Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

13.12.2018.

ŠVARC-ŠILING: MILORAD DODIK I DRAGAN ČOVIĆ ŽELE SECESIJU I TREĆI ENTITET

13.12.2018.

PRIJEDLOG ŠANTIĆA I ARNAUTOVIĆA: CIK-U PREDLOŽENO RJEŠENJE O MINIMALNOM BROJU ZASTUPNIKA PO KANTONIMA

PRIJEDLOG ŠANTIĆA I ARNAUTOVIĆA: CIK-u predloženo rješenje o minimalnom broju zastupnika po kantonima (FOTO)

Tačka o popuni Doma naroda Parlamenta FBiH danas nije uvrštena na dnevni red sjednice Centralne izborne komisije. Tačku su predložili članovi CIK-a, Suad Arnautović i Ahmet Šantić


PRIJEDLOG ŠANTIĆA I ARNAUTOVIĆA: CIK-u predloženo rješenje o minimalnom broju zastupnika po kantonima (FOTO)


















...............

Tačka nije uvrštena na dnevni red, s obzirom da su bila četiri glasa PROTIV ovog prijedloga, a tri ZA.

Ahmed Šantić se nakon toga obratio medijima, kazavši:

"U skladu sa dinamikom koju je CIK utvrdio na jednoj od prethodnih sjednica, sekretarijat CIK-a, u cilju realizacije obaveza, pripremili smo četiri radna materijala koje smo klasificirali na jedan način, kako bi zadovolji i Ustav FBiH i odredbe izbornog zakona. Od ta četiri materijala, nisu strogo formalna, četiri elementa koja su bila odlučujuća: Ustavni princip, princip izbornog zakona, principi minimalne zastupljenosti, princip pariteta, princip teritorijalne zastupljenosti."

"Mi smo postigli kompromis da forma tog akta bude u formi ustvari u formi izmjene postojećeg uputstva koje reguliše posredne izbore u BiH. Otprilike, koelga Arnatuović i ja išli smo prema prijedlogu tzv. radnim brojem jedan o minimalnom broju zastupnika po kantonima. Išli smo uslovno i mimo Ustava, pokušali smo jednu odredbu unijeti u ovaj akt kako bi ispoštovali princip pariteta", dodao je Šantić.

"Ako želimo da prihvatimo princip minimalne zastupljenost (1-1-1), onda ne možemo zanemariti i princpi pariteta tj. o maksimalnoj zastupljenosti (17-17-17)", kazao je Šantić.

"Suština je bila u tome da kantoni završe izbor u svim svojim skušpštinama, i te rezultate dostave CIK-u bez obzira na preliminarni broj", smatra Šantić.

Također, N1 je u posjedu radnog materijala koji se danas našao pred članovima CIK-a na sjednici.

(Vijesti.ba)  

13.12.2018.

SABOR HRVATSKE POZIVA NA PARTIJSKU HOMOGENIZACIJU HRVATA U BOSNI I HERCEGOVINI

Sabor Hrvatske poziva na partijsku homogenizaciju Hrvata u BiH


Sabor Hrvatske poziva na partijsku homogenizaciju Hrvata u BiH

Predložena Deklaracija o položaju Hrvata u BiH predstavlja politički i diplomatski neprihvatljiv čin, kojim politički vrh Republike Hrvatske vrši direktno uplitanje u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine. Time se ugrožavaju dobrosusjedski odnosi i dodatno destabilizira politička klima u regiji, ali i u samoj BiH.

Neprihvatljivo je da najviše političko tijelo jedne države tumači Ustav i demokratske procedure druge države, pri tom selektivno uz očitu potporu jednoj političkoj opciji, konkretno HDZ-u i Draganu Čoviću.

Sam tekst Deklaracije, pravno je upitan i proizvoljno selektivan. Selektivno citiranje Ustava BiH, kao i istorije BiH, samo dodatno umanjuju kredibilitet ovakve Deklaracije. Nažalost, najveću štetu upravo čini politički duh i poruka  ovog dokumenta koja indirektno suprotstavlja interese države BiH i interese Hrvata u BiH, što je neprihvatljivo i netačno.

