između Makedonije i Grčke, 17. juna prošle 2018. godine ove dvije zemlje potpisale su sporazum na obalama Prespanskog jezera, prema kojem je Bivša jugoslovenska republika Makedonija postala Republika Sjeverna Makedonija.

U obrazloženju kandidature za Nobela, lideri ovih parlamentarnih grupa naglasili su da su „Cipras i Zaev imali političku hrabrost insistirati na sporazumu uprkos protivljenju nacionalista u obje zemlje“.

Spor između Makedonije i Grčke trajao je od 1991. kada se Makedonija otcijepila od bivše Jugoslavije, jer je Grčka smatrala da Makedonija nema pravo na to ime zbog istoimene oblasti u Grčkoj.  Taj spor bio je prepreka Makedoniji da se pridruži EUi NATO-u.

Dolazak Zorana Zaeva na vlast u Makedoniji značio je dosta, ne samo za Makedoniju i Grčku, već i za samu BiH. Iako smo s Makedonijom, pogotovo u vrijeme bivše Jugoslavije, dijelili zajedničku političku, kulturnu, ekonomsku, sportsku i svaku drugu sudbinu, raspadom Jugoslavije i sticanjem nezavisnosti dvije države, saradnja se svela na potpuno beznačajan nivo.

Zaev je prošlogodišnjom posjetom BiH najavio poboljšanje i unaprijeđenje odnosa dvije zemlje, a najavljeno je i skoro otvaranje redovne avionske linije između Sarajeva i Skoplja.

Tokom dugogodišnje vladavine Nikole Gruevskog, Makedonija se suočavala sa stalnim rastom nacionalizma, a bilo je i trenutaka kada je zemlja bila na ivici građanskog rata zbog međuetničkih napetosti u zemlji. Makedonijase je bila izložena miješanju stranog faktora, odnosno ruskog, vezano za ulazak Makedonije u EU i NATO, a sve je kulminiralo neredima u aprilu 2017. godine u zgradi Sobranja kada je povrijeđen i sam Zoran Zaev.

Makedonsku vladu prdvođenu premijerom Zoranom Zaevom danas čine i ministri iz albanskih nacionalnih stranaka, a Zaev je odmah nakon preuzimanja dužnosti premijera uspostavio i odnose s grčkim premijerom Aleksisom Ciprasom, također socijalistom, u cilju uspostavljanja prijateljskih odnosa s najbližim susjedom. Nakon dolaska Zaeva na vlast u proljeće 2017. godine, brojni evropski mediji tada su pisali da su „Zaev i Cipras na vlast došli u svojim zemljama prije dvadeset godina, danas između Grka i Makedonaca ne bi bilo otvorenih pitanja, a pitanje imena Makedonije davno bi bilo riješeno“.

Zaev je u evropskim medijima odmah po dolasku na vlast, čak i prije dogovora sa Ciprasom poređen upravo sa grčkim kolegom, koji je u to vrijeme bio prava zvijezda na evropskoj lijevoj političkoj sceni zbog svoje borbe s evropskim bankarima.

Baš kao i u slučaju Gruevskog i Zaeva, i Cipras je dolaskom na vlast potpuno promijenio grčki odnos prema nacionalizmu. Za razliku od nekadašnjeg grčkog premijera Konstantinosa Micokatisa, koji je tokom rata boravio na Palama i družio se s Radovanom Karadžićem i Slobodanom Miloševićem, Cipras  je prije nekoliko godina javno osudio fašističko divljanje grčkih navijača, koji su tokom fudbalske utakmice između Grčke i BiH na tribinama istakli transparent  „Nož, žica, Srebrenica“.

Dolaskom njih dvojice na vlast u svojim zemljama, došlo je i do drugačijeg pogleda zapadnih medija i političara na Balkan. Godinama su iz Zapadne Evrope držali lekcije iz demokratije ljudima na Balkanu, ali očito dolazi do promjene politike. Zapadna Evropa se u ovom trenutku suočava s ozbiljnim rastom desnice i nacionalizma, islamofobija je također u ozbiljnom porastu, dok odnos prema izbjeglicama nikada nije bio gori.

Ciprasova Grčka je tokom migranstke krize položila ispit ljudskosti, jer je, uprkos ekonomskoj krizi u kojoj se našla, uz Španiju bila zemlja s najvećim brojem primljenih izbjeglica i otvorenih izbjegličkih centara na svojoj teritoriji.

Evropska ljevica danas se nalazi u jednoj od najtežih kriza u posljednjih sto godina, ali primjeri Zaeva i Cirasa pokazuju da je, ipak, moguće voditi jednu zdravu politiku, bez mržnje.

Kandidatura za Nobela najbolji je dokaz.

Piše: Haris Ljevo

(Vijesti.ba)









29.01.2019.

SJEĆANJE NA ITALIJANSKE NOVINARE UBIJENE U MOSTARU 28. JANUARA 1994. GODINE

29.01.2019.

OD INZKA TRAŽE UKIDANJE USTAŠKOG NAZIVA ULICA U MOSTARU

Od Inzka traže ukidanje ustaških naziva ulica u Mostaru

 Od Inzka traže ukidanje ustaških naziva ulica u Mostaru
Na internet stranici Change.org danas je pokrenuta peticija kojom se od visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka i OHR-a traži da ukine ustaške nazive ulica u Mostaru. Peticija je pokrenutu povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta.

Pokretači peticije su aktivisti Ivan Šušnjar i Vuk Bačanović.

“Potpišimo svi peticiju upućenu Valentinu Inzku za uklanjanje naziva ulica po Mili Budaku i drugim ustaškim glavešinama u Mostaru”, napisao je na svom FB profile Bačanović.

Traži se brisanje imena ulica Mile Budaka, Jure Francetića, Lorković-Vokića, Ive Zelenike Tovarnika i Đura Spuževića. Peticijom pod nazivom “Mile Budak nije naš pjesnik. Francetić nije naš vojnik”, predlažu se i novi nazivi ulica do uspostave demokratske vlasti u Mostaru.

vukb

(Vijesti.ba)





Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
66053347

Powered by Blogger.ba