Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

22.12.2018.

VALENTIN INZKO : BiH I DALJE VRŠI DISKRIMINACIJU SVOJIH GRAĐANA

Inzko: BiH i dalje vrši diskriminaciju svojih građana

Inzko: BiH i dalje vrši diskriminaciju svojih građana
"Već skoro deset godina, Bosna i Hercegovina ne poduzima važne korake kako bi iskorijenila diskriminaciju prema svojim građanima i osigurala jednaka prava za sve njih. Dana 22. decembra 2018. ulazimo u desetu godinu od kako značajan broj građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda ne mogu iskoristiti osnovno pravo da budu birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Još jedni opći izbori su prošli, a ove grupe su ponovo bile diskriminirane. Prošla je još jedna godina u kojoj vlasti BiH nisu provele odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci protiv BiH i sličnim predmetima”, izjavio je danas visoki predstavnik Valentin Inzko.

On je podsjetio da je 22. decembra 2009. godine Evropski sud za ljudska prava naložio BiH da poduzme sve potrebne radnje kako bi se ta odluka u potpunosti provela i to tako što će usvojiti potrebne mjere s ciljem eliminiranja diskriminacije protiv onih koji nisu pripadnici jednog od konstitutivnih naroda u izborima za Dom naroda i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine te da svoj ustav i izborno zakonodavstvo uskladi sa odlukom Suda bez odlaganja. Kasnije je Evropski sud za ljudska prava usvojio i odluke u predmetima Zornić, Pilav i Šlaku, naloživši BiH da izmijeni Ustav i izborno zakonodavstvo kako bi se eliminirala diskriminacija protiv njenih građana koja se zasniva na etničkoj pripadnosti i boravištu. Ove odluke podsjećaju BiH na njenu obavezu da osigura da svaki građanin ima ista prava kada je riječ o učestvovanju u javnom i političkom životu, bez diskriminacije u bilo kom obliku.
 
“Bosna i Hercegovina teži članstvu u Evropskoj uniji. Njeni lideri tvrde da veoma poštuju evropske standarde i vrijednosti. Ipak, godinu za godinom, oni se prema nekim građanima ponašaju kao manje jednakima od ostalih. Na tu diskriminaciju mora se staviti tačka. Pozivam vlasti BiH da provedu svoju obavezu da Ustav i izborne propise usklade sa odlukom Evropskog suda za ljudska prava i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i pratećim protokolima. Govorim o vašim građanima. Krajnje je vrijeme da se uradi prava stvar, bez daljih izgovora i odlaganja,” rekao je visoki predstavnik.

 

(Vijesti.ba)

















22.12.2018.

PREDRAG KOJOVIĆ : NAŠA BORBA ZA SEJDIĆ - FINCI PRESUDA NEĆE STATI

Kojović: Naša borba za Sejdić - Finci presudu neće stati

Kojović: Naša borba za Sejdić - Finci presudu neće stati
Evropski sud za ljudska prava u Strasburgu 22. decembra 2009. presudio je u korist Derve Sejdića i Jakoba Fincija nalažući Bosni i Hercegovini da omogući pripadnicima manjina da se kandidiraju za Predsjedništvo i Dom naroda Parlamenta BiH. Devet godina kasnije, presuda nije provedena, a nije promijenjen ni Izborni zakon kako bi se ukinula diskriminacija.

Tim povodom, predsjednik Naše stranke Predrag Kojović kazao je danas na pres-konferenciji u Sarajevu da je ta stranka, još 2013. godine u Kantonu Sarajevo uspjela implementirati presudu Sejdić – Finci, te zahvaljujući tome u rukovodstvu Skupštine danas ima i predstavnike iz ustavne kategorije Ostalih.
 
- Naša borba za Sejdić - Finci presudu neće stati dok god se u potpunosti ne implementira ova presuda - kazao je Kojović.
 
Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH i jednog od apelanata Jakob Finci ne čudi to što se bh. vlasti već godinama ne žele pozabaviti tim pitanjem.
 
- Odlučujući po tužbama Derve Sejdića i Jakoba Fincija, Evropski sud za ljudska prava u Strasburgu 2009. godine naložio je Bosni i Hercegovini da omogući i pripadnicima nacionalnih manjina da se kandidiraju za Predsjedništvo i državni Dom naroda. No, devet godina kasnije ova presuda i dalje nije implementirana, a nije promijenjen ni Izborni zakon BiH kako bi se ukinula diskriminacija – upozorio je Finci.
 
Istakao je da je očito da "kod nas niko ne smatra da treba izvršavati presude - kako domaćih, tako ni međunarodnih sudova".
 
- Imamo i presudu Ustavnog suda BiH iz 2002. o konstitutivnosti naroda, koja još uvijek u nekoliko kantona nije izvršena. I zašto se onda čuditi da presuda Evropskog suda za ljudska prava iz 2009. čeka devet godina na izvršenje, a vjerovatno će čekati i još neko vrijeme - reako je Finci.
 
Dodao je kako se niko ne osjeća obaveznim, te da svako smatra da to neko drugi treba uraditi.
 
- Međutim, ovo ne može uraditi niko drugi osim nas samih, odnosno našeg Parlamenta, za koji smo glasali prije nepuna dva mjeseca - istakao je Finci.
 
Za razliku od Derve Sejdića, Finci je uvjeren da će, ako bh. političari stvarno žele da BiH uđe u EU, "a građani ove zemlje to sigurno žele, u konačnici morati implementirati tu presudu".
 
- Bez ravnopravnosti svih građana mi jednostavno ne ispunjavamo uslove da postanemo članicom EU. A nećemo to ni postati sve dok smo zemlja koja je u svom Ustavu zapisala da ne poštuje osnovna ljudska prava i da građane čini neravnopravnim, i to ne samo pripadnike nacionalnih manjina, već i konstitutivnih naroda koji ne žive na pravom dijelu njene teritorije - poručio je  Sejdić.
 
Sejdić i Finci su dodali da su i konstitutivni narodi diskriminirani jer se Hrvati i Bošnjaci iz Republike Srpske, ali i Srbi iz Federacije BiH ne mogu kandidirati za člana Predsjedništva BiH.
 
Finci je, kako kaže Sejdić, puno optimističniji od njega, jer smatra da se radi o ispravci koja je vrlo jednostavna - treba promijeniti dvije rečenice u Ustavu.
 
Sejdić je naglasio da je upravo sad pravo vrijeme da se to uradi, "kako bi do narednih izbora mogli usaglasiti i Izborni zakon i tako omogućiti svakom građaninu ove zemlje da bude ravnopravan".

 

(Vijesti.ba / FENA)













22.12.2018.

PRVI AVION FLYBOSNIA SLETIO NA MEĐUNARODNI AERODROM SARAJEVO

Prvi avion Flybosnia sletio na Međunarodni aerodrom Sarajevo

Prvi avion Flybosnia sletio na Međunarodni aerodrom Sarajevo
Na Međunarodni aerodrom Sarajevo danas je sletio prvi avion aviokompanije Flybosnia, prve s bh. nacionalnim predznakom, nakon ugašenog BH Airlinesa.

Riječ je avionu Airbus A 319 koji nosi ime Sarajevo, a ima  156 mjesta, od kojih 12 u poslovnoj klasi.
 
Ove godine izabrano je kabinsko osoblje, 20 stjuardesa i stjuarda, kojim je kapetan Amir Baralić uručio certifikate nakon završene obuke.
 
U toku je uspostavljanje redovnih evropskih ruta, uz progresivno uključivanje destinacija poput Londona, Frankfurta, Rima i Pariza, uz dodatne planove pružanja letova za Rijad, naročito u periodu visoke sezone.
 
- U narednih 12-18 mjeseci želimo da se broj letova u Sarajevu i izvan Sarajeva više nego udvostruči. FLYBOSNIA teži da postane održiva aviokompanija sa sjedištem u Sarajevu, koja povezuje Bosnu i Hercegovinu s odabranim međunarodnim destinacijama putem direktnih letova. Naš početni fokus će biti na Evropi, progresivno uspostavljanje destinacija uključujući London, Pariz, Frankfurt, Rim, Moskvu itd., kao i pružanje sezonskih letova drugim odabranim destinacijama na Bliskom istoku - kazao je direktor FLYBOSNIA Chris Gabriel.
 
- Ovo je izuzetno pozitivna priča, kako za Međunarodni aerodrom Sarajevo, tako i za Bosnu i Hercegovinu u cjelini. Poželjet ćemo ovom mladom prijevozniku, koji je već zaposlio veliki broj bh. građana, puno letova, širenje mreže, te da u skoro vrijeme uvedu i letove  prema europskim destinacijama, a  kako su i najavili - reako je direktor Međunarodnog aerodroma Sarajevo Armin Kajmaković.
 
Planovi su da se u narednom periodu nabavi još jedan Airbus A319 za širenje mreže operacija.
 
Flybosnia je nova, mlada i dinamična aviokompanija koja će težiti tome da osigura putnicima uzbudljive i sigurne letove s najvišim standardom usluga. Osnivači Flybosnie su predstavnica i direktor Al Shiddi grupacije Nudžejma Skenderović i Sulaiman Abdullah Al Shiddi koji je ujedno i jedan od najvećih investitora iz Saudijske Arabije u BiH, saopćeno je iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

 

(Vijesti.ba / FENA)
















22.12.2018.

ČLANOVI CIK-A BiH NAJODGOVORNIJI ZA ZAKONITOST IZBORNOG PROCESA

Članovi CIK-a najodgovorniji za zakonitost izbornog procesa



Foto: Arhiv

......................................

Članovi Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine












Piše A. Čorbo-Zećo

Centralna izborna komisija najodgovornija je za spriječavanja zloupotreba i manipulacija koje se odnose na promjenu "biračke opcije". Promjena biračke opcije je zapravo zahtjev građanina da svoje biračko pravo ostvari izvan mjesta prebivališta odnosno u inostranstvu. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine dužna je da povjeri da li je to građanin lično učinio odnosno da li je to učinio neko u njegovo ime. 

Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu podataka Bosne i Hercegovine jučer je za N1 komentarisao zloupotrebe ličnih podataka građana u izborne svrhe. Zloupotrebe je nazvao “kriminalom” i članove CIK-a prozvao kao najodgovornije osobe.

Jasni dokazi o nekoliko stotina, a možda i hiljada zloupotreba ličnih podataka dovodi do zaključka da CIK u posljednje četiri godine nije radio skoro ništa i da bi nakon posljednje afere trebali podnijeti ostavke, jer više niko ne može garantirati regularnost izbora u BiH!?

O prijavljenim zloupotrebama CIK je izvijestio nadležno tužilaštvo, ali je mnogo više slučajeva gdje građani nisu otkrili zloupotrebe vlastitog identiteta.

Izborni zakon tačno precizira da je Centralna izborna komisija odgovorna za tačnost, ažurnost i ukupni integritet Centralnog biračkog spiska za teritoriju Bosne i Hercegovine te da osigurava statističke evidencije razvrstane po spolu, starosti, razvrstani po izbornim jedinicama za svaki dio izbornog procesa.

Analitičare dodatno i odavno brine to što je Centralna izborna komisija, koja raspisuje izbore i prati samu zakonitost izbornog procesa u zemlji, pod snažim utjecajem političkih partija.

CIK BiH je dodatno izgubio povjerenje, nakon što je radikalima osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja sredinom juna 2018. odobreno učešće na oktobarskim izborima u BiH. Četiri od sedam članova CIK-a su podržali učešće Šešeljeve partije na izborima u BiH.

Centralna izborna komisija formirana je 2001. godine, usvajanjem Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u septembru te godine, nakon čega je sa radom prestala Privremena izborna komisija (PIK).

CIK broji šest članova plus predsjednika Komisije, koji se na tu poziciju bira sistemom rotacije svakih 21 mjesec, iz članova Komisije. Nedavni izbor novog predsjednika CIK-a Branka Petrića donio je nove turbulencije među članove.

Branka Petrića su mediji ranije dovodili u vezu sa SDS-om, a potom i sa SNSD-om. Rođen je 1959. gоdinе u Dеrvеnti. Nаkоn zаvršеnе оsnоvnе škоlе i gimnаziје, zаvršiо je Prаvni fаkultеt u Bеоgrаdu, оdsјеk zа krivičnо sudstvо.

Nekadašnji je ambasador BiH u Sloveniji. Mediji su već tada pisali o njegovim zloupotrebama službenog položaja. U avgustu 2016. godine zagovara da Centralna izborna komisija vlastima bh. entiteta Republika Srpska dostavi biračke spiskove za potrebe održavanja referenduma o Danu Republike Srpske, iako je Ustavni sud BiH referendum proglasio neustavnim.

Novak Božičković /žalio se na izbor Petrića/ je kadar SDS-a iz Doboja. Rođen je 8. januara 1955. Diplomirao na Pravnom fakultetu u Sarajevu 1981. godine. Kada je Osnovni sud u Doboju 2008. potvrdio optužnicu protiv Slobodana Mitrovića, bivšeg direktora Centra za socijalni rad i odbornika SDS-a u Skupštini opštine Doboj, te 16 aktivista ove stranke zbog sumnje da su opštinskim novcem podmićivali građane da na izborima glasaju za SDS, Božičković je izbjegao optužnicu za zloupotrebu službenog položaja ili ovlaštenja i podmićivanje pri izborima ili glasanju. 

Donedavna predsjednica CIK-a je pravnica Irena Hadžiabdić. Mediji su pisali o njenoj jakoj političkoj podobnosti. Spominje se kao blizak saradnik HDZ-a BiH i SNSD-a. U javnosti je naročito isticana nakon što su mediji objavili da iz skladišta CIK-a nedostaju tone glasačkih lističa, koje je Hadžiabdić pravdala dosta nevješto. Rođena je u Zenici 1960. godine. Osnovnu školu i Gimnaziju završila je u Zenici, a zvanje diplomiranog pravnika stekla je na Pravnom fakultetu u Beogradu. Nakon toga završila je postdiplomske studije u Velikoj Britaniji. Doktorsku disertaciju odbranila je na Pravnom fakultetu u Zenici. 

Stjepan Mikić je nekadašnji ministar MUP-a Posavskog kantona. Rođen je 1949. godine u Vidovicama, općina Orašje.  Studij historije završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U karijeri je obnašao i političke funkcije, među kojima i šef Ureda člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata. 

Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch skinuo ga je 1998. godine sa liste za Parlament Bosne i Hercegovine, zbog, kako je navedeno, opstrukcija Dejtonskog sporazuma.

Vlado Rogić je ostao zapamćen kao član Centralne izborne komisije BiH, koji je tokom sjednice CIK-a u decembru 2016. godine, kada se raspravljalo o odluci Apelacionog vijeća Suda BiH u slučaju Stolac, gdje su izbori suspendirani, zatražio da ovaj predmet vode isključivo Srbi uposleni u sekretarijatu CIK-a!? Iz opozicije su reagirali na način da je Rogić otvoreno stao na stranu politike Dodik-Čović.