Ova Deklaracija tretira Hrvate u BiH kao dijasporu, i time se ugrožava sama suština prava i obaveza koje Hrvati imaju unutar Bosne i Hercegovine. Sabor susjedne države indirektno priziva na partijsku homogenizaciju te guši politički i ideološki pluralizam unutar hrvatske zajednice u BiH, prijeko potreban za njen napredak.

Ova deklaracija zahtijeva nedvosmislen odgovor Bosne i Hercegovine, prvenstveno u kontekstu insistiranja na suverenitetu naše države, ali i stvaranju normalnijeg okvira za saradnju za koju je potrebno razumijevanje i obostrano povjerenje. Potrebno je istaknuti da je jučerašnja rasprava pokazala da i u ovom trenutku u Hrvatskoj, kako u Saboru tako i van njega, postoje one snage koje ne podržavaju Deklaraciju, što nam daje nadu da ipak postoji politički prostor za izgradnju budućih dobrosusjedskih odnosa. Ravnopravnost svih, i građana i naroda, te razvijanje dobrih i korisnih odnosa sa zemljama u regionu uz uzajamno poštivanje suvereniteta su bile i ostaće temeljni politički principi djelovanja Naše stranke.

(Vijesti.ba)

13.12.2018.

SABORSKI ZASTUPNIK IVAN PERNAR UDALJEN SA SJEDNICE : ZA KVADRAT ČOVIĆEVE VILE SPREMNI STE RASELITI VLASTITI NAROD (VIDEO)

13.12.2018.

AKADEMIK ESAD DURAKOVIĆ: IZBOR ŽELJKA KOMŠIĆA JE SNAŽNA ANTINACIONALISTIČKA PORUKA BIRAČA

Esad Duraković : Izbor Željka Komšića je snažna antinacionalistička poruka birača

Izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine internacionalizirao se zahvaljujući, ponajprije i ponajviše, nedobrosusjedskim odnosima aktualnog rukovodstva Republike Hrvatske koje je iz HDZ, dakle iz iste one stranke koja je, vodeći državu, po presudi najviše međunarodne pravosudne instance, izvršila devedesetih u BiH udruženi zločinački poduhvat, a taj HDZ danas ima svoga marljivog izvođača radova u HDZ BiH.

Piše : Esad Duraković (Vijesti)

Ova činjenica je po sebi očigledna i upozoravajuća, čak prijeteća: ona svjedoči, nažalost, o kontinuitetu neprijateljske politike ove stranke prema BiH.  (Cijeli ovaj moj tekst, kao i svi drugi, svjedoče upravo o tome da ne poistovjećujem narode s nekim političkim strukturama.) Ta politička partija, sa svoja dva krila u dvije države, internacionalizira navodni problem izbora Željka Komšića za člana Predsjedništva. To je prvi nivo jednog složenog problema.
 
Na drugome nivou – a sve to u konsekvencijama! – u ovo kontinuiranje neprijateljske politike HDZ prema susjednoj državi nastoji se uvesti čitava međunarodna zajednica, EU prije svih, te da se na taj način, devijantnom politikom HDZ, uvuče i sama EU u konflikt sa svojim temeljnim načelima: u flagrantno miješanje u strogo unutarnje stvari jedne suverene zemlje!
 
Na sljedećem nivou ovoga „problema“ – također konsekventno onome što sam već naveo – vrši se političko krivotvorenje najgore vrste, jer analiza izbornih rezultata pokazuje vrlo egzaktno, brojkama po izbornim jedinicama/mjestima, da za kandidataDragana Čovića nisu glasale čak dvije trećine hrvatskog izbornog tijela u BiH. Ta činjenica se bezočno falsificira.
 
