Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

31.01.2019.

ŽELJKO KOMŠIĆ : PODRŽAĆEMO SDP KAKVA GOD ODLUKA BUDE, OPOZICIJA ILI VLAST

31.01.2019.

PROF. USTAVNOG PRAVA NURKO POBRIĆ: USTAVNI SUD BiH SADA JE DAO OVLASTI CIK-U, OHR NEĆE REAGOVATI

Ustavni sud sada je dao ovlasti CIK-u, OHR neće reagovati

Ustavni sud sada je dao ovlasti CIK-u, OHR neće reagovati
Profesor ustavnog prava Nurko Pobrić očekivao je da će se Ustavni sud BiH proglasiti nenadležnim u odnosu na apelaciju 27 poslanika SDA u Parlamentu FBiH, kojom je zatražena ocjena ustavnosti Uputstva CIK-a BiH o popuni federalnog Doma naroda.

"Ustavni sud je rekao da je Uputstvo CIK-a BiH provedbeni akt, a Ustavni sud BiH, prema Ustavu, nije nadležan da cijeni ustavnost provedbenih akata, već ustavnost zakona", napominje Pobrić u razgovoru za Vijesti.ba.
 
Podsjeća, međutim, da je Ustavni sud BiH u dosadašnjoj praksi cijenio ne samo ustavnost zakona, nego i drugih akata, poput Statuta Grada Mostara ili Statuta Grada Sarajeva.  
 
"Sud je u tim slučajevima kazao da je statut u suštini zakon u materijalnom smislu", dodaje on.
 
Ovaj pravi stručnjak mišljenja je da je današnja odluka Ustavnog suda BiH u ovom trenutku najoportunija. No, Ustavi sud je kazao kako Uputstvo CIK-a ostaje na stazi sve dok ga neko nadležno tijelo ne ospori.
 
"Ko je taj drugi organ, ja ne znam. Mislim da takvog organa nema i da se više ta odluka ne može preispitivati. Jednostavno, ona je u svakom pogledu konačna i primjenjiva", mišljenja je naš sagovornik. 
 
On podsjeća da Izborni zakon BiH ovlašćuje CIK BiH da nakon svakog popisa stanovništva utvrdi broj delegata iz kantonalnih skupština u Dom naroda FBiH.
 
"Bilo bi poželjno da se u Izbornom zakonu BiH ta formulacija izostavi ili drugačije uredi, jer smatram da CIK-u BiH ne bi trebalo davati takvu vrstu ovlaštenja, budući da se radi o upravnom organu, a odlučuje o vrlo važnim pitanjima. No, CIK BiH sada ima ovlašćenja prema Izbornom zakonu BiH i ta odredba do sada nije osporena", navodi Pobrić. 
 
Prema njegovim riječima, CIK BiH je u Uputstvu napravio kompromisno rješenje jer je ovim aktom naložio korištenje popisa iz 2013. godine kao osnov za raspodjelu mandata, ali i da se poštuje tzv princip 1/1/1, odnosno da iz svakog kantona dolazi najmanje po jedan delegat iz svakog naroda, ukoliko je izabran.
 
"Ustavni sud BiH nije ulazio u meritum, već je rekao da nije nadležan", podsjeća Pobrić. 
 
Imajući u vidu da je Uputrstvo CIK BiH u suprotnosti sa Ustavom FBiH, koji kaže da se popis iz 1991. godine koristi do implemetacije Aneksa VII, naš sagovornik se osvrnuo i na pitanje da li visoki predstavnik, kao vrhovni tumač Dejtonskog sporazuma, ima mandat da donese konačni sud o novonastaloj situaciji. 
 
"Teorijski, OHR bi mogao da to uradi. No, uvjeren sam da to neće učiniti, posebno zbog činjenice da se radi o odluci Suda. U pravnoj praksi je da čak i onaj ko ima izvandredna ovlaštenja, kao što ih ima visoki predstavnik, ne dira odluke sudova", zaključio je Pobrić.
 
 
(Vijesti.ba)












31.01.2019.

HDZ-U I SNSD-U PUNA KONTROLA DOMOVA NARODA NAKON ODLUKE USTAVNOG SUDA BiH

HDZ-u i SNSD-u puna kontrola domova naroda nakon oduke Ustavnog suda

HDZ-u i SNSD-u puna kontrola domova naroda nakon oduke Ustavnog suda
Ustavni sud Bosne i Hercegovine se na današnjoj sjednici proglasio nenadležnim za ocjenu ustavnosti Uputstva CIK-a BiH o načinu raspodjele mandata/popune Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.

Predsjednik suda Zlatko Knežević je pojasnio da Uputstvo CIK-a ostaje na stazi sve dok ga neko nadležno tijelo ne ospori.

"Ustavni sud ima određene nadležnosti po Ustavu i trudi se da naglasi da sve institucije rade svoj posao. Mi smo rekli da to nije naš nadležnost što znači da je CIK odradio svoj posao, ko će osporavavati dalje to nije na nama. Kao građanin mogu reći da kantoni trebaju dovršiti proceduru i da postupak formiranja vlasti treba privesti kraju", poručio je Knežević.

Prijedlog CIK-a u praksi znači da bi stranke okupljene oko HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH mogle imati 12 od ukupno 17 delegata, što će im omogućiti poptunu kontrolu nad ovim Domom.

Također, iz brojke od 12 delegata proizilazi da bi stranke okupljene oko HDZ-a BiH u državnom Domu naroda mogle imati 4 delegata. Kako državni Dom broji tri Kluba od po pet delegata, sasvim je moguće da HDZ i SNSD u dva kluba imaju po četiri, odnosno ukupno osam delegata što je prosta većina u Domu naroda BiH.  

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, koji je vrhovni tumač Dejtonskog sporazuma, u novembru je u intervjuu za Vijesti.ba poručio kako je stav OHR-a "u vezi Doma naroda Federacije i primjeni Ustava Federacije BiH, koji smo ponavljali u nekoliko navrata, uvijek je bio principijelan: do okončanja izborne reforme, Ustav Federacije BiH treba se primjenjivati u cijelosti, i kada se radi o popisu i kada se radi o takozvanom pravilu 1/1/1. Dozvoliti Izbornom zakonu BiH prvenstvo u odnosu na Ustav Federacije BiH, u dijelu koji se odnosi na sastav institucija Federacije, može imati vrlo ozbiljan utjecaju budućnosti".
 

(Vijesti.ba)




31.01.2019.

USTAVNI SUD BiH PROGLASIO SE NENADLEŽNIM ZA OCJENU USTAVNOSTI UPUSTVA CIK-A

Ustavni sud BiH proglasio se nenadležnim za ocjenu ustavnosti uputstva CIK-a

Ustavni sud BiH proglasio se nenadležnim za ocjenu ustavnosti uputstva CIK-a
Ustavni sud Bosne i Hercegovine se na današnjoj sjednici proglasio nenadležnim za ocjenu ustavnosti Uputstva Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIKBiH) o načinu raspodjele mandata/popune Doma naroda Parlamenta Federacije BiH po zahtjevu 27 poslanika SDA, kazao je Zlatko Knežević, predsjednik Ustavnog suda BiH, javlja N1.

U dnevni red plenarnog zasjedanja Ustavnog suda u čevrtak uvršten je predmet U-24-18, odnosno zahtjev 27 poslanika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH za ocjenu ustavnosti Uputstva o izmjeni i dopunama Uputstva o postupku provedbe posrednih izbora za tijela vlasti u Bosni i Hercegovini obuhvaćenih Izbornim zakonom BiH („Službeni glasnik BiH broj 91/18).

Tim zahtjevom osporen je akt koji je CIKBiH usvojio 18. decembra prošle godine, a kojim je predviđeno da se prilikom popune Doma naroda Federalnog parlamenta koristi popis stanovništva iz 2013. godine i princip 1/1/1 što podrazumijeva da će u tom domu biti najmanje jedan Bošnjak, jedan Srbin i jedan Hrvat iz svakog kantona, ukoliko budu izabrani.

Spomenuto CIK-ovo uputstvo izazvalo je burne reakcije predstavnika određenog broja političkih stranaka u BiH koje navode kako u Ustavu Federacije BiH jasno stoji da se u spomenutom procesu (popuni Doma naroda) može koristiti samo popis iz 1991. godine te smatraju kako osporeni akt (Uputstvo CIK-a BiH) vodi podjeli države na tri etničke jedinice.

Knežević je pojasnio da Uputstvo CIK-a ostaje na stazi sve dok ga neko nadležno tijelo ne ospori.

- Ustavni sud ima određene nadležnosti po Ustavu i trudi se da naglasi da sve institucije rade svoj posao. Mi smo rekli da to nije naš nadležnost što znači da je CIK odradio svoj posao, ko će osporavavati dalje to nije na nama. Kao građanin mogu reći da kantoni trebaju dovršiti proceduru i da postupak formiranja vlasti treba privesti kraju - poručio je Knežević.

Dodao je kako će Ustavni sud Bosne i Hercegovine na sljedećoj sjednici razmatrati zahtjev predsjedavajuće Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Borjane Krišto za ocjenu ustavnosti CIK-ovog uputstva.

- Taj će predmet biti u martu - kazao je Knežević.


(Vijesti.ba / FENA)

31.01.2019.

POVODI: NAŠE SMRTI U BOSNI

31.01.2019.

AMER ĐULIĆ: PROŠAO SAM PAKAO HERCEGBOSANSKIH LOGORA ALI NE MRZIM

31.01.2019.

HRVATSKA U RALJAMA HDZ-OVIH AFERA, SKANDALA, GAFOVA...

31.01.2019.

HUSKIĆ: TEŠKO DO KANDIDATSKOG STATUSA, HRVATSKA SVE MOŽE BLOKIRATI

Huskić: Teško do kandidatskog statusa, Hrvatska sve može blokirati

Huskić: Teško do kandidatskog statusa, Hrvatska sve može blokirati
Politički analitičar Adnan Huskić ocijenio je posjetu članova Predsjedništva BiH Briselu pozitivnom.

„Posjeta se može smatrati pozitivnom, jer je ovo prva zvanična posjeta ovog Predsjedništva BiH Briselu, jer se iz toga može isčitati da je EU važan strateški cilj i da oko toga očito postoji konsenzus“, kazao je Huskić za Vijesti.ba.

adnan-huskic
Adnan Huskić / Vijesti.ba

Kada je u pitanju neki okvirni plan za dobijanje kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU, Huskić kaže da mu to djeluje pomalo nerealno.

„Što se tiče najavljene dinamike vezano za dobijanje kandidatskog statusa, pošto ovdje sve uvijek nekako počiva na tim datumima, dok suština svega toga - nužne reforme, transformacija društva i države i svega onoga što je nužno da bi se u tom procesu napredovalo - sve nekako pada u drugi plan. Meni se naprosto ta priča oko novembra, imajući u vidu sve stvari koje se trenutno dešavaju, ne čini pretjerano realna, ali moguće je, ako se tehnički dio ovog procesa tretira na način na koji se treba tretirari, odnosno da mi dostavimo odgovore na pitanja iz Upitnika, da nam nakon tog pregleda Komisija da pozitivno mišljenje, da se poruči Vijeću Evrope da se BiH da kandidatski status, onda se mora sagledati i pogledati u kojoj jeri je trenutna konfiguracija u Vijeću naklonjena jednoj takvoj ideji, da se BiH da kandidatski status“, mišljenja je Huskić.

On je podsjetio na sličan primjer kada su u pitanju Makedonija i Albanija.

„Podsjećam, na julskom sastanku Vijeća, je isto tako bilo očekivano da će Vijeće dati Albaniji i Makedoniji, prvenstveno Makedoniji zbog svega što je urađeno vezano oko bilateralnog spora oko imena sa Grčkom, datum za otpočinjanje pregovora. Međutim, to je izostalo, jer su pojedine države smatrale da su nužne dalje reforme, ali suština priče jeste da ne možemo nužno očekivati, posebno nakon izbora u maju 2019. godine sa novom konfiguracijom u Evropskom parlamentu, sa novom Evropskom komisijom, teško da možemo očekivati da će nam sve stvari biti naklonjene, ako uopšte možemo govoriti o naklonjenosti sada“, ističe on.

Huskić je naveo da je moguće da se pred BiH stave još neki dodatni zahtjevi zbog mogućnosti država članica da same blokiraju neke procese.

„Ako, recimo, dođe na Vijeće, čak i dovoljno brzo, pitanje kandidatskog statusa Bosne i Hercegovine, postoje određeni politički zahtjevi koji će se vjerovatno staviti pred BiH od strane Vijeća, a onda, šta ako se, recimo u svemu tome, vrlo agilna Hrvatska vanjska politika ponovo aktivira, pa traži da se neki dodatni uslovi stave, jer nemojte jednu stvar smetnuti s uma; pitanje proširenja ili politika proširenja je politika gdje još uvijek države suvereno vode glavnu riječ i gdje se traži mišljenje svih država da bi se određeni oproces otvorio. Što znači da Hrvatska može, ukoliko to bude htjela, i ukoliko to bude bitka koju je izabrala da vodi u Vijeću, može blokirati dobijanje kandidatskog statusa BiH i da se određeni politički zahtjevi koje je ona formulisala stave kao preduslov za daklje napredovanje“, smatra Huskić.

On dodaje kako se može desiti isto tako da neke države smatraju da ovo nije pravi momenat da se BiH dodijeli kandidatski status, ali da, recimo, i ako ga dobijemo, naredni korak sigurno će predstavljati jedna sterija određenih stvari koje treba završiti da bi se moglo dalje napredovati u procesu, a to je datum otpočinjanja prgovora.

„Ovdje je uvijek fokus na tome hoće li BiH dobiti kandidatski status, fokus je na tome jesmo li aktivirali sporazum o stabilizaciji i pidruživanju, zatim kad će ovo ili ono. Dakle, mi smo robovi datuma, i bojim se da smo u svemu tome marginalizirali činjenicu da mi kao društvo treba da prođemo kroz određenu transformaciju i ispunimo određene uslove, jer na kraju krajeva, mi želimo da se pridružimo tom ekskluzivnom klubu, a nije da oni po svaku cijenu žele da imaju nas unutra. Mi bi trebali mnogo više da radimo u tom smislu“, napominje Huskić.

Huskić se na kraju osvrnuo i na prijateljsko raspoloženje članova Predsjedništva BiH koje su pokazali tokom konferencija za medije i zajedničke večere u Briselu.

„Ne znam šta je ispod svega toga,  ali dobro je da ne pravimo ekscese i skandale na takvim mjestima, jer mi kao država ionako gotovo da i nemamo bilo kakav prihvatljiv rejting, nas niko ne gleda pretjerano ozbiljno, tako da oni i očekuju da će to uvijek da se pretvori u određenu vrstu cirkusa, i u tom smislu, eto koliko su nam spustili prag prihvatljivosti, da mi smatramo uspjehom to što se nisu „počapali“ za vratove na press konferenciji iloi na večeri“,kaže Huskić i zaključuje:

„Na stranu to koliko oni komuniciraju ovamo i u kolikoj se mjeri to manifestira u smislu političke borbe oko stavova u BiH, nužno je da članovi Predsjedništva komuniciraju i da, ako je to ikako moguće, imaju dobar lični odnos. Nama u BiH je naprosto to nasušna potreba. U tom smislu mi je drago da nije bilo, zamislite gdje nam je prag tolerancije, pravljenja nikakvog ekscesa i drago mi je da se BiH predstavlja kroz neki jedinstven stav članova Predsjedništva“, zaključio je Adnan Huskić razgovor za Vijesti.ba.
 

(Vijesti.ba)













31.01.2019.

ALIEFENDIĆ: GRAĐANI TAOCI POLITIČKIH DOGOVARANJA, SVE OVISI SAMO O LIDIJI BRADARI

Aliefendić: Građani taoci političkih dogovaranja, sve ovisi samo o Bradari

Aliefendić: Građani taoci političkih dogovaranja, sve ovisi samo o Bradari
Klub Bošnjaka u federalnom Domu naroda prije dva dana predsjedavajućoj Doma Lidiji Bradara uputio je zahtjev za sazivanje vanredne sjednice na kojoj bi bio razmatran Prijedlog budžeta za 2019. godinu.

O ovoj inicijativi, iza koje stoje svi delegati u Klubu Bošnjaka, Bradara bi se trebala izjasniti najdalje za 12 dana. Nakon toga, stvari u svoje ruke može uzeti jedan od dvojice dopredsjedavajućih. A to bi u ovom slučaju bio Jasenko Tufekčić, koji bi nakon isteka pomenutog roka, u narednih sedam dana imao pravo zakazati sjednicu.

No, sjednica bi se mogla desiti i ranije, naravno ako bi se na takvo što odlučila sama Bradara. A na to bi je mogle ponukati i konsultacije, za koje će dobiti poziv u narednih dan-dva. Inicirat će ih novoizabrani predsjednik Kluba Bošnjaka Almedin Aliefendić.

U razgovoru za Vijesti.ba, Aliefendić ističe kako je optimističan da će do tih konsultacija i doći, ali poručuje da ipak sve ovisi samo o Bradari.

- Mi i od ranije, s obzirom na to da smo kolege u Domu naroda protekle četiri godine, imamo vrlo korektan odnos. Naša međusobna komunikacija je na nekakvom normalnom nivou i nadam se da ću od nje dobiti pozitivan odgovor - govori Aliefendić.

Ukoliko do tog sastanka dođe, nastavlja naš sagovornik, trebalo bi biti poznato da li će dinamika oko zakazivanja vanredne sjednice ići onako kako to predviđa Poslovnik ili će eventualno predsjedavajuća ubrzati aktivnosti i zakazati je čim prije.

- Ponavljam, sve zavisi od njenih obaveza. Ja sam zaista spreman da se ovim problemom bavimo 24 sata kako bismo pronašli adekvatno rješenje - dodaje Aliefendić.

Podsjeća da su delegati Kluba Bošnjaka u svojoj inicijativi predložili da se na dnevnom redu vanredne sjednice, osim Prijedloga budžeta za 2019., nađu i Prijedlog zakona o izvršenju budžeta, Prijedlog zakona o dopuni Zakona o budžetima u FBiH i prijedlozi odluka o odobravanju finansijskih planova Federalnog zavoda za zapošljavanje, Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje i Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja.

- Svi delegati pokazali su spremnost da se uključe u rješavanje ovog problema. Mi smo postupili odgovorno i želimo da građani ne budu taoci političkih dogovaranja oko formiranja vlasti - naglašava Aliefendić.

Posebno potcrtava neophodnost donošenja izmjena i dopuna Zakona o budžetima FBiH kojim bi se regulisalo finansiranje Grada Mostara.

- Praksa je, obzirom da iz već poznatih razloga u Mostaru nema izbora, da svake godine Parlament FBiH ide s izmjenama i dopunama Zakona o budžetima kako bi se omogućilo koliko-toliko normalno funkcionisanje Grada Mostara - navodi Aliefendić.

Na naše pitanje hoće li se obistiniti strahovanja da će 1. februara nastupiti finansijski kolaps u većem bh. entitetu, Aliefendić ističe da se, s obzirom na to da iz federalnog budžeta isplate prema određenim kategorijama ne idu odmah od prvog dana februara, nada kako ipak do takvog ishoda ne bi trebalo doći.

- Upravo iz tog razloga, kao predsjednik Kluba Bošnjaka, i namjeravam zatražiti konsultativni sastanak s Bradarom kako bismo našli najbolje moguće rješenje da građani ne bi trpili i da ne bi došlo do kolapsa o kojem govorite - zaključuje Aliefendić u razgovoru za Vijesti.ba.


D.K.

(Vijesti.ba)









31.01.2019.

KURT BASSUEER: NEKI KRUGOVI U EU I SAD LOBIRAJU ZA PODJELU BiH I KOSOVA

Bassuener: Neki krugovi u EU i SAD lobiraju za podjelu BiH i Kosova

Bassuener: Neki krugovi u EU i SAD lobiraju za podjelu BiH i Kosova
Analitičar Vijeća za demokratizaciju politike iz SAD-a Kurt Bassuener kazao je za Vijesti.ba kako misli da se provodi lobiranje na podjeli BiH i Kosova, o kojem je prije nekoliko dana govorio Vuk Jeremić, ali da to još uvijek ne može dokazati javno dostupnom dokumentacijom.

"Jasno je da vlada RS-a i SNSD lobiraju u Washingtonu u ime Dodika i vjerovatno i u Evropi. Međutim, budući da EU i nijedna država članica EU nema paralelni sistem dokumentiranja onih koji zastupaju strane službene interese, to je teže promatrati“, kaže Bassuener.

Ovaj analitičar je mišljenja kako „Dodik vjeruje da bi podjela Kosova (jer bi to zapravo bila "razmjena teritorija", sumnjam da bi ijedan značajan teritorij išao u drugom smjeru) dao veću mogućnost za nezavisnost RS ili za apsorpciju u Srbiju“.

„Činjenica da i Mogherinijeva EEAS (Evropska služba za vanjsko djelovanje) i Trumpova administracija podržavaju Vučićevu inicijativu i razgovore s Tačijem o tome, daje razloge za nadu i Banja Luci i Beogradu“, ističe Bassuener.

On dalje navodi da zbog nedostatka usklađenog protivljenja onih koji vjeruju da je to duboko destabilizirajuće, posebno u Njemačkoj, ovi pokušaji će se nastaviti.

„Kao rezultat toga, sve neispunje agende na Balkanu, a ima ih mnogo, dobit će vjetar u jedra. To je inherentno opasno, budući da se BiH ne može raspasti bez izrazitog nasilja“, kaže Bassuener.

Dodaje kako se kao Amerikanac, stidi trenutne američke politike, ali da nije iznenađen, s obzirom na to da je sam predsjednik prigrlio nacionalizam.

„Razumijem da većina zemalja članica EU, uključujući i one koje ne priznaju Kosovo, smatraju podjelu Kosova opasnom, lošom idejom. Ali niko nije glasan kao kancelarka Merkel. To se mora promijeniti ako se to želi spriječiti. Njemačka treba posvetiti ozbiljne diplomatske napore u tom cilju. Bilo bi dobro da iz Bundestaga dođe jasna poruka da Srbija nema šanse (Zero chance) za ulazak u EU bez priznavanja Kosova u njegovim sadašnjim granicama“, kaže Bassuener.

Bassuener zaključuje kako bi neka međustranačka rezolucija koja bi poslala takvu poruku pomogla u riješavanju tog pitanja, kako s Beogradom, tako i s partnerima iz EU, na sličan način kako je odgovornost za ratne zločine bila od koristi za politički spektar u Holandiji prije desetak godina.
 

H.LJ

(Vijesti.ba)












30.01.2019.

SAOPĆENJE SDA: "PASIVNOST OHR-A I PIC-A OTVARA PROSTOR ZA NOVI ZAMAH SEPARATISTIČKIM AKTIVNOSTIMA, STANJE APARTHEJDA JE KRAJNJE NEDOPUSTIVO"

SAOPĆENJE SDA: "Pasivnost OHR-a i PIC-a otvara prostor za novi zamah separatističkim aktivnostima, stanje aparthejda je..."

"... krajnje nedopustivo"



SAOPĆENJE SDA: 'Pasivnost OHR-a i PIC-a otvara prostor za novi zamah separatističkim aktivnostima, stanje aparthejda je...'






SDA smatra da je u jučerašnjoj izjavi Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, nakon vanredne sjednice, ostvaren određen napredak u razumijevanju stanja u Bosni i Hercegovini, ali da PIC ponovo nije smogao snage da kaže istinu do kraja i da poduzme konkretne mjere, na koje ih obavezuje njihov mandat.

„Ovakav odnos PIC-a, koji traje već deceniju, u kojem se odgovornost vještački raspoređuje po nepravednoj matrici ‘triju strana’ - omogućio je očuvanje sistematske diskriminacije Bošnjaka i Hrvata u bh. enitetu RS.

Krajnje je nedopustivo stanje aparthejda koje su uspostavile vlasti entiteta RS, i diskriminirajući odnos koji imaju prema pripadnicima drugih konstitutivnih naroda.

Nedopustivo i neodgovorno je što međunarodna zajednica uporno toleriše postojanje sistema koji je utemeljen na kršenju Ustava i ideji etničke superiornosti, tako da je većinskom srpskom narodu osiguran privilegiran status, a svima drugima su uskraćena osnovna prava i izloženi su diskriminaciji i poniženju,“ saopćeno je iz SDA.

„Pasivnost i neodlučnost OHR-a i PIC-a nažalost otvara prostor za novi zamah separatističkim i antidejtonskim aktivnostima, koje mogu odvesti Bosnu i Hercegovinu ali i cijeli region u stanje krize i neizvjesnosti.

Iskustvo pokazuje da 'oštre osude' i 'izražavanje zabrinutosti' nisu dovoljne i da samo ohrabruju destruktivne sile, koje nasrću na ustavni poredak i ugrožavaju mir u Bosni i Hercegovini.

OHR i PIC se moraju pokrenuti i na vrijeme ispuniti obaveze iz mandata koji im je povjeren, spriječiti diskriminaciju i zaustaviti nasrtaje na Bosnu i Hercegovinu i sve očiglednije ugrožavanje mira", zaključili su iz te stranke, prenosi NAP.

(NAP)

30.01.2019.

VIJEĆE ZA IMLEMENTACIJU MIRA VIDI CJELINU PROBLEMA BiH

30.01.2019.

BRISEL UJEDINIO BiH

30.01.2019.

ELI TAUBER O ČOVIĆEVOM PIJETETU ŽRTVAMA HOLOKAUSTA: "NEKA PRVO UKINE ULICE USTAŠKIH IDEOLOGA"

ELI TAUBER O ČOVIĆEVOM PIJETETU ŽRTVAMA HOLOKAUSTA: "Neka prvo ukine ulice ustaških ideologa"

Svima kao opomena - da se više nikad ne ponovi, napisao je na Twitteru predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, uz fotografiju Zagrebačke katedrale koja je porukama mira obilježila 27. januar, Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta.


ELI TAUBER O ČOVIĆEVOM PIJETETU ŽRTVAMA HOLOKAUSTA: 'Neka prvo ukine ulice ustaških ideologa'









...................

„U društvu s gradonačelnikom grada Zagreba Milanom Bandićem i mons. Zlatkom Korenom ispred Zagrebačke katedrale. Na njoj je snažna poruka sjećanja na nevine ljudske žrtve nacističke ideologije i režima. Svima kao opomena - da se više nikad ne ponovi“, napisao je Čović.

Historičar Eli Tauber pak misli da su takve poruke predsjednika HDZ-a nemoralne, odnosno da je prije obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta bilo potrebno "počistiti neke stvari u svojoj kući."

„Ne može jedan zločinac kakav je bio Jure Francetić, ustaški koljač, koji je pobio toliko Srba i Jevreja, imati svoje počasno mjesto ili počasnu ulicu“, rekao je dr. Tauber agenciji Patria, podsjećajući na mostarsku ulicu koja nosi naziv po tom pripadniku ustaškog pokreta, odgovoran za progone i pokolje Srba i Jevreja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini za vrijeme Drugog svjetskog rata.

„To je nespojivo sa pameću, sa moralom“, rekao je dr. Tauber.

U zapadnom dijelu Mostara jedna ulica nosi naziv po Mili Budaku, također pripadniku ustaškog pokreta. Nalazi se nepun kilometar od sjedišta HDZ-a Bosne i Hercegovine, gdje je Čovićev središnji ured.

„Nažalost, lijeve stranke, ili stranke centara nisu učinile ništa da spriječe davanje imena ulica po takvim i sličnim ideolozima, kojih danas imamo na prostoru cijele Bosne i Hercegovine“, rekao je Tauber.

„Čitav svijet se bori da uništi sve što je u vezi sa fašizom, a mi dozvoljavamo da nam na mala vrata ulaze ljudi koji su po svojim moralnim kvalitetama trebali biti potpuno izbrisani kao da nisu ni postojali“, zaključio je dr. Tauber.

(NAP/SB)

30.01.2019.

ZAKAŠNJELI ISKORAK ZAGREBAČKOG NADBISKUPA

30.01.2019.

NEGIRANJE PRESUDA O RATNIM ZLOČINIMA, SKUPO ĆEMO PLATITI

Bahtijar: Negiranje presuda o ratnim zločinima ćemo skupo platiti

Svijeće za ratnog zločinca Slobodana Praljka koji se ubio na izricanju presude u Haškom tribunalu 29. novembra 2017. godine.

Svijeće za ratnog zločinca Slobodana Praljka koji se ubio na izricanju presude u Haškom tribunalu 29. novembra 2017. godine.
................................


Amer Bahtijar, novinar mostarskog portala tačno.net, za 'Zašto?‘ komentariše Deklaracija Hrvatskog narodnog sabora (HNS )kojom se 'odbacuje‘ presuda Haškog tribunala protiv šestorice političkh, vojnih i policijskih lidera bosanskih Hrvata za ratne zločine i nedostatak reakcije domaćih vlasti i međunarodnih organizacija.

Dogovor

Iskren da budem, nisam iznenađen stavom HNS-a koji je u biti skup Hrvatske demokratske zajednice i nekoliko satelitskih stranaka, ali sam iznenađen izostankom reakcije kako domaćih političkih stranka, tako i međunarodne zajednice, ma šta to bila međunarodna zajednica danas.

Mislim da potcjenjujemo taj problem, to jeste potcjenjujemo problem negiranja ratnih zločina.

Zašto? Zato što će nam se to vratiti ali na vrlo ozbiljan način. Mi ne možemo ići u budućnost praveći se da se ništa nije dogodilo.

Kako se mi možemo dogovoriti oko prošlosti?

Možemo se dogovoriti samo na jedan način, a to je da prihvatimo presude stranih i domaćih sudova, da li vam se to sviđalo ili ne, to je potpuno nebitno.

Polemika

a sam stav oko Haškog suda imao identičan ikada se radilo o slučaju 'Prlić i ostali' ili kada se radilo o prvostupanjskoj presudi Vojislavu Šešelju, kada je bio oslobođen.

Potpuno je nebitno šta mi mislimo, jer mi ako mislimo praviti nešto što bismo zvali zajednički život, u tom trenutku moramo poštovati presude međunaorodnih i domaćih sudova.

Meni se možda nisu lično svidjele neke presude Suda BiH, ali ja to prihvatam i uopšte ne želim polemisati.

Znači odluke sudova se moraju poštivati. E sada, pravo je pitanje zašto nije bilo reakcije.

Radikalna vizija

Prije nekoliko mjeseci smo čuli izjavu Evropskog parlamenta da će jedan od uvjeta Srbiji za pristup u Evropsku uniju biti da priznaju genocid u Srebrenici, što je bila ohrabrajuća stvar.

Da li će međunarodne organizacije domaćim političarima i Hrvatskoj i Srbiji postaviti taj uvjet, da ukoliko žele biti dio Evropske unije, evropske porodice, da prihvataju presude međunarodnh sudova?

Jer i Srbija i Hrvatska i BiH su članice Ujedinjenih nacija i obavezale su se da će prihvatiti presude haškog suda čije su Ujedinjene nacije osnivač.

Ja mislim da ukoliko strada istina o ratu u BiH, da će istovremeo stradati i istina o drugom svjetskom ratu.

Ukoliko dopustimo HDZ-u ili HNS-u ili bilo kojim drugim političkim strankama u BiH, srpskim ili hrvatskim ili bošnjačkim, da imaju vlastitu viziju prošlosti.

Dogodiće se vrlo brzo da će se vizija AfD-a ili drugih radikalnih njemačkih stranaka o Drugom svjetskom ratu biti samo jedan od legalnih istina o njemu.

Plan B

Mislim će cijena ignoriasanja istine o zadnjem ratu u BiH koju će Evropa platiti biti jako velika.

Utvrđivanje istine i kažnjavanje zločinaca je bio preduslov ne samo u u Evropi nakon drugog svjetskog rata, već gdje god imamo uspješne mirovne procese.

Pa u Africi u nekim zemljama gdje su bili strašni zločini, ono što su prvo riješili jeste to da su se dogovorili da su svi ljudi koji su na bilo koji način bili umiješani u zločine bili optuženi, osuđeni i priznali su istinu koja se dogodila.

Mislim da plan B ne postoji, dakle ne možemo apsolutno imati da nekome je Karadžić i Mladić heroj, a da u zgradi preko puta na Dobrinji je zločinac, da je u jednom dijelu grada Mostar Praljak heroj, a da je u drugom zločinac.

Jednostavno, to će rezultirati, bojim se, jako, jako teškim posljedicama jer msislim da bh. društva koja su sada podijeljena, da će biti još podijeljenija ukoliko se ne nađemo na tome da ono što je potvrdio Haški sud, ali što su potvrdili i domaći sudovi, prihvatimo kao ono oko čega se nećemo raspravljati.

30.01.2019.

ČLANOVI PREDSJEDNIŠTVA BiH U BRISELU

Članovi Predsjedništva u Briselu : Kandidatski status BiH u EU možda do kraja godine


Da je BiH specifičan i kompleksan slučaj u istoriji Evrope pokazalo se već na prvom koraku prve zvanične posjete novog Predsjedništva države sjedištu EU. Prilikom prvog sastanka šefica EU diplomatije Federika Mogerini pred kamerama se rukovala samo sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, dok su preostala dva člana Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović očigledno zbunjeni protokolom ostali da stoje u hodniku Evropske komisije.

DW javlja da je kasnije rukovanje moralo da bude ponovljeno, ovoga puta sa sva tri člana Predsjedništva BiH. Još jedna od “neobičnosti” ove posjete jeste i odsustvo zajedničkog predstavljanja medijima predstavnika BiH, ali i potpuno odsustvo obraćanja EU predstavnika što je neuobičajan slučaj za ovako visoku posjetu predstavnika jedne države Briselu.

U Evropskoj komisiji to su opravdali “gustom agendom” Visoke predstavnice Federike Mogerini i komesara Johanesa Hana. Evropska diplomatska služba  (EEAS) u pisanom saopštenju navodi da su članovi Predsjedništva BiH prilikom sastanka sa šeficom diplomatije EU pokazali zajedničku posvećenost  BiH na putu u EU dok je Mogerini naglasila da jednistvo Predsjedništva BiH može donijeti samo dobrobit BiH i njenim građanima.

“Uloga Predsjedništva BiH u smanjenju političkih tenzija i promociji pomirenja biće od ključnog značaja”, poruka je Federike Mogerini koju prenosi EEAS.

Evropski izvori dalje navode da su se Visoka predstavnica i članovi Predsjedništva BiH na prvom sastanku složili oko neophodnosti što bržeg formiranja Veća ministra i svih nivoa vlasti u entitetima kako bi se krenulo dalje u rješavanje mnogobrojnih izazova sa kojima se BiH suočava.

Glavna tema sastanka u Briselu bio je put BiH u Evropsku uniju, ali i političke prilike u BiH, prije svega proces formiranja vlasti.

Glavna tema sastanka u Briselu bio je put BiH u Evropsku uniju, ali i političke prilike u BiH, prije svega proces formiranja vlasti.

Evropska strana je poseban naglasak tu stavila na pitanja vladavine prava u zemlji, uključujući reformu izbornog zakona, kao i na socijalno-ekonomske reforme, a insistiralo se i na potrebi brže finalizacije odgovora na Upitnik.

“Federika Mogerini je naglasila svoju posvećenost EU perspektivi BiH i naglasila da   do kraja godine želi da vidi nepovratini napredak BiH i Zapadnog Balkana na putu ka EU”, saopšteno je u Evropskoj diplomatskoj službi. 

Dodik: „Ukoliko su lagali mene i ja prenosim pogrešene informacije”

Iako su Željko Komišić i Šefik Džaferović odvojeno davali izjave u odnosu na Milorada Dodika, a Dodik se pored zajedničkog sastanka i sam bilateralno sastao sa Federikom Mogerini, sva trojica složna su u ocjeni da je prvi sastanak sa Visokom predstavnicom bio “konstruktivan, ohrabrujući i pozitivan.”

“Ovdje postoji razumijevanje vezano za konsenzus BiH o evropskom putu. Obavijestili smo Mogerini da kod odgovora na Upitnik ostaju samo prevodi i formalizacija dokumenta koji će se dostaviti Briselu najviše za mjesec dana”, izjavio je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Dodik je napomenuo da u EU postoji i razočarenje zbog kašnjenja odgovora na Upitnik, kao i skepska oko još jedne najave da će sve “uskoro biti gotovo”.

“Ukoliko su mene slagali u Savjetu ministara onda sam i ja ovdje dao pogrešne informacije”, kaže Dodik.

Prema njegovim riječima prioritet, ali i potreba EU, jeste formiranje vlasti na svim nivoima u BiH. “Jasno smo čuli da je Evropska komisija zainteresovana za brzo formiranje vlasti, a da je pitanje NATO izvan domena prioriteta Evropske komisije. Trebalo bi izbjeći pitanje uslovljavanja izbora novih organa vlasti u BiH bilo kakvim drugim pitanjima pa i onim vezanim za NATO”, ocijenio je Milorad Dodik.

Druge teme koje su, prema njegovim riječima, prioriti za BiH su ekonomska i socijalna pitanja, reformska agenda i to posebno u oblasti pravosuđa, javne uprave i javnih nabavki. Kada su regionalni odnosi u pitanju, Dodik se založio za bilateralno rješavanje pitanja Pelješkog mosta sa Hrvatskom, ali i pozvao na rješavanje zahtjeva Hrvata oko izbornog zakona.

“Jasno je da je BiH složen organizam i da se u BiH rednovno pojavljuju pitanja koja blokiranju kretanje, kao što je   sad pokušaj ukidanja naziva Republika Srpska. Bošnjaci su tako nezadovoljni Deklaracijom Hrvata u BiH, a Hrvati uporno govore da su majorizirani. BiH je nemoguće održati ukoliko se ne omoguće prava konstitutivnih naroda”, zaključio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Komšić: „Gospođu Mogerini nezamislivo interesuje ta činjenica, ali kad bi se šalili.”

Članovi Predsjedništva BiH Milorad Dodik, Željko Komšić i Šefik Džaferović izrazili su zadovoljstvo konstruktivnim razgovorom sa visokom predstavnicom Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Federicom Mogherini.

Članovi Predsjedništva BiH Milorad Dodik, Željko Komšić i Šefik Džaferović izrazili su zadovoljstvo konstruktivnim razgovorom sa visokom predstavnicom Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Federicom Mogherini.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić je poslije sastanka sa šeficom EU diplomatije Federikom Mogerini na irončan način poručio da se u razgovoru nije postavljalo pitanje podijeljenog povjerenju hrvatskih birača njemu kao predstavniku hrvatskog naroda u BiH.

“Gospođu Mogerini je nezamislivo interesovala ta činjenica, al’ kad bi se šalili”, izjavio je Komšić pred novinarima u Briselu. Komšić kaže da je uvjeren da BiH ima priliku da dobije kandidatski status još u mandatu ove Komisije, dakle u narednih devet mjeseci, kao i da bi bilo nepromišljeno ne iskoristiti tu priliku. Prema njegovom mišljenu pred BiH su prvenstveno “tehničke stvari” neophodne za rješavanje kao što su  odgovori na dodatana pitanja i formiranje vlasti. 

“U najvećoj mogućoj mjeri je do nas da li ćemo iskoristiti ovu priliku za koju ne postoje prepreke u Evropskoj komisiji. Stvari su isključivo u našim rukama. Nije riječ o teškim zadacima pred bh. vlastima i mislim da se može izaći iz stanja u kojem smo sad”, poručio je Željko Komšić. 

Komšićev optimizam u pogledu dobijanja kandidatskog statusa BiH tokom 2019. godine odnosno do kraja ovog sastava Evropske komisije dijeli i treći član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

“Izbori za Evropski parlament i institucije EU neće uticati na evropski put BiH. U BiH treba da gradimo stabilnu političku situaciju, da razgovaramo i dogovorimo i rješavamo sva politička pitanja”, kaže Džaferović.

On je ocijenio da su odgovori na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije “praktično gotovi”, a da u BiH mora da počne da se radi na primjeni izbornih rezultata. “Kada je riječ o članstvu BiH u NATO mora se naći način za imenovanje Veća ministara i istovremeno odobravanje prvog godišnjeg Nacionalni plana u okviru Akcionog plana za članstvo BiH u NATO”, smatra predstavnik Bošljaka u Predsjedništvu BiH.

Džaferović se u razgovoru sa Visokom predstavnicom Federikom Mogerini založio i za održanje dobrosusjedskih odnosa i rješavanje bilateralnih pitanja BiH sa Srbijom i Hrvatskom na principima međusobnog uvažavanja i poštovanja principa reciprociteta. 

Objavio/la haler u 04:58, 0 komentar(a), print, #

30.01.2019.

UMJESTO POSLJEDNJEG POZDRAVA, NAŠEM PROFI, JARANU...

UMJESTO POSLJEDNJEG POZDRAVA, NAŠEM PROFI, JARANU…



UMJESTO POSLJEDNJEG POZDRAVA, NAŠEM PROFI, JARANU…

Naš Zdravko Grebo je bio više od profesora, bio je naš jaran, naša raja, sarajevska, mostarska… Nek Vam je laka zemlja bosanskohercegovačka, dragi profa!

Sarajevo, desetog novembra 1993. godine, srijeda, Pravni fakultet, ispit kod profesora Zdravke Grebe na predmetu Opća istorija države i prava. Pitanja se izvlače na papiru, nema štele kod profe, ober rat, agresija, granate, snajperi, sutradan put na teren na Igman… Ima da se nauči, znaš i fajronat, index u ruke. Potrefio sam pitanje, šalim se, naučio itekako i dobio osmicu, ali ne toliko sretan, jer je dan prije srušen Stari most, simbol grada Mostara, gdje je rođen naš dragi profa i koji je bio jako tužan te ratne jeseni.

Narednih ratnih i postratnih godina susretali smo se na fakultetu, po gradu, nekad i popili kafu… Vazda me je kritikovao, što sam razvukao decenijsko studiranje. Često bi autoritativni i pošteni profesor znao reći, i ti sarajevski šminker, ja bih ga ispravio da sam Željin, a on bi rekao da je on Veležov, budem li idalje mahao indexom i sjedio po Štrosmajerovoj, nikada neću diplomirati. Uh, kako sam se tada zainatio, a upravo njegov predmet me je čekao na četvrtoj godini.

Proljeće 2002. utorak 2. april pismeni iz Teorije prava. Solidno sam naučio, pa i onu čuvenu Abecedu demokracije. Uradim ujutro pismeni, dođem po rezultate popodne, šestica ko kuća. Profa se smije i veli, šta je šminkeru, položio si onog trenutka kada si ponovo kročio na fakultet. Nego se ne zafrkaji, stisni još tih par ispita i naredne godine da te vidim sa diplomom.

Tako je i bilo, u ponedjeljak 10. marta 2003. diplomirao sam sa sedmicom na Privrednom pravu kod profesora Šefkije Čovića. Odmah sam javio profi, bilo mu je iznimno drago, kao i kad sam magistrirao na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja, u srijedu 23. septembra 2009. godine, sve po starom sistemu.

Inače profesor Grebo je novi sistem, tj. Bolonjski proces okvalificirao kao čistu glupost koja kastrira znanje, a za hiperdiplome bi znao reći da će se na kilogram kupovati, k’o u Nadrealistima. I bio je itekako u pravo, kad vidimo šta se danas dešava…

Posljednji naš susret je bio u njegovom rodnom gradu, nedaleko od obnovljenog Starog mosta, u subotu 19. februara 2017. godine. Na poziv našeg dragog prijatelja Amera Bahtijara, stigli smo iz Sarajeva i bili učesnici Panela “Velež – ideja, pokret, klub”, u organizaciji Udruženje građana “Mostarski Rođeni“. Žalio sam mu se da nikada nije zaživjelo sportsko pravo i džaba sam magistrirao, a on mi reče, šta se žališ radiš godinama posao koji voliš, a i dalje glumiš sarajevskog, Željinog šminkera. Nego se fataj Veleža, sad će ponovo u Premijer ligu i ne zaboravite da je fudbal više od igre, a Velež je više od fudbala.

A naš Zdravko Grebo je bio više od profesora, bio je naš jaran, naša raja, sarajevska, mostarska… Nek Vam je laka zemlja bosanskohercegovačka, dragi profa!

30.01.2019.

DAJTE SRBIJU RUSIJI!

30.01.2019.

PREMINUO PROFESOR ZDRAVKO GREBO

30.01.2019.

BiH OBEĆAVA BRZE ODGOVORE EVROPSKOJ KOMISIJI

30.01.2019.

PIC OSUDIO APELACIJU SDA, IZJAVE O OTCJEPLJENJU ENTITETA RS-A I DEKLARACIJU HRVATSKOG NARODNOG SABORA HNS BiH

PIC osudio apelaciju SDA, izjave o otcjepljenju RS i Deklaraciju HNS-a

PIC osudio apelaciju SDA, izjave o otcjepljenju RS i Deklaraciju HNS-a
Ambasadori zemalja članica Vijeća za implementaciju mira (PIC) uputili su zajedničku izjavu nakon vanredne sjednice u Sarajevu, koja je održana na zahtjev ambasadora Ruske Federacije u BiH Petra Ivancova. Ivancov je ranije rekao da se nije složio s kominikeom koji su potpisali svi ambasadori zemalja članica PIC-a, s obzirom na to, kako je rekao, da su ambasadori u njemu govorili o opštim stvarima, o tome da su svi griješili, ali da niko nije kriv.

Izjavu prenosimo u cjelini:

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (Peace Implementation Council - PIC) razgovarao je o nedavnoj najavi da bi naziv jednog od entiteta mogao biti osporen pred Ustavnim sudom BiH, kao i o izjavama kojima se prijeti otcjepljenjem jednog od entiteta, te o Deklaraciji Hrvatskog narodnog sabora usvojenoj 26. januara 2019. godine.

Iako svjesni da postoje legitimne bojazni u pogledu diskriminacije konstitutivnih naroda i građana širom BiH, koje je potrebno rješavati na odgovarajući način, inicijativa za osporavanje imena Republike Srpske pred Ustavnim sudom BiH bila bi kontraproduktivna i neodgovorna, imajući u vidu da su nazivi entiteta ugrađeni u Ustav Bosne i Hercegovine. Takve inicijative podrivaju izgradnju povjerenja među konstitutivnim narodima i njihovim političkim predstavnicima, a izgradnja povjerenja predstavlja temelj za prijeko potrebno pomirenje u BiH.

Upravni odbor PIC-a podsjetio je da je Ustavom Bosne i Hercegovine utvrđeno da se ona sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Upravni odbor je u više navrata izrazio svoju opredijeljenost za teritorijalni integritet i temeljnu strukturu BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dva entiteta, kao i to da neće biti prekrajanja mape BiH. U tom kontekstu, Upravni odbor PIC-a oštro je osudio skorašnju retoriku i poteze kojima se dovodi u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet BiH ili pak zahtijeva teritorijalna reorganizacija zemlje, čime se stvaraju tenzije oko temeljnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Upravni odbor PIC-a osudio je i sve pokušaje političkih aktera da negiraju odluke Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju kao neprihvatljive i nešto što nije u skladu sa međunarodnim obavezama BiH, uključujući i njen evropski put.

Upravni odbor PIC-a pozvao je sve strane da se suzdrže od daljih polarizirajućih poteza i retorike, te da se konstruktivno uključe u formiranje vlasti na svim nivoima kako bi zemlja krenula naprijed.

Ruska Federacija se ne pridružuje ovoj izjavi.


(Vijesti.ba)













30.01.2019.

DEKLARACIJA HNS-A JE VRAĆANJE NA POLITIKU KARADžIĆ-BOBAN, TREĆI ENTITET BI BIO POGUBAN

Deklaracija HNS-a je vraćanje na politiku Karadžić-Boban, treći entitet bi bio poguban

Deklaracija HNS-a je vraćanje na politiku Karadžić-Boban, treći entitet bi bio poguban
Bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić komentarisao je za Vijesti.ba deklaraciju o položaju hrvatskog naroda u BiH, koju je u subotu u Mostaru usvojio HNS.

"Mene ta deklaracija nije iznenadila, s obzirom da se te pripreme za ovakvu vrstu manifestacije spremaju već dosta dugo. Međutim, kome može koristiti jedna takva deklaracija, jer ona je vraćanje na politiku Karadžić-Boban, koja nikome nije ništa dobro donijela“, kaže Mesić.

Mesić se osvrnuo i na prisustvo hrvatskog ambasadora Ivana Del Vechia zajsjedanju HNS-a, iako je Hrvatska donijela odluku o njegovom povlačenju iz BiH nakon prisustva neustavnom obilježavanju „dana RS-a“ 9. januara.

„Na jednoj strani, Hrvatska je povukla Del Vechia, kada se pojavio na poslavi jednog datuma koji je datum početka razbijanja BiH, nakon tog datuma počinje rat u BiH, počinju ratni zločini, etničko čišćenje i genocid. Dakle, taj datum nije priznao Ustavni sud BiH i to je ilegalan datum i tu dolazi hrvatski ambasador i Vlada Hrvatske ga povlači. Međutim, tom istom događaju gdje se odlikuje čovjek za zločine koje je počinio u Šibeniku u proteklom ratu, prisustvuje Dragan Čović, tobože predstavnik hrvatskog naroda, što on ni u kom slučaju nije“, kaže Mesić i dodaje:

„Drugo, koja je to politika koja povlači ambasadora koji je prisustvovao jednom događaju koji je ilegalan, a u isto vrijeme se daje podrška Draganu Čoviću , koji je također prisustvovao tom ilegalnom skupu, koji se zove Dan Republike Srpske. Dakle, politika nije vjerodostojna“, navodi on.

Odnosi između BiH i Hrvatske u posljednje vrijeme nisu dobri, a uskoro će u Hrvatskoj biti održani predsjednički izbori. Na pitanje kako će se odvijati hrvatska politika prema BiH u narednom periodu, Mesić odgovara da je jedini isparav put usmjeravanje bh. Hrvata prema Sarajevu.

„Ne znam kako će se ta politika odvijati, a najkorisnije za Hrvatsku je da se rukovodi politikom koja orijentira bh. Hrvate na BiH, jer to je njihova domovina, i oni trebaju svoju politiku kreirati u Sarajevu u saradnji sa druga dva naroda i drugim građanima BiH“, smatra Mesić.

Bivši hrvatski predsjednik smatra da je politika prizivanja trećeg entiteta pogubna i nikome ne bi donijela dobro.

„Stvaranje trećeg entiteta ne vodi ničemu osim sukobljavanju, otvaranju nove mržnje, jer što bi dobili stvaranjem tog novog entiteta čemu, očito, ta pogrešna politika teži. Naime, dvije trećine Hrvata ostalo bi izvan tog entiteta, drugo, stvarao bi se entitet u kojem bi Dragan Čović imao vlast, a mislim da ne treba žrtvovati principe da bi čovjek, koji je prisustvovao jednom nelegalnom skupu, dobio vlast“, mišljenja je bivši prvi čovjek Hrvatske.

Mesić se na kraju pita kako to da niko ne postavi pitanje gdje su nestali Hrvati sa prostora današnje Republike Srpske.

„Kako to da svi ti borci za hrvatski entitet ne postave pitanje, a gdje je 220.000 Hrvata koji su etnički očišćeni iz RS-a, ne samo iz RS-a, nego i bosanske Posavine. Dakle, 220.000 Hrvata i preko 300.000 Bošnjaka, kako to pitanje niko ne postavlja, nego pitanje entiteta“, zaključio je Stjepan Mesić u razgovoru za Vijesti.ba.
 

Razgovarao: Haris Ljevo

(Vijesti.ba)








30.01.2019.

TRAŽIMO PODRŠKU DRŽAVE I JEDINSTVEN ODGOVOR NA TZV. KOMISIJU O SREBRENICI

Tražimo podršku države i jedinstven odgovor na tzv. Komisiju o Srebrenici

Tražimo podršku države i jedinstven odgovor na tzv. Komisiju o Srebrenici
Nakon formiranja tzv. Komisije za Srebrenicu Vlade RS , postavlja se pitanje hoće li i Memorijalni centar „Srebrenica-Potočari“ forimirati svoju, pa možda i međunarodnu komisije koja bi napravila izvještaj o genocid nad Bošnjacima u sjeveroistočnoj Bosni tokom agresije.

Uprava Memorijalnog centra Potočari do sada je poduzela je mjere s ciljem suprostavljanja i odbacivanju mišljenja Komisije za Srebrenicu, koju je nedavno formirala Narodna skupština RS-a.

„Čim smo čuli da će oni formirati neku komisiju, koju su na kraju i formirali, Uprava Memorijalnog centra je prvo konsultovala najviše zvaničnike koji predstavljaju i Bošnjake i BiH. Mi smo obavili razgovor i sa Džaferovićem i Komšićem, i sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH, i dobili neke smjernice kada je u pitanju ta komisija. Mi ćemo još čuti glas i akademske zajednice i dati odgovor na njihovu komisiju koju su već formirali“, kazao je za Vijesti.ba predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Potočari Nisvet Mujanović.

Mujanović dodaje kako su intenzivirali i neke aktivnosti koje će biti protuteža onome što radi Vlada RS-a.

„Međutim, morat ćemo učiniti neke prave i pravne korake koji će biti konkretni, koji će na neki način, ne mogu reći osporiti njihovu komisiju, ali mi ćemo pokušati prebaciti loptu u naše igralište. Radimo svakodnevno, uputili smo zahtjeve nekim zvaničnicima, ali ne želimo donositi nikakve zaključke i ishitrene odluke, želimo da država stoji iza nas. Ne možemo ići smaoinicijativno i na svoju ruku, želimo čuti njihovo mišljenje i da država stane iz nas, iza Memorijalnog centra i svih žrtava. Obići ćemo i Islamsku zajednicu, nedavno smo bili kod reisa, tako da želimo jedan jedinstven dogovor oko kojeg će se složiti većina u Federaciji BiH, jer svjesni smo da ne možemo dobiti podršku u RS-u za ono što su ljudi proživjeli u Podrinju, ali i u cijeloj BiH“, kaže Mujanović.

On dodaje kako su poduzeti i koraci na saradnji sa međunarodnim akterima s ciljem da istina o genocidu u Srebrenici dođe do što više ljudi u svijetu.

„Mi smo u prilog tome u nedjelju u Memorijalnom centu prikazali film o Holokaustu, o Aušvicu, s ciljem da pošaljemo poruku mira i želimo pozvati strane predstavnike i ambasade, Evropski paralement i sve druge. Nama je satisfakcija da je Evropski parlament usvojio šest od osam amandmana za Srbiju koji se odnose na priznavanje genocida u Srebrenici. To je put kojim želimo ići, želimo kroz institucije i našu akademsku zajednicu donijeti prave korake i pridobiti volju EU i ljudi iz EU, odnosno značajnih ličnosti. Mi smo u prethodnih nekoliko dana obišli nekoliko ambasada, želimo ih upoznati o tome i želimo na kraju dobiti jedan dobar tim koji će raditi na tome“, ističe Mujanović.

On napominje kako je i nova uprava Centra upoznata sa dosadašnjim aktivnostima, te da će sv učiniti na širenju istine.

„Jedan naš kolega iz Memorijalnog centra je nedavno bio u Italiji i još nekim zemljama gdje je vršio prezentaciju Memorijalnog centra i stanja po pitanju priznanja genocida i odnosa prema Memorijalnom centru. Nova uprava, koja je nedavno došla, je na neki način vidjela te razgovore i pozivnice, da dođu ljudi iz svijeta i vide. Evo i Remember Srebrenica u Londonu nam je neka produžena ruka preko koje pokušavamo doći do nekih značajnih ličnosti čija riječ ima težinu“, ističe Mujanović.

Mujanović je naveo kako ljudi u Centru rade dostojanstveno i da se nikada nisu mogle čuti loše poruke, ali da se jednostavno mora reagovati na očigledno negiranje genocida.

„Nismo željeli da iz Srebrenice idu neke negativne slike, od 2003. godine do danas nikad se nisu mogle čuti neke negativne konotacije, na kraju krajeva i nedavna dešavanja oko svinjske kože ispred Memorijalnog centra. Uvijek smo željeli da na neki način balansiramo i budemo neko ko će slati pozitivnu sliku. Međutim, mišljenja smo da jednom treba stati u kraj negiranju genocida i omalovažavanja žrtava, pogotovo u Srebenici, ali i u cijeloj BiH“, zaključio je Nisvet Mujanović u razgovoru za Vijesti.ba.


(Vijesti.ba)













29.01.2019.

ZEKERIJAH SMAJIĆ: GDJE SE IZGUBIO VALENTIN INZKO?

29.01.2019.

POTPREDSJEDNICI FBiH I RS MELIKA MAHMUTBEGOVIĆ I RAMIZ SALKIĆ UPUTILI OTVORENO PISMO OHR-U I PIC-U

29.01.2019.

DR. MUSTAFA CERIĆ UPUTIO OTVORENO PISMO MILORADU DODIKU

29.01.2019.

REPREZENTATIVAC SRBIJE NIKOLA KALINIĆ: NISMO NEBESKI NAROD, MALA SMO TAČKA NA MAPI SVIJETA

Reprezentativac Srbije Nikola Kalinić: Nismo nebeski narod, mala smo tačka na mapi svijeta

Košarkaški reprezentativac Srbije Nikola Kalinić izjavio je, komentirajući spor Srbije i Kosova za beogradski Blic, kako je “vreme da neko kaže javno: ‘Hajde da rešimo više taj problem, izvučemo šta možemo i nastavimo dalje'”.

Kako navodi Aljazeera Balkans svjestan je, kako kaže, da će ga “mnogi zamrzeti sada, ali Kosovski boj je bio pre 600 i više godina, a već dosta decenija to nije ‘naša’ teritorija”.

“Neka me isprave stariji i pametniji ako grešim. Niko ne živi od prošlosti i što se pre pomirimo sa sadašnjošću i nastavimo dalje, bolje će nam biti. Nismo nebeski narod, niti smo ikada bili, imali smo svetlih momenata u prošlosti, ali moramo da se pomirimo s tim da smo sada mala i nebitna tačka na ogromnoj mapi sveta. Ko mi ne veruje neka proputuje malo svetom i neka kaže strancima odakle je i ko je – doživeće šok, siguran sam. Ja sam ga doživeo”, priznao je Kalinić.

Kako su mogli Njemačka i Francuska?

Pričao je i o nedavno potpisanom ugovoru Angele Merkel i Emmanuela Macrona, podsjećajući kako je prvi ugovor potpisan 1963., “dakle, 16 godina posle svega što se dešavalo u Drugom svetskom ratu”.

“Ej, 16 godina od svih zločina, zlodela i žrtava su shvatili da moraju zajedno da rade i pogledajte gde su sada. A mi i dalje pričamo o Kosovskom boju i ko zna čemu”, ukazuje Kalinić.

Navodi i kako se “trudi da uvek bude kritičan, kako prema svetu, tako i prema samom sebi”, jer smatra da “kritika, pogotovo konstruktivna, doprinosi razvitku i napretku”.

“Iz ove perspektive najviše mi smeta manjak manira, tolerancije i nekih vrednosti koje ja cenim: iskrenosti, otvorenosti, drugarstva, kojima su mene učili. Sve su to teme koje su ispričane i koje su mnogi pametniji od mene već analizirali i studirali, ali nije loše ponoviti s vremena na vreme. Mislim da se ljudi udaljavaju i da počinju da se cene samo dve stvari – novac i strah. Dakle, ili nekome daj pare za nešto ili ga nateraj da te se plaši i uradiće šta želiš. Možda je to i prirodan sled kapitalizma”, kaže.

Iako ne živi u Srbiji veći dio godine, nego u Turskoj, gdje igra za Fenebahce, gdje mu je trener Željko Obradović, ukazao je kako mu se “čini da je Srbija malo zastranila i skrenula s puta, ako smo ga ikad i imali”.

“Verovatno je to i normalno ako svako ko misli drugačije biva izopšten, oteran ili ismejan”, ukazuje Kalinić.

‘Divno što je konačno ustao narod’

Za događanja u Srbiji, gdje su nezadovoljni građani izašli na ulice, kaže kako je “divno što je konačno ustao narod i počeo da se buni protiv nepravde i gluposti”.

“Još više podržavam stav da se ostane apolitičan barem još neko vreme jer manje zlo nikada nije rešenje umesto većeg. Ko bude mogao da obeća da će ispuniti sve te zahteve ili, u suprotnom, dati momentalnu ostavku na sve funkcije i biti kažnjen za dodatno protraćeno vreme neka predvodi proteste. Uvek sam se bunio i uvek ću se buniti protiv gluposti i bahatosti, nevezano za to da li je u pitanju pozicija, opozicija, predsednik, skitnica sa ulice, trener, profesor ili ko god. Razmišljaj svojom glavom i uz to probaj da budeš što bolji čovek”, predlaže Kalinić.

Rekao je i kako “otkad zna za sebe, gleda iste face po TV-u i sluša o istim likovima na radiju, a realno stanje u Srbiji, izuzevši Beograd i donekle Novi Sad, sve je gore”.

“Shvatam da su politika i fotelje kao droga, lako je navući se, ali dosta više, zarad budućih generacija. Očigledno je da nas ta politika i ideje iz 20. veka ne vode nikuda. Još su to uglavnom ljudi koji nikada nisu bili među narodom, otkad znaju za sebe, plaćeni su novcem poreskih obveznika i uživaju sve blagodeti i povlastice tog života. Uzgred, zašto bi neko dobijao službene automobile na korišćenje, gorivo, niže cene za sve što kupuju, a pritom spadaju među najplaćenije ljude u državi? Da li je potrebniji obrok od 50 dinara narodnom poslaniku ili radniku u nekoj fabrici? Zasad su zatajili mladi iz osamdesetih i devedesetih koji su dozvolili da ih posvađaju i podele, ali ‘mi’ sadašnji mladi imamo još malo vremena da promenimo nešto, inače će moći da se kaže da smo i mi podbacili. Onda nas čeka još 20–30 godina vrtenja ukrug”, zaključuje Kalinić u razgovoru za Blic.

29.01.2019.

ŽELJKO KOMŠIĆ : U BiH IMAMO POSLA S OZBILJNIJIM FAŠIZMOM NEGO ŠTO SMO MISLILI

Željko Komšić : U BiH imamo posla s ozbiljnijim fašizmom nego što smo mislili


Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić je danas u Sarajevu izjavio novinarima da članovi državnog predsjedništva idu u Brisel s porukom da misle kako bi bilo dobro i mudro, ne samo za bh. građane nego možda i za zemlje Europske unije, da BiH dobije kandidatski status.

Tačno je, kaže on, da mi nismo onakvi kavim bi nas možda željeli vidjeti u Briselu.

“Ali bojimo se da svaki izgubljeni dan, svaki izgubljeni mjesec ili u ovom slučaju godina, jer idu izbori za Europski parlament, treba se formirati nova Europska komisija, da ta godina koju možemo da izgubimo može biti jako štetna ne samo po BiH nego i po cijelu regiju”, kazao je Komšić.

Po njegovim riječima, ta odluka koju bi trebali da donesu zvaničnici u Briselu možda liči na tehničku odluku, “ali duboko je politička odluka”.

“Mislimo da bi bila korisna kako za BiH tako za regiju, a čini mi se i za cijelu Europsku uniju”, kazao je Komšić.

Upitan u vezi s odlukom Hrvatskog narodnog sabora o odbacivanju kvalifikacije Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju o udruženom zločinačkom pothvatu, Komšić je kazao da danas, kada se obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, može reći da “u BiH izgleda imamo posla s ozbiljnijim fašizmom nego što smo i mislili“.

29.01.2019.

DRAGAN MARKOVINA : NE MOŽETE TRAŽITI PRAVA ZA SVOJ NAROD I USKRAĆIVATI PRAVA DRUGIM GDJE VI VLADATE

Dragan Markovina : Ne možete tražiti prava za svoj narod i uskraćivati prava tamo gdje vi vladate

Dragan Markovina, historičar, za N1 je komentarisao Deklaraciju Hrvatskog narodnog sabora koja je u subotu, 26. januara usvojena u Mostaru. On je istakao da u njoj postoji nekoliko problema, a jedan od najvećih je glorifikacija i afirmacija politike takozvane Herceg-Bosne.

Što se tiče prve tačke te Deklaracija, Markovina je kazao da nema pristojnog čovjeka u BiH koji ne bi bio saglasan sa njom, a koja se tiče očuvanje cjelovite i nedjeljive Bosne i Hercegovine.

“Ali problem je peta točka koja se odnosi prema ratnom nasljedstvu Herceg-Bosne i odlukama Haga. Na to se čovjek može samo nasmijati – ako se već ne može zgroziti, ako pokušavate poziv na dijalog uspostaviti preko afirmacije politike Herceg-Bosne”, izjavio je Markovina.

On ne želi uopće da ulazi u to ko izriče kritike prema tom dijelu Deklaracije.

“Nema šta nijedna politička institucija prihvatati i odbacivati kvalifikacije suda. To nije tema akademske i političke rasprave, to je činjenično i pravno utvređno”, izjavio je gostujući u Danu uživo na N1.

“Ne želim reći da ne postoji hrvatski problem ili pitanje u BiH, ali to ne znači da je uvijek istinit”, rekao je.

“Ne možete s jedne strane to tražiti, a tamo gdje imate vlast, konkretno Mostar, gdje imate priliku pokazati kako vidite BiH u višenacionalnoj sredini, vi imate jednaku vrstu radikalnog nacionalizma i imate ulice koja nose imena po ustaškim ministrima”, rekao je Markovina za N1.

Kazao je kako to neće imati posljedice, i da je besmisleno razgovarati o tome.

“Na intimnoj razini se možemo slagati ili ne – ali činjenice utvrđene i presuđene – irelevantno je šta o tome misli HNS”, ocijenio je Markovina.

Također, on je istakao da kada je Hag oslobodio Antu Gotovinu – isti taj sud se glorifikovao, a odbacivao i negirao kada je donesena presuda u slučaju Haške šestorke i Udruženog zločinačkog poduhvata.

“Ja sam Hrvat, pripadnik sam konstitutivnih naroda, ali koncept po kojem – ako se ne slažete sa elitama, onda ste neprijatelj – to je smiješno. Ne možete binarno posmatrati čovjeka, njegove stavove i svesti ga na jedan identitet sukladno nečijoj političkoj volji”, poručio je Markovina za N1.

Dobio je i mnogo negativnih komentara kada je za sarajevsko Oslobođenje pisao o Stjepanu Radiću, ponajviše s bošnjačke strane.

“Ali suština je – jedni druge ne čujemo. Postoje tri nacionalistička narativa i četvrti građanski, lijevi, kako želite. Niko nije u stanju čuti nekoga s druge strane. Ako egzistiramo na jednom prostoru – imamo jednako pravo na stavove, ako ne uzimaju slobodu ili život nekome drugom. Ne možete ne uvažiti činjenicu da ogromna većina glasa za HDZ, ja se ne mogu praviti da to nije tako. Ali ja moram da čujem i njihove argumente”, rekao je u razgovoru sa Zvonkom Komšićem.

“Postoji i državotvorni nacionalizam. Za ova tri znamo, glupost je očekivati da ćeš glasati za iste – a očekivati drugačije. Na lijevoj sceni, koju doživljavam kao svoju, najviše mi smeta činjenica glorifikacije države i njene simbolike. Lijeva politika treba državu gledati kao građane, a ne kao sadržaj. Neko ko je na lijevoj strani – ne može sebi dopustiti da bude državotvoran”, izjavio je za N1.

“Vi ne možete biti za građansku državu i sekularno društo, a glorificirati državu kao takvu. Bitan je sadržaj države i kao se ljudi osjećaju. To je praktično nemoguće. Iko ko je lijevo – nema potrebe ulaziti u vlast u ovakvim okolnostima. To je utopija, ali utopija je i ući u vlast sa nacionalistima. Tako se neće promijeniti ništa u ovakvom modelu”,konstatovao je.

On je istakao kako je podržao izbor Željka Komšića u prvom mandatu u Predsjedništvu BiH, a da je sa trećom kandidaturom znao kakav će to efekat proizvesti.

“Homogenizaciju oko HDZ-a, to je kontraproduktivno. Dobili ste HNS koji je ponovo ‘in’, a raspravljamo šta je zaključio. Osim antagonizacije i društvenih podjela – mislim da nije dobio ništa”, izjavio je Markovina.

On je istakao kako je teško očekivati Dejton 2, ali ono što lijeva opcija može uraditi – jeste izgraditi paralelno društvo, novu stvarnost koja će sadržavati potpunu negaciju aktuelne političke stvarnosti s kojom se može izroditi nešto novo.









29.01.2019.

DRŽAVLJANSTVA BiH SE ODREKLO VIŠE OD 80 HILJADA OSOBA

Državljanstva BiH se odreklo više od 80 hiljada osoba

Državljanstva BiH se odreklo više od 80 hiljada osoba
Građani zemalja regije napuštaju ove prostore u potrazi za poslom i boljim životom. U dijaspori uglavnom žive i rade sa dokumentima i državljanstvom stečenim po rođenju, ali znatan broj njih stječe i prava na prijem u knjigu državljana zemlje prijema.

Tada počinje dvoumljenje oko ulaska u proceduru i spremnosti na izdvajanje novca, pogotovo ako građani sa područja Balkana imaju dvojna državljanstva, što nije rijetkost.

"Nakon 15 godina življenja u Beču, odlučio sam se na promjenu državljanstva. Supruga ima hrvatsko državljanstvo, a ja bosanskohercegovačko. Naš devetogodišnji sin ima dvojno državljanstvo, a mlađi hrvatsko. Vrijeme je da se na neki način unificiramo“, kaže Mirad Odobašić, nekada Zeničanin, a uskoro Austrijanac.

Nedavno je želio putovati na odmor u Škotsku, ali je sa pasošem svoje domovine morao platiti oko 200 eura za vizu, koliko bi ga koštao i kratki boravak na odmoru. I stajanje na granicama mu je ubrzalo odluku. Država prijema, Austrija, pozitivno je odgovorila na zahtjev o prijemu u njihovo državljanstvo.

Od taksi 740.000 eura

"Čekali smo 20 mjeseci, što je duplo duže od najavljenog. Slijedio je odlazak u domovinu i zgradu opštine gdje se vade standardni dokumenti - rodni, vjenčani listovi..., te zajedno s prevodom rješenja iz Austrije, popunjenim obrascem, pasošem, ličnom kartom i uplaćivanjem takse u visini od 407 eura po predmetu, sve sam to predao u Ministarstvo civilnih poslova BiH. U roku od sedam dana se dobije rješenje ispisa iz bh. državljanstva. Prihvatanje austrijskog će nas koštati oko 1.600 eura, s tim da supruga već ima državljanstvo zemlje Evropske unije“, objašnjava Odobašić.

Na sličan način je do drugog državljanstva već došlo 83.786 nekadašnjih državljana Bosne i Hercegovine, koji su prije toga ispisani iz knjige državljana ove zemlje.

Naplatu obrade zahtjeva i izdavanje rješenja vrši Ministarstvo civilnih poslova BiH i dobijene novca uvrštava u državni budžet:

„Prema Izvodu glavne knjige Ministarstva finansija i trezora BiH, ukupan prihod od naplaćenih taksi za 2018. godinu iznosi 1.446.929,70 KM (oko 740.000 eura). Pomenuti iznos odnosi se na uplaćene takse za odricanja, čiji postupak se vodio u sjedištu Ministarstva civilnih poslova BiH u Sarajevu. Za takse uplaćene za predmete koji su podneseni putem diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u inostranstvu nemamo podatke“, poručuju iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Paralelno s ispisom iz državljanstva, Bosna i Hercegovina je i primila u državljanstvo, i to 6.447 osoba za devet godina, što ipak ne nudi dovoljno razloga niti za kvantitativnu kompenzaciju.

U posljednjih pet godina, Služba za poslove sa strancima je odobrila privremeni boravak po osnovu humanitarnih razloga za četiri osobe bez državljanstva. Podsjetimo, sporazum o dvojnom državljanstvu BiH ima sa susjednim zemljama i Švedskom.

U ostalim zemljama Balkana se odlukama vlada pokušava nadoknaditi gubitak stanovništva. Olakšava se upis državljanstva potomcima iseljenika nekoliko generacija unazad, te pripadnicima naroda gdje god da živio. Kao demografska mjera se ukida uslov poznavanja jezika.

Svi Srbi mogu u Srbiju

Državljanstvo Republike Hrvatske je napustilo više osoba nego što je to slučaj u Bosni i Hercegovini, ali su i neuporedivo više imali prijema u državljanstvo. Od prvog dana 1992. do posljednjeg u 2017. godini, hrvatskog državljanstva se odreklo 86.746 osoba. Prijemom stranaca u hrvatsko državljanstvo primljene su 1.088.662 osobe. Od toga su na osnovi pripadnosti hrvatskom narodu državljanstvo stekle 679.482 osobe dok je 20.489 osoba primljeno u hrvatsko državljanstvo jer su iseljenici i njihovi potomci te bračni drugovi iseljenika.

U posljednje tri godine taj trend je nastavljen, kao i mali broj apatrida.

"U Republici Hrvatskoj je s odobrenim boravkom u 2018. godini bilo sedam osoba bez državljanstva te 22 osobe neutvrđenog državljanstva, u 2017. godini šest osoba bez državljanstva i tri osobe neutvrđenog državljanstva, a u 2016. godini pet osoba bez državljanstva i četiri osobe neutvrđenog državljanstva", saopštavaju iz MUP-a RH.

U 2017. godini Ministarstvo uprave Republike Hrvatske evidentiralo je više od 27.000 upisa u maticu rođenih iz inostranstva, a u 2016. godini više od 25.000. Ispis je 350, a cijena upisa je znatno niža – pogotovo za one iz zemalja regije.

Slična situacija je i u Srbiji. Državljanstvo mogu dobiti svi Srbi, prvo iz regiona, pa onda i iz iseljeništva. Cijena prijema u državljanstvo (oko 143 eura) je mnogo niža nego ispis iz državljanstva Srbije (oko 265 eura). Za posljednjih 12 godina ispis iz državljanstva Srbije je odobren za 37.601 lica, a podnesenih zahtjeva MUP-u je bilo barem duplo. Za pozitivan stav države o ispisu treba biti punoljetan, imati regulisane poreze, vojnu obavezu i ne biti krivično gonjen.

Veliki disbalans u prijemima u državljanstva je Srbiju i Hrvatsku doveo do situacije da na evidencijama državljana imaju znatno više osoba od onih na evidencijama o prebivalištu u zemlji. Odgovore o razlozima treba tražiti u drugoj temi. Realna slika je da se i tamo broj stanovnika smanjuje, kao i u ostalim zemljama regije, a omjer stanovništva i dijaspore je manje-više jednak, s tim da svi državljani mogu da učestvuju u izbornom procesu, a poreze plaćaju samo oni sa prebivalištem. Upravo iz ovih zemalja nismo dobili podatke o broju osoba bez državljanstava na njihovoj teritoriji.

Sistematsko povećavanje

U Makedoniji je već niz godina poprilično ujednačen broj onih koji se upisuju i onih koji se ispisuju iz državljanstva ove zemlje. Imaju i iskustva sa osobama bez državljanstva:

"Na osnovu člana 7a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu Republike Makedonije, 48 osoba sa statusom bez državljanstva i lica sa priznatim statusom izbjeglice su primljeni. U Ministarstvu unutrašnjih poslova u toku je postupak za priznavanje državljanstva devet osoba sa statusom bez državljanstva“, kažu iz MUP-a Makedonije.

I Crna Gora sistemski radi na povećanju broja državljana, mada se povećava i broj ispisa iz državljanstva. U periodu od avgusta 2013. do avgusta 2018. godine, na osnovu ličnog zahtjeva za otpust iz crnogorskog državljanstva odobreno je 1.100 zahtjeva, a samo u 2018. godini je državljanstvo izgubilo 366 osoba. Cijena taksi za te slučajeve je 305 eura.

"Kada su u pitanju apatridi, u skladu sa Zakonom o strancima u 2018.godini podnijeto je osam zahtjeva za izdavanje putne isprave za lica bez državljanstva, od čega su izdate četiri putne isprave za lica bez državljanstva i u proceduri se nalaze četiri zahtjeva za dobijanje putne isprave za lice bez državljanstva. U 2014. smo u saradnji sa OSCE-om i UNHCR-om imali kampanju regulisanja pravnog statusa za lica koja borave u Crnoj Gori, a nemaju pristup nijednom državljanstvu ili ne mogu to dokazati. Na javni poziv se odazvalo 486 lica, a samo za sedam lica je dokazano da su lica bez državljanstva. Od toga je za pet lica izdata putna isprava sa rokom važenja od godinu dana, dok je jedno lice steklo crnogorsko državljanstvo, a jedno stalno nastanjenje“, objašnjavaju iz Direkcije za državljanstvo MUP-a Crne Gore.


(Vijesti.ba / Al Jazeera)








29.01.2019.

LEKCIJA IZ POLITIKE I DEMOKRATIJE: ZAEV I CIPRAS SU PRIMJER DA JE SVE MOGUĆE

Lekcija iz politike i demokratije: Zaev i Cipras su primjer da je sve moguće

 Lekcija iz politike i demokratije: Zaev i Cipras su primjer da je sve moguće
Balkan je uvijek bio poznat po političarima kratkog fitilja, spremnim da vrlo brzo zapale vatru koja je zahvatala veliki prostor i zbog koje su hiljade ljudi gubili živote. Rijetko se dešavalo kroz historiju ovog podneblja da se pojavi političar spreman pružiti ruku radi pomirenja i boljeg zajedničkog života građana.

I onda kada bi se pojavio jedan takav, nije bilo drugog koji bi iskreno prihvatio pruženu ruku, tako da bi i krajnji rezultat izostao. Sve do pojave dvojice političara novije generacije, koji su za vrlo kratko vrijeme pokazali da je na Balkanu, ipak, moguća i neka druga vrsta politike osim ratnohuškačke.

Zoran Zaev i Aleksis Cipras pojavili su se u posljednjem trenutku, kada je već vrlo mali broj ljudi vjerovao da je moguća onakva vrsta politike kakva bi, zapravo, i trebala biti u 21. stoljeću.

Zbog njihove politike i međusobne saradnje, premijera Grčke Aleksisa Ciprasa i premijera Sjeverne Makedonije Zorana Zaeva nominirali su lideri triju grupa u Evropskom parlamentu - socijaldemokrata, Zelenih i Ujedinjene evropske ljevice, za Nobelovu nagradu za mir za 2019. godinu.

Zahvaljujući njihovom radu i odlučnosti, nakon dugogodišnjih pokušaja rješavanja spora oko imena države između Makedonije i Grčke, 17. juna prošle 2018. godine ove dvije zemlje potpisale su sporazum na obalama Prespanskog jezera, prema kojem je Bivša jugoslovenska republika Makedonija postala Republika Sjeverna Makedonija.

U obrazloženju kandidature za Nobela, lideri ovih parlamentarnih grupa naglasili su da su „Cipras i Zaev imali političku hrabrost insistirati na sporazumu uprkos protivljenju nacionalista u obje zemlje“.

Spor između Makedonije i Grčke trajao je od 1991. kada se Makedonija otcijepila od bivše Jugoslavije, jer je Grčka smatrala da Makedonija nema pravo na to ime zbog istoimene oblasti u Grčkoj.  Taj spor bio je prepreka Makedoniji da se pridruži EUi NATO-u.

Dolazak Zorana Zaeva na vlast u Makedoniji značio je dosta, ne samo za Makedoniju i Grčku, već i za samu BiH. Iako smo s Makedonijom, pogotovo u vrijeme bivše Jugoslavije, dijelili zajedničku političku, kulturnu, ekonomsku, sportsku i svaku drugu sudbinu, raspadom Jugoslavije i sticanjem nezavisnosti dvije države, saradnja se svela na potpuno beznačajan nivo.

Zaev je prošlogodišnjom posjetom BiH najavio poboljšanje i unaprijeđenje odnosa dvije zemlje, a najavljeno je i skoro otvaranje redovne avionske linije između Sarajeva i Skoplja.

Tokom dugogodišnje vladavine Nikole Gruevskog, Makedonija se suočavala sa stalnim rastom nacionalizma, a bilo je i trenutaka kada je zemlja bila na ivici građanskog rata zbog međuetničkih napetosti u zemlji. Makedonijase je bila izložena miješanju stranog faktora, odnosno ruskog, vezano za ulazak Makedonije u EU i NATO, a sve je kulminiralo neredima u aprilu 2017. godine u zgradi Sobranja kada je povrijeđen i sam Zoran Zaev.

Makedonsku vladu prdvođenu premijerom Zoranom Zaevom danas čine i ministri iz albanskih nacionalnih stranaka, a Zaev je odmah nakon preuzimanja dužnosti premijera uspostavio i odnose s grčkim premijerom Aleksisom Ciprasom, također socijalistom, u cilju uspostavljanja prijateljskih odnosa s najbližim susjedom. Nakon dolaska Zaeva na vlast u proljeće 2017. godine, brojni evropski mediji tada su pisali da su „Zaev i Cipras na vlast došli u svojim zemljama prije dvadeset godina, danas između Grka i Makedonaca ne bi bilo otvorenih pitanja, a pitanje imena Makedonije davno bi bilo riješeno“.

Zaev je u evropskim medijima odmah po dolasku na vlast, čak i prije dogovora sa Ciprasom poređen upravo sa grčkim kolegom, koji je u to vrijeme bio prava zvijezda na evropskoj lijevoj političkoj sceni zbog svoje borbe s evropskim bankarima.

Baš kao i u slučaju Gruevskog i Zaeva, i Cipras je dolaskom na vlast potpuno promijenio grčki odnos prema nacionalizmu. Za razliku od nekadašnjeg grčkog premijera Konstantinosa Micokatisa, koji je tokom rata boravio na Palama i družio se s Radovanom Karadžićem i Slobodanom Miloševićem, Cipras  je prije nekoliko godina javno osudio fašističko divljanje grčkih navijača, koji su tokom fudbalske utakmice između Grčke i BiH na tribinama istakli transparent  „Nož, žica, Srebrenica“.

Dolaskom njih dvojice na vlast u svojim zemljama, došlo je i do drugačijeg pogleda zapadnih medija i političara na Balkan. Godinama su iz Zapadne Evrope držali lekcije iz demokratije ljudima na Balkanu, ali očito dolazi do promjene politike. Zapadna Evropa se u ovom trenutku suočava s ozbiljnim rastom desnice i nacionalizma, islamofobija je također u ozbiljnom porastu, dok odnos prema izbjeglicama nikada nije bio gori.

Ciprasova Grčka je tokom migranstke krize položila ispit ljudskosti, jer je, uprkos ekonomskoj krizi u kojoj se našla, uz Španiju bila zemlja s najvećim brojem primljenih izbjeglica i otvorenih izbjegličkih centara na svojoj teritoriji.

Evropska ljevica danas se nalazi u jednoj od najtežih kriza u posljednjih sto godina, ali primjeri Zaeva i Cirasa pokazuju da je, ipak, moguće voditi jednu zdravu politiku, bez mržnje.

Kandidatura za Nobela najbolji je dokaz.

Piše: Haris Ljevo

(Vijesti.ba)









29.01.2019.

SJEĆANJE NA ITALIJANSKE NOVINARE UBIJENE U MOSTARU 28. JANUARA 1994. GODINE

29.01.2019.

OD INZKA TRAŽE UKIDANJE USTAŠKOG NAZIVA ULICA U MOSTARU

Od Inzka traže ukidanje ustaških naziva ulica u Mostaru

 Od Inzka traže ukidanje ustaških naziva ulica u Mostaru
Na internet stranici Change.org danas je pokrenuta peticija kojom se od visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka i OHR-a traži da ukine ustaške nazive ulica u Mostaru. Peticija je pokrenutu povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta.

Pokretači peticije su aktivisti Ivan Šušnjar i Vuk Bačanović.

“Potpišimo svi peticiju upućenu Valentinu Inzku za uklanjanje naziva ulica po Mili Budaku i drugim ustaškim glavešinama u Mostaru”, napisao je na svom FB profile Bačanović.

Traži se brisanje imena ulica Mile Budaka, Jure Francetića, Lorković-Vokića, Ive Zelenike Tovarnika i Đura Spuževića. Peticijom pod nazivom “Mile Budak nije naš pjesnik. Francetić nije naš vojnik”, predlažu se i novi nazivi ulica do uspostave demokratske vlasti u Mostaru.

vukb

(Vijesti.ba)





28.01.2019.

ZLOČINAC SINIŠA MILOJČIĆ SILOVAO I UBIJAO: SAD GA ŠTITI BESMISLENI ŠVEDSKI ZAKON

Zločinac silovao i ubijao: Sad ga štiti besmisleni švedski zakon

Zločinac silovao i ubijao: Sad ga štiti besmisleni švedski zakon
Bivši pripadnik vojske bosanskih Srba Siniša Milojčić identificiran je kao počinitelj ratnih zločina, sudionik silovanja i brutalnog ubistva žene u okolini Banje Luke 1993., no on za to krivično djelo vjerovatno nikada neće odgovarati jer je nakon rata odselio u Švedsku, čiji pravosudni sistem ga štiti jer je zločine počinio u doba kada je bio mlađi od 21 godine.

Kako je objavila Balkanska istraživačka mreža (BIRN), optužnica protiv Milojčića podignuta je još tokom rata, a to je učinilo tadašnje banjolučko vojno tužilaštvo. Slučaj je potom prepušten civilnom tužilaštvu, a pravosuđe u BiH je 2012., nakon što je utvrđeno da je Milojčić državljanin Švedske te da stoga ne može biti izručen, zatražilo od te zemlje da preuzme krivični progon.

Švedska je zahtjev iz BiH odbila s obrazloženjem da njihovi zakoni predviđaju zastaru nakon isteka roka od 15 godina za procesuiranje ratnih zločina u slučajevima osoba koje su u vrijeme počinjenja imali između 18 i 21 godine, kako je to bio slučaj s Milojčićem.

Prema navodima iz optužnice podignute u BiH, Milojčića se tereti da je, zajedno s Miladinom Trivićem i Slobodanom Bajićem, 1993. učestvovao u silovanju i ubistvu ženske osobe na kupalištu Mirnica. Optužen je i da je s Trivićem zlostavljao i pljačkao civile bošnjačke nacionalnosti. Suoptuženi Trivić i Bajić su u BiH zbog ovoga osuđeni na ukupno 23 godine zatvora.

Predsjednica udruženja "Žena – žrtva rata" Bakira Hasečić kazala je kako je nevjerovatno da postoje zakoni koji štite silovatelje i ubice te je potvrdila kako su zbog svega protestovali švedskoj ambasadi u BiH.

"Rekli smo da ćemo istrajati u svojim zahtjevima, da ćemo ih podići i nanivo protesta, do Strasbourga i Vijeća sigurnosti UN, da je neshvatljivo da se utočište daje optuženima za ratne zločine. Ako ga se ne može izručiti, mi tražimo da se procesuira u Švedskoj. Nije on jedini koji je tamo našao utočište. Neshvatljivo je da netko ima amnestiju, zastaru, to je katastrofalno", kazala je Hasečić.


(Vijesti.ba)










28.01.2019.

SREBRENICA IZMEĐU PRIJETNJE I PRILIKE: JOŠ JEDNA BITKA ZA ISTINU I SUDBINU BOŠNJAKA I BiH

Srebrenica između prijetnje i prilike: Još jedna bitka za istinu i sudbinu Bošnjaka i BiH

Srebrenica između prijetnje i prilike: Još jedna bitka za istinu i sudbinu Bošnjaka i BiH
Decenijska kampanja negiranja genocida – prije svega Srebrenice – vlasti u entitetu Republika Srpska, doživjela je nedavno svoj logičan zaključak u odluci o formiranju tzv. Komisije za Srebrenicu. Njen cilj je vrlo jednostavan: stvaranje paralelne i kompetitivne naracije o Srebrenici.

Piše: Emir Suljagić  
 
Krajnje je vrijeme i posljednji trenutak da se sa genocida u Bosni i Hercegovini skine ljaga „opštinskog genocida“.
 
U deceniji u kojoj su evropske elite vjerovale da je genocid nad bosanskim muslimanima „bolna, ali realistična obnova kršćanske Evrope“ nije bilo moguće dobiti priznanje činjenice da je kompletno muslimansko stanovništvo bilo meta genocidnog plana na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine u trajanju od tri godine. Još manje je to moguće danas, kada još veći dio evropskih političkih elita vjeruje da učestvuje ili predvodi borbu za očuvanje evropskog „kršćanskog“ identiteta od muslimanske invazije. Presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju da je operacija uništenja muškog stanovništva UN-ove zaštićene zone Srebrenice u julu 1995. godine genocid, predstavlja istovremeno ponižavajuće mrvice pravde i krajnji domet evropske i svjetske savjesti.
 
Genocid je politički zločin; postoji zajednička i kolektivna odgovornost elita i građana za postupke njihovih elita kada je rezultat njihovih postupaka uništenje jednog naroda, dijelom ili u cjelini; genocid mogu počiniti države i/ili proto-države. Stepen kolektivne odgovornosti direktno je proporcionalan legitimitetu, podršci koju institucije i političke ili administrativno-teritorijalne cjeline nastale kao rezultat genocida imaju u stanovništvu.
 
Genocid u Bosni i Hercegovini bio je rezultat prije svega srpskog i srbijanskog državnog i državotvornog projekta; strategija izabrana za provođenje u djelo tog projekta nazvana je etničkim čišćenjem. Ali, postojao je i paralelan i komplementaran, hrvatski projekt. Oba projekta su evoluirali, prilagođavali se, koristili nove mogućnosti, testirali nove „crvene linije“; ali, namjera i cilj bili su zajednički – rješavanje „srpsko-hrvatskog pitanja“ na ruševinama Bosne i Hercegovine i masovnim grobnicama njenog muslimanskog stanovništva (ali i nemuslimana koji nisu dijelili njihove vrijednosti).
 
Etničko čišćenje, koje je u mjesecima nakon što je prvi put ušlo u upotrebu i rječnik – tada kao eufemizam za genocid – međutim, ne treba odbacivati u analizi bosanskog genocida. Štaviše, etničko čišćenje je  vjekovima korištena i primijenjivana strategija izgradnje države; ne postoji nijedna moderna evropska država čije elite nisu u jednom trenutku pribjegle etničkom čišćenju.
 
U slučaju Bosne i Hercegovine, etničko čišćenje sastojalo se od pet jasnih „politika“: masovnih ubistava, masovne internacije u logore, nasilne deportacije, uništenja spomenika i kulture uopšte uzevši, te uništavanje dokaza o počinjenim zločinima. Ove mjere, primijenjene u kombinaciji, putem državnih/proto-državnih organa i na ograničenom prostoru, protiv muslimanskog stanovništva za rezultat su imale – genocid.
 
Stoga je u ovom trenutku potrebno početi graditi potpuno novi narativ. I potrebno je izgradnju narativa započeti upravo od Srebrenice. Sudovi sude, narodi imaju (ili nemaju) priče. Presude čita ograničen broj ljudi, za to su potrebne kvalifikacije, vrijeme i resursi; ljudi pričaju priče, za pričanje priča nisu potrebne nikakve kvalifikacije, svaka ili skoro svaka društvena transakcija podrazumijeva pričanje priče, svaki dan od trenutka kada se probudimo sve dok naveče ne zaspimo. Naša sadašnja priča je da je pokušaj uništenja bosanskih muslimana kao naroda – kombinacijom masovnih ubistava, masovne internacije u logore, nasilne deportacije, uništenja svakog traga postojanja – trajao pet dana i dogodilo se u i oko Srebrenice između 11. i 16. jula 1995. godine.
 
Srebrenička genocidna operacija 1995. godine je – i to su činjenice – kulminacija trogodišnjeg procesa uništenja muslimanskog stanovništva istočne Bosne, na teritoriji koja obuhvata sedam istočnobosanskih opština. Proces je trajao tri godine i pored pet već spomenutih mjera sadržao i srednjevjekovnu opsadu Srebrenice, iako manje brutalnu od opsade Sarajeva. Ali, upravo u tome i jeste stvar: između opsade Sarajeva i Srebrenice postoji direktna veza; zločin počinjen nakon ulaska srpskih snaga u Srebrenicu bio je najava onog što će se dogoditi ako ili kada uđu u Sarajevo.
 
Decenijska kampanja negiranja genocida – prije svega Srebrenice – vlasti u entitetu Republika Srpska, doživjela je nedavno svoj logičan zaključak u odluci o formiranju tzv. Komisije za Srebrenicu. Njen cilj je vrlo jednostavan: stvaranje paralelne i kompetitivne naracije o Srebrenici.
 
Međutim, to nije prijetnja, nego prilika. Memorijalni centar „Srebrenica-Potočari“ je državni organ zadužen za memorijalizaciju, ali i za istraživanje i utvrđivanje činjenica vezanih za genocidnu operaciju iz jula 1995. godine. Stoga – ostatak teksta treba čitati kao policy proposal – u najskorije vrijeme ima obavezu da formira vlastitu (domaću, međunarodnu, domaću sa međunarodnom supervizijom) komisiju koja će imati samo jedan zadatak – da proizvede izvještaj pod naslovom: „Genocid nad Bošnjacima-muslimanima u sjeveroistočnoj Bosni u periodu od aprila 1992. godine do oktobra 1995. godine“. MC „Srebrenica-Potočari“ je, vrijedi potcrtati, državni organ sa eksplicitnim mandatom da to učini.
 
Umjesto zaključka, neka mi bude dopuštena lična opaska. Od ljeta prošle godine pokušavam uvjeriti ljude koji o tome mogu donijeti odluku u Sarajevu da se prihvate ovog posla. Na našu zajedničku žalost, nisam imao naročitog uspjeha. Ako ostanem sam, znaću da je i ova bitka izgubljena. I neće biti prva, ni posljednja, niti će značiti da će borba stati. Ali, ako se i iduća generacija bude morala boriti za opstanak – sa mnogo manje izgleda na uspjeh – neka se zna da je to zato što im niko nikada nije ispričao vrlo bazičnu priču o tome šta se u ovoj zemlji događalo između 1992. i 1995. godine. I kome.
 
 

(Vijesti.ba)











28.01.2019.

HNS CINIČNO ODBACUJE UZP, A SLAVI PRESUDE GOTOVINI I MARKAČU

HNS cinično odbacuje UZP, a slavi presude Gotovini i Markaču

HNS cinično odbacuje UZP, a slavi presude Gotovini i Markaču
Nakon usvojene deklaracije o domovinskom ratu kojim se između ostalog odbacuje presuda MKSJ-a Prliću i ostalim, Hrvatski narodni sabor se "cinično nasmijao u lice, ne samo žrtvama već i cjelokupnoj međunarodnoj zajednici" - navodi se u saopćenju Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Image result for milorad dodik i dragan covic karikature

Image result for milorad dodik i dragan covic karikature

Image result for milorad dodik i dragan covic karikature

Image result for milorad dodik i dragan covic karikature

Image result for milorad dodik i dragan covic karikature

Image result for milorad dodik i dragan covic karikature

Image result for milorad dodik i dragan covic karikature

Image result for milorad dodik i dragan covic karikature

Image result for milorad dodik i dragan covic karikature

Image result for milorad dodik i dragan covic karikature

Kako se dodaje u saopćenju, "cinizam, podsmijeh, lakrdija ili šta god je još veća ako se zna da su akteri deklaracije Hrvatski narodni sabor 2012-te slavili i klanjali tom istom sudu kada je oslobodio Gotovinu i Markača".

- Međunarodna zajednica, ma koliko deklarativno osuđivala negiranje presuda MKSJ, osjećaj je da ipak stoji iza ovakvih postupaka, jer kako pojasniti drugačije da su isti ljudi sve glasniji i glasniji u negiranju i slavljenju zločina, kako pojasniti da je ta ista međunarodna zajednica 1992. također deklarativno, osuđivala zločine u Prijedoru, Zvorniku, Bijeljini ... da bi se 1995. desio najteži zločin poslije II svjetskog rata (genocid u Srebrenici) - saopćeno je iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida.


(Vijesti.ba / FENA)














28.01.2019.

VIKTOR IVANČIĆ: KOKETIRANJE SA FAŠIZMOM JE HRVATSKI DRUŠTVENI PROJEKT

28.01.2019.

SAVEZ LOGORAŠA PORUČIO DRAGANU ČOVIĆU: "NEGIRANJEM ZLOČINA OHRABRUJETE NOVE ZLOČINE"!

SAVEZ LOGORAŠA PORUČIO ČOVIĆU: "Negiranjem zločina ohrabrujete nove zločine"!

Savez logoraša u Bosni i Hercegovini osudio je danas negiranje pravosnažnih presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Deklaraciji Hrvatskog narodnog sabora.


Navode da negiranje zločina i odbacivanje pravosnažnih presuda predstavlja uvredu za sve žrtve udruženog zločinačkog poduhvata, nasrtaj na istinu o agresiji na Bosnu i Hercegovinu i pokušaj revidiranja historije.

 
- Kroz logore formirane od strane Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, prošlo je najmanje 42000 logoraša i činjenice utvrđene pred MKSJ se ne mogu tek tako “zanemariti” ili “odbaciti”. Izricanjem drugostepene presude Prliću i drugima, one su postale historijske činjenice, kao i one ustanovljene u Ninrberškom procesu, koje je svaki zdrav razum bio u stanju prihvatiti i iz njih naučiti odgovarajuću lekciju. Odbacivanje presuda za udruženi zločinački poduhvat, donesenih pred jednim međunarodnim sudom, predstavlja historijski presedan veličanja i pozivanja na ponavljanje zločina, navodi se u saopćenju.  
 
Dodaju da Deklaracija HNS-a pokazuje da određeni pripadnici jednog naroda ne samo da nisu u stanju da izraze empatiju prema žrtvama već nesavjesno djeluju kako bi narušili povjerenje prema narodima.
 
Javno glorificiranje udruženog zločinačkog poduhvata i nepriznavanja patnji i zločina počinjenih u ime stvaranja etnički čistog entiteta, potvrđuje nam samo da se razni oblici fašizma i dan danas itekako pojavljuju. Ovakav odnos prema zločinima i presudama međunarodnih sudova nije ništa drugo nego ohrabrivanje na činjenje novih zločina. Povjerenje i budućnost mogu se graditi jedino na istini i odricanjem od politika koje su rezultirale formiranjem koncentracionih logora, progonima, mučenjima, masovim ubistvima i mnogim drugim zločinima, saopćeno je iz Saveza logoraša BiH.

28.01.2019.

ALEKSANDAR TRIFUNOVIĆ O PRAVOSLAVNOJ CRKVI: ,,I ISUS BI PODRŽAO PROTESTE, NA NEPRAVDI, PLJAČKI I ZLOČINU"

ALEKSANDAR TRIFUNOVIĆ O PRAVOSLAVNOJ CRKVI: „I Isus bi podržao proteste, na nepravdi, pljački i zločinu ništa..."

Isus ne bi agitovao za poziciju protiv opozicije, jer pred Crkvom bi barem svi trebali biti isti. Crkva može da preporuči molitvu, ali ne i partiju za koju treba glasati, a ti to radiš pred svake izbore. Za šaku dukata otetih od ove sirotinje


ALEKSANDAR TRIFUNOVIĆ O PRAVOSLAVNOJ CRKVI: 'I Isus bi podržao proteste, na nepravdi, pljački i zločinu ništa...'













......................

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej je izjavio da je sa velikom brigom pratio demonstracije na ulicama Banjaluke, jer su, kako je ocijenio, oni koji "ne žele dobro Republici Srpskoj i srpskom narodu "tada bili zadovoljni", a dodao je da ne vidi ni da će biti koristi za narod od podsticanja na takve proteste u Beogradu.

"Možda neko ne vidi li ne želi da vidi, ali svi ti procesi jesu povezani", ocijenio je patrijarh Irinej.

Pa da učiš o Isusu, umjesto što se okićen teškim zlatnim mantijama i rubinima kriješ iza njega, Miroslave Gavriloviću već u prvim lekcijama pročitao bi da je Isus bio skroman, siromašan i da se hrabro borio za slabe i siromašne. 

Religija koju propovijedaš nastala je na podršci ugroženim i nesrećnim, ne na podršci pohlepnim, gladnim vlasti i zlim ljudima.

Proteste u Banjaluci i Srbiji samo to povezuje, da su protiv nepravde, da su borba za bolje, da su borba za malog čovjeka, da se zaustavi ovo ludilo u kom par porodica raznosi ekonomsko i svako drugo biće naroda koji nestaje i u koji se lažno kuneš.

Ono što trebaš znati Miroslave je da bi Isus podržao ljude koji šetaju protiv nepravde, a ne popove koji umjesto iščitavanja Biblije iza oltara kao ti čitaju direktive iz stranačkih kabineta. Ne bi podržao da sveštenici pedofili u litijama hodaju ispred djece. Isus ne bi agitovao za poziciju protiv opozicije, jer pred Crkvom bi barem svi trebali biti isti.

Crkva može da preporuči molitvu, ali ne i partiju za koju treba glasati, a ti kao vođa Crkve to radiš pred svake izbore. Za šaku dukata otetih od ove sirotinje. 

Tako da oni koji žele loše srpskom narodu, upravo suprotno tom što govoriš trebaju biti srećni što ovaj narod zahvaljujući politici koju Pravoslavna crkva podržava nestaje, što ga je sve manje i što će ga biti sve manje. Na nepravdi, pljački i zločinu ništa ne može da nikne.

Tvoj prethodnik Pavle je svojoj pastvi ostavio ove riječi, 

"Čovek ne može birati vreme u kojem će se roditi i živeti. Od njega ne zavisi ni od kojih roditelja, ni od kog naroda će se roditi, ali od njega zavisi kako će on postupati u datom vremenu: da li kao čovek ili kao nečovek, bez obzira na to u kojem narodu i od kojih roditelja."

Srećom po ovaj narod, ovo što je od njega ostalo, u Crkvi još ima dobrih popova, dobrih ljudi koji svom narodu misle dobro, a ti vidi koji si, gledajući u Isusa, ne sklanjajući pogled sa njega i njegovog učenja.

(Buka)

28.01.2019.

NASTAVLJA SE PLAN DRAGANA ČOVIĆA I MILORADA DODIKA

ČOVIĆ I DODIK SU OVO POMNO PLANIRALI: Dodikova Televizija ni jednom rječju ne spominje HNS-ovu Deklaraciju i preustroj Republike Srpske, vožd iz Laktaša šuti kao zaliven

Nekada javni servis, a danas privatna Televizija Milorada Dodika, ni u svojim informativnim emisijama, ali ni na portalu nije objavila ni riječ o Deklaraciji HNS-a



ČOVIĆ I DODIK SU OVO POMNO PLANIRALI: Dodikova Televizija ni jednom rječju ne spominje HNS-ovu Deklaraciju i preustroj Republike Srpske, vožd iz Laktaša šuti kao zaliven






Nije ni čudno što nisu reagirali na negiranje presuda za Tribunala u Haagu, jer ih ni njihov šef ne poštuje i negira genocid na dnevnoj bazi, no nevjerovatno je kako medijski spin majstori iz Banja Luke prebacuju lopticu na drugu stranu.

Gotovo svi sadržaju RTRS-ovog internetskog portala bave se već gotovo zaboravljenom inicijativom SDA o promjeni imena Republike Srpske, a sve kako bi skrenuli pažnju na Deklaraciju Dragana Čovića u kojoj se ozbiljno razmatra preustroj teritorije i u Republici Srpskoj.

Svi opozicioni političari u RS-u osudili su ovakav Čovićev dokument nazivajući ga skandaloznim, jedino se njegov najveći politički partner iz RS-a po tom pitanju ne oglašava.

Čini se kako su strateški partneri pomno planirali ovakvu situaciju i svjesno ušli u rizik nastanka nove političke krize, kojoj se bar za sad ne nazire kraj.

(SB)

28.01.2019.

MILORAD DODIK FINANSIJSKI POMAGAO KRVOLOKA: UČESTVOVAO U LIKVIDACIJI SEDAMDESETAK BOŠNJAKA IZ TEOČAKA, A MILORAD DODIK MU JE DAO...

DODIK FINANSIJSKI POMOGAO ZVORNIČKOG KRVOLOKA: Učestvovao u likvidaciji sedamdesetak Bošnjaka iz TEOČAKA, a Dodik mu je dao...

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, kako piše Klix, iz džepova građana Bosne i Hercegovine dodijelio je novčana sredstva optuženiku za ratne zločine nad Bošnjacima u Zvorniku.


DODIK FINANSIJSKI POMOGAO ZVORNIČKOG KRVOLOKA: Učestvovao u likvidaciji sedamdesetak Bošnjaka iz TEOČAKA, a Dodik mu je dao...













.......................

 U posljednjem broju Službenog glasnika Bosne i Hercegovine objavljene su tri odluke o interventnom korištenju sredstava tekuće rezerve, a koje je donio predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik. 

"Odobravaju se sredstva za interventno korištenje sredstava tekuće budžetske rezerve Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2018. godinu, u iznosu od 1.000,00 KM, Miletu Vujeviću iz Lokanja kod Zvornika", piše u odluci koju potpisuje Dodik. 

Predsjedavajući Predsjedništva BiH ovu odluku, koja je tek dospjela u javnost, donio je 25. decembra 2018. godine. Posebno je zanimljivo što Dodik uopće nije obrazložio razlog zbog kojeg je dodijelio novčana sredstva Miletu Vujeviću. 

Vujević je jedna od osoba kojoj se sudi na Sudu Bosne i Hercegovine za zločin počinjen u Lokanju kod Zvornika. Za napad na kolonu koja je iz Teočaka krenula 14. jula 1992. godine, te za sprovođenje i čuvanje 76 civila, od kojih je 67 ubijeno u selu Lokanj sudi se Goranu Maksimoviću, Ljiljanu Mitroviću, Slavku Periću, Miletu Vujeviću, Vukašinu Draškoviću, Gojku Stevanoviću, Raji Lazareviću i Mići Manojloviću.

Iz Suda Bosne i Hercegovine saopćeno je da su oni za vrijeme oružanog sukoba u BiH, u okviru širokog i sistematičnog napada koji je vojska i policija RS preduzimala od početka aprila do kraja oktobra 1992.godine usmjerenog protiv bošnjačkog stanovništva na širem području sela Lokanj, općina Zvornik, vršili progon ubistvima, zatvaranjem, mučenjem i drugim nečovječnim djelima, učinjenim u namjeri nanošenja velikih patnji, ozbiljne fizičke i psihičke povrede.
28.01.2019.

PROF. DR. NURKO POBRIĆ: HRVATSKI NARODNI SABOR HNS BiH JE KVAZIPOLITIČKI ORGAN, PARALELNA INSITUCIJA U BiH...

Nurko Pobrić: HNS je kvazipolitički organ, paralelna institucija u BiH..


Image result for nurko pobrić ustavno pravo FOTOS

prof. dr. Nurko Pobrić
.................................................
...............................................

Image result for dragan covic i milorad dodik karikature

Image result for dragan covic i milorad dodik karikature

Image result for dragan covic i milorad dodik karikature

Image result for dragan covic i milorad dodik karikature

Ugledni profesor ustavnog prava prof. dr. Nurko Pobrić u razgovoru za Radiosarajevo.ba komentirao je Deklaraciju koju je na današnjem zasjedanju u Mostaru donio Hrvatski narodni sabor (HNS), postavljajući pitanje kakav je uopće ustavno-pravni status te u osnovi, kako je kazao, paralelne institucije.

Piše: Faruk Vele

Na zasjedanju HNS-a, koje je danas ponajviše ličilo na ono iz marta 2001. godine, kada je proglašena tzv. hrvatska samouprava, usvojen je dokument kojim se, praktično, konstatira kraj Daytona, BiH naziva "neostvarenom državom", te traži i novo uređenje države.

HNS usvojio Deklaraciju, pročitajte šta se navodi u ovom dokumentu

Dragan Čović, lider HDZ-a BiH koji je ponovo izabran za predsjednika tog tijela, podsjetimo, rekao je da je ovo "ključni dokument koji će odrediti smjernice djelovanja hrvatskih političkih predstavnika u BiH".

"HNS, po mom sudu gledano, sa stanovišta postojećih pravnih propisa, može biti udruženje građana ili neka partijska koalicija. U svakom slučaju nije partijska koalicija, nije barem formalno. Da li je udruženje građana, nije vjerovatno ni to jer bi bilo registrirano. Prema tome, to je neka vrsta parapolitičkog ili kvazipolitičkog organa koji donosi određene odluke, pa čak ima i neke svoje organe. Vjerovatno bi se u nekom smislu moglo kazati da je paralelna institucija, ustavnim institucijama BiH", rekao je Pobrić za Radiosarajevo.ba.

Prema riječima Pobrića, Deklaracija sama po sebi jeste neka vrsta političkog akta koja "obavezuje tek predstavnike hrvatskog naroda u institucijama BiH, da se ponašaju u skladu s načelima te deklaracije".

"Sam zahtjev za promjenu Ustava BiH je legitiman. Naravno, da se ta promjena izvrši na način koji je propisan Ustavom. Mislim da u BiH postoji opće mišljenje da Ustav treba mijenjati, mada postoje različita mišljenja u kom smislu ga treba mijenjati, to je problem. Prema tome, deklaracija sama po sebi u ovom dijelu da se traži racionalnija organizacija BiH, drugačije uređenje u skladu sa načelima preambule Ustava, to je po mom sudu legitimno i uredu, bez obzira da li iza toga stoje neki drugi politički ciljevi koji nisu transparentni, odnosno nisu vidljivi, ali ako se ta promjena izvrši na jedan
ustavan način, kako je to propisano članom 10 Ustava", konstatirao je Pobrić u izjavi za naš portal.

28.01.2019.

NI METAR NI MILIMETAR DESNO LIJEVO" "HDZ OSTAJE TAMO GDJE SU BILI BOBAN ŠUŠAK, ČOVIĆ BOŠNJACIMA GURA ŠAKU U OKO"

NI METAR, NITI MILIMETAR DESNO LIJEVO: "HDZ ostaje tamo gdje su bili Boban i Šušak, Čović Bošnjacima gura ŠAKU U OKO"

"To nije poziv na mir, to nije poziv na stabilnost, to nije korak prema stabilnosti; to je korak u potpuno pogrešnom pravcu. To je guranje prsta u oko, šake u oko ako hoćete, svima onima koji su bile žrtve tog udruženog zločinačkog poduhvata i ničim, apsolutno ničim ne doprinosi boljoj budućnosti ove zemlje".

Image result for dragan covic i milorad dodik karikature

Image result for dragan covic i milorad dodik karikature

Image result for dragan covic i milorad dodik karikature


NI METAR, NITI MILIMETAR  DESNO LIJEVO: 'HDZ ostaje tamo gdje su bili Boban i Šušak, Čović Bošnjacima gura ŠAKU U OKO'














Image result for dragan covic i milorad dodik karikature

Emir Suljagić iz Građanskog saveza komentarisao je za N1 jučerašnju sjednicu HNS-a na kojoj su odbačene kvalifikacije Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju o udruženom zločinačkom poduhvatu.

"Hrvatska zajednica tzv. Herceg-Bosna naprosto ne postoji izvan kvalifikacije koju joj je dodijelio Tribunal u Hagu kao udruženi zločinački poduhvat. Što se mene lično tiče, ovo znači da HDZ ostaje tamo gdje su bili Boban i Šušak i to sasvim sigurno ne obećava nimalo blistavu budućnost nikome u BiH", kazao je Suljagić te dodao:

"To nije poziv na mir, to nije poziv na stabilnost, to nije korak prema stabilnosti; to je korak u potpuno pogrešnom pravcu. To je guranje prsta u oko, šake u oko ako hoćete, svima onima koji su bile žrtve tog udruženog zločinačkog poduhvata i ničim, apsolutno ničim ne doprinosi boljoj budućnosti ove zemlje".

Podsjetimo, Hrvatski narodni sabor BiH juče je jednoglasno usvojio Deklaraciju VIII zasjedanja HNS-a BiH, a među svojenim tačkama deklaracije je i ona koja govori o "zaštiti digniteta Domovinskog rata".

Žalbeno vijeće Haškog tribunala, u presudi Prliću i ostalima koji su ukupno osuđeni na 111 godina zatvora, između ostalog navodi da su Prlić, Stojić, Petković i Ćorić ostaju osuđeni za silovanje, nečovječno postupanje (seksualno zlostavljanje), protivpravno i bezobzirno oduzimanje imovine širokih razmjera koje nije opravdano vojnom nuždom, i pljačkanje javne i privatne imovine po osnovu treće kategorije odgovornosti za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu.

Praljak takođe ostaje osuđen za protivpravno i bezobzirno oduzimanje imovine širokih razmjera koje nije opravdano vojnom nuždom i pljačkanje javne i privatne imovine po osnovu treće kategorije odgovornosti za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu.

Žalbeno vijeće je takođe potvrdilo da je zaključak Pretresnog vijeća da je cilj tog udruženog zločinačkog poduhvata bio stvaranje hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini koji bi omogućio ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda, putem etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva.

28.01.2019.

DANSKA PRVAK SVIJETA U RUKOMETU

Skandinavsko finale : Danci prvaci svijeta u rukometu

Reprezentacija Danske osvojila je titulu prvaka svijeta savladavši u skandinavskom finalu selekciju Norveške, uvjerljivim rezultatom 31:22, javlja Anadolija. 

U proteklih 18 dana na tlu Danske i Njemačke odigrano je uzbudljivo Svjetsko rukometno prvenstvo, a za titulu prvaka svijeta večeras su se borile skandinavske zemlje Danska i Norveška. 

Nošeni fantastičnim igrama najboljeg igrača turnira Mikela Hansena Danci su došli do finala u koje su Norvežani pak stigli zahvaljujući najboljem golmanu turnira Espenu Kristensenu. 

Norvežani i Danci su se za prvu titulu svjetskog prvaka borili pred prepunom dvoranom u danskom Hemingu.

Uspješniji su bili domaćini prvenstva Danci koje je i večeras predvodio nezaustavljivi Hansen koji je postigao sedam golova.

Uvjerljiva pobjeda Danske

Danska je pobijedila rezultatom 31:22 i prvom titulom prvaka svijeta upotpunila vitrinu u kojoj od ranije ima pehare osvojene na evropskim prvenstvima i Olimpijadi. 

Norvežani ni u drugom finalu nisu uspjeli doći do zlatne medalje, mada je i plasman u finale zapažen uspjeh s obzirom da su iza sebe ostavili trećeplasiranu Francusku i četvrtoplasiranu Njemačku. 

Pravdu na terenu u finalu je dijelio hrvatski sudački tandem Boris Milošević i Matija Gubica koji je sudio i polufinale između Danske i Francuske. 

U dodatne kvalifikacije za Olimpijske igre sa svjetskog prvenstva plasirale su se još i petoplasirana Švedska i šestoplasirana Hrvatska. 

Konačni poredak

1. Danska
2. Norveška
3. Francuska 
4. Njemačka 
5. Švedska
6. Hrvatska 
7. Španija
8. Egipat
9. Brazil
10. Mađarska
11. Island
12. Tunis
13. Katar
14. Rusija
15. Makedonija
16. Čile
17. Argentina
18. Srbija
19. Austrija
20. Bahrein
21. Saudisjka Arabija
22. Sjeverna i Južna Koreja
23. Angola
24. Japan

28.01.2019.

ZLO PRED KOJIM ČOVJEK NEMA RIJEČI

28.01.2019.

HDZ APSOLUTNO KONTROLIRA PRAVOSUĐE, FINANSIJE I ENERGETIKU

HDZ apsolutno kontrolira pravosuđe, finansije i energetiku

HDZ apsolutno kontrolira pravosuđe, finansije i energetiku
Od 12 tužilaštava čije je sjedište u Federaciji BiH Hrvati rukovode sa njih sedam. HDZ upravlja carinom, finansijama i granicom. U saradnji sa SNSD-om, Čović upravlja FERK-om, DERK-om. NOS-om i Elektroprenosom.

Piše: Avdo Avdić

Od jedanaest pozicija glavnih tužilaca u Federaciji BiH više od pola drže Hrvati. Srbi imaju jednog glavnog tužitelja u Federaciji, Bošnjacima pripadaju četiri pozicije, dok su Hrvati na čelu pet kantonalnih i Federalnog tužilaštva. Tome treba dodi i poziciju glavnog tužioca Tužilaštva BiH.

PRAVOSUĐE

U Zapadno-hercegovačkom kantonu nijednu pravosudnu poziciju ne drže Bošnjaci. Bosiljka Rudeš je predsjednica Kantonalnog suda u Širkom Brijegu, Ivanka Kopilaš je na čelu Općinskog suda u Širokom Brijegu, dok Općinskim sudom u Ljubuškom rukovodi Ankica Čuljak.

Glavna tužiteljica Kantonalnog tužilaštva Široki Brijeg je Vesna Čavar. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu Bošnjacima pripada samo mjesto predsjednika Općinskog suda u Konjicu. Istovremeno, Općinskim sudom u Čapljini rukovodi Zdenka Filipović, Općinskim sudom Mostar Divna Bošnjak, Kantonalnim sudom u Mostaru Jasminka Rajković, dok je glavni kantonalni tužilac u Mostaru – Zdenko Kovač.

U Kantonu 10 Livno Bošnjaci upravljaju Kantonalnim sudom. Općinskim sudom Livno, pak, rukovodi Niko Cvitanović, a na čelu Kantonalnog tužilaštva Livno je Vaso Marinković.

Kantonalnim sudom u SBK rukovodi Katica Jozak Mađar, Općinskim sudom Travnik Goran Dujić, a na čelu Općinskog suda Kiseljak je Božana Banduka.

 Glavna kantonalna tužiteljica Zeničko-dobojskog kantona je Hrvatica Vesna Kaknjo, dok je na čelu Općinskog suda u Zenici Snježana Čolaković.  Općinskim sudom u Žepču rukovodi Dragica Dragičević, dok je na čelu Općinskog suda u Tešnju Zdravko Popović.

U Kantonu Sarajevo Bošnjaci drže poziciju glavnog kantonalnog tužioca, dok je na čelu Općinskog suda Sarajevo Janja Jovanović, a Kantonalnog suda Vladimir Špoljarić. Na čelu Općinskog suda u Bihaću je Dijana Ostojić.

U Tuzlanskom kantonu glavni kantonalni tužilac je Tomislav Ljubić, predsjednica Općinskog suda Gradačac je Slobodanka Kojić, predsjednica Općinskog suda u Kalesiji je Dražena Pejanović. U Posavskom kantonu, istovremeno, nijednu poziciju ne drže Bošnjaci. Glavni kantonalni tužilac u Orašju je Luka Dabić, predsjednica Kantonalnog suda u Odžaku je Marija Čolić, dok je na čelu Općinskog suda u Orašju Darko Župarić.

Istovremeno, glavni federalni tužilac  je Tihmir Jurko, dok je predsjednik Vrhovnog suda FBiH Milorad Novković. Dakle, Hrvati su na čelu tužilaštava u Širokom Brijegu, Mostaru, Zenici, Tuzli i Orašju, dok, kao nadzorni organ svim kantonalnim tužilaštvima u Federaciji upravlja glavni federalni tužilac Hrvat – Tihomir Jurko.

Istovremeno, federalni ministar pravde je Hrvat Mato Jozić, dok je državni ministar pravde također Hrvat Josip Grubeša. Na čelu VSTV-a je Milan Tegeltija, predsjednik Suda BiH je Ranko Debevec, dok je od prošle sedmice i formalno glavna državna tužiteljica – Gordana Tadić. To znači da od 12 tužilaštava čije je sjedište u Federaciji BiH Hrvati rukovode sa njih sedam.

FINANSIJE I ENERGETIKA

No, da priča o majorizaciji ne bi ostala samo na pravosuđu, navest ćemo još primjera.

Finansije. Federalni ministar finansija je Jelka Miličević. Državni ministar finansija je Vjekoslav Bevanda. Njih dvoje su istovremeno članovi Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH i to s pravom veta prilikom odlučivanja.

Osim njih, pravo veta ima još ministar finansija iz Vlade Republike Srpske, dok su bošnjački članovi UO UIO samo formalni članovi, bez prava glasa.

Upravom za indirektno oporezivanje upravlja HDZ-ov kadar Miro Džakula.

 Poreznom upravom FBiH upravlja Bošnjak. No, sve njegove odluke moraju ići na reviziju u Ministarstvo finansija FBiH kojim rukovodi kadar HDZ-a BiH Jelka Miličević. Istvremeno, Agencijom za nadzor nad osiguranjima FBiH upravlja Dinko Musulin, a odluke te Agencije su izvršne i konačne. Kada je u pitanju carinska politika, njom suštinski upravlja direktor UIO Miro Džakula. Dakle, kompletan državni uvoz i izvoz kontroliše kadar HDZ-a BiH. A kad smo već kod granica, treba napomenuti da je na čelu Granične policije BiH – Zoran Galić, kadar HDZ-a BiH.

Energetski sektor u BiH pod apsolutnom je kontrolom HDZ-a BiH i SNSD-a. Direktor Elektroprenosa BiH je kadar HDZ-a Matan Žarić. Nezavisnim operaterom sistema BiH (koji kontroliše promet električne energije) upravlja Milodrag Košarac iz SNSD-a. Direktorica FERK-a (Regulatorne komisije za električnu energiiju u FBiH) je Sanela Pokrajčić iz HDZ-a BiH. Državnom regulatornom agencijom za električnu energiju (DERK) predsjedava SNSD-ov kadar Milorad Tuševljak.

Dakle, pravosuđe, finansije i elektroenergetski sektor BiH pod punom je kontrolom HDZ-a BiH.


(zurnal.info)












28.01.2019.

ZAŠTO HRVATSKA IGNORIŠE SVE STAVOVE IZ BiH I ŽURI DA IZGRADI PELJEŠKI MOST

BiH GUBI IZLAZ NA MORE: Evo zašto Hrvatska IGNORIŠE sve stavove iz BiH i žuri da izgradi Pelješki most

Predsjednik Pomorskog društva BiH Izet Bajrambašić u razgovoru za Oslobođenje ističe da je pravni aspekt prvi koji treba biti riješen kod bilo koje investicije, pa tako i ove, a što nije urađeno.


BiH GUBI IZLAZ NA MORE: Evo zašto Hrvatska IGNORIŠE sve stavove iz BiH i žuri da izgradi Pelješki most - 1


















Početkom godine počela je “prava” gradnja Pelješkog mosta, a smatra se kako će cjelokupni projekt povezivanja juga Hrvatske biti izvršen u zadanom roku, do 2022. godine. Puno ranije zbog same ideje o gradnji Pelješkog mosta nastao je spor između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. 


Nažalost, Hrvatska je ignorisala sve intervencije i apele iz BiH, pa čak i one od Predsjedništva BiH, da joj se izgradnjom mosta narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet, te pripadajuća međunarodna prava.


Predsjednik Pomorskog društva BiH Izet Bajrambašić u razgovoru za Oslobođenje ističe da je pravni aspekt prvi koji treba biti riješen kod bilo koje investicije, pa tako i ove, a što nije urađeno.


- Pelješki most se, u suštini, ne gradi da bi se napravio spoj između kopna Hrvatske, već se gradi da bi most promijenio pravne činjenice u ovom dijelu Jadranskog mora. A šta je to? Most kad se izgradi, postaje pomorsko dobro Hrvatske i njen je potpuni suverenitet nad tom građevinom, na površini, u zraku i u vodi. I na taj način bi došlo do sukobljavanja nacionalnog prava i prava na otvoreno more koje mi imamo, ali ga još nismo ostvarili, jer to Hrvatska ne želi. Zato Hrvatska sve stavove BiH ignoriše, a žuri da izgradi most - kaže Bajrambašić.


On podsjeća da je Hrvatska usvojila Pomorski zakonik 1994. a kasnije 2004. godine, kojim su preuzete ključne odredbe zakona SFRJ i sebe proglasila jedinom nasljednicom prostora i prava u ovom dijelu Jadranskog mora. Tako je proglasila da je suverenitet Hrvatske skroz do obale kopna, ne isključujući pomorsku teritoriju BiH od svog suvereniteta. 

Odredbe ovog zakona, koje se odnose na činjenicu da je Hrvatska proglasila svoj državni suverenitet na pomorskom teritoriju BiH, suštinski su ostale nepromijenjene do danas.

- Ona, u skladu s tim, nije htjela ratificirati sporazum u vezi s prolazom kroz Neum i pristup BiH luci Ploče. Drugo, nije htjela da nastavi izgradnju autoceste Split - Ploče - Dubrovnik, jer bi se onda izgradila autocesta u zaleđu Neuma i ovaj most ne bi trebao. Treće, dugo se govorilo o izgradnji ceste Neum - Stolac i osporavanja su bila od jednog dijela ljudi u Hercegovini, a sve da bi se zbog navodne gužve u Neumu gradio pelješki most, ističe Bajrambašić.

Kaže nam da je nakon usvojene Deklaracije Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u BiH i evropskom putu BiH uputio pismo zastupniku Boži Ljubiću putem Kluba HDZ-a u Hrvatskom saboru u kojem je, kako ističe, tražio da Božo Ljubić pokrene inicijativu za izmjenu Pomorskog zakonika kako bi se otklonile sve, još važeće, odredbe kojima se jasno ugrožavaju suverenitet i teritorijalni integritet, te međunarodna prava Bosne i Hercegovine. Isto pismo je dostavljeno i predsjedniku i potpredsjednicima Hrvatskog sabora, članovima Predsjedništva BiH, te visokom predstavniku u BiH Valentinu Inzku.

 Obaviješten i PIC

- Krajem prošle godine obavijestio sam sve zemlje članice Upravnog odbora PIC-a preko njihovih ambasada da znaju za ovaj problem. Mi smo kao Pomorsko društvo ovih dana poslali i vrlo jasno pismo predsjedniku Evropske komisije Jean-Claudeu Junckeru, koji je podržao finansiranje izgradnje mosta iz fondova EU, te Antoniju Tajaniju, predsjedniku Parlamenta EU, i Donaldu Tusku, predsjedniku Vijeća Evrope. U pismu smo naveli da projekat nisu procijenili sa pravnog i suštinskog aspekta, već samo formalnog, da je Hrvatska ispunila proceduralne aktivnosti. Mi u pismu jasno tražimo da na osnovu svi datih argumenata EK suspenduje odluku o alociranju sredstava za izgradnju pelješkog mosta, a to je naš cilj, kako bismo zaštitili suverenitet i teritorijalni integritet naše zemlje i ostvarili pripadajuća međunarodna prava, zaključuje Bajrambašić.

27.01.2019.

ODBACIVANJE HAŠKE PRESUDE GOVORI DA JE DRAGAN ČOVIĆ APSOLUTNO U SLUŽBI MILORADA DODIKA

Odbacivanje Haške presude govori da je Čović apsolutno u službi Dodika

Odbacivanje Haške presude govori da je Čović apsolutno u službi Dodika
Ništa specijalno se nije moglo vidjeti ni na jučerašnjem zasjedanju HNS-a, to je zapravo dio kontinuiteta politike koju zadnjih četiri, pet godina vodi Dragan Čović, svi ostali su samo dokaz tobože kako se radi o politici hrvatskog jedinstva u BiH i prema BiH, kazao je za Vijesti.ba profesor Slavo Kukić.

„Stvarno, ta politika generalno, kao što je inače politika Dragana Čovića, prvo je prilog dezintegriranju BiH kao države i društva, i drugo, to je politika koja tjera sve veći broj Hrvata koji se ne nalaze na potezu između Stoca i Livna da sve ozbiljnije razmišljaju da li ostati tamo gdje su im bili očevi i djedovi ili zbog takve politike definitivno dizati sidro“, smatra Kukić.

Kada je u pitanju odbacivanje presude Haškog tribunala za UZP, profesor kaže da je to također jedan detalj koji govori o tome kako je HDZ apsolutno u službi Milorada Dodika, jer je to praksa koja karakterizira politiku Milorada Dodika.

„Ne treba prihvatiti ništa što nije u funkciji homogeniziranja biračkog tijela, ne treba prihvatiti ništa što je put u preispitivanje pojedinačno i kolektivno Hrvata u BiH, treba činiti sve, pa ako to znači i nepriznavanje međunarodnih institucija, pa i međunarodnog krivičnog suda da se postojeće stanje održi“, kaže Kukić.

Kukić napominje da to u slučaju Dodika nije sporno, jer on i nije neki poborni evropskih vrijednosti za razliku od Čovića, koji sebe predstavlja kao nositelja evropskih vrijednosti.

„Naravno u slučaju Milorada Dodika to baš i nije sporno, jer on i ne simpatizira te evropske institucije niti evropska pravila igre, sporno je ili vrlo čudno u slučaju Dragana Čovića, koji se prikazuje kao evropejac, koji za svoju evropejsku orijantaciju dobija nagrade od svojih žirija, koji pokušava prikazati sebe kao prvog u BiH kojem je stalo da BiH postane članica društva evropskih naroda. Da se razumijemo, to samo pokazuje da je on čovjek koji doista, više puta sam to ponovio u zadnjih nekoliko sedmica, jedno govori, a sasvim drugo radi“, smatra Kukić.

Zasjedanju HNS-a u Mostaru prisustvovao je i ambasador Hrvatske u BiH Ivan Del Vechio, čiji je opoziv uslijedio nakon što je zajedno s Draganom Čovićem bio na neustavnom proslavljanju dana RS-a u Banja Luci 9. januara.

„Teorijski mogu biti posrijedi dvije vrste razloga: jedan je da Del Vechio još uvijek nije povučen i da zbog činjenice da će biti povučen on ipak hoće otići sa onim porukama koje je slao zadnjih nekoliko godina. To je mogućnost koja je teorijska i ja u nju ne vjerujem. Druga mogućnost je da je Del Vechiu dat nalog iz resornog hrvatskog ministarstva i od hrvatskog premijera da prisustvuje tom događaju i u tom slučaju to bi imalo puno teže poruke daljeg sudjelovanja Hratske u rabotama koje također nisu na fonu evropskih vrijednosti“, zaključio je profesor Slavo Kukić.


(Vijesti.ba)














27.01.2019.

PITAMO SE: "KO JE DAO DRAGANU ČOVIĆU I NJEGOVIM SLUGAMA" TOLIKU SLOBODU DA POBIJA HAŠKE PRESUDE I PONIŽAVA I PODCJENJUJE BOŠNJAKE I DRUGE NARODE KOJI SU GINULI ZA BiH - PITAMO SE GDJE JE SAD MEĐUNARODNA ZAJEDNICA DA BRZO REAGUJE I ZAUSTAVI HNS

HNS ponovio: Odbacujemo UZP, svi koji drugačije misle su mrzitelji Hrvata

HNS ponovio: Odbacujemo UZP, svi koji drugačije misle su mrzitelji Hrvata
Hrvatski narodni sabor danas se oglasio saopćenjem za javnost u povodu, kako navode, pojedinih reagiranja na Deklaraciju VIII zasjedanja HNS.

Njihovo saopćenje prenosimo u nastavku:

Nakon usvajanja Deklaracije VIII. zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora, zanimljivo je, ali i pomalo žalosno gledati i slušati histerične istupe bošnjačkih stranaka, političara i medija kako osuđuju nešto što u Deklaraciji ne piše, pogotovo što ne postoji ništa što bi se moglo dovesti u vezu s veličanjem ratnih zločina ili zločinaca.

Deklaracija je jednoglasno usvojena na VIII zasjedanju Sabora i ona pored preambule ima sedam poglavlja sa ukupno 2840 riječi, i ona savjesno i odgovorno promišlja političku poziciju i budućnost Hrvata u Bosni i Hercegovini kao svojoj domovini, i svakako nije dokument napisan za dnevno-političko manipuliranje.

Zato molimo sve one koji su se već dokazali kao mrzitelji Hrvata u BiH (ili kao oni koji ne podnose Hrvate u BiH) da makar, na silu, pročitaju što piše u Deklaraciji, pa da onda pokušaju naći razloge za iskrivljivanje i  manipuliranje  sadržajem Deklaracije.

Stav HNS o UZP-u je više puta javno iznesen u brojnim reagiranjima i priopćenjima, tako da rečenica u Deklaraciji ne predstavlja ništa novo.

Smatramo kako UZP predstavlja ideološki i politički konstrukt koji nema utemeljenje u međunarodnom pravu, pogotovo ako se ima u vidu činjenica da se teza o UZP želi koristiti od strane velikog broja bošnjačkih političkih i medijskih galamdžija kao implikacija za kolektivnu krivnju hrvatskog  naroda, HRHB i HVO-a.

Zato svima koji reagiraju, a nisu pročitali, evo još jednom ponavljamo:

"Odbacujemo kvalifikacije Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju o udruženom zločinačkom pothvatu koje se neutemeljeno i nepravedno pripisuju Republici Hrvatskoj, Hrvatskoj Republici Herceg Bosni i Hrvatskom vijeću obrane. Takva zlonamjerna kvalifikacija, na žalost, koristi se za pokušaj ostvarenja ratnih ciljeva jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini i eliminiranja hrvatskog naroda kao političkog subjekta u Bosni i Hercegovini. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju nije bio pozvan u predmetu „Prlić i drugi“, niti je on uopće pozvan, kako je i sam presudio 2007. godine, da odlučuje o pitanjima državne odgovornosti, jer je njegova nadležnost kaznena i proteže se samo na pojedince."


(Vijesti.ba)







27.01.2019.

HDZ OSTAJE TAMO GDJE SU BILI BOBAN I ŠUŠAK

HDZ ostaje tamo gdje su bili Boban i Šušak

HDZ ostaje tamo gdje su bili Boban i Šušak
Emir Suljagić iz Građanskog saveza komentarisao je za N1 jučerašnju sjednicu HNS-a na kojoj su odbačene kvalifikacije Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju o udruženom zločinačkom poduhvatu.

"Hrvatska zajednica tzv. Herceg-Bosna naprosto ne postoji izvan kvalifikacije koju joj je dodijelio Tribunal u Hagu kao udruženi zločinački poduhvat. Što se mene lično tiče, ovo znači da HDZ ostaje tamo gdje su bili Boban i Šušak i to sasvim sigurno ne obećava nimalo blistavu budućnost nikome u BiH", kazao je Suljagić te dodao:

"To nije poziv na mir, to nije poziv na stabilnost, to nije korak prema stabilnosti; to je korak u potpuno pogrešnom pravcu. To je guranje prsta u oko, šake u oko ako hoćete, svima onima koji su bile žrtve tog udruženog zločinačkog poduhvata i ničim, apsolutno ničim ne doprinosi boljoj budućnosti ove zemlje".

Podsjetimo, Hrvatski narodni sabor BiH juče je jednoglasno usvojio Deklaraciju VIII zasjedanja HNS-a BiH, a među svojenim tačkama deklaracije je i ona koja govori o "zaštiti digniteta Domovinskog rata".

Žalbeno vijeće Haškog tribunala, u presudi Prliću i ostalima koji su ukupno osuđeni na 111 godina zatvora, između ostalog navodi da su Prlić, Stojić, Petković i Ćorić ostaju osuđeni za silovanje, nečovječno postupanje (seksualno zlostavljanje), protivpravno i bezobzirno oduzimanje imovine širokih razmjera koje nije opravdano vojnom nuždom, i pljačkanje javne i privatne imovine po osnovu treće kategorije odgovornosti za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu.

Praljak takođe ostaje osuđen za protivpravno i bezobzirno oduzimanje imovine širokih razmjera koje nije opravdano vojnom nuždom i pljačkanje javne i privatne imovine po osnovu treće kategorije odgovornosti za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu.

Žalbeno vijeće je takođe potvrdilo da je zaključak Pretresnog vijeća da je cilj tog udruženog zločinačkog poduhvata bio stvaranje hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini koji bi omogućio ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda, putem etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva.


(Vijesti.ba)













27.01.2019.

DA JE ZAKON NS USVOJEN, ČELNICI HNS-A BILI BI PROCESUIRANI ZBOG PODRŠKE ZLOČINCIMA

Da je zakon NS usvojen, čelnici HNS-a bili bi procesuirani zbog podrške zločincima

Da je zakon NS usvojen, čelnici HNS-a bili bi procesuirani zbog podrške zločincima
Na Međunarodni dan sjećanja na Holokaust iz Naše stranke podsjećaju da su oni još 2015-te godine uputili Prijedlog zakona o zabrani negiranja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja holokausta, zločina genocida i zločina protiv čovječnosti  u Parlamentu Federacije.

“Cilj tog zakona je procesuiranje onih koji negiraju pravno dokazane i presuđene najstravičnije zločine u modernoj povijesti jer smatramo da je negiranje tih zločina ili njihovo minimiziranje prvi korak ka ponavljanju istih” – kažu iz Naše stranke.

Sudbina tog Prijedloga bila je da je usvojen u Predstavničkom domu, ali nikada nije razmatran u Domu naroda FBiH.

Sabina Ćudić, šefica Kluba zastupnika Naše stranke u Federalnom parlamentu, kaže: “Podsjećam, predsjedavajuća Doma naroda bila je Lidija Bradara iz HDZ-a, partije koja je jučer dala otvorenu podršku presuđenim ratnim zločincima ukinute zločinačke tvorevine Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Gospođa Bradara je kao predsjedavajuća bila jedina ovlaštena da taj Prijedlog stavi na dnevni red i nikad to nije učinila. Naravno, mi ćemo nastaviti insistirati na usvajanju tog Zakona, ali njegova blokada koju je pravio HDZ ne treba da čudi zašto je ista ta partija dala jučer, krijući se iza imena hrvatskog naroda, podršku ratnim zločincima. Da je taj Zakon usvojen, jučerašnji donosioci te odluke bili bi procesuirani.”

(Vijesti.ba)















27.01.2019.

GRADIMIR GOJER UPUTIO OTVORENO PISMO VALENTINU INZKU : NE MOŽETE PREŠUTJETI VELIČANJE TZV. HERCEG-BOSNE

Gojer uputio otvoreno pismo Valentinu Inzku : Ne možete prešutjeti veličanje tzv. Herceg-Bosne


Bosanskohercegovački reditelj i pisac Gradimir Gojer uputio je otvoreno pismo visokom predstavniku u BiH Valentinu Inzku nakon što je Hrvatski narodni sabor usvojio deklaraciju, kojom između ostalog negira presude Haškog tribunala o udruženom zločinačkom poduhvatu.

“U povodu objavljenih dokumenata Hrvatskog narodnog sabora pozivam Vas da žurno reagirate u okviru datih vam Bonskih ovlasti. Veličanje Herceg Bosne i neskriveno stajanje na stranu presuđenog i od ICTY okarakteriziranog i nazvanog udruženim zločinačkim pothvatom ne možete prešutjeti. Ovdje se radi o veličanju fašizma čije su žrtve bili brojni Bošnjaci, Srbi ali i oni Hrvati koji nisu prihvatili ustašoidne ciljeve Tuđman-Bobanove paradržave”, istakao je Gojer.

Kakao navodi Klix naglasio je da ponovno veličanje udruženog zločinačkog poduhvata i neprihvatanje odluka Haškog tribunala vodi daljem zaoštravanju i međunacionalnim zategnutostima u BiH. 

“Ono što su Dragan Čović i njegova bratija po ideologiji proklamirali sa zasjedanja u Mostaru ledi krv u žilama. Pokažite konačno da imate snage obračunati se sa nositeljima fašistoidnih tendencija u središnjoj hrvatskoj stranci, HDZ-u, ali i u parapolitičkom sluganskom tijelu te nacionalističke partije. Kada stvari izmaknu kontroli bit će kasno i niko vas neće moći opravdati za nečinjenje u ovom politički preozbiljnom trenutku”, zaključio je Gojer.

27.01.2019.

BROJNE OSUDE DEKLARACIJE HNS-A KOJOM SE ODBACUJE UZP I TRAŽI NOVO UREĐENJE BiH

27.01.2019.

BOŠNJAČKI POKRET OPLEO PO ČOVIĆEVOJ DEKLARACIJI: ,,KONSTITUTIVNOST NARODA JE KOMUNISTIČKA IZMIŠLJOTINA KOJU SU I HRVATI I SRBI IZBACILI IZ USTAVA..."

BOŠNJAČKI POKRET OPLEO PO ČOVIĆEVOJ DEKLARACIJI: „Konstitutivnost naroda je KOMUNISTIČKA izmišljotina koju su i Hrvatska i Srbija izbacili iz Ustava…“

Predsjednik Bošnjačkog pokreta Sejfudin Tokić reagirao je povodom Deklaracije Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru


BOŠNJAČKI POKRET OPLEO PO ČOVIĆEVOJ DEKLARACIJI: 'Konstitutivnost naroda je KOMUNISTIČKA izmišljotina koju su i Hrvatska i Srbija izbacili iz Ustava…'














"Hrvati u BiH trebaju da imaju ista prava kao Bošnjaci u Republici Hrvatskoj. Bošnjaci su treći narod po brojnosti u Republici Hrvatskoj kao što su i Hrvati u državi BiH po brojnosti treći narod. Konstitutivnost naroda je komunistička izmišljotina, koju su kao pravnu formulaciju i Republika Hrvatska i Republika Srbija izbacile iz svojih Ustava poslije raspada SFRJ i koja kao pravna formulacija nije prisutna niti u jednom ustavnopravnom sistemu ijedne države na svijetu i po svojoj suštini suprotna je Univerzalnoj konvenciji o ljudskim pravima UN i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i osnovnim slobodama", naveo je Tokić.

Tokić je poručio da će "punom primjenom standarda NATO-A i EU tzv. konstitutivnost će biti suvišna u ustavnopravnom sistemu države BiH".

"Stabilnost i mir u regionu te puni razvoj demokratskih procesa moguće je jedino primjenom pune ravnopravnosi naroda na prostoru bivše Jugoslavije, uključujući iste standarde za prava Bošnjaka, Hrvata, Srba, u BiH, Hrvatskoj i Srbiji. Svaka druga rješenja uključujući i politiku dvostrukih standarda aktuelnih vlasti Hrvatske i Srbije može dovesti do destabilizacije mira u BiH ali i cjelokupnom regionu", naveo je Tokić.

27.01.2019.

PROF DR IVO KOMŠIĆ: ŠO JE TKO POTPISAO U DAYTONU; PRAVA I OBAVEZE IZ DEJTONSKOG SPORAZUMA

27.01.2019.

PROFESOR USTAVNOG PRAVA NURKO POBRIĆ : HRVATSKI NARODNI SABOR U BiH HNS JE KVAZIPOLITIČKI ORGAN, PARALELNA INSTITUCIJA U BiH...

Profesor ustavnog prava Nurko Pobrić :HNS je kvazipolitički organ, paralelna institucija u BiH…

Ugledni profesor ustavnog prava prof. dr. Nurko Pobriću razgovoru za Radiosarajevo.ba komentirao je Deklaraciju koju je na današnjem zasjedanju u Mostaru donio Hrvatski narodni sabor (HNS), postavljajući pitanje kakav je uopće ustavno-pravni status te u osnovi, kako je kazao, paralelne institucije.P

Na zasjedanju HNS-a, koje je danas ponajviše ličilo na ono iz marta 2001. godine, kada je proglašena tzv. hrvatska samouprava, usvojen je dokument kojim se, praktično, konstatira kraj Daytona, BiH naziva “neostvarenom državom”, te traži i novo uređenje države.H

Dragan Čović, lider HDZ-a BiH koji je ponovo izabran za predsjednika tog tijela, podsjetimo, rekao je da je ovo “ključni dokument koji će odrediti smjernice djelovanja hrvatskih političkih predstavnika u BiH”.

“HNS, po mom sudu gledano, sa stanovišta postojećih pravnih propisa, može biti udruženje građana ili neka partijska koalicija. U svakom slučaju nije partijska koalicija, nije barem formalno. Da li je udruženje građana, nije vjerovatno ni to jer bi bilo registrirano. Prema tome, to je neka vrsta parapolitičkog ili kvazipolitičkog organa koji donosi određene odluke, pa čak ima i neke svoje organe. Vjerovatno bi se u nekom smislu moglo kazati da je paralelna institucija, ustavnim institucijama BiH”, rekao je Pobrić.

Prema riječima Pobrića, Deklaracija sama po sebi jeste neka vrsta političkog akta koja “obavezuje tek predstavnike hrvatskog naroda u institucijama BiH, da se ponašaju u skladu s načelima te deklaracije”.

“Sam zahtjev za promjenu Ustava BiH je legitiman. Naravno, da se ta promjena izvrši na način koji je propisan Ustavom. Mislim da u BiH postoji opće mišljenje da Ustav treba mijenjati, mada postoje različita mišljenja u kom smislu ga treba mijenjati, to je problem. Prema tome, deklaracija sama po sebi u ovom dijelu da se traži racionalnija organizacija BiH, drugačije uređenje u skladu sa načelima preambule Ustava, to je po mom sudu legitimno i uredu, bez obzira da li iza toga stoje neki drugi politički ciljevi koji nisu transparentni, odnosno nisu vidljivi, ali ako se ta promjena izvrši na jedan
ustavan način, kako je to propisano članom 10 Ustava”, konstatirao je Pobrić.

Faruk Vele (Radio Sarajevo)

27.01.2019.

ZIJAD BEĆIROVIĆ: NAKON RJEŠENJA NAZIVA MAKEDONIJE, SLIJEDI KOSOVO, PA BiH

27.01.2019.

ODBACIVANJEM HAŠKIH PRESUDA DRAGAN ČOVIĆ KRENUO PUTEM RADOVANA KARADžIĆA

Odbacivanjem haških presuda Čović krenuo putem Karadžića

Odbacivanjem haških presuda Čović krenuo putem Karadžića
Pozivanjem na odbacivanje presuda za ratne zločine u BiH koje je izrekao Međunarodni sud u Hagu, Dragan Čović je danas iz Mostara poslao poruku da se služi istom političkom matricom kojom se služio i još uvijek služi osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić, reagirao je u pisanoj izjavi za medije predsjednik Građanskog saveza (GS) Nihad Čolpa.

Hrvatski narodni sabor jednoglasno je danas u Mostaru usvojio Deklaraciju koja kroz sedam tačaka definira smjernice djelovanja hrvatskih političkih predstavnika u BiH, među kojima je i odbacivanje presuda haškog suda političkom i vojnom rukovodstvu Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, kao i insistiranje na novom preustroju BiH.

"Današnja sjednica Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru, koja zapravo nije ništa drugo nego novo sredstvo Dragana Čovića za političku manipulaciju ne samo Hrvata u BiH, već svih njenih građana, u potpunosti liči na Karadžićevu Skupštinu srpskog naroda u BiH iz 1991. godine, koja nije donijela ništa dobro građanima BiH", rekao je Čolpa, prenosi NAP.

"Pozivam međunarodnu zajednicu da hitno reagiraju na ovu opasnu pojavu koja građane ponovo kao i devedesetih uvlači u nacionalizam i sukobe. Izostankom adekvatne reakcije na dosadašnje prijetnje nasiljem Milorada Dodika, te eventualnim novim prešućivanjem na anticivilizacijske poruke koje je Dragan Čović danas uputio iz Mostara, značilo bi da je međunarodna zajednica na istim pozicijama kao i opasni dvojac, te da svi koji vole BiH moraju tražiti nove demokratske načine kako da sačuva i zemlju i sebe", poručio je predsjednik GS-a.

(Vijesti.ba)













27.01.2019.

SDA OSUDILA GLORIFICIRANJE UDRUŽENOG ZLOČINAČKOG PODUHVATA UZP-A I POZIV HNS-A NA NOVO UREĐENJE BiH

SDA osudila glorificiranje UZP-a i poziv HNS-a na novo uređenje BiH

SDA osudila glorificiranje UZP-a i  poziv HNS-a na novo uređenje BiH
Negiranje pravosnažnih presuda UN-ovog Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju u Deklaraciji Hrvatskog narodnog sabora (HNS) predstavlja nasrtaj na istinu o agresiji na Bosnu i Hercegovinu, uvredu žrtava udruženog zločinačkog poduhvata i pokušaj da se revidira historija, smatraju u Stranci demokratske akcije (SDA).

Iz ove stranke potcrtavaju da se "nikakvim i ničijim 'odbacivanjem' ne mogu promijeniti pravosnažne presude Haškog tribunala i historijske činjenice, ali to šalje jasnu i nedvosmislenu poruku o politici koju zastupa HNS".

- "Odbacivanjem" i negiranjem presuda međunarodnog suda dodatno se narušava povjerenje među narodima. Korak ka izgradnji povjerenja predstavljao bi odricanje HNS-a od naslijeđa UZP-a, koji je - kako je presuđeno - imao za cilj stvaranje etnički čistog entiteta. Povjerenje i budućnost mogu se graditi jedino na istini i odricanjem od politika koje su za cilj imale pokušaj razbijanja BiH, uz činjenje masovnih ratnih zločina. Stoga, HNS-ov poziv na administrativno-teritorijalno prekrajanje BiH, na temelju glorificiranja UZP-a, predstavlja svjesno otežavanje dijaloga potrebnog za provođenje reforme izbornog sistema - navode iz SDA. 

Uzimajući to u obzir, ističu da se iskazana privrženost HNS-a Bosni i Hercegovini, njenoj cjelovitosti, ustavnom poretku i euroatlantskom putu doima kao deklarativna. 

- Bilo bi dobro da HNS tu opredijeljenost pokazuje i konkretnim koracima, kojih je do sada itekako nedostajalo. Štaviše, zvaničnici HNS-a su uglavnom poduzimali korake suprotne od proklamiranih ciljeva, a posebno je problematično narušavanje vladavine prava kroz prisustvo neustavnom obilježavanju 9. januara u Banjoj Luci - navodi se u saopćenju Stranke demokratske akcije.

(Vijesti.ba / FENA)













27.01.2019.

NERMIN NIKŠIĆ: CILJ, DRAGANA ČOVIĆA JE PODJELA BiH, HDZ JE PREPREKA NAPRETKA KA NOTO-U I EU

Nikšić: Čovićev cilj je podjela BiH, HDZ je prepreka napretku ka NATO-u i EU

Nikšić: Čovićev cilj je podjela BiH, HDZ je prepreka napretku ka NATO-u i EU
Poruke koje su danas stigle sa zasjedanja HNS-a, jasan su znak da HDZ BiH otvoreno kreće u blokiranje svih procesa u Bosni i Hercegovini.

Ovako je današnje donošenje Deklaracije HNS-a za Vijesti.ba prokomentirao predsjednik SDP-a BiH Nermin NIkšić.

“Nemoguće je drugačije objasniti kako HDZ BiH i Dragan Čović misle da mogu graditi bilo kakve odnose,  tako što otvoreno negiraju presude Haškog Tribunala i pozivaju na uspostavu etničkog federalizma, koji ne postoji nigdje na svijetu? Koliko god Čović i HDZ pokušavali zamagliti svoje stavove,  jasno je da su njihovi ciljevi podjela Bosne i Hercegovine na tri etničke državice i totalna diskriminacija svih onih koji bi ostali manjina u nekoj od tih državica", kaže Nikšić.

Dodaje da je već bilo jasno da je HDZ BiH odustao od prava Hrvata u entitetu RS, a sada sasvim otvoreno odustaje i od Hrvata koji ne žive na prostoru od Mostara do Livna.

“Takva politika je izdaja ne samo Hrvata već i države Bosne i Hercegovine koja je moguća jedino kao zemlja u kojoj će svi građani biti jednaki na svakom njenom dijelu. Politika HDZ BiH postala je prepreka daljnjem napretku Bosne i Hercegovine prema NATO i EU i zato mora biti odbačena i poražena, kaže Nikšić za Vijesti.ba i zaključuje: 

- Sa ovakvim HDZ-om nije moguć bilo kakav iskorak,  već samo daljnji sukobi i krize, a to je očito i cilj ove stranke. SDP će se zajedno sa svojim partnerima u BH bloku pokazati da je moguće viditi računa o svim građanima i narodima u Bosni i Hercegovini, a da to ne znači njihovo međusobno sukobljavanje.

(Vijesti.ba)









27.01.2019.

NEGIRANJE PRESUDE I UDRUŽENOG ZLOČINAČKOG PODUHVATA UZP-A NASTAVAK RETROGRADNE POLITIKE HDZ-A

Negiranje presude i UZP-a nastavak retrogradne politike HDZ-a

Negiranje presude i UZP-a nastavak retrogradne politike HDZ-a