Među članovima CIK-a iz reda Bošnjaka su Suad Arnautović i Ahmet Šantić. Arnautović je doktor političkih nauka, rođen 1958. godine u Sarajevu. Šantić je rođen 1963. godine u Mostaru i doktor je pravnih nauka. Analitičari i opozicija im spočitava da se nedovoljno jasno suprotstavljaju nezakonitim radnjama i političkim zloupotrebama u Centralnoj izbornoj komisiji. Iako na sjednicama CIK-a često ne podržavaju štetne politike koje često zagovaraju drugi članovi CIK-a, novinari i analitičari su ih kritikovali jer o nezakonitostima u Centralnoj izbornoj komisiji ne žele govoriti javno, ili govore vrlo malo.

Analitičari ocjenjuju kako praksa govori da se izbori u BiH dobivaju u Centralnoj izbornoj komisiji. Zbog toga je važno ubuduće tu instituciju zaštititi od pritiska politike.

22.12.2018.

PRAVNI EKSPERT, NEDIM ADEMOVIĆ: "ODLUKA CIK-A PRAVNO UPITNA, ŠTA JE UPUSTVO I ŠTA ZNAČI ZA FORMIRANJE VLASTI

Ademović pojašnjava: Odluka CIK-a pravno upitna, šta je Uputstvo i šta znači za formiranje vlasti

Ademović pojašnjava: Odluka CIK-a pravno upitna, šta je Uputstvo i šta znači za formiranje vlasti
Centralna izborna komisija (CIK) BiH napravila je kardinalnu grešku, jer je pokušala da "izađe ususret" sukobljenim strankama i zajednicama na način da će svakome dati nešto, tako da će svi biti relativno nezadovoljni.

Komentar je ovo eksperta za ustavno pravo Nedima Ademovića za Vijesti.ba na  "Uputstvo" CIK-a o načinu popune Doma naroda Parlamenta FBiH, kojim se propisuje primjena popisa iz 2013. i poštivanje tzv. principa 1/1/1, koji kaže da će "u Domu naroda biti najmanje po jedan Bošnjak, Hrvat i Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu".

CIK-ov "švedski sto"

- Da bi postigao ovaj kompromis, CIK je sistemom "švedskog stola" malo uzimao rješenja iz Ustava FBiH, a malo iz Izbornog zakona BiH. Tako je napravio jednu mješavinu zaključaka, ne vodeći računa o međunarodnom, ustavnom i izbornom pravu koji ga obavezuju - potcrtava Ademović.

Štaviše, navodi naš sagovornik, CIK uopšte nije vodio računa o činjenici da je Izborni zakon BiH, nakon brisanja nekih odredbi, apsolutno deficitaran kao osnov odlučivanja i da novu regulaciju mogu usvojiti jedino državni parlamentarci, a ne CIK kao izvršno tijelo.

- Smatram da je izvršen pritisak na CIK, a to nije bilo teško uraditi, jer je kredibilitet CIK-a kao institucije, u ovom sastavu, odavno doveden u pitanje. Stoga, odluka CIK-a je, po mom mišljenju, politička i donesena uz kršenje mnogobrojnih pravnih akata i principa odlučivanja. Znači, pravno veoma upitna - naglašava Ademović.

S obzirom na to da su apelaciju prema Ustavnom sudu BiH najavile brojne političke stranke, Ademovića smo pitali da nam pojasni ko su ustvari ovlašteni apelanti i kojom će procedurom CIK-ovo "Uputstvo o izmjeni Uputstva o postupku sprovođenja posrednih izbora za organe vlasti u BiH obuhvaćenih Izbornim zakonom BiH" ići na ocjenu ovoj pravosudnoj instanci.

- Teško je to reći u ovom momentu. Dok se ne objavi konačni tekst ove odluke, ne znamo tačno kakva je odluka donesena i u kojoj formi. Ako je usvojeno "Uputstvo", onda takva odluka pravno ne obavezuje i u tom slučaju CIK de facto nije ništa odlučio jer to "Uputstvo" se ne mora poštovati - pojašnjava nam Ademović.

Međutim, nastavlja, ako je ipak donesena neka obavezujuća odluka, onda treba analizirati njen karakter i vidjeti ko se može žaliti.

- U svakom slučaju, žalbu će moći podnijeti oni politički i pravni subjekti, kao i pojedinci, koji mogu dokazati da su ovakvom odlukom povrijeđeni u njihovim pravima - dodaje Ademović.

Spor FBiH i BiH

Smatra da je sada, zaista, nastao i istinski spor između FBiH i BiH, jer je federalni ustavotvorac dao nalog zakonodavcu da donese neka zakonska rješenja, ali mu je odredio granice, a BiH je prekoračila ta ovlaštenja, te prepustila jednom običnom upravnom tijelu da donosi zakonodavne odluke.

- Ne ide to tako u jednoj složenoj državi - kategoričan je Ademović.

Zanimalo nas je i da nam pojasni dali bi u pitanje bila dovedena ustavnost vlasti ukoliko bi one na federalnom i državnom nivou bile formirane prije eventualne odluke Ustavnog suda BiH da je CIK-ovo "Uputstvo" neustavno.

- Naravno, ako se vlast formira na neustavnim i nezakonitim odlukama, i sama vlast je onda kontaminirana tim greškama. To znači da će se sve morati opet vratiti na početak i formirati vlast na valjan način, na osnovu nespornih odluka. Sve vrijeme tvrdim - koliko god međunarodna zajednica tvrdila da je bolje biti sa bilo kakvom odlukom CIK-a nego bez nje, nezakonito i neustavno lomljenje preko koljena ovih stvari putem CIK-a veće je zlo nego držanje postojeće vlasti u tehničkom mandatu. Ovakve stvari samo produbljuju krizu i troše dodatno vrijeme koje nemamo - jasan je bio Ademović.

Napominje da Ured visokog predstavnika (OHR) de facto više nema mandat da interveniše.

- Čak i da ima, ne smatram da treba intervenisati. U Ustavu BiH je propisano da je BiH suverena država. Suverenitet se brani i dokazuje. Građani su nosioci suvereniteta i legitimiteta svake vlasti, pa i ove koja trenutno vodi državu. Ako građani misle da treba da sve ovo trpe što se trenutno u BiH dešava, ovu neodgovornost javne vlasti, nerad i bahatost, neka trpe. U tom slučaju to je samo i isključivo njihov izbor. A ako misle da to nije u redu, demokratija pruža široku lepezu legitimnih mjera - kaže Ademović.

Na kraju dodaje kako puno toga možemo naučiti od Francuza, čiji problemi su znatno manji od naših.

- Dosta je više međunarodnog tutorstva koje je, u velikoj mjeri, postalo neprincipijelno i nekredibilno. Mi moramo napokon preuzeti sudbinu u svoje ruke. Ako želimo rješenja, moramo dokazati da nismo ni maloljetni, ni inferiorni, ni bolesni, ni invalidi, te da možemo samostalno odlučivati o svojoj državi i problemima - zaključuje Ademović u razgovoru za Vijesti.ba.

 

D.K.

(Vijesti.ba)
















22.12.2018.

ANALIZA BLOOMBERGA: EVROPA I SAD NE SMIJU PREPUSTITI BALKAN PUTINU

ANALIZA BLOOMBERGA: Evropa i SAD ne smiju prepustiti Balkan Putinu

Dobre vijesti na Balkanu nepoželjne su za Putina, jer znače jačanje veza tog regiona sa zapadnom Evropom, piše u tekstu.Bloomberg tvrdi da je Putin pomogao Miloradu Dodiku da pobjedi na izborima


ANALIZA BLOOMBERGA: Evropa i SAD ne smiju prepustiti Balkan Putinu













..............

Američka agencija Bloomberg u tekstu pod naslovom Držati Balkan van Putinovog domašaja ocjenjuje da bi ovo trebalo da bude vrijeme optimizma za države bivše Jugoslavije, ali tvrdi da su dobre vijesti na Balkanu nepoželjne za ruskog predsjednika, jer, tvrdi, znače jačanje veza tog regiona sa zapadnom Evropom. 

U tom smislu, Bloomberg podsjeća da je Crna Gora postala 29. članica NATO-a, da Makedonija radi na rješavanju spora sa Grčkom oko imena, da su u BiH ove godine mirnije protekli opšti izbori u odnosu na 2014, te da napreduju mirovni pregovori o Kosovu, iako se ne održavaju regularno. 

"Za Vladimira Putina, međutim, sve to su neželjene vijesti, odražavajući, kao što čine, stabilizaciju Balkana i jačanje njegovih odnosa sa Zapadnom Evropom. Ruski predsjednik smatra da je to što zapadne zemlje prigrljuju Balkan dio napora da se okruži Rusija i liši svog mjesta svjetske sile. Moskva zato čini sve napore da stane na put tome", tvrdi Bloomberg

U tekstu se pominju navodne akcije Rusije za koje se tvrdi da predstavljaju problem za Evropu i Balkan, jer destabilizuju jugoistočni dio kontinenta, te se ukazuje na korake koje bi EU trebalo da napravi. 

Nenamjerno ojačan utjecaj Rusije

Kao jedan od njih pominje se da bi EU trebalo da ohrabri mirovne pregovore između Beograda i Prištine time što će pomoći da se riješi neslaganje dvije strane oko kontroverznih novih taksi na uvoz robe, a da bi možda mogla i da finansijski podrži fond za proces pomirenja, kao što je učinila za Sjevernu Irsku. 

Bloomberg, naime, tvrdi da je Putin pomogao Miloradu Dodiku da pobijedi na izborima i da dobije jedno od tri mjesta u Predsjedništvu BiH time što se sastao sa njim uoči izbora, da je ruska hakerska grupa Fancy Bear navodno pokušala da izvrši sajber napad na crnogorsko Ministarstvo odbrane, te da je "ruska kampanja širenja dezinformacija" pomogla manjoj izlaznosti na referendumu o imenu Makedonije. 

Navodi se i da je Rusija u Srbiji formirala "navodno humanitarni centar", za koji SAD tvrde da predstavlja pokriće za špijunažu. 

Bloomberg, međutim, ocjenjuje i da je Evropa "nenamjerno ojačala uticaj Rusije držeći balkanske zemlje u limbu zbog članstva u EU".

U tom kontekstu, napominje da bi Srbija i Crna Gora mogle da se pridruže EU već 2025. godine, ali ocjenjuje da izgleda da se evropskim liderima ne žuri da reaguju.

Transfer srtručnosti

Bloomberg tako podsjeća da je francuski predsjednik Emmanuel Macron nedavno rekao da bi bilo kakvi izgledi za proširenje EU-a trebalo da se odgode na neodređeno vrijeme dok ne dođe do "produbljenja i boljeg funkcionisanja Evropske unije". 

Agencija ocjenjuje i da je američki predsjednik Donald Trump samo pogoršao stvari ranije ove godine kada je Crnogorce nazvao "veoma agresivnim" narodom, čime je i doveo u pitanje da li bi SAD trebalo da brane tu članicu NATO-a od eventualne invazije. 

Bloomberg smatra da bi Evropa mogla da uloži napore i suprotstavi se "ruskoj propagandi" i bori protiv korupcije vlade, kao što su SAD učinile sa paketom od sedam miliona dolara prošle godine. 

Agencija ocjenjuje i da bi NATO mogao da podijeli sa balkanskim državama svoju stručnost u borbi protiv hakerskih napada, kao i da bi mogao da organizuje velike vojne vježbe i vježbe za smanjenje posljedica katastrofa i sa zemljama koje nisu članice Alijanse, a ne samo sa Crnom Gorom. 

"Konačno, ne treba potcjeniti značaj zvaničnih posjeta visoko pozicioniranih evropskih i američkih zvaničnika. U borbi protiv ruske propagande, svaki vid moralne podrške Zapada je veoma koristan. Kako bi nastavio napredak ka miru i stabilnosti, Balkanu trebaju uvjerenja da ih Evropa i SAD neće ostaviti ranjivim na Putinove manipulacije", zaključuje Bloomberg.

22.12.2018.

OBMANA I ZAŠTITA

Obmana i zaštita


Autor


Image result for heni erceg

Ova Deklaracija svjedoči o posvemašnjoj degeneraciji sadašnjeg političkog vrha Hrvatske, i doista, apsolutna je politička drskost do detalja se baviti političkim uređenjem susjedne države i pri tome odbijati čak i spomen na odgovornost Hrvatske za razaranje Bosne. Štoviše, od službenog se Sarajeva cinično traži „skrb o pripadnicima Hrvatskog Vijeća obrane“, kao i „pomoć Katoličkoj crkvi“, kao da išta smije zahtjevati država koja je Bosnu komadala, zagovarala razmjenu stanovništva i uspostavu paradržave Herceg-Bosne, kao budućeg dijela Hrvatske.

„Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini je dio jedne i nedljeljive hrvatske nacije, bez obzira u kojoj zemlji i u kojem dijelu svijeta pripadnici te nacije obitavaju.“

Da, najlakše bi bilo ovu rečenicu nazvati još jednim nacionalističkim kretenizmom hrvatske administracije, e da ona nije ključni dio „Deklaracije o položaju Hrvata u BiH“, koju je upravo izglasao ovdašnji parlament i koja je zapravo opsežni dokument o miješanju hrvatske politike u unutrašnje uređenje Bosne, zasnovan na tipično hadezeovskom revizionističkom tumačenju povijesti odnosa tih dviju država. Politička Deklaracija nema naravno za cilj poboljšati položaj Hrvata u Bosni, kojih tamo ima jedva 14 posto, od kojih tek manji broj živi u Hercegovini, odnosno onom dijelu Bosne što ga hrvatski nacionalisti ionako smatraju teritorijem Hrvatske. Nego je već dovela do novog pogoršanja odnosa dviju susjednih država, a sve zbog bijesa hrvatske desničarske vlade i ekstremista unutar vladajuće partije radi nedavnog izbora Željka Komšića u Predsjedništvo BiH. Taj je Hrvat, naime, izabran „grješnim“ glasovima Bošnjaka i time „oteo“ mjesto hrvatskom favoritu, šefu tamošnjeg HDZ-a i odanom sljedbeniku Tuđmanove ideje o pripojenju dijela Bosne Hrvatskoj. I koji je nedavno u Mostaru proslavio 25. godišnjicu utemeljenja takozvane Herceg-Bosne, paradržave nastale na zločinu zbog kojega su njeni šefovi na sudu u Haagu osuđeni na milijun godina zatvora, a hrvatski predsjednik Tuđman prokazan kao vođa udruženog zločinačkog poduhvata, s ciljem pripojenja teritorija Bosne Hrvatskoj. Time je osuđena zločinačka politika Franje Tuđmana u Bosni, ali njegovi su sljedbenici upravo ovom Deklaracijom poručili da nemaju namjeru odustati od ideje rastakanja BiH.

Hrvati pak u tom dokumentu imaju šizofreni status autohtonog naroda u BiH, ali i pripadnika „nedjeljive hrvatske nacije“. Nije se zaboravilo ni na revizionistički sažetak povijesti, pa su razdoblje hrvatskog ratovanja u Bosni autori Deklaracije obradili baš kao u bajci: “Nakon što su se 1992. hrvatske i bošnjačke oružane snage, manje ili više uspješno, suprostavljale velikosrpskoj agresiji, tijekom 1993. došlo je do međusobnih sukoba između Armije BiH i Hrvatskog Vijeća obrane“. Ma skoro da je bila riječ o sitnim čarkama, a ne o dugotrajnom, krvavom ratu u kojemu su rušeni gradovi i spomenici, otvarani logori za Bošnjake, a stanovništvo nemilosrdno deportirano. Ova Deklaracija zato svjedoči o posvemašnjoj degeneraciji sadašnjeg političkog vrha Hrvatske, i doista, apsolutna je politička drskost do detalja se baviti političkim uređenjem susjedne države i pri tome odbijati čak i spomen na odgovornost Hrvatske za razaranje Bosne. Štoviše, od službenog se Sarajeva cinično traži „skrb o pripadnicima Hrvatskog Vijeća obrane“, kao i „pomoć Katoličkoj crkvi“, kao da išta smije zahtjevati država koja je Bosnu komadala, zagovarala razmjenu stanovništva i uspostavu paradržave Herceg-Bosne, kao budućeg dijela Hrvatske. I može li kontinuirano zadiranje Hrvatske u suverenitet BiH opravdati činjenica da to isto radi fašistička tvorevina na tlu Bosne, Republika Srpska? Ili, kako bi reagirali Hrvati da na primjer Srbija sutra donese Deklaraciju o položaju srpskog naroda u Hrvatskoj? Koji teško da je bolji od onoga Hrvata, ali i Bošnjaka u BiH. Kao miješanje u unutrašnje stvari Hrvatske.

Upravo su tako Deklaraciju doživjela trojica bivših predstavnika Evropske unije u BiH i upozorili evropske institucije o uplitanju Hrvatske u unutrašnje poslove BiH, a skupina bosanskih intelektualaca najavila je donošenje „antideklaracije“. Jer kao potpisnica Daytonskog sporazuma, Hrvatska je dužna poštovati integritet BiH, umjesto da se bavi izmjenama Ustava i zakona te države, te donosi Deklaraciju kojom otvoreno zadire u područje suvereniteta pravosudnih vlasti Bosne i Hercegovine. Pod tobožnjom brigom za Hrvate u Bosni, hrvatska vlast, naime, samo nastavlja kobnu Tuđmanovu politiku iz devedesetih, politiku rastakanja te susjedne države, a sve zbog održanja na vlasti nacionalističkog HDZ-a, svaljujući na leđa čitavog hrvatskog naroda odgovornost za teške ratne zločine te stranke i njenog vođe Franje Tuđmana. Takvom su HDZ-u i Hrvati u Bosni tek još jedan izborni adut, a ova Deklaracija ima perverzni cilj da bosanski Hrvati i dalje, umjesto Sarajeva, doživljavaju Zagreb kao svoj glavni grad. Dok prostor Hercegovine ionako služi kao rasadište radikalne desnice, ili novi dom za kriminalce i ratne zločince koji se tamo sklanjaju pred hrvatskim pravosuđem.

No, ova vlast kao protivnica građanske BiH, ne može, sve i da hoće, podržati integracijske procese u toj državi, pa, umjesto paternalizma i manipulacija, pozvati bosanske Hrvate da sudjeluju u izgradnji Bosne kao multietničke, demokratske države. Za tako nešto bilo bi potrebno nemoguće, to jest suočenje HDZ-a s vlastitim grijehom krvavog dezintegriranje Bosne i potom ozbiljan odmak političkih elita od protubosanske politike Franje Tuđmana. Zagovaratelja fašističke ideje „humanog preseljenja“, tvorca beskrupulozne tvrdnje da bi ionako „cijela Bosna stala u jedan filđan“.

Mladina

22.12.2018.

MUSTAFA CERIĆ: ČOVIĆEV BOŽIĆ U BOSANSKOJ DRŽAVI

Mustafa Cerić: Čovićev Božić u bosanskoj državi

Mustafa Cerić: Čovićev Božić u bosanskoj državi
Svi misle da je bosanska država sekularana osim Dragana Čovića, koji tradicionalno održava Božični prijem oko 25. decembra u državnim bosanskim institucijama ne za katoličke vjernike, već za hrvatske državne dužnosnike.

Ovako je, između ostalog, na svom FB profilu sinoćnji prijem prokomentirao dr. Mustafa Cerić. Ostatak komentara prenosimo u nastavku:

- Na ovom Čovićevom kazališnom Božičnom prijemu u bosanskoj državi vrhbosanski nadbiskup kardinala Vinko Puljića je, također, nazočan. Tom prigodom Čović održi govor, duhovne i političke naravi, i ostavi dojam tako produhovljenog, dobroćudnog i neupitnog bosanskog insana da ti oči stanu i uzdah ti se zaustivi dok se pitaš: Je li ovo onaj isti insan, koji sve čini da rasturi bosansku državu u kojoj i s kojom slavi svoj Božić? A onda shvatiš da čovjek ima dva lica ili dva obraza - desni i lijevi. Pitanje je samo koliko si vješt da znaš kad treba pokazati desni a kad lijevi obraz, odnosno kad treba sakriti desno a kad lijevo lice da te ne uhvate u laži ili u krađi.  

Čović to zna najbolje. I donekle mu svaka čast. A odnekle mu ne znam trag. No, tješi me to što mu trag ne znaju ni oni koji bi trebali znati u Bošnjaka dokle će nas Čovićeva velikohrvatska politika trati u Bosni. K'o velim nisam sam zatečen i zbunjen pred recentnim nerazumnim i neviđenim naletom hrvatske slijepe politike prema svemu što je bosansko, pa i ono što je u korist samih Hrvata u Bosni i Hrvata u Hrvatskoj.

Mislim da mi u Bosni nismo  toliko glupi da ne možemo razumjeti neke stvari u hrvatskoj politici i kulturi, ali  u zadnje vrijeme stvarno osjećam da sam nemoćan mojim umom  dohvatiti šta to Hrvati hoće u Bosni?

Jednostavno mi pamet stane, jer ne mogu da shvatim tu hrvatsku antibosansku harangu, koja se u zadnje vrijme širi u Hrvatskoj i u Bosni u ime Čovićeve, odnosno HDZ-ove  političke pameti, koja sve više liči na suicid nego na Čovićevu Božićnu ljubav prema čovjeku.

Dakle, ako ste dosada mislili da je bosanska država sekularna, odsada nemoj da tako misliti. Bosanska država je i čovićevsko-božično-teokrtska. O Bajramu će biti riječ kad Bajram dođe, jer nije svaki dan Bajram.  No, Hižaslav je svaki dan, jer hiža je naš bosanski dom! 













22.12.2018.

ODLUKA CIK-A POČIVA NA POLITIČKOJ ODLUCI

Odluka CIK-a počiva na političkoj odluci

Odluka CIK-a počiva na političkoj odluci
Njemački stručnjak za Balkan, Bodo Weber za N1 je istakao da i ako dođe do formiranja vlasti u BiH bt će pod znakom upitnika sudova. Weber je ocijenio da odluka CIK-a počiva na političkoj odluci.

Weber je istakao da je upozoravao da će doći do institucionalne krize zbog neriješene odluke Ustavnog suda oko Izbornog zakona.

"Upozorio sam i očekivao da će doći do ozbiljne institucionalne krize zbog neriješene odluke Ustavnog suda oko Izbornog zakona, slučaj Ljubić. Sa odlukom CIK-a i reagovanjem političkih snaga i stim sporova u vezi oko formiranja vlasti to će se bojim se i obistiniti. Ako i dođe do formiranja vlasti bit će pod znakom upitnika sudova", kategoričan je Weber.

Najvećeg blokatora formiranja vlasti u BiH teško je odrediti jer istakao je Weber mi smo u jednom prostoru u kojm nije predvidljivo ko će biti kočnica.

"Mi smo u jednom prostoru u kom nije predvidljivo ko će biti kočnica. Vidimo i da odluka CIK-a sa pet glasova, što nije čudno. Iznenađujući je sam sadržaj te odluke CIK-a. Pokušaj nekog kompromisa, splet velikog pritiska na članove CIK-a između zadapa i nacionalnih stranaka u BiH, prvenstveno hrvatske i srpske. Neka vrsta kompromisa, ono što bi HDZ volio a to je popis iz 2013. a formula 1+1+1 po ustavu FBiH što bi sarajevske stranke voljele. Pokušalo se ići nekim putem koji neće zadovoljiti ni jednu stranu", istakao je.

Odluka CIK-a počiva na političkoj odluci potcrtao je stručnjak za Balkan.

"Odluka CIK-a počiva na političkoj odluci. Na žalost otimanje Ustavnog suda od strane koalicije Čović -Dodik da se ne može riješiti bez većeg angažmana međunarodne zajednice što se na žalost nije desilo. Suštinskog angažnama u pravcu Ustavne reforme. Odluka nije mogla zadovoljiti ni jednu stranu i kako vidimo obje strane su najavile tužbe sudovima. Tu se pokazuje koliko je situacija u BiH komplikovana i da se ne može riješiti unutrašnjim snagama u BiH putem politiziranih sudova", kategoričan je Weber.

(Vijesti.ba / N1)













Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
74150648

Powered by Blogger.ba