Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

12.12.2018.

NENAD STAZIĆ: "POLITIKA HDZ-A I FRANJE TUĐMANA PREMA BOSNI I HERCEGOVINI BILA JE POGUBNA"

"POLITIKA HDZ-a I TUĐMANA PREMA BiH BILA JE POGUBNA, A S DEKLARACIJOM ