Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

03.01.2019.

GOJKO BERIĆ : PO ZAKONU SPOJENIH POSUDA, ŠTO NACIONALISTIČKE VLASTI U BANJALUCI I BEOGRADU JESU, DVA "BRATSKA REŽIMA" POČELA SU PRIMATI PRVE OZBILJNE UDARCE

Gojko Berić : Po zakonu spojenih posuda, što nacionalističke vlasti u Banjoj Luci i Beogradu jesu, dva “bratska režima” počela su primati prve ozbiljne udarce

Milorad Dodik će do kraja života pamtiti posljednje dane 2018. godine. Vjerovatno je slutio belaj, pa se, kako bi ga preduhitrio, poslužio lukavstvom, nastojeći da gnjev Banjalučana, okupljenih pod parolom “Pravda za Davida”, preusmjeri na adresu banjalučkog Tužilaštva, koje je nazvao “ključnim subverzivnim i antirepubličkim elementom” i glavnim krivcem za sve što se dešava u “slučaju Dragičević”.

Piše : Gojko Berić (Oslobođenje)

Prošlo je deset mjeseci od misterioznog ubistva mladog Davida Dragičevića, a Dodik se tek sada sjetio da izjavi kako je Tužilaštvo neodlučno i spekulativno, kako ne želi da radi i kako je napravilo medvjeđu uslugu Republici Srpskoj. Zaprijetio je da će, ukoliko za mjesec ili dva ne bude tužilačke odluke, on lično povesti građane “da ih izbacimo iz njihovih kancelarija”. Bilo bi zanimljivo gledati taj uslovno obećani film: narodni tribun Milorad Dodik, uz grmljavinu pjesme “Padaj silo i nepravdo”, predvodi masu koja juriša na banjalučku Bastilju nepravde!

Dodik je bio uvjeren da će njegov blef umiriti masu, dok vlast ne smisli neki novi trik, kako istina o tome ko je ubio Davida Dragičevića ne bi izašla na vidjelo. Nije ni sanjao da će samo dan-dva kasnije na Trgu Krajine uslijediti događaji koji će i njega i njegov režim kompromitovati širom demokratskog svijeta. Brutalno rastjerivanje i hapšenje demonstranata i privođenje lidera opozicije, uklanjanje svega što je prethodnih dana i mjeseci podsjećalo na spontano preimenovanje glavnog banjalučkog trga u Davidov trg i kukavičluk kompromitovanog šefa policije Dragana Lukača, gradonačelnika Igora Radojičića i predsjednice RS-a Željke Cvijanović, koji se nisu usudili da dođu na mjesto događaja, bili su slika i prilika Dodikovog političkog vilajeta.

Nije se oglasila ni Srpska pravoslavna crkva – protiv Dodika neće, a protiv naroda javno ne može. Gradonačelnik je otkazao sve novogodišnje koncerte, a policija zabranila svako okupljanje građana, pa se dugo najavljivana blještava novogodišnja noć pretvorila, metaforički rečeno, u mrkli mrak.

Ali, koliko god ga ti događaji zabrinjavali, Dodika je isto toliko, ako ne i više, pogodila podrška koja je upornim banjalučkim demonstrantima prošle subote upućena iz Beograda, sa skupa kojem je prisustvovalo oko 30 hiljada građana, nezadovoljnih režimom Aleksandra Vučića. Po zakonu spojenih posuda, što nacionalističke vlasti u Banjoj Luci i Beogradu jesu, dva “bratska režima” počela su primati prve ozbiljne udarce. Da li se grudva nade počela kotrljati prema dolini?

Nije slučajno da su Vučić i Dodik na ove događaje reagovali na vrlo sličan način, prvi izjavom da je riječ o političkom, a ne o građanskom pokretu, a drugi zavjereničkom tezom, prema kojoj iza protesta u Beogradu i Banjoj Luci “stoje strani faktori, prije svih Velika Britanija, koja želi da sruši vlast u Republici Srpskoj i Srbiji”. Svoje odbijanje da osudi upotrebu sile protiv aktivista pokreta Pravda za Davida, Vučić je srbijanskoj javnosti objasnio ovako: “Izgubili smo Crnu Goru, izgubili smo Kosovo, neću da se svađam sa Dodikom.” Nije li nakon ove izjave suvišno uvjeravati bilo koga da beogradski režim, kako je govorio Dobrica Ćosić, Republiku Srpsku smatra “jedinim srpskim plenom iz ratova devedesetih godina”. Vučić zato širi među Srbima strah od “gubitka” Republike Srpske, a Dodik od njenog nestanka.

Taj isti strah je hipnotička metoda u službi bošnjačke politike, čiji zvani i nezvani protagonisti bezglavo prijete novim ratom u slučaju secesije pomenutog entiteta, iako su i secesija i rat podjednako daleko od svake realnosti. Ovaj srpsko-bošnjački sindrom, plus tzv. hrvatsko pitanje, drže običan svijet u strahu, umrtvljen geslom “Samo nek’ ne puca”. Strah funkcioniše kao ključni psihološki faktor balkanskih etno-politika, strah od dojučerašnje ratom podijeljene braće, strah manjine od većine, strah od susjeda druge vjere i nacije, strah od nasilja koje vlasti nisu u stanju da obuzdaju i, više od svega, strah od beznađa i dugovječnog siromaštva, zbog čega desetine hiljada ljudi ubrzano napuštaju ovaj prostor.

U zemlji kakva je Bosna i Hercegovina, sa tri naroda i tri vjere, sa nizom manjina i zajednicom koju čine “ostali”, strah od različitosti je komplikovaniji i izraženiji. A gdje postoje različitosti, u prvom redu etničke i vjerske, tu postoji i ljubav i mržnja. Nekada je ovdje bilo više ljubavi nego mržnje, a danas je obrnuto. Ni događaji u svijetu ne idu u prilog političkoj stabilizaciji u Bosni i Hercegovini i vraćanju povjerenja među njenim narodima. Političke, ekonomske i socijalne turbulencije šire se planetom poput pandemije. Sve to produžava vladavinu balkanskih nacionalista, koji su uspjeli da građane eliminišu iz politike tako što svaki njihov ulični bunt proglašavaju problematičnim političkim aktivizmom. Dodik i Vučić su, kao što smo vidjeli, upravo tako okvalifikovali velike demonstracije u Banjoj Luci i Beogradu.

Veliki socijalni bunt koji je u februaru 2014. izbio u Tuzli, Sarajevu, Mostaru i još nekim gradovima Federacije BiH, Dodik je proglasio “političkom revolucijom”, pokrenutom s ciljem da se ona prenese u Republiku Srpsku i izazove krizu u tom entitetu. Bošnjački lideri su imali sličan pogled na te događaje, pripisujući njihovim organizatorima i aktivistima političke, a ne socijalne ciljeve. U tu zamku su upali i ovdašnji mediji.

Misleći da čine pravu stvar, mediji su branili demonstrante od optužbi za “političku subverziju” i tako činili medvjeđu uslugu onima koji su tih zimskih dana izlazili na ulice da, a šta bi drugo, ruše do grla korumpiranu, kriminogenu i nepotističku vlast. Građanski bunt pod parolom “Pravda za Davida” ne iscrpljuje se tim slučajem, on je radikalan izraz širokog nezadovoljstva postojećim režimom. Međutim, sa stanovišta apsolutističkog uma, narod nije pozvan da se, izlazeći na ulice, bavi politikom. Narod može da traži više posla i više pravde, može da šeta, zviždi, lupa u prazne kante i viče šta hoće, ali samo ako to nije usmjereno na rušenje vlasti.

Ali, zašto bi građani bili stigmatizirani ako je upravo vlast iznudila njihove frustracije? Zar politika nije okupirala sav javni život, a u znatnoj mjeri i privatni? Zar, konačno, nije davno rečeno: Ako se ne baviš politikom, politika će se baviti tobom!

03.01.2019.

BEZ FORMIRANJA DRŽAVNE VLASTI DOK SE NE RAŠČISTI USTAVNA KRIZA U FBiH

Bez formiranja državne vlasti dok se ne raščisti ustavna kriza u FBiH

Bez formiranja državne vlasti dok se ne raščisti ustavna kriza u FBiH
Dva strateška cilja BiH u 2019. godini su aktivacija Akcionog plana za članstvo u NATO-u (MAP) i kandidatski status za članstvo u EU, smatra potpredsjednik DF-a Dženan Đonlagić i poslanik u Parlamentu BiH.

- Naša zemlja treba prihvatiti ispruženu ruku NATO-a i predati prvi Godišnji nacionalni program - kažeĐonlagić u razgovoru za Vijesti.ba.

Naglašava kako je članstvo u NATO-u generacijsko pitanje u BiH, kako bismo konačno stali pod "kišobran" najsigurnijeg vojnog saveza na svijetu.

- Na taj način osigurali bismo dugoročni mir i stabilnost u zemlji, a to bi nam onda stvorilo ključni preduslov da se nastavimo brže ekonomski razvijati - navodi Đonlagić.

Stoga bi se nova parlamentarna većina na nivou države, nastavlja naš sagovornik, trebala okupiti upravo na ispunjavanju ova dva vanjskopolitička cilja.

Osvrnuvši se na godinu iza nas, Đonlagić napominje kako je 2018. još jedna izgubljena godina s aspekta poboljšanja životnog standarda građana BiH i uslova u svim segmentima bh. društva.

- Nažalost, nismo napravili neke značajne iskorake u smislu unapređenja života ljudi u BIH. A ostaje i onaj akutni problem masovnog iseljavanja ljudi - potcrtava Đonlagić.

Kakva će biti 2019., dodaje, prevashodno zavisi od toga koliko će biti stabilna parlamentarna većina na svim nivoiima u BiH, ali i od toga koliko će buduća vlast raditi na unapređenju poslovnog ambijenta, ekonomskog stanja i životnog standarda građana.

- Ne obazirući se na impute izvana, mi trebamo uraditi sve da poboljšamo životni standard naših ljudi, a da put BiH ka EU i NATO-u iskoristimo kao alat za unapređenje tog standarda - poručuje potpredsjednik DF-a.

Pojašnjava kako je stav stranaka okupljenih oko Bh. bloka - SDP-a BiH, DF-a i Naše stranke da u proces formiranja državne vlasti ne treba ulaziti dok se ne raščisti nova ustavna kriza u FBiH, koju je prouzrokovalo Uputstvo CIK-a BiH o popuni federalnog Doma naroda.

- Mi smo potpuno sigurni da je CIK tim Uputstvom prekršio odredbe Ustava FBiH primjenjujući popis iz 1991. godine. Pred Ustavnim sudom BiH podnijet ćemo zahtjev za ocjenu ustavnosti te oduke i vjerujemo da će taj sud u nekom razumnom roku uzeti prioritetno da riješi to pitanje. Tek nakon toga trebamo pristupiti konstituisanju federalnog Doma naroda, a paralelno s tim voditi i proces formiranja novog saziva Vijeća ministara BiH - dodaje Đonlagić.

Ističe kako SNSD i HDZ BiH žele promptno i naprečac imenovati novo Vijeće ministara, a onda FBiH ostaviti da se mjesecima valja u političkom blatu zbog nemogućnosti konstituisanja federalnog Doma naroda i imenovanja novog saziva federalne Vlade.

- Vjerujemo da to možemo spriječiti tako što ćemo proces implementacije izbora na nivou FBiH voditi paralelno s procesom imenovanja vlasti na državnom nivou - zaključuje Đonlagić u razgovoru za Vijesti.ba.
 
D.K.

(Vijesti.ba)
















03.01.2019.

SENAT POTVRDIO : ERIC GEORGE NELSON NOVI JE AMBASADOR SAD U BiH

Senat potvrdio: Eric George Nelson novi je ambasador SAD u BiH

Senat potvrdio: Eric George Nelson novi je ambasador SAD u BiH
Eric George Nelson novi je ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini. Glasanje je obavljeno danas u američkom Senatu putem tzv. glasovnog glasanja (Voice vote). Nelsona je u avgustu prošle godine predložio američki predsjednik Donald Trump.

Na taj način okončana je procedura postavljanja novog ambasadora SAD-a u Bosni i Hercegovini koji će u Sarajevu na funkciji zamjeniti Maureen Cormack, piše Glas Amerike (Voice of America).

Nelson je karijerni (nestranački) viši službenik State Departmenta, a poslove diplomate obavlja još od 1980. godine.

Prije imenovanja za ambasadura u Bosni i Hercegovini obnašao je funkciju zamjenika izvršnog sekretara i funkciju direktora izvršnog ureda Izvršnog sekretarijata u sklopu State Departmenta.

Prilikom saslušanja pred komitetom za vanjske poslove Senata u oktobru 2018. Nelson je izjavio da će Sjedinjene Države ostati čvrste u podupiranju teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine te da će zemlju pokušati pomjeriti naprijed.

Eric Nelson služio je u brojnim diplomatskim misijama SAD-a, uključujuči i Njemačku.

Tečno govori španjolski, njemački i talijanski jezik. Obrazovanje je stekao na sveučilištu u Texasu.


(Vijesti.ba)















03.01.2019.

MOGUĆE DA BiH I SRBIJA ZAJEDNIČKI NASTUPE PO PITANJA IMOVINE U HRVATSKOJ

Moguće da BiH i Srbija zajednički nastupe po pitanju imovine u Hrvatskoj

Moguće da BiH i Srbija zajednički nastupe po pitanju imovine u Hrvatskoj
Predsjedništvo BiH je na 1. redovnoj sjednici polovinom decembra usvojilo zaključak o Provedbi Ankesa G Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ i aktivnosti na zaštiti i povratu imovine iz Bosne i Hercegovine koja se nalazi u Republici Hrvatskoj.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH zaduženo je da uputi notu generalnom sekretaru Organizacije ujedinjenih naroda, kao depozitaru Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ, kojom ga obavještava o kršenju Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ od strane Republike Hrvatske.

Moguća saradnja sa Srbijom

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić je za Vijesti.ba podsjetio da BiH već dugo sa Republikom Hrvatskom govorimo o imovini, o sporazumu o imovinsko-pravnim odnosima.

- Ja se sjećam još u doba dok je pokojni Ivica Račan bio premijer Hrvatske, a ovdje je Alijansa za promjene bila na vlasti, to je skoro bilo dovedeno do kraja. Iz nekih XY razloga je zaustavljeno i propalo. Tadašnja Vlada, koju je vodio pokojni Ivica Račan, je bila spremna da riješi to pitanje sa BiH, uključujući čak i granicu između Republike Hrvatske i BiH. Međutim, Alijansa je tad izgubila izbore, nestalo je te volje s naše strane, onda je i SDP u Hrvatskoj izgubio izbore i cijela priča je završila nakon toliko godina na ovoj tački na kojoj smo sad, podsjeća Komšić.

Dodaje da BiH sada pokušava reaktivirati priču koristeći sve mehanizme koji su na raspolaganju, a jedan od njih jeste i da se u okviru priče o Sporazumu o sukcesiji, tzv. Aneksa G, obavijesti generalni sekretar UN-a o svemu onome što se dešava po tom pitanju.

- Naravno, šta god da bude, opet ćemo se mi morati vratiti razgovorima sa vlastima u Republici Hrvatskoj, pogotovo da vidimo šta zapravo ovaj zakon koji je Sabor donio o koncesijama znači kada je riječ o našoj imovini. Srbija također ima isti problem sa vlastima u Republici Hrvatskoj i možda možemo očekivati i tu neku vrstu podrške i savezništva da dvije zemlje zajedno pokušaju na diplomatski, prijateljski i dobrosusjedski način riješiti tu priču sa vlastima u Republici Hrvatskoj, kaže Komšić i dodaje:

- Odmah da vam kažem, ni sa naše strane nema baš puno nevinih u toj cijeloj priči. Postoji mnogo mešetara s naše strane koji su na lokalnom nivou s vlastima u Republici Hrvatskoj prometovali tu imovinu, pokušali da joj se zametne trag, pa je nekad vrlo teško doći do papira - šta, ko, kako, kada? Da li će vlast u Zagrebu biti spremna da se to riješi na jedan normalan, uobičajen i dobrosusjedski način - ja ne znam, ne mogu vam garantovati. Sudeći po donošenju Zakona o koncesijama, ta spremnost baš i ne postoji. Ali, evo, dajte da je probamo izgraditi, da probamo razgovarati.

Uzurpacija imovine

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik na upit Vijesti.ba je ocijenio nekorektnim činjenicu da Hrvatska uzurpira imovinu BiH i Srbije i ne dozvoljava raspolaganje vlasnicima iz ove dvije zemlje.

On je potcrtao da se vrijednost imovine preduzeća iz RS, koja je zamrznuta u Hrvatskoj, kreće do 500 miliona KM. Kao primjer navodi je imovinu Rafinerije nafte Brod u Hrvatskoj, kojom bi trebalo da upravlja RS, ali Hrvatska to ne prihvata, a tom imovinom ne može da raspolaže ni vlasnik Rafinerije, jer je nije ni kupio.

- Mi godinama ne možemo da riješimo to pitanje. Mislim da je krajnje vrijeme da taj problem bude riješeno ili ćemo predložiti da sve ono što u BiH ima Hrvatska bude tretirano na isti način od organa u BiH, istakao je Dodik.

Kako je rekao, svi komercijalni objekti u BiH koji su pripadali Hrvatskoj, poput benzinskih pumpi INA-e, vraćeni su hrvatskoj privredi, dok Hrvatska uzurpira imovinu BiH i Srbije.

- To se pokušava zamrznuti i onemogućiti korištenje. Krajnje je vrijeme da bude postignut dogovor između vlasti BiH, Srbije, Hrvatske i Slovenije o tome kako da bude riješeno pitanje imovine, poručio je Dodik.

On je ukazao i na činjenicu da Hrvatska već 10 godina ne dozvoljava da bude izgrađen most na Savi, a da Republika Srpska 10 godina vraća kredit za izgradnju tog mosta.

(Vijesti.ba)













03.01.2019.

ODNOSI BiH, SRBIJE I HRVATSKE: OD EU I NATO-A DO RUSIJE I "NEORADIKALA" ALEKSANDRA VUČIĆA

Odnosi BiH, Srbije i Hrvatske: Od EU i NATO-a do Rusije i "neoradikala" Vučića

Odnosi BiH, Srbije i Hrvatske: Od EU i NATO-a do Rusije i
Bojim se da će predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik minirati svako približavanje BiH NATO savezu, kaže u razgovoru za Vijesti.ba zagrebački politički analitičar Davor Gjenero.

- Očito je da unutar EU nisu snažne one političke opcije kojima je jasno da Unija ima obveze prema BiH, koje proizlaze iz stradanja ove države u ratu, zbog kojih bi BiH morala imati poseban status u pristupanju EU - smatra Gjenero.

Ističe kako strahuje da će nakon izbora novog saziva Europskog parlamenta te snage biti još slabije.

- U Uniji se Balkanom nitko neće ozbiljno baviti u izbornoj godini, u kojoj će se u prvom dijelu pripremati izbori za Europski parlament, a u drugom kombinirati sastav buduće Europske komisije, možda u najnepovoljnijim političkim uvjetima od osnivanja Unije - potcrtava Gjenero.

Ističe kako će glavni izazov za susjedstvo u 2019. godini ostati negativan utjecaj Rusije na države balkanskog prostora.

- U najtežem položaju, zbog uplitanja Putinova autoritarnog režima, sigurno je BiH, kojoj to uplitanje osporava održivost - upozorava Gjenero.

Hrvatska je, nastavlja naš sagovornik, u bitno boljem položaju od drugih susjeda kad je u pitanju štetna uloga Rusije, jer je članica EU i NATO saveza i barem je do neke mjere zaštitila svoj sustav pred ruskim utjecajem.

- U prethodne dvije godine se suočila s neugodnom krizom destabilizacije najvećega koncerna u zemlji, Agrokora, posredstvom ruskih banaka, ali zbog pravila koja je u rješavanju krize Hrvatska postavila, Rusi sada traže način kako se povući iz suvlasništva u ovom koncernu - govori Gjenero.

Prema njegovim riječima, Srbija polako odustaje od pristupanja Europskoj uniji i sve se više oslanja na Putinovu Rusiju i okreće Euroaziji.

- Za Balkan je ključno kako će se Makedonija u idućoj godini othrvati ruskom utjecaju i hoće li doista postati članicom NATO-a i započeti pristupni proces s EU. Crna Gora je uspjela preživjeti pokušaj državnog udara, što su ga režirali u Rusiji i pod kišobranom NATO-a polako se konsolidira, a BiH ne uspijeva napraviti prve korake prema pristupanju euroatlantskim strukturama i započinjanju europske integracije - mišljenja je Gjenero.

Odnosi Hrvatske i Srbije u ovoj godini, smatra, ostat će zaleđeni, dok god u Beogradu bude stolovao proruski autoritarni režim "neoradikala" Aleksandra Vučića.

- Zagreb izbjegava rasprave s Beogradom, pušta drugim državama unutar EU da glasno govore o neuspjesima Srbije u pristupanju Europskoj uniji, nikad nije blokirao niti jedno od pristupnih poglavlja, a kamo li da bi zaustavljao pregovore, ali su se policy planeri u Zagrebu prestali nadati tome da bi pristupanje Srbije EU moglo dovesti do toga da Srbija prihvati europske vrijednosti, pa da to dovede i do lakšeg rješavanja međusobnih problema - konstatuje naš sagovornik.

Tvrdi kako ne postoje racionalni razlozi za zaoštravanje odnosa Zagreba i Sarajeva, te bi s malo političke volje i mudrosti većinu međusobnih problema bilo moguće riješiti u kratkom roku.

- Beograd, osokoljen potporom Rusije, u sve većoj mjeri uz pomoć Dodika i Republike Srpske pritišće BiH i djeluje u smjeru njena rastakanja, a taj će se pritisak u narednoj godini samo zaoštriti - zaključuje Gjenero u razgovoru za Vijesti.ba.


D.K.

(Vijesti.ba)















03.01.2019.

DRAŠKO STANIVUKOVIĆ: OVO JE JEDAN MONTIRANI PROCES I POLITIČKI PROGON

Ovo je jedan montirani proces i politički progon

Ovo je jedan montirani proces i politički progon
Ovo je jedan montirani proces i politički progon kojim želi da se uruši lik i djelo jednog omladinca koji nema nikakav interes od politike, izjavio je danas novinarima poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini RS Draško Stanivuković.


- Materijalno sam obezbijeđen, odrekao sam se svoje naknade, radim čestito i pošteno i svaki dan sam sa građanima. Za razliku od onih koji idu po prijemima i dočecima sa mašnama i bore se za elitu ovog grada, ja se borim za obični narod i obične građane. Moja i misija svih nas ovdje je da okupimo sve nezadovoljne ljude i nastavimo našu borbu - kazao je Stanivuković.

Ponovo naglašava kako se radi o jednom klasičnom političkom progonu.

- Mene politički progone. Ja sam pošten mladić, i nemam nijedno počinjeno krivično djelo. Nikada ništa nisam uradio sa svojih 25 godina, a u posljednjih sedam dana hapšen sam tri puta. Zbog čega? – zapitao se Stanivuković.

Naglašava kako mu u tužilaštvu na teret stavljaju da je ugrozio javni red i mir na skupovima koji su se održavali prethodnih dana, ali i da je prije sedam dana dobio krivičnu prijavu zbog oštećenja službenog automobila.

- Za to nema dokaza. Koji sam ja to nered izazvao? Ako je bio neki nered, da li neko zbog mene ima polomljenu glavu ili ruku? Koja je posljedica? - pita se Stanivuković.

Kako navodi, nigdje se ne spominju RTRS i državni udar, niti njegov upad u javne institucije, za što, dodaje, javni servis RTRS-a i Alternativna televizija obmanjuju ljude i građane.

- Dakle, stojim pri zdravoj svijesti i pameti da je taj dan bio miran. Ono što je ključno ovdje za šta me terete - nigdje ne piše gdje je bio Draško Stanivuković u to vrijeme. Ja vam moram reći da sam bio u sredini ili u posljednjem dijelu kolone. Nisam se ni po čemu isticao, niti sam držao megafon, niti sam govorio, niti sam se javno obraćao na skupu, niti sam na bilo koji način šta uradio - kaže Stanivuković.

Pojašnjava kako mu se na teret stavljaju dva prekršajna naloga - od kojih je jedan zbog glasnijeg govorenja.

- Ja ne znam ko mjeri decibele mog ili bilo čijeg glasa - čudi se Stanivuković.

Na novinarsko pitanje jesu li u tužilaštvu tačno naveli šta je to glasno govorio, Stanivuković pojašnjava da se radi o paroli „Pravda za Davida“.

- To su neke kobne riječi koje valjda niko ne treba da kaže - odgovara Stanivuković.

Pojašnjava kako ga se tereti i da je ometao službena lica u vršenju njihove dužnosti.

- Taj dan i prethodna dva-tri dana ja nijednom policajcu nisam prišao. Prethodna tri dana, od 27. do 30., zbog hapšenja 25., ja sam tih dana samo davao izjave za medije, pa sam vrlo često bio na Trgu u to vrijeme dok su građani hodali. Ono što je ključno, oni nemaju nijedan dokaz gdje sam u tom periodu bio ja - dodaje Stanivuković.

Prokomentarisao je i najave gradonačelnikka Banjaluke Igora Radojičića da će protiv organizatora skupa "Pravda za Davida" pokrenuti milionske tužbe.

- Ja sam postavio pitanje svim medijima - gdje su milionske tužbe protiv ljudi koji su zadužili grad na stotine miliona - rekao je Stanivuković.

Ističe kako je namjerno otkazana proslava Nove godine i dječije Nove godine u Banjaluci.

- Pa ko bi od nas ugrožavao djecu? I da smo htjeli, mi smo svi bili pohapšeni u tom periodu kada je trebala biti proslavljena dječija Nova godina. Morate da znate da postoje roditelji koji bi možda i dovelu tu djecu na Novu godinu, ali te djece više nema jer su ubijena, a niko ne odgovara - ističe Stanivuković.

Prema njegovim riječima, paradoks je da je 20-30 ljudi uhapšeno koji su mirno protestovali 300 dana, među kojima je i on.

- A oni koji su krivi za ubistva, kriminal i lopovluk nijednom nisu uhapšeni. Dakle, u slučaju Davida je uhapšeno nula, a u slučaju borbe za pravdu i istinu u bilo kojem smislu je preko 20 uhapšenih – dodao je Stanivuković.

(Vijesti.ba)













03.01.2019.

VALENTIN ILIEVSKI: POLITIČKA NESTABILNOST KOŠTA BiH VELIKIH INVESTICIJA

03.01.2019.

'PRAVDA ZA DAVIDA': TEROR NAS NE MOŽE ZASTRAŠITI

03.01.2019.

PREPORUKA PAPE FRANJE : LICEMJERNI KRŠĆANI BOLJE NE IDITE U CRKVU, ŽIVITE KAO ATEISTI

Preporuka pape Franje : Licemjerni kršćani bolje ne idite u crkvu, živite kao ateisti


Papa Franjo u srijedu je kritizirao licemjerje vjernika poručivši onima koji ne žele istinski živjeti vjeru da radije žive kao ateisti.

“Koliko često vidimo sramotu tih ljudi koji idu u crkve i tamo su svaki dan, a potom žive život u mržnji drugih i ogovaranja drugih ljudi”, rekao je u srijedu poglavar Katoličke Crkve tijekom opće audijencije u Vatikanu.

“Onda je bolje ne ići u Crkvu. Živi poput ateista”, poručio je.

Kako javlja Hina tokom audijencije argentinski papa, poglavar 1,3 milijarda katolika pokazao je svoju sposobnost povezivanja s običnim ljudima. Primio je pripadnike kubanskog narodnog cirkusa i smijao se s umjetnicima te držao nogometnu loptu na vrhu prsta.

03.01.2019.

KAKO RAZUMIJEVATI BOSANSKU BUDUĆNOST

Mahmutćehajić, Lavić, Zubčević, Dizdarević: Kako razumijevati bosansku budućnost?

......................
Rusmir  Mahmutcehajic
............................

Centar za strategijske studije Međunarodnog foruma Bosna 4. januara 2019. godine, s početkom u 18:00 sati u hotelu Europe u Sarajevu, organizira javnu raspravu na temu „Kako razumijevati bosansku budućnost?“, uz promociju knjige „Tragom drevnih Bošnjana: Bosanska država i nacionalni identitet(i) kroz historiju“ Tanera Aličehića i Đenana Galešića, prenosi INS.

Autori ukazuju na važna pitanja o bosanskoj budućnosti, temeljeći svoja razmatranja na prikrivanim, izvrtanim i poricanim znanjima o bosanskoj prošlosti i sadašnjosti.

Kako dešifrirati antibosanske politike u 20. stoljeću? Šta su temeljne vrijednosti Bosne i bosanstva? Je li moguće iz sadašnje bosanske agonije ocrtati vidike budućnosti koje bi bile u skladu s vrijednostima razvijenih pluralnih društava?

To su neka od pitanja kojima se autori bave u namjeri da podstaknu ljude na osjetljivost prema njima.

O pitanju iz naslova javne rasprave uz ovu knjigu govorit će predsjednik Međunarodnog foruma Bosna, akademik RusmirMahmutćehajić, predsjednik BZK „Preporod“ i profesor Fakulteta političkih nauka prof. dr. Senadin Lavić, prof. dr. Asim Zubčević i autori – Taner Aličehić i Đenan Galešić. Raspravu će moderirati Nermina Jusić.

Uz ovu raspravu bit će predstavljen i Plan rada Međunarodnog foruma Bosna u 2019. godini. Rasprava je otvorena za javnost

03.01.2019.

POD MASKAMA POLICIJE I POLITIKE

03.01.2019.

IZ BiH ODLAZE MLADI, OBRAZOVANI I NAJSPOSOBNIJI

03.01.2019.

LEJLA RAMIĆ MESIHOVIĆ: PROCES EVROPSKIH INTEGRACIJA U BiH JE ZAUSTAVLJEN

03.01.2019.

DEJAN AZESKI: AKO MLADI POČNU KOMUNICIRATI, MULTIETNIČKI BALKAN JE SPAŠEN

Makedonski historičar Azeski: Ako mladi počnu komunicirati, multietnički Balkan je spašen

Makedonski historičar Dejan Azeski kaže da ulazak zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju ne bi značio samo ekonomski napredak regiona, „već bi to na neki način obesmislilo priče o pomjeranju granica na Balkanu, koje su uvijek izvor sukoba.“

„Iskreno vjerujem i uzdam se u taj koncept, jer onaj drugi koji smo već vidjeli (nasilna promjena granica) nije mi drag. Nije mi drag i ne vjerujem u njega ne samo zbog krvoprolića i užasa koji ostavlja iza sebe, već i zbog toga što je dokazano neuspješan,“ kaže Azeski u intervjuu za novinsku agenciju Patria, prepričavajući da je nedavno boravio u dolini rijeke Rajne u Njemačkoj i Francuskoj koja je bila poprište sukoba u prošlosti, ali je do danas ostala nepromijenjena kao granica između te dvije zemlje.

„Moj kolega historičar mi je objasnio ovako: četiri velika rata su vođena na rijeci Rajni u zadnjih 200 godina, a granica ipak ostaje na Rajni, ni lijevo ni desno od nje.“

„Također, od Sarajevskog atentata 1914. do danas poginulo je milion ljudi ali je granica između Srbije i Bosne i Hercegovine i dalje na Drini. Znači, dajte konačno da se distanciramo sa tog suludog koncepta da nešto možemo da promijenimo na silu. Na silu ne možeš da uzmeš ni parče hljeba od čovjeka, a kamo li čitave gradove i države. U prirodi ljudi je da na silu odgovore silom. Čak i najslabija bića kao jedno malo pile ili jagnje čim ga donesete do zida, počinje da napada. Tako da nasilnih promjena granica neće biti sigurno. Dajte bar da za taj unaprijed dokazano neuspješan projekat ne ginu ljudi ponovo.“

Govoreći o tome šta bi Evropska unije značila za Makedoniju ali i region u kulturološkom smislu, makedonski historičar kaže da bi to za Makedonce značilo da će konačno poslije 1912. godine, kad je teritorija geografske i etničke Makedonije podijeljena, postati opet jedna cjelina. Makedonci prognani iz grčkih gradova Lerin, Voden, Kostur moći će da se češće vraćaju na svoja rodna ognjišta i, najvažnije od svega, da komuniciraju između sebe bez ograničenja. Za Albance iz Makedonije, Kosova i Albanije to će značiti isto tako mirni način ujedinjavanje svih teritorija gdje živi albanski narod. Ovakav koncept – objašnjava Azeski svoje viđenje Zapadnog Balkana u EU – povezat će Bosnu sa Sandžakom kao i Srbiju sa Republikom Srpskom.

„Znači, ja ne kažem da kad padnu granice neće više biti problema. Ali, tih problema će sigurno biti manje nego da krvavo rješavamo granice kao što smo to radili tokom 90-tih.“

Azeski pak razmišlja i u drugom pravcu. Priznaje da je vrlo teško prognozirati kada bi zemlje Zapadnog Balkana mogle postati članicama EU, pa savjetuje da zemlje u regionu do tada više trebaju stavljati fokus na same reforme koje EU traži od njih, dok prijem u EU kao formalan čin treba biti posljedica uspješnih reformi.

„Evropska Unija nije fizička tvorevina koja se može opipati, već je to skup vizionarskih ideja na jedno mesto“.

„Skup ideja koji su tu samo sa jednim ciljem, a to je da poboljšaju život svima nama. Zato, dajte da i mi primjenimo te ideje što prije. Dajte da dokažemo Briselu da možemo i sami sebi da poboljšamo život i tako da postanemo vrjedniji sagovornici i partneri Europe. Ne moramo da čekamo da postanemo članice EU pa da imamo bolji zdravstveni i bolji obrazovni sistem, kao i bolju infrastrukturu. Ne moramo da čekamo ulazak u Evropsku unije da damo veću podršku privatnom sektoru ili da poboljšamo uslove za biznis. Još manje moramo da čekamo ulazak u EU da osiguramo ljudske uslove za rad našim umjetnicima i sportašima. Što se tiče mene lično, važnije je što prije da primijenimo te evropske vrijednosti i principe i sami po sebi da postanemo europljani, dok je sami čin ulaska u taj politički savez samo formalnost.“

Na pitanje šta bi bili prioritetni koraci za očuvanje multietničkog Zapadnog Balkana, Azeski odgovara: „Samo jedna jedina prosta stvar: rušenje granica i što veća komunikacija među ljudima. Toliko mnogo granica na toliko malo prostora nije u koristi nikome.“

„Mi ne možemo da dobijemo povjerenje između sebe jer se realno slabo družimo. Ja sam do Sarajevo /iz Makedonije/ putovao više od deset sati, jer nema aviona, nema voz… To odvraća mlade ljude da putuje i da se druže između sebe. A, ako se oni danas ne druže, sutra ne mogu da se poznaju i da prave zajednički biznis. Ako ne rade zajednički biznis, neće imati zajedničkih interesa što znači da se neće osjećati bliski jednim drugima. Rušenje granica pokrenut će jedan ciklus zbližavanja ljudi koji bi trebalo da pokrene domino efekt za sve ove pozitivne stvari koje nabrajam. Bez toga ne samo da nemamo multietničke budućnost Balkana, već nema uopće nikakve budućnosti“, zaključuje Dejan Azeski.

Armin Aljović (NAP)

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
64455388

Powered by Blogger.ba