Nadalje, navedeni politički subjekti, kao i neki drugi iz tzv. reda Bošnjaka, često posežu, kao za argumentom, za jednom besmislicom o tome kako, navodno, narodi ne treba da biraju jedni drugima predstavnike. Na taj način se bitno i paradoksalno reducira PRAVO SLOBODNOG IZBORA KAO TAKVOG i istovremeno se time negira postojeći Ustav kao najviši pravni akt svake zemlje pa je naprosto nevjerovatno da politički subjekti smiju javno nastupati protiv Ustava, čak to  i internacionalizirati. Zatim, iz ove političko-diplomatske agresije na BiH proizlazi također činjenica koja bi morala šokirati Evropu: da jedna politička partija, HDZ, odlučuje o tome ko jest a ko nije Hrvat; to je paklenski, apsolutno perverzan savez političkog i nacionalnog – Hrvat je onaj koga takvim smatra HDZ (jer i Željko Komšić je Hrvat).
 
U cijeloj ovoj političko-nacionalističkoj ujdurmi, koja je izvrstan negativan primjer za povijest, bilo bi nužno da međunarodna zajednica izvuče sljedeće zaključke koji se nameću, koji se naprosto ne mogu previdjeti:
 
– Na prethodnim izborima, pobijedio je Čović, što znači da su Bošnjaci uvažavali pravo Hrvata da biraju „svoga“ predstavnika. Međutim, Čović je cijeli mandat iskoristio, najmarljivije što je mogao, da zajedno s Dodikom destruira državu BiH. Rezultat ovih izbora pokazao je, zatim, da su birači – pazite, i Bošnjaci i velik dio Hrvata, prema podacima koje sam spomenuo! – prepoznali tu destruktivnost i da su glasali PROTIV NJE.
 
– U krajnjim i najpozitivnijim konsekvencijama, morali bi međunarodni politički subjekti, ali i domaći tzv. analitičari iz svega ovoga izvući jednu pouku, tačnije – poruku koja je izvanredno važna i pozitivna u datim negativnim trendovima. Naime, odlukom biračkog tijela da podrži Komšića pokazalo se da u BiH još uvijek – uprkos svim destruktivnim nastojanjima – postoji relativno velika snaga patriotske i građanske opredijeljenosti, nasuprot nacionalističkoj koju predstavljaju oba HDZ a koja je u nekim važnim aspektima sklona i fašizaciji. Na taj način treba gledati izbor Komšića a ne Čovića: kao opredjeljenje, čak vjerovanje velikog dijela glasača u BiH u nužnost i mogućnost kosmopolitske, građanske, antinacionalističke politike u BiH, kakvu, u ovom slučaju, oličava orijentacija Željka Komšića.
 
– Sasvim suprotno tome, ostale su – barem u ovom aspektu – poražene one destruktivne snage HDZ koje predstavlja Čović i njegovi pokrovitelji iz HDZ Hrvatske, a koje sasvim zanemaruju ideju građanskoga, već favoriziraju koncept antagonog nacionalističkog (na „Čovićevoj teritoriji“ su institucionalno uspostavljene aparthejdske dvije škole pod jednim krovom, djeca tamo uče kako im je glavni grad Zagreb, ne priznaju ni konstitutivnost Srba na „svome“ teritoriju, ne priznaju bosanski jezik i td.).
 
Dakle, da povučem: Izbor Komšića indicira postojanje važne pozitivne snage u BiH, opredjeljenje većine glasača za jednu POZITIVNU IDEJU koja za BiH može biti spasonosna. Poraz hadezeovske politike u ovom slučaju je poraz krajnje retrogradne politike koja nastoji obmanuti i samu EU i uvesti je u konflikt s vlastitim načelima. Neka to imaju u vidu i domaći „analitičari“!
 
(U ovoj načelno pozitivnoj, progresivnoj poruci birača, upravo svjedočimo pravoj političkoj drami u opstrukciji rada Predsjedništva BiH, koju proizvodi Milorad Dodik svojim neopisivim političkim primitivizmom. Zamislite da mu je tamo partner Dragan Čović. Uz sve to, građani su, koliko se može vidjeti, naprosto šokirani činjenicom da SDA ulazi u bratski koalicijski zagrljaj s tim istim Dodikom i Čovićem, vlasnicima HDZ i SNSD, iako su provjereni razbijači BiH.)

13.12.2018.

