Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

21.12.2018.

DEVET GODINA OD PRESUDE SEJDIĆ-FINCI : BEZ RAVNOPRAVNOSTI SVIH GRAĐANA NEĆEMO U EU

Devet godina od presude: Bez ravnopravnosti svih građana nećemo u EU

Devet godina od presude: Bez ravnopravnosti svih građana nećemo u EU
U subotu, 22. decembra navršit će se tačno devet godina otkako je donesena svima dobro poznata presuda "Sejdić i Finci protiv BiH".

Odlučujući po tužbama Derve Sejdića i Jakoba Fincija, Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu 2009. godine naložio je Bosni i Hercegovini da omogući i pripadnicima nacionalnih manjina da se kandiduju za Predsjedništvo i državni Dom naroda.

No, devet godina kasnije ova presuda i dalje nije implementirana, a nije promijenjen ni Izborni zakon BiH kako bi se ukinula diskriminacija.

Predsjednika Jevrejske zajednice u BiH i jednog od apelanata Jakoba Fincija ne čudi to što se bh. vlasti već dugi niz godina ne žele pozabaviti ovim pitanjem.

U razgovoru za Vijesti.ba, Finci ističe kako je očito da kod nas niko ne smatra da treba izvršavati presude - kako domaćih, tako ni međunarodnih sudova.

- Imamo i presudu Ustavnog suda BiH iz 2002. o konstitutivnosti naroda, koja još uvijek u nekoliko kantona nije izvršena. I zašto se onda čuditi da presuda Evropskog suda za ljudska prava iz 2009. čeka devet godina na izvršenje, a vjerovatno će čekati i još neko vrijeme - rekao nam je Finci.

Naglašava kako se niko ne osjeća obaveznim, te da svako smatra da to neko drugi treba uraditi.

- Međutim, ovo ne može da uradi niko drugi osim nas samih, odnosno našeg Parlamenta, za koji smo glasali prije nepuna dva mjeseca - potcrtava Finci.

Uvjeren je da ćemo, ako naši političari stvarno žele da BiH uđe u EU - a građani ove zemlje to sigurno žele, u konačnici morati da implementiramo tu presudu.

- Bez ravnopravnosti svih građana mi jednostavno ne ispunjavamo uslove da postanemo članicom EU. A nećemo to ni postati sve dok smo zemlja koja je u svom Ustavu zapisala da ne poštuje osnovna ljudska prava i da građane čini neravnopravnim, i to ne samo pripadnike nacionalnih manjina, već i konstitutivnih naroda koji ne žive na pravom dijelu njene teritorije - poručuje Finci.

Naš sagovornik dodaje da su i konstitutivni narodi diskriminisani jer se Hrvati i Bošnjaci iz RS-a, ali i Srbi iz FBiH ne mogu kandidovati za člana Predsjedništva BiH.

- Tu se radi o nekoliko stotina hiljada ljudi koji su neravnopravni, i normalno je da jednu takvu zemlju Evropa neće da primi u svoje društvo dok te stvari ne popravi. A ispravka je vrlo jednostavna - treba promijeniti dvije rečenice u Ustavu. Upravo je sad pravo vrijeme da se to uradi, kako bismo do narednih izbora mogli usaglasiti i Izborni zakon i tako omogućiti svakom građaninu ove zemlje da bude ravnopravan - zaključuje Finci u razgovoru za Vijesti.ba.

D.K.

(Vijesti.ba)












21.12.2018.

CHRISTIAN SCHWARZ-SCHILLING TRAŽI ISKLJUČENJE HDZ-A IZ EVROPSKE PUČKE STRANKE

Schwarz-Schiling traži isključenje HDZ-a BiH iz Evropske pučke stranke




Christian Schwarz-Schilling, bivši visoki predstavnik za BiH uputio je pismo kandidatu Evropske pučke stranke (EPP) za predsjednika Evropske komisije Manfredu Weberu pismo u kojem traži da HDZ BIH isključi iz grupacije narodnjačkih stranaka EPP.

Schwarz-Schilling u pismu navodi da vođe nacionalističkih stranaka siju strah i mržnju u narodu kako bi održali korumpirani sistem.

-  S pravom ste ranije napomenuli da ne želite raditi sa radikalnim snagama u Evropskoj pučkoj stranci. Kako su Fidesz (Mađarska) i PiS (Poljska) u fokusu kritke, iskoristiti ću prilku da Vas upoznam sa tendencijama radikalizacije HDZ-a u Hrvatskoj, ali i u BiH - stoji pismu.

Navodi i da Hrvatska sve neposrednije miješa u politička pitanja BiH.

- Navodno 'hrvatsko pitanje' treba skrenuti pažnju sa činjenice da nacionalističke snage u BiH godinama ciljano sprečavaju provođenje Evrospkog pravnog standarda, kako bi odbranili temelje moći. Njihova grupa uvijek ima prednost u odnosu na samu državu, građanska i ljudska prava, koja su kroz potvrdu svih međunarodnih sudova garantirana. Presude Međunarodnog Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda (tiču se stvarnih marginalizarinih 'ostalih' Sejdić - Finci, ali i Pilav, Zornić), već deceniju se ne provode. Provođenje bi zahtijevalo izmjenu Ustava (Dejtonskog sporazuma Anex 4), koja bi se morala dotaći i 'etničkih' kartela - navodi i dodaje da  HDZ BiH, na čijem čelu je Dragan Čović, uz podršku Hrvatske koristi sva sredstva kako bi BiH stagnirala i kako bi nastao haos.

- Istovremeno se u zemlji pa i u EU preko hrvatskih EU parlamentaraca prenose i šire pogrešne činjenice o presudi Ustavnog suda BiH o Izbornom zakonu BiH (slučaj Ljubić) i pogrešno se veže za izbor člana Predsjedništva BIH iz reda hrvatskog naroda, Željka Komšića. To se nikako ne slaže sa istinom, jer Izborni zakon BiH nije odlučio o tome nego o izboru u Domu naroda Federalnog parlamenta (što je također upitno). Međutim to ne sprečava bosanski i hrvatski HDZ da u tom pravno kompliciranom slučaju, šire neistine kroz jaku propagandu, pa i kroz Parlament EU, kako bi predstavili Hrvate kao ugrožene i marginalizirane. HDZ ide tako daleko da bosanske Hrvate koji nisu dovoljno radikalni predstavi kao 'neprave Hrvate' i pokušava tako kroz izmjenu Izbornog zakona isključiti iz pasivnog i izbornog prava. Zbog toga HDZ ne zna šta raditi sa, po treći put legalno izabranim članom Predsjedništva BiH, bosanskim Hrvatom Željkom Komšićem. Za HDZ on nije dovoljno radikalan pa samim tim nije 'dobar Hrvat'! Z navodi Schilling u pismu.

Upozorava i na glorificiranje osuđenih ratnih zločinaca i na činjenicu da je Čović u slavio 25 godina od nastanka "Herceg - Bosne", paradržave iz 90-ih godina čiji je nastanak rezultirao odvođenjem nehrvata u koncentracione logore te njihovim ubistvima.

Schwarz-Schilling u pismu navodi kako Čović evidentno radi na istoj stvari sa novim srpskim članom Predsjedništva BiH, Miloradom Dodikom (SNSD), koji već godinama otvoreno radi na svojim planovima o secesiji i predstvaljanjem bosanske države apsurdom.

- U vezi s tim, Partija evropskih socijalista je već prije nekoliko godina na to reagovala, te Dodikovu partiju SNSD isključila iz evropske partijske porodice. Zbog jako upitne saradnje sa HDZ-om sa ovim akterima, bilo bi krajnje vrijeme da EVP takođe počne razmišljati o isključenju HDZ-a. Trebali bismo početi braniti naše evrospke i demokratkse vrijednosti unutar EVP, inače će te destruktivne tendencije, koje se zasnivaju na idejama etno-nacionalne dominacije, pobijediti i u nastavku predstavljati prijetnju čitavoj Evropi.

Dodaje da Evropska pučka stranka ne smije gledati, niti svojim nečinjenjem učestvovati u tome da veoma upitni partneri slobodno prate anti-evropske i anti-civilizovane agende.

(Vijesti.ba)

21.12.2018.

CHRISTIAN SCHWARZ-SCHILLING : HRVATI U BiH SU U BOLJOJ POZICIJI OD BOŠNJAKA JER IMAJU HRVATSKO DRŽAVLJANSTVO"

Christian Schwarz-Schilling : ”Ne samo da nisu diskriminirani, nego su Hrvati u BiH u boljoj poziciji od Bošnjaka jer imaju hrvatsko državljanstvo”

Daytonski sporazum je jasno odredio da u Bosni i Hercegovini imamo dva entiteta, Federaciju BiH i Republiku Srpsku. Svaki pokušaj da se to promijeni predstavlja rušenje sporazuma koji je u Daytonu potpisala i Hrvatska te ga se stoga mora i pridržavati – upozorava u razgovoru za Globus Christian Schwarz-Schilling, bivši visoki predstavnik za BiH.

On je zajedno s Paddyjem Ashdownom i Carlom Bildtom, koji su također obnašali tu funkciju, prošli tjedan uputio pismo visokoj predstavnici EU za vanjske i sigurnosne poslove Federici Mogherini i ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU u kojem su ustvrdili da je izbor Željka Komšića legitiman jer ni Ustav ni Izborni zakon BiH ne kažu da članove Predsjedništva moraju izabrati njihove vlastite etničke skupine. To su pismo proteklih dana komentirali premijer Andrej Plenković i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, glatko odbacivši optužbe o miješanju Hrvatske u unutarnje stvari BiH.
 
Politički odnosi između Zagreba i Sarajeva odavno nisu bili napetiji, a bošnjačka javnost sve više upire prstom u hrvatskog premijera Plenkovića i predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović kao glavne krivce za političku krizu koja se u BiH svakim danom samo produbljuje. Hrvatski vrh, čije mišljenje podržava većina Hrvata u BiH, ne miri se s činjenicom da je za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabran Željko Komšić glasovima koje je većinom dobio od Bošnjaka, a ne od Hrvata.
 
Na pitanje vidi li ikakav problem u tome da su za hrvatskog predstavnika u tročlanom Predsjedništvu glasali pretežno Bošnjaci, Schwarz-Schilling nam odgovara kako su Željka Komšića izabrali građani BiH te je on predsjednik svih građana BiH, a ne samo Hrvata.
 
“Komšić je Hrvat, a ne pripadnik neke druge nacije. Isto kao što je i Dragan Čović Hrvat. Na izborima su birači odlučili da ne žele Čovića nego Komšića. Kao što su na prošlim izborima izabrali Čovića. To je legalna i legitimna odluka naroda. Kada je Čović bio izabran za člana Predsjedništva, onda nije imao ništa protiv takvog izbornog zakona nego ga je prihvaćao, a sada, kada on nije izabran, protivi se tom istom zakonu. Sve se ovo događa samo zato što Čović nije izabran. U pitanju, dakle, nije položaj hrvatskog naroda u BiH nego samo jednog jedinog čovjeka. Federacija BiH je jedan entitet u kojem se ne može gledati koji je narod većina, a koji manjina. To je vrlo jasno i o tome uopće ne treba raspravljati. Stoga Europska unija mora inzistirati na provođenju zakona i primjeni Daytonskog sporazuma”, pojašnjava Globusu Schwarz-Schilling, dodajući da se, ako se Izborni zakon mijenja, o tome moraju prethodno svi usuglasiti. Upravo takav stav, smatra, mora zauzeti i Federica Mogherini.
 
Kako komentira reakcije hrvatskog premijera i ministrice vanjskih poslova da pismu trojice bivših visokih predstavnika ne treba pridavati veliku važnost?
 
“Ne znam što su oni rekli. Ovo je pitanje istine i zakonitosti. Te dvije stvari se ne mogu dovoditi u pitanje. Ponavljam – istina i legalnost. Nadam se da će među vodstvom Republike Hrvatske prevladati razum, a ne nacionalizam”, zaključuje iskusni njemački političar koji vjeruje da neće doći do daljnjeg zaoštravanja situacije u BiH i da ne treba strahovati da bi mogao izbiti novi ratni sukob.
 
“Narodi u Bosni i Hercegovini jako dobro znaju što je rat i ne žele ratovati. Problem je u nekim političarima. I u Hrvatskoj ima političara koji razumiju situaciju i koji dijele moje stavove o situaciji u BiH, a među njima je i bivši predsjednik Stjepan Mesić. Svatko tko potiče nacionalizam u BiH trebao bi biti svjestan toga što radi, primjerice, kada govori da su Hrvati u BiH diskriminirani. Kako su to Hrvati diskriminirani? Onaj tko to govori, prvo to mora dokazati. To je najobičnija laž. Ne samo da nisu diskriminirani, nego su Hrvati u BiH u boljoj poziciji od Bošnjaka jer imaju hrvatsko državljanstvo”, govori nam 88-godišnji Schwarz-Schilling i ističe kako su s hrvatskim dokumentima Hrvati iz BiH građani EU.
 
Hrvatska, prema njegovu mišljenju, trenutno koristi svoje članstvo u EU za provođenje svoje nacionalističke politike u susjednoj državi.
 
“Moramo zaustaviti diplomatsku ofenzivu Hrvatske jer ne govore istinu. Miješaju Izborni zakon s pitanjem izbora članova Predsjedništva, a to je ogromna laž s kojom u Bosni i Hercegovini kreiraju propagandu protiv gospodina Komšića. To nitko u javnosti ne razjašnjava i zbog toga smo se mi, bivši visoki predstavnici, ujedinili rekavši – moramo pojasniti situaciju kako bi ona bila jasna Europskoj uniji, političarima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. Moramo se pobrinuti da se istina čuje, posebno tijekom sastanka Vijeća za vanjske poslove EU u prosincu”, ustvrdio je Christian Schwarz-Schilling kojeg je Vijeće za implementaciju mira s prvim danom 2006. imenovalo visokim predstavnikom za BiH, a tu je dužnost obnašao do 2007. godine. Njegov je mandat obilježio neuspjeli pokušaj ustavne reforme, zvan Travanjski paket. Od 1982. do 1992. Schwarz-Schilling bio je njemački ministar pošte i komunikacija u vladama Helmuta Kohla.
 
S obzirom na svoju dob, i danas je veoma aktivan. Prošli je tjedan doputovao u Sarajevo gdje se sastao s članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem. Iz Komšićeva je ureda priopćeno da je zahvalio Christianu Schwarz-Schillingu na pismu upućenom Federici Mogherini te da su obojica iskazala uvjerenje da je stabilnost Bosne i Hercegovine te primjena europskih standarda interes ne samo BiH nego i država zapadnog Balkana i Europske unije.
 
U svom pismu su Schwarz-Schilling, Ashdown i Bildt naglasili da se odluka Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić” odnosi na Dom naroda Federacije BiH, a ne na izbor članova Predsjedništva.
 
“Pogrešno tumačenje slučaja ‘Ljubić’ koristi se kao argument protiv legitimno izabranog hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića. Predstavnici HDZ-a iz Hrvatske zajedno s liderom HDZ-a BiH, Draganom Čovićem, tvrde kako je izbor Komšića bio nelegitiman i neustavan. Ali, ni Ustav BiH niti Izborni zakon BiH ne kažu da članove Predsjedništva moraju izabrati njihove nacionalne skupine”, objasnili su bivši predstavnici međunarodne zajednice u BiH i podsjetili kako je Dragan Čović dva puta bio izabran u državno Predsjedništvo pod trenutnim izbornim pravilima 2002. i 2014. Također su poručili kako svaka izborna reforma treba BiH napraviti funkcionalnijom, a ne činiti daljnje podjele po etničkim principima. Formiranje vlasti je, naglašavaju u pismu, prioritet broj jedan, granice BiH su nepovredive i Hrvatska se ne bi trebala miješati u unutarnja pitanja u BiH.
 
“Također pozivamo Europsku komisiju da obznani mišljenje o aplikaciji BiH za članstvo što prije. Mišljenje Komisije bi trebalo naglasiti važnost prava svih građana te potaknuti bosanskohercegovačke političare da rade na poboljšanju ovih prava kako bi se unaprijedio i sam proces pristupanja EU”, stoji u pismu.
 
Komentirajući potez trojice bivših visokih predstavnika, Plenković je rekao da Hrvatska, dok je on premijer, neće odustati od ove teme kao ni od zaštite interesa hrvatskog naroda u BiH. Dodao je da nitko od Hrvatske bolje ne poznaje BiH niti joj je veći prijatelj i saveznik te joj nije više konkretno pomogao da podnese zahtjev za članstvo u EU. Kao potpisnica Daytonskog i Pariškog mirovnog sporazuma Hrvatska, ustvrdio je, ima i ustavnu obavezu brinuti o svim Hrvatima izvan zemlje, ima obavezu artikulirati interese i stav da Hrvati, kao konstitutivni narod, moraju biti i faktično ravnopravni u BiH. Smatra da izigravanje “duha i jezika” Daytonskog i Pariškog mirovnog sporazuma nije dobro za demokraciju u BiH.
 
Nikad u Daytonu nitko nije mislio da će se takvim odredbama u praksi događati da Bošnjaci, kojih ima tri puta više od Hrvata, biraju oba člana Predsjedništva. To nema smisla – poručio je Plenković koji je prošli tjedan i u Bruxellesu uoči sastanka Europskog vijeća otkrio kako je nedavno razgovarao s akterima zaključivanja Daytonskog mirovnog sporazuma te da tada nikome nije bilo ni u primisli da jedan narod drugome bira predstavnika u Predsjedništvu. Rekao je da EU mora pomoći strankama i institucijama u  Bosni i Hercegovini kako bi se pristupilo provedbi presude Ustavnog suda i promjeni Izbornog zakona i tako osigurala ravnopravnost konstitutivnih naroda.
 
“To nije ništa osobno, nema veze s gospodinom Komšićem ni s bilo čime. Naš je stav principijelan, smatramo da za zdravo funkcioniranje Bosne i Hercegovine, institucija za ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda, osobito najmalobrojnijeg hrvatskog, nije dobro da imamo takvu situaciju. Ako su vam Hrvati većinski nezadovoljni s takvim scenarijem, onda to nije dobro”, rekao je Plenković.
 
Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić ustvrdila je kako pismo trojice visokih predstavnika nije imalo učinak kakav se htjelo postići. U Hrvatskom saboru, koji je ovih dana usvojio Deklaraciju o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, ministrica je među ostalim najavila daljnju potporu Hrvatske toj državi na njezinom europskom putu. Obveza posebne skrbi Republike Hrvatske za hrvatski narod u BiH, prema njezinim riječima, proizlazi iz niza nacionalnih akata i međunarodnih ugovora i rezolucija, a nakon ulaska Hrvatske u EU i NATO, ta briga dobila je i dodatnu dimenziju. Iskazala je punu podrška suverenitetu, integritetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH kao države sastavljene od dva entiteta i tri konstitutivna naroda i ostalih građana.
 
Nije trebalo dugo čekati ni reakciju Federice Mogherini koja se nije izravno referirala na pismo trojice političara nego je rekla da EU mora potaknuti političke lidere u BiH da preuzmu odgovornost i formiraju vlade koje će provesti reformsku agendu. Ustvrdila je i kako je u protekle četiri godine BiH postigla neke neočekivane pozitivne korake, ali i istaknula da su nakon listopadskih izbora evidentne poteškoće.
 
“BiH je specifično organizirana, ali sam uvjerena da lideri i narod u BiH mogu krenuti naprijed na jedinstven način. To je naša želja”, dodala je Federica Mogherini koja smatra da pitanje izbora u BiH treba biti tema razgovora jer je potrebno pronaći balans između potrebe za pomirenjem i standarda Europske unije. Izrazila je stav da je zajednički cilj da sve balkanske države uđu u EU.
 
Oglasio se i Željko Komšić, kazavši kako se mora odmah prestati s politikom izazivanja svađa i podjela naroda u BiH koja ne prijeti toliko Hrvatima na području Hercegovine koliko može imati katastrofalne posljedice po njihove sunarodnjake u središnjoj Bosni.
 
“Što ćemo ako nam se dogodi da se isele Hrvati iz središnje Bosne i to ne onako kako su izašli iz Banjolučke biskupije nego sada dobrovoljno”, upitao se Komšić za javnu televiziju BHT, ocijenivši da bi to bila “katastrofa za narod i za Katoličku crkvu”.
 
Aktualnu situaciju u Bosni i Hercegovini i napetosti u odnosima te države s Hrvatskom za Globus je prokomentirao i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić na čije stavove izrečene nakon nedavnih izbora u BiH hrvatska Vlada ne gleda blagonaklono. On tvrdi da nema izravne veze s odlukom trojice bivših visokih predstavnika da pošalju pismo Federici Mogherini, ali ne krije da je u zadnje vrijeme bio u kontaktu sa svom trojicom, kao i s Wolfgangom Petritschem koji je također svojedobno bio na toj funkciji. Prilikom svih tih razgovora BiH je, otkriva nam, nezaobilazna tema.
 
“Ako itko poznaje situaciju u Bosni i Hercegovini, to su bivši predstavnici međunarodne zajednice. To su ljudi koji su bili involvirani u razne poslove u BiH te znaju njezine probleme i put kako bi se oni trebali rješavati. Kada sam god razgovarao s nekime od njih, vidio sam da su svi na istom tragu na kojem sam i ja pa sam im stoga javno dao podršku. Podržavam stavove koje su iskazali u pismu za koje sam saznao iz medija”, kaže Mesić koji je uvjeren da hrvatski državni vrh griješi ako misli da će politikom kakvu sada vodi pridonijeti rješavanju problema u susjednoj državi.
 
Mislim da to nije put kojim se pomaže BiH. Siguran sam da bi cijela Hrvatska bila na nogama kada bi recimo Srbija u svojoj skupštini donosila deklaraciju o položaju Srba u Republici Hrvatskoj. Dakle, mi radimo nešto što nama ne bi bilo drago da nam drugi rade. Bosni i Hercegovini treba pomoći, ali se to ne čini deklaracijama i prepucavanjima kojima se stvari samo zaoštravaju, a ne rješavaju – komentira bivši predsjednik koji nije sasvim siguran hoće li EU Hrvatskoj zamjeriti što vodi takvu politiku prema BiH, eventualno joj dati packu ili će je pak podržati.
 
“Ne znam niti jednu europsku instituciju koja će dati podršku takvoj hrvatskoj politici. Tek ćemo vidjeti kako će ona biti prihvaćena u Bruxellesu. Najlošije bi bilo da se to sve zanemari jer u tom slučaju nije napravljeno ništa. Ali to je tako u politici – ako te netko kritizira, barem znaš zbog čega, ali ako te zanemari, onda nisi ništa napravio”, zaključuje Mesić, koji ne vidi poantu Deklaracije o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini.
 
“Tom se deklaracijom rješavaju problemi onih koji zapravo nemaju problema, a to su dijelovi BiH gdje su Hrvati većinsko stanovništvo, ali se ne govori o položaju Hrvata u Posavini, srednjoj Bosni, u Sarajevu ili u nekim drugim dijelovima BiH. Sve se svodi na to je li Čović izabran ili nije. Na zadnjim izborima su Hrvati u BiH masovno apstinirali, što znači da ne žele Čovića koji je do sada po istom izbornom zakonu dvaput bio izabran. Ovako ispada da je bošnjački korpus više opredijeljen za građansko društvo jer ako su Bošnjaci glasali za Komšića kao kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva, znači da im nije smetala njegova nacionalnost. To pokazuje tendenciju otvaranja prema građanskom društvu u bošnjačkom korpusu, dok se u Republici Srpskoj kao ni u zapadnoj Hercegovini, gdje su Hrvati u većini, tako nešto ne može očekivati”, govori nam Mesić koji smatra da je dio Bošnjaka u Željku Komšiću očigledno prepoznao čovjeka koji će pridonijeti opstanku BiH.
 
“Postoje i političke snage u BiH koje se bore za hrvatski entitet. Što bi tada bilo s Hrvatima u srednjoj Bosni, Posavini, Sarajevu…? Zašto nitko iz hrvatske politike ne postavlja pitanje što je s Hrvatima kojih u Posavini gotovo više nema i koji su tamo sve izgubili. Niti riječi o pitanju njihova povratka nego Milorad Dodik s Čovićem pleše tango argentino”, ističe Stjepan Mesić
.

21.12.2018.

KEMAL KURSPAHIĆ: DVIJE KLIMAVE STOLICE

Kemal Kurspahić: Dvije klimave stolice

Događanja u Vašingtonu ove nedjelje, pa i kasnim satima u četvrtak uveče dok nastaje ovonedjeljna kolumna, nude svim skepticima i protivnicima američke “vodeće uloge u svjetskim poslovima” iz sata u sat nove povode za dokazivanje koliko su u pravu: aktuelni američki predsjednik je zaprijetio da će koliko sutra obustaviti funkcionisanje – i plaćanje – federalnih institucija i njihovog osoblja ako u Kongresu ne bude usvojen budžet koji će osigurati i pet milijardi dolara za podizanje zida na granici s Meksikom za koji je u predsjedničkoj kampanji tvrdio kako će ga platiti Meksiko; bez bilo kakve konsultacije sa saradnicima najodgovornijom za nacionalnu bezbjednost objavio je odluku o američkom povlačenju iz Sirije – uz nagovještaje odluke o povlačenju i iz Afganistana – nakon čega je uslijedila ostavka ministra odbrane koji u pismu predsjedniku kaže kako on ima pravo na ministra odbrane čiji će pogledi biti u skladu s predsjednikovim; trgovinski ratovi za koje je tvrdio da se lako dobijaju izazvali su nestabilnost na berzama i strepnje od nove ekonomske krize…

Ukratko – sve dramatičniji simptomi “propasti svijeta” kakav znamo i povlačenja Sjedinjenih Država sa pozicije neupitnog lidera u međunarodnim odnosima.

Ali, čak i u takvoj nedjelji nagomilavanja oblaka nad Vašingtonom, uključujući i neizvjesnost u vezi s ishodom istrage o potencijalno kriminalnim radnjama i samog predsjednika – u kojoj su već osuđeni ili optuženi i neki od njegovih najbližih saradnika – Vašington je sa nekoliko poteza na Balkanu pokazao koliko su bila katastrofalno pogrešna očekivanja među protivnicima američkog i promotorima ruskog uticaja u regionu kako slijedi ili zaokret u američkoj politici u kojoj će s približavanjem Moskvi jačati i “novo razumijevanje” za Putinove interese i vazale na Zapadnom Balkanu ili američko potpuno prepuštanje tog regiona bilo ruskom ili evropskom uticaju.

Dva ovonedjeljna događaja pokazala su, međutim, da takva očekivanja nemaju veće analitičke ili intelektualne domete od narodne rugalice “šta je babi milo” (to joj se i snilo).

Prvi je događaj bila posjeta Bosni i Hercegovini Džona Salivana (John Sullivan), zamjenika američkog državnog sekretara. On je nakon susreta s članovima državnog Predsjedništva u nekoliko kategoričnih poruka potvrdio kontinuitet američke podrške Bosni i Hercegovini:

– Nema ni secesije, ni trećeg entiteta.

– Neupitna je američka podrška teritorijalnom integritetu i suverenitetu bosanske države.

– Sjedinjene Države će snažno podržavati integraciju Bosne i Hercegovine u NATO i Evropsku uniju.

– Zajedno s evropskim partnerima suprotstaviće se miješanju „bilo kojih sila“ koje bi se suprotstavile tim integracijama.

Sa Dodikom se sastao – zajedno sa ostala dva člana Predsjedništva – u skladu s njegovim statusom predsjedavajućeg ali američke sankcije protiv njega – uvedene zbog nepoštovanja odluka Ustavnog suda, kršenja vladavine prava i ugrožavanja dejtonskog sporazuma – ostaju na snazi.

Ako vam se retorika zamjenika američkog državnog sekretara, teritorijalni integritet i suverenitet-euroatlantske integracije-sankcije, čini “već odavno poznatom” – pa na neki način i dosadnom – to samo znači da je Salivanova misija u Bosni i Hercegovini ispunjena: ona je trebalo da svima koji su čvrstu američku podršku Bosni i Hercegovini tumačili kao “politiku ostataka bivše administracije” i najavljivali “novo razumijevanje” u Vašingtonu pokaže kako profesionalna diplomatija počiva na istorijskom iskustvu i dokumentima i ne mijenja se – i ne smjenjuje diplomate kako se to ovih dana čini u Sarajevu – po pustoj želji “i legitimno-i nelegitimno” izabranih predstavnika konstitutivnih naroda.

U američko-bosanskohercegovačkom slučaju Milorad Dodik je kritiku i sankcije kojima je bio izložen predstavljao kao “osvetu odlazeće administracije” i najavljivao “bolje razumijevanje” s dolazećom.

Na svakom koraku od tada pokazivalo se da su ta očekivanja bila neosnovana: novi ambasador je u saslušanju pred senatskim komitetom najavio kontinuitet američkog angažovanja u Bosni i Hercegovini; bivši pomoćnik zamjenika državnog sekretara za region je sa istekom mandata otišao s te dužnosti ali novi pokazuje isto razumijevanje bosanskohercegovačkih realnosti a sada dolazi i novi zamjenik državnog sekretara s do sada možda i najsnažnijim porukama američke podrške euroatlantskim perspektivama bosanske države,

Drugi događaj koji je potvrdio kontinuitet američkog angažovanja u regionu bilo je pismo američkog predsjednika predsjednicima Srbije i Kosova kojim nudi podršku normalizaciji odnosa te dvije države i najavljuje spremnost da njihov sporazum zajedno s njima proslavi u Bijeloj kući u Vašingtonu.

Politike na Balkanu koje počivaju na očekivanjima da bi u zaokupljenosti drugim domaćim i međunarodnim izazovima Sjedinjene Države mogle dići ruke od tog regiona nakon više od četvrt stoljeća zatvaranja očiju pred realnostima promijenjenog svijeta neće dugoročno moći da računaju na komfor “sjedenja na dvije stolice”.

Kemal Kurspahić (RSE)

21.12.2018.

SCHWARZ-SCHILLING: "HRVATSKA NACIONALISTIČKA POLITIKA JAKO PODSJEĆA NA ONU S POČETKA 90-IH GODINA KADA JE ZAPOČEO RAT"!

SCHWARZ-SCHILLING NIKAD OŠTRIJI: "Hrvatska nacionalistička politika jako podsjeća na onu s početka 90-ih godina kada je započeo rat"!

Očekujem da će nakon pisma nas trojice bivših visokih predstavnika Federica Mogherini donijeti izvještaj s jasnom porukom da Hrvatska nužno mora prestati provoditi nacionalističku politiku kojoj je cilj uspostava trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini. Takva politika nas dovodi u veoma opasnu situaciju koja jako podsjeća na onu s početka 90-ih godina kada je započeo rat nakon sporazuma između Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića po kojem su trebale biti stvorene velika Srbija i velika Hrvatska. Daytonski sporazum je jasno odredio da u Bosni i Hercegovini imamo dva entiteta, Federaciju BiH i Republiku Srpsku. Svaki pokušaj da se to promijeni predstavlja rušenje sporazuma koji je u Daytonu potpisala i Hrvatska te ga se stoga mora i pridržavati – upozorava u razgovoru za Globus Christian Schwarz-Schilling, bivši visoki predstavnik za BiH.


SCHWARZ-SCHILLING NIKAD OŠTRIJI: 'Hrvatska nacionalistička politika jako podsjeća na onu s početka 90-ih godina kada je započeo rat'!






.................

Globus piše kako je Schwarz-Schilling zajedno s Paddyjem Ashdownom i Carlom Bildtom, koji su također obnašali tu funkciju, prošle sedmice uputio pismo visokoj predstavnici EU za vanjske i sigurnosne poslove Federici Mogherini i ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU u kojem su ustvrdili da je izbor Željka Komšića legitiman jer ni Ustav ni Izborni zakon BiH ne kažu da članove Predsjedništva moraju izabrati njihove vlastite etničke grupe.

Globus piše da su to pismo proteklih dana komentirali premijer Andrej Plenković i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, "glatko odbacivši optužbe o miješanju Hrvatske u unutarnje stvari BiH". 

Hrvatski magazin navodi da politički odnosi između Zagreba i Sarajeva odavno nisu bili napetiji, te da bošnjačka javnost sve više upire prstom u hrvatskog premijera Plenkovića i predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović kao glavne krivce za političku krizu koja se u BiH svakim danom samo produbljuje. Hrvatski vrh, čije mišljenje podržava većina Hrvata u BiH, ne miri se s činjenicom da je za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabran Željko Komšić glasovima koje je većinom dobio od Bošnjaka, a ne od Hrvata. 

Na pitanje vidi li ikakav problem u tome da su za hrvatskog predstavnika u tročlanom Predsjedništvu glasali pretežno Bošnjaci, Schwarz-Schilling odgovara kako su Željka Komšića izabrali građani BiH te je on predsjednik svih građana BiH, a ne samo Hrvata.

“Komšić je Hrvat, a ne pripadnik neke druge nacije. Isto kao što je i Dragan Čović Hrvat. Na izborima su birači odlučili da ne žele Čovića nego Komšića. Kao što su na prošlim izborima izabrali Čovića. To je legalna i legitimna odluka naroda. Kada je Čović bio izabran za člana Predsjedništva, onda nije imao ništa protiv takvog izbornog zakona nego ga je prihvaćao, a sada, kada on nije izabran, protivi se tom istom zakonu. Sve se ovo događa samo zato što Čović nije izabran. U pitanju, dakle, nije položaj hrvatskog naroda u BiH nego samo jednog jedinog čovjeka. Federacija BiH je jedan entitet u kojem se ne može gledati koji je narod većina, a koji manjina. To je vrlo jasno i o tome uopće ne treba raspravljati. Stoga Europska unija mora inzistirati na provođenju zakona i primjeni Daytonskog sporazuma”, pojašnjava Globusu Schwarz-Schilling, dodajući da se, ako se Izborni zakon mijenja, o tome moraju prethodno svi usuglasiti. Upravo takav stav, smatra, mora zauzeti i Federica Mogherini.

Dragan Covic, President of the Croatian Democratic Union (HDZ), attends a news conference in Mostar, Bosnia and Herzegovina October 7, 2018. REUTERS/Denis Kapetanovic 

Na pitanje kako komentira reakcije hrvatskog premijera i ministrice vanjskih poslova da pismu trojice bivših visokih predstavnika ne treba pridavati veliku važnost,  Christian Schwarz-Schillingje rekao da nije pročitao te reakcije.

“Ne znam šta su oni rekli. Ovo je pitanje istine i zakonitosti. Te dvije stvari se ne mogu dovoditi u pitanje. Ponavljam – istina i legalnost. Nadam se da će među vodstvom Republike Hrvatske prevladati razum, a ne nacionalizam”, zaključuje iskusni njemački političar koji vjeruje da neće doći do daljnjeg zaoštravanja situacije u BiH i da ne treba strahovati da bi mogao izbiti novi ratni sukob.

“Narodi u Bosni i Hercegovini jako dobro znaju što je rat i ne žele ratovati. Problem je u nekim političarima. I u Hrvatskoj ima političara koji razumiju situaciju i koji dijele moje stavove o situaciji u BiH, a među njima je i bivši predsjednik Stjepan Mesić. Svatko tko potiče nacionalizam u BiH trebao bi biti svjestan toga što radi, primjerice, kada govori da su Hrvati u BiH diskriminirani. Kako su to Hrvati diskriminirani? Onaj tko to govori, prvo to mora dokazati. To je najobičnija laž. Ne samo da nisu diskriminirani, nego su Hrvati u BiH u boljoj poziciji od Bošnjaka jer imaju hrvatsko državljanstvo”, govori nam 88-godišnji Schwarz-Schilling i ističe kako su s hrvatskim dokumentima Hrvati iz BiH građani EU.

Hrvatska, prema njegovu mišljenju, trenutno koristi svoje članstvo u EU za provođenje svoje nacionalističke politike u susjednoj državi.

“Moramo zaustaviti diplomatsku ofanzivu Hrvatske jer ne govore istinu. Miješaju Izborni zakon s pitanjem izbora članova Predsjedništva, a to je ogromna laž s kojom u Bosni i Hercegovini kreiraju propagandu protiv gospodina Komšića. To niko u javnosti ne razjašnjava i zbog toga smo se mi, bivši visoki predstavnici, ujedinili rekavši - moramo pojasniti situaciju kako bi ona bila jasna Evropskoj uniji, političarima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. Moramo se pobrinuti da se istina čuje, posebno tokom sastanka Vijeća za vanjske poslove EU u decembru”, ustvrdio je Christian Schwarz-Schilling kojeg je Vijeće za implementaciju mira s prvim danom 2006. imenovalo visokim predstavnikom za BiH, a tu je dužnost obnašao do 2007. godine. Njegov je mandat obilježio neuspjeli pokušaj ustavne reforme, zvan Aprilski paket. Od 1982. do 1992. Schwarz-Schilling bio je njemački ministar pošte i komunikacija u vladama Helmuta Kohla.

Globus piše kako je s obzirom na svoju dob i danas je veoma aktivan i da je prošle sedmice doputovao u Sarajevo gdje se sastao s članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem. Iz Komšićeva je ureda priopćeno da je zahvalio Christianu Schwarz-Schillingu na pismu upućenom Federici Mogherini te da su obojica iskazala uvjerenje da je stabilnost Bosne i Hercegovine te primjena europskih standarda interes ne samo BiH nego i država zapadnog Balkana i Europske unije.

U svom pismu su Schwarz-Schilling, Ashdown i Bildt naglasili da se odluka Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić” odnosi na Dom naroda Federacije BiH, a ne na izbor članova Predsjedništva.

“Pogrešno tumačenje slučaja ‘Ljubić’ koristi se kao argument protiv legitimno izabranog hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića. Predstavnici HDZ-a iz Hrvatske zajedno s liderom HDZ-a BiH, Draganom Čovićem, tvrde kako je izbor Komšića bio nelegitiman i neustavan. Ali, ni Ustav BiH niti Izborni zakon BiH ne kažu da članove Predsjedništva moraju izabrati njihove nacionalne skupine”, objasnili su bivši predstavnici međunarodne zajednice u BiH i podsjetili kako je Dragan Čović dva puta bio izabran u državno Predsjedništvo pod trenutnim izbornim pravilima 2002. i 2014. Također su poručili kako svaka izborna reforma treba BiH napraviti funkcionalnijom, a ne činiti daljnje podjele po etničkim principima. Formiranje vlasti je, naglašavaju u pismu, prioritet broj jedan, granice BiH su nepovredive i Hrvatska se ne bi trebala miješati u unutarnja pitanja u BiH.

“Također pozivamo Europsku komisiju da obznani mišljenje o aplikaciji BiH za članstvo što prije. Mišljenje Komisije bi trebalo naglasiti važnost prava svih građana te potaknuti bosanskohercegovačke političare da rade na poboljšanju ovih prava kako bi se unaprijedio i sam proces pristupanja EU”, stoji u pismu.

Komentirajući potez trojice bivših visokih predstavnika, Plenković je rekao da Hrvatska, dok je on premijer, neće odustati od ove teme kao ni od zaštite interesa hrvatskog naroda u BiH. Dodao je da nitko od Hrvatske bolje ne poznaje BiH niti joj je veći prijatelj i saveznik te joj nije više konkretno pomogao da podnese zahtjev za članstvo u EU. Kao potpisnica Daytonskog i Pariškog mirovnog sporazuma Hrvatska, ustvrdio je, ima i ustavnu obavezu brinuti o svim Hrvatima izvan zemlje, ima obavezu artikulirati interese i stav da Hrvati, kao konstitutivni narod, moraju biti i faktično ravnopravni u BiH. Smatra da izigravanje “duha i jezika” Daytonskog i Pariškog mirovnog sporazuma nije dobro za demokraciju u BiH.

Nikad u Daytonu niko nije mislio da će se takvim odredbama u praksi događati da Bošnjaci, kojih ima tri puta više od Hrvata, biraju oba člana Predsjedništva. To nema smisla – poručio je Plenković koji je prošli tjedan i u Bruxellesu uoči sastanka Europskog vijeća otkrio kako je nedavno razgovarao s akterima zaključivanja Daytonskog mirovnog sporazuma te da tada nikome nije bilo ni u primisli da jedan narod drugome bira predstavnika u Predsjedništvu. Rekao je da EU mora pomoći strankama i institucijama u  Bosni i Hercegovini kako bi se pristupilo provedbi presude Ustavnog suda i promjeni Izbornog zakona i tako osigurala ravnopravnost konstitutivnih naroda.

“To nije ništa osobno, nema veze s gospodinom Komšićem ni s bilo čime. Naš je stav principijelan, smatramo da za zdravo funkcioniranje Bosne i Hercegovine, institucija za ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda, osobito najmalobrojnijeg hrvatskog, nije dobro da imamo takvu situaciju. Ako su vam Hrvati većinski nezadovoljni s takvim scenarijem, onda to nije dobro”, rekao je Plenković.

Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić ustvrdila je kako pismo trojice visokih predstavnika nije imalo učinak kakav se htjelo postići. U Hrvatskom saboru, koji je ovih dana usvojio Deklaraciju o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, ministrica je među ostalim najavila daljnju potporu Hrvatske toj državi na njezinom europskom putu. Obveza posebne skrbi Republike Hrvatske za hrvatski narod u BiH, prema njezinim riječima, proizlazi iz niza nacionalnih akata i međunarodnih ugovora i rezolucija, a nakon ulaska Hrvatske u EU i NATO, ta briga dobila je i dodatnu dimenziju. Iskazala je punu podrška suverenitetu, integritetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH kao države sastavljene od dva entiteta i tri konstitutivna naroda i ostalih građana.

Zagreb, 020718.Slavonska avenija 6.Povodom pete godisnjice od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore odrzava se konferencija Pet godina clanstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji.Na fotografiji: Marija Pejcinovic Buric.Foto: Darko Tomas / CROPIX 

Nije trebalo dugo čekati ni reakciju Federice Mogherini koja se nije izravno referirala na pismo trojice političara nego je rekla da EU mora potaknuti političke lidere u BiH da preuzmu odgovornost i formiraju vlade koje će provesti reformsku agendu. Ustvrdila je i kako je u protekle četiri godine BiH postigla neke neočekivane pozitivne korake, ali i istaknula da su nakon listopadskih izbora evidentne poteškoće.

“BiH je specifično organizirana, ali sam uvjerena da lideri i narod u BiH mogu krenuti naprijed na jedinstven način. To je naša želja”, dodala je Federica Mogherini koja smatra da pitanje izbora u BiH treba biti tema razgovora jer je potrebno pronaći balans između potrebe za pomirenjem i standarda Europske unije. Izrazila je stav da je zajednički cilj da sve balkanske države uđu u EU.

Oglasio se i Željko Komšić, kazavši kako se mora odmah prestati s politikom izazivanja svađa i podjela naroda u BiH koja ne prijeti toliko Hrvatima na području Hercegovine koliko može imati katastrofalne posljedice po njihove sunarodnjake u središnjoj Bosni.

“Što ćemo ako nam se dogodi da se isele Hrvati iz središnje Bosne i to ne onako kako su izašli iz Banjolučke biskupije nego sada dobrovoljno”, upitao se Komšić za javnu televiziju BHT, ocijenivši da bi to bila “katastrofa za narod i za Katoličku crkvu”.

Aktualnu situaciju u Bosni i Hercegovini i napetosti u odnosima te države s Hrvatskom za Globus je prokomentirao i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić na čije stavove izrečene nakon nedavnih izbora u BiH hrvatska Vlada ne gleda blagonaklono. On tvrdi da nema izravne veze s odlukom trojice bivših visokih predstavnika da pošalju pismo Federici Mogherini, ali ne krije da je u zadnje vrijeme bio u kontaktu sa svom trojicom, kao i s Wolfgangom Petritschem koji je također svojedobno bio na toj funkciji. Prilikom svih tih razgovora BiH je, otkriva nam, nezaobilazna tema.

“Ako iko poznaje situaciju u Bosni i Hercegovini, to su bivši predstavnici međunarodne zajednice. To su ljudi koji su bili involvirani u razne poslove u BiH te znaju njezine probleme i put kako bi se oni trebali rješavati. Kada sam god razgovarao s nekime od njih, vidio sam da su svi na istom tragu na kojem sam i ja pa sam im stoga javno dao podršku. Podržavam stavove koje su iskazali u pismu za koje sam saznao iz medija”, kaže Mesić koji je uvjeren da hrvatski državni vrh griješi ako misli da će politikom kakvu sada vodi pridonijeti rješavanju problema u susjednoj državi.

Mislim da to nije put kojim se pomaže BiH. Siguran sam da bi cijela Hrvatska bila na nogama kada bi recimo Srbija u svojoj skupštini donosila deklaraciju o položaju Srba u Republici Hrvatskoj. Dakle, mi radimo nešto što nama ne bi bilo drago da nam drugi rade. Bosni i Hercegovini treba pomoći, ali se to ne čini deklaracijama i prepucavanjima kojima se stvari samo zaoštravaju, a ne rješavaju – komentira bivši predsjednik koji nije sasvim siguran hoće li EU Hrvatskoj zamjeriti što vodi takvu politiku prema BiH, eventualno joj dati packu ili će je pak podržati.

“Ne znam niti jednu evropsku instituciju koja će dati podršku takvoj hrvatskoj politici. Tek ćemo vidjeti kako će ona biti prihvaćena u Bruxellesu. Najlošije bi bilo da se to sve zanemari jer u tom slučaju nije napravljeno ništa. Ali to je tako u politici – ako te netko kritizira, barem znaš zbog čega, ali ako te zanemari, onda nisi ništa napravio”, zaključuje Mesić, koji ne vidi poantu Deklaracije o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini.

“Tom se deklaracijom rješavaju problemi onih koji zapravo nemaju problema, a to su dijelovi BiH gdje su Hrvati većinsko stanovništvo, ali se ne govori o položaju Hrvata u Posavini, srednjoj Bosni, u Sarajevu ili u nekim drugim dijelovima BiH. Sve se svodi na to je li Čović izabran ili nije. Na zadnjim izborima su Hrvati u BiH masovno apstinirali, što znači da ne žele Čovića koji je do sada po istom izbornom zakonu dvaput bio izabran. Ovako ispada da je bošnjački korpus više opredijeljen za građansko društvo jer ako su Bošnjaci glasali za Komšića kao kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva, znači da im nije smetala njegova nacionalnost. To pokazuje tendenciju otvaranja prema građanskom društvu u bošnjačkom korpusu, dok se u Republici Srpskoj kao ni u zapadnoj Hercegovini, gdje su Hrvati u većini, tako nešto ne može očekivati”, govori nam Mesić koji smatra da je dio Bošnjaka u Željku Komšiću očigledno prepoznao čovjeka koji će prido

21.12.2018.

NJEMAČKI MEDIJI O POLITIČKOM ODNOSU HRVATSKE I BiH

NJEMAČKI MEDIJI O POLITIČKOM ODNOSU HRVATSKE I BiH NAKON USVAJANJA DEKLARACIJE: Sarajevo uzvraća kontramjerama Zagrebu

Odnosi Bosne i Hercegovine i Hrvatske na klimavim su nogama, ocjenjuje "Deutsche Welle", nakon što je hrvatski Sabor usvojio Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH, a Sarajevo prijeti da će usvojiti rezoluciju o konstitutivnosti Srba i Bošnjaka u Hrvatskoj


NJEMAČKI MEDIJI O POLITIČKOM ODNOSU HRVATSKE I BiH NAKON USVAJANJA DEKLARACIJE: Sarajevo uzvraća kontramjerama Zagrebu













.....................

U Sarajevu je hrvatska Deklaracija protumačena kao "grubo miješanje" u unutrašnja pitanja BiH, nakon čega bi u Parlamentu BiH mogla da bude usvojena rezolucija kojom se vlasti u Zagrebu pozivaju da razmotre "uvođenje koncepta konstitutivnosti Srba i Bošnjaka kroz Ustav RH", ukazuje njemačka medijska kuća.

Predlagači Rezolucije pozivaju se na zvaničnike Hrvatske koji insistiraju na modelu konstitutivnosti "kao jedinom koji osiguraju prava kolektiviteta i izbor legitimnih predstavnika".

Rezolucijom se predlaže i uvođenje višečlanog Predsjedništva umjesto institucije predsjednika Republike Hrvatske, u koje bi bili birani i legitimni predstavnici Srba i Bošnjaka.

Ta preporuka smatra se utemeljenom u smislu zaštite egzistencijalnih prava te populacije "imajući u vidu njenu ugroženost koja se ogleda u činjenici da su Srbi i Bošnjaci 1991. godine činili preko 13 odsto ukupnog stanovništva Hrvatske, a danas je taj procenat sveden na tek nešto više od pet procenata", navodi se u tekstu Prijedloga rezolucije.

Poslanik u Parlamentu BiH, član Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Saša Magazinović u intervjuu za BH radio 1 naglašava da je Rezolucija poruka da institucije BiH "neće preći preko uplitanja Hrvatske u kreiranje političkih odnosa i sistema unutar BiH“.

On kaže da Hrvatska svojim postupcima potvrđuje da ne gradi dobre odnose sa BiH, prenosi DW.

"Da je Hrvatskoj stalo do dobrosusjedskih odnosa sa BiH, ne bi joj palo na pamet da gradi odlagalište nuklearnog otpada na granici sa BiH. Da su odnosi BiH i Hrvatske dobri, Hrvatska bi pravično obeštetila opštine Livanjskog kantona za korišćenje Buškog jezera. Da imamo dobre odnose, imali bi i utvrđene granice", kaže Magazinović.

Pošto se Hrvatska prema BiH ponaša "tutorski", Parlament BiH će poslati jasnu poruku da je BiH suverena država, kaže Magazinović, ukazujući da je BiH i članica UN kojoj, kako tvrdi, "niko neće krojiti političku stvarnost, osim njenih institucija".

Podršku za usvajanje Rezolucije očekuje "od svih poslanika kojima je BiH draža od Hrvatske“.

Istovremeno, politički analitičar iz Sarajeva Adnan Huskić smatra da Parlament BiH nema osnova da traži od Hrvatske da

uvodi koncept konstitutivnosti Srba i Bošnjaka kroz Ustav.

"Taj zahtjev bi imao osnova da je to Hrvatska iz 1991. godine, i onda bi se eventualno moglo govoriti o konstitutivnom statusu Srba", kaže Huskić.

On, međutim, podsjeća da danas u Hrvatskoj "gotovo da nema Srba", i da je Rezolucija kojom bi se tražilo uvođenje koncepta konstitutivnosti Srba i Bošnjaka u toj zemlji "pokušaj da se Hrvatskoj uputi politička poruka, međutim, nije izabran ni pravi način, ni vrijeme da se problematizuje to pitanje".

"Nije dobar ni pokušaj HDZ Hrvatske da instrumentalizuje evropske institucije. Nama treba konstruktivna uloga Hrvatske koju, nažalost, u ovom trenutku nemamo. Rezolucija nije dobro rješenje i potrebno je raditi na smanjenju tenzija između dvije zemlje", kaže Huskić, kritikujući i Deklaraciju Sabora Hrvatske.

Komentarišući Rezoluciju i Deklaraciju, mostarski novinar Emil Karamatić, prenosi DW, upozorava da "političari koji ne znaju da ponude stabilan prostor za investitore, čine sve da prostor ponude proizvođačima oružja".

"Republika Hrvatska nema političare sposobne za stvaranje pozitivnog okruženja, ali zato ima destruktivce, baš kao i BiH", kaže Karamatić, napominjući da je jedina svrha takvih loših odluka "stvaranje srećnih političara u nesrećnom okruženju".

Prema njegovim riječima, kako god čitali Deklaraciju i Rezoluciju, njihova suština je narušavanje dobrosusjedskih odnosa, jer političari iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine žive u ubjeđenju da se na izgradnji dobrih odnosa ne ostaje na vlasti.

Karamatić ističe da građani dvije zemlje neće imati nikakve koristi od takvih političkih igara i da će Hrvatska na destrukcije koje proizvodi "lošim političkim odlukama" od BiH uvijek dobijati iste odgovore.

"Na kraju će svi biti gubitnici, a vrijeme uzalud potrošeno", zaključuje sagovornik DW.

21.12.2018.

SCHWARZ SCHILLING: HRVATI U BiH U BOLJEM POLOŽAJU OD BOŠNJAKA

Schwarz-Schilling: Hrvati u BiH u boljem položaju od Bošnjaka

Moramo zaustaviti diplomatsku ofanzivu Hrvatske jer ne govore istinu, tvrdi bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.
Hrvatska, prema mišljenju Schwarz-Schillinga, trenutno koristi svoje članstvo u EU za provođenje svoje nacionalističke politike u susjednoj državiAl Jazeera

Bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schwarz-Schilling izjavio je kako Hrvati uopće nisu diskriminisani u BiH, već da su čak i u boljem položaju od Bošnjaka.

"Narodi u Bosni i Hercegovini vrlo dobro znaju šta je rat i ne žele ratovati. Problem je u nekim političarima. I u Hrvatskoj ima političara koji razumiju situaciju i koji dijele moje stavove o situaciji u BiH, a među njima je i bivši predsjednik Stjepan Mesić. Svako ko potiče nacionalizam u BiH trebao bi biti svjestan toga šta radi, primjerice, kada govori da su Hrvati u BiH diskriminirani. Kako su to Hrvati diskriminirani? Onaj ko to govori, prvo to mora dokazati. To je najobičnija laž. Ne samo da nisu diskriminirani, nego su Hrvati u BiH u boljoj poziciji od Bošnjaka, jer imaju hrvatsko državljanstvo", kazao je Schwarz-Schilling u intervjuu za Globus.

'Nije u pitanju položaj hrvatskog naroda'

On je zajedno s Paddyjem Ashdownom i Carlom Bildtom, koji su također obnašali funkciju visokog predstavnika, prošle sedmice uputio pismo visokoj predstavnici Evropske unije za vanjske i sigurnosne poslove Federici Mogherini i ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU-a, u kojem su utvrdili da je izbor Željka Komšića legitiman, jer ni Ustav BiH ni Izborni zakon BiH ne kažu da članove Predsjedništva moraju izabrati njihove vlastite etničke skupine.

"Komšić je Hrvat, a ne pripadnik neke druge nacije. Isto kao što je i Dragan Čović Hrvat. Na izborima su birači odlučili da ne žele Čovića, nego Komšića. Kao što su na prošlim izborima izabrali Čovića. To je legalna i legitimna odluka naroda. Kada je Čović bio izabran za člana Predsjedništva BiH, onda nije imao ništa protiv takvog izbornog zakona, nego ga je prihvatao, a sada kada on nije izabran protivi se tom istom zakonu. Sve se ovo događa samo zato što Čović nije izabran“, kazao je Schwar-Schilling.

U pitanju, tvrdi on, nije položaj hrvatskog naroda u BiH, nego samo jednog jedinog čovjeka.

“Federacija BiH je jedan entitet u kojem se ne može gledati koji je narod većina, a koji manjina. To je vrlo jasno i o tome uopće ne treba raspravljati. Stoga Evropska unija mora insistirati na provođenju zakona i primjeni Dejtonskog sporazuma", istakao je on.

Hrvatska, prema njegovom mišljenju, trenutno koristi svoje članstvo u EU za provođenje svoje nacionalističke politike u susjednoj državi.

"Moramo zaustaviti diplomatsku ofanzivu Hrvatske jer ne govore istinu. Miješaju Izborni zakon s pitanjem izbora članova Predsjedništva BiH, a to je ogromna laž kojom u Bosni i Hercegovini kreiraju propagandu protiv gospodina Komšića. To niko u javnosti ne razjašnjava i zbog toga smo se mi, bivši visoki predstavnici, ujedinili rekavši - moramo pojasniti situaciju kako bi ona bila jasna Evropskoj uniji, političarima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. Moramo se pobrinuti da se istina čuje, posebno tokom sastanka Vijeća za vanjske poslove EU-a u decembru”, istakao je Schwarz-Schilling.

Izvor: Agencije










21.12.2018.

U "SLUŽBENOM LISTU" OBJAVLJENO UPUSTVO O RASPODJELI MANDATA U DOMU NARODA FBiH

U "Službenom listu" objavljeno uputstvo o raspodjeli mandata u Domu naroda FBiH

U

Odluka Centralne izborne komisije (CIK) BiH o načinu raspodjele mandata u Domu naroda Parlamenta BiH objavljena je u današnjem broju "Službenog lista BiH".

Ova odluka stupit će na snagu dan nakon objave, odnosno sutra. Kako je ranije izjavio Branko Petrić, predsjednik CIK-a, stupanjem na snagu ovog akta stvorit će se uvjeti da kantonalne skupštine u FBiH izaberu delegate za Dom naroda Parlamenta FBiH.
 
U uputstvu je objavljeno da "u roku od sedam dana od stupanja na snagu ovog uputstva, zakonodavna tijela svih kantona su dužna da izvrše izbor delegata iz člana 21.a Uputstva i dostave rezultate glasanja Centralnoj izbornoj komisiji BiH".
 
Podsjećamo, Komisija je donijela uputstvo prema kojem će se raspodjela mandata vršiti prema popisu iz 2013. godine i izazvala je brojne burne reakcije u BiH. Već je najavljeno da će, nakon objave ove odluke, biti podnesene apelacije za ocjenu ustavnosti tog akta pred Ustavnim sudom BiH. 
 
Iz nekih političkih stranaka najavili su da neće učestvovati u raspodjeli mandata prema popisu iz 2013. godine, jer Ustav FBiH propisuje da se sva demografska izračunavanja vrše prema popisu iz 1991. godine, sve dok u BiH ne bude okončan proces povratka.

Faksimil objave iz Službenog lista
 

Inače, odluka CIK-a znači da će iz 10 kantona u FBiH biti biran po najmanje jedan delegat u Dom naroda FBiH iz reda Bošnjaka, Srba i Hrvata, ukoliko su oni izabrani u kantonalne skupštine.
 
Ostali broj delegata do popune Doma, koji broji ukupno 58 delegata, bit će biran prema podacima o broju stanovnika iz popisa 2013.
 
Prema odluci CIK-a, delegati će biti birani na sljedeći način:
 
- Kanton Sarajevo - daje devet delegata, od kojih tri Bošnjaka, tri Srbina, dva iz reda ostalih i jedan Hrvat
 
- Tuzlanski kanton – daje osam delegata (tri Bošnjaka, jedan Hrvat, dva Srbina i dva ostala).
 
- Zeničko-dobojski kanton daje šest delegata, i to tri Bošnjaka, te po jednog Hrvata, Srbina i iz reda ostalih
 
- Unsko-sanski kanton daje šest delegata, od kojih po dva Bošnjaka i Srbina, jednog Hrvata i jednog iz reda ostalih
 
- Srednjobosanski kanton daje šest delegata, od kojih su tri Hrvata te po jedan Bošnjak, Srbin i ostali
 
- Hercegovačko-neretvanski kanton daje šest delegata, od kojih su tri Hrvata, dva Srbina i jedan Bošnjak
 
- Livanjski kanton izabrat će šest delegata, i to tri Srbina, dva Hrvata i jednog Bošnjaka
 
- Zapadnohercegovački kanton birat će pet delegata, i to tri Hrvata i po jednog Srbina i Bošnjaka
 
- Posavski kanton daje tri delegata, i to po jednog Bošnjaka, Hrvata i Srbina
 
- Bosansko-podrinjski kanton Goražde daje tri delegata, i to po jednog Bošnjaka, Hrvata i Srbina.

 

(Vijesti.ba / Avaz)

21.12.2018.

TURISTIČKA AGENCIJA IZ HRVATSKE MOSTARSKE DžAMIJE ZAMIJENILA CRKVAMA

Turistička agencija iz Hrvatske mostarske džamije zamijenila crkvama

 Turistička agencija iz Hrvatske mostarske džamije zamijenila crkvama
Turistička agencija Adriatic-travel sa sjedištem u Splitu, u svojoj ponudi turistima pruža mogućnost posjete hercegovačkim gradovima Mostaru i Međugorju.

Međutim, na promotivnoj fotografiji koja prikazuje Mostar prekriven snijegom, fotomontažom su uklonjene dvije džamije, a križ se našao na pogrešnom mjestu.

- Ovako Adriatic-travel predstavlja Mostar.  Za one koji imalo poznaju Mostar znaju kolika je ovo prevara! Sem što su na Forticu stavili križ, na mjesto Tabačica džamije zvonik, a umjesto Neziragine džamije drugi zvonik, i nepismeni su!!! - napisao je Sanel Kajan, novinar iz ovog grada.
 
Ovim bezočnim činom kompanija je pokazala nepoštovanje ne samo prema kulturnom naslijeđu jednog grada, nego i prema očekivanjima vlastitih klijenata koji se mogu osjetiti prevarenim kada dođu u grad u kojem dominira orijentalno naslijeđe.
 
O kakvoj prevari se radi, uvjerite se i sami uporednom fotografijom danas snimljenoj u ovom gradu.

mostar-osl

 

(Vijesti.ba / Oslobođenje)






21.12.2018.

DAN KADA JE IZDAHNULA SEKULARNA HRVATSKA

21.12.2018.

DAN MRMOTA

Dan mrmota



Dan mrmota
.................

U Srbiji ni abeceda ne ide kao u ostatku sveta, pa kako posle A i B nikad u celokupnoj istoriji srpske ćirilice nije došlo C, tako ni posle četvrtog i petog oktobra nikad nije došao šesti. Na prste jedne ruke mogu da se izbroje dani srpske oktobarske revolucije

21.12.2018.

ČEDOMIR PETROVIĆ: KAKO JE IZNEVJERENA MOJA VJERA U ALEKSANDRA VUČIĆA

Kako je izneverena moja vera u Vučića


.....................
Image result for cedomir petrovic fotos
......................

Da li smo u vremenima zla, koja smo činili na Kosovu, brisali razliku i bili oni, koji su nas za vreme Drugog svetskog rata ubijali, 50 naših za jednog ranjenog nemačkog vojnika i 100 ubijenih za ubijenog okupatora?

Razlika je u tome što se Nemačka odmah posle završetka rata ograđivala od svih svojih zločina, priznavala ih, plaćala odštetu, izvinjavala, dok smo mi posle raspada Jugoslavije krenuli u očajničke ratove za zadržavanjem nemogućeg.

Krenuli u zločine koji su nas doveli do toga da danas više nemamo nikog oko sebe, ni uz sebe. I sami se napuštamo. Veliki lomovi i čišćenja moraju da se dogode u našim glavama. Moramo ispričati strašnu priču o nama. Ona je neuporedivo važnija od briselskih pogubljenih godina i od svih propalih posredovanja.

Uporno smo se trudili da sve ono dobro, što su naši preci ostavili nama u amanet, uništimo i umesto voljenog i cenjenog naroda u svetu, postanemo sinonim za uništavanje i ubijanje.

Više nije važno da li narod ne razume ili ne želi da razume istinu o sebi. Sada je najvažnije ispričati priču o tom manjem delu narodu, koji ima još veoma malo vremena da je promeni i da se ispovedi, ne crkvi, jer je njena krivica u ovoj priči velika, već pred samim sobom i onima nad kojima smo činili užasne zločine i genocid.

Večito smo bili u potrazi za izgubljenim posedima, u vremenima kada vladaju roboti i sleću mašine na Mars, mi prizivamo neka davna vremena i stavljamo vojne šajkače naših časnih srpskih vojvoda, na glave zlikovaca koji postaju heroji naroda i države i počinje pamet da nam se muti i brkamo san i javu i bude se u nama neki geni koji su trebali biti davno mrtvi ili potisnuti negde duboko u podsvesti i čekao se samo jedan glas i povik: Svi Srbi u jednoj državi… Pa, da krene ludilo i da postanemo zveri.

Vas gospodine Vučiću, na nekim sledećim izborima, ova današnja opozicija ne može da pobedi, ali postoji mogućnost da vi sami sebe porazite, što je neoprostivo teže.

Narod je izabrao vas, ali ne i one oko vas, koje ste sami birali i koji mogu dosta uticati na vaš poraz. Uporno ih držite na mestima sa kojih sve uništavaju, postali su omraženi i iritantni tipovi. Glavni glumac, ako hoće da predstava bude dobra, mora oko sebe imati glumce koji su najmanje ravni njemu. Vi ste se toga plašili i imali statiste u velikim ulogama i zato je i predstava ispala loša.

Vi ste grčevito, protiv svoje volje i uverenja, pokušavali da se promenite i niste uspeli. Rascep u vama, između onog što znate šta je dobro učiniti za svoj narod i onog da vi to nikada nećete moći uraditi, je nespojiv i zato što se kosi s vašim ubeđenjima i idejama, dovodi vas u situaciju da ne možete ispravno da funkcionišete.

Nikada niste rekli da ste pogrešili, a to narod ne voli. Voli one koji su mu bliski, a oni često greše. Ponašate se prepotentno prema određenim novinarima koji nisu za vas i koji vam postavljaju teška i vama neodgovarajuća pitanja. To je čist profesionalizam i ne sme biti razlike između predstavnika medija. Ja sam znao glumce koji nisu govorili trideset godina, ali su u predstavama vodili dijaloge i bili sjajni u tim scenama.

Isuviše ste prisutni u javnosti. Narod više voli da pita: Gde je Vučić? Šta je s njim? Nema ga dugo, nego da kaže: Dokle bre ovaj Vučić?! Dosadi i bogu i ljudima.

Ne postoji tema u društvu o kojoj vi nemate svoje mišljenje. Trošite snagu na nepotrebne sadržaje i na svakodnevne obračune s opozicijom i predstavnicima medija.

Postajete, što bi rekli naši: U svakoj čorbi, mirođija.

U vašim govorima prisutno je mnogo procenata, brojeva, imena sela i gradova, dužina puteva, sabiranja, oduzimanja, obećanja, upoređivanja sa drugima… Narod više voli onaj običan, njemu razumljiv govor.

Došavši na vlast, ništa dobrog niste zatekli. Nasledili ste velike zločine koje su vršili pripadnici našeg naroda, a koje nikako niste hteli da prihvatite i zatražite oprost.

Strašne zločine u balkanskim ratovima i pre i posle Drugog svetskog rata činili smo prema albanskom narodu.

Srpske policijske i vojne snage izvršile su tokom 1998. i 1999. godine velika razaranja, masakre, paljenja, trovanja bunara, silovanja, pljačke, ubistva civila…

Vojska i policija tadašnje SRJ, pod kontrolom državnog vrha, proterali su sa Kosova preko 700.000 kosovskih Albanaca.

Milošević je naredio da svi leševi na Kosovu, koji bi mogli biti od interesa za Haški tribunal, treba da bude uklonjeni.

Spaljeno je u pećima Trepče 1.500 leševa.

Isplivavale su iz hladnog Dunava hladnjače sa ubijenim albanskim ženama i decom. Masovne grobnice na policijskim poligonima širom Srbije.

Na policijskom strelištu u Batajnici kraj Beograda pronađeno je 980 ubijenih Albanki i Albanaca.

Do 2008. je oko 800 posmrtnih ostataka Albanaca pobijenih i pokopanih u masovne grobnice po Srbiji, ekshumirano i vraćeno porodicama.

Grobnica u Rudnici kod Raške, sa oko 250 tela kosovskih Albanaca.

Godine 1998. u Prekazu, u oblasti Drenice, velike vojno policijske srpske snage, naoružane tenkovima, samohotkama i artiljerijom, opkolile su kuću porodice Jašari i tri dana i tri noći pucale su bez razlike i na žene, decu i ostale civile. Helikopteri i vojna vozila zasipali su seoske krovove rafalima, a onda su policijske snage ušle u selo, pucajući na kuće.

Objavio/la haler u 04:55, 0 komentar(a), print, #

21.12.2018.

KENET MORISON: NAPUŠTAMO EU, ALI NE NAPUŠTAMO EVROPU

21.12.2018.

KO ĆE ZAPOČETI MIR NA BALKANU?

21.12.2018.

KOMANDANT PROTIV SVOJE VOJSKE

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
66052749

Powered by Blogger.ba