MOGHERINI: INTEGRACIJA ZAPADNOG BALKANA JEDAN OD GLAVNIH PRIORITETA EU

Mogherini: Integracija Zapadnog Balkana jedan od glavnih prioriteta EU

Mogherini: Integracija Zapadnog Balkana jedan od glavnih prioriteta EU
Federica Mogherini, potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za vanjsku i sigurnosnu politiku, kazala je u raspravi s eurozastupnicima kako je integracija zapadnog Balkana jedan od glavnih prioriteta europske vanjske politike.

"Naš zajednički cilj je da sve balkanske države uđu u Europsku uniju. Imamo dva hitna zadatka. Prvo, raditi neumorno s našim prijateljima u Beogradu i Prištini kako bismo mogli sklopiti sporazum s njima i normalizirati odnose. Isto tako moramo otvoriti pregovore sa Skopljem i Tiranom", kazala je Mogherini na raspravi oko usvajanja izvješća o europskoj vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici koje je Europski parlament izglasao u srijedu.

U raspravi EP-a je sudjelovala i hrvatska europarlamentarka Željana Zovko, zastupnica bloka Europskih pučana, koja je ukazala na trenutna događanja na jugoistočnoj granici Europske unije te se posebno osvrnula na pitanje nemogućnosti formiranja vlasti na svim razinama u Bosni i Hercegovini.

"Želim upozoriti da Europska unija, zajedno s gospođom Mogherini, uloži napore da zajedno s drugim svjetskim akterima nađe jedan srednji put i neutralnu poziciju te da pomogne da se mir i sigurnost uspostave u ovom dijelu Europe", kazala je Zovko.

Zastupnici Europskog parlamenta usvojili su u srijedu dvije rezolucije o zajedničkoj vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici u kojima, između ostaloga, pozivaju na uspostavu Vijeća sigurnosti EU-a te traže da se oko spomenutih pitanja primjeni sustav glasovanja kvalificiranom većinom, umjesto jednoglasnog odlučivanja.

Europarlamentarci su većinom glasova podržali godišnja izvješća o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici (CFSP) Davida McCallistera i Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (CSDP) izvjestitelja Ioana Mirceea Pascua, prenosi Hina.

CFSP je usvojen sa 401 glasom 'za', 173 'protiv' i 73 suzdržana glasa, dok je za CSDP svoj glas dalo 376 zastupnika, s 215 protiv i 41 suzdržanim zastupnikom.

Izvješće CFSP-a ističe da bi Unija trebala biti otpornija na terorističke napade, posebice na džihadistički terorizam, ali se pokazati žilavom i snažnom prema radikalizaciji, ilegalnoj migraciji, propagandi, dezinformacijskim kampanjama, ruskim pokušajima kibernetičkih napadaa i drugim hibridnim prijetnjama koje traže hitno reagiranje i koordinirani odgovor.

Izvjestitelj McCallister smatra da je "došlo je vrijeme da Unija uzme sudbinu u svoje ruke i prigrli svoju ulogu kao jednakopravna, suverena, politička i gospodarska sila u međunarodnim odnosima koja će pomoći rješavati sukobe diljem svijeta i oblikovati globalno upravljanje".

Samo takvom, novom vanjskom i sigurnosnom politikom EU se može pozicionirati kao autonomna snaga na nesigurnoj globalnoj geopolitičkoj sceni, stoji u izvješću.

U utorak je snažnom većinom prihvaćeno i izvješće o vojnoj mobilnosti, kolokvijalno prozvano "vojni Schengen", koje teži eliminaciji administrativnihm regulatornih i fizičkih prepreka brzini kretanja vojnih snaga i vojne opreme na teritoriju Europske unije.

Protivnici, primarno iz stranaka ljevice, kritiziraju nove vanjske, obrambene i sigurnosne politike, ističući kako preveliki naglasak stavljaju na mogućnost vojnog, a ne diplomatskog rješenja političkih prijepora. Također ocjenjuju kako te politike vode militarizaciji Europe.

(Vijesti.ba)









Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
74150680

Powered by Blogger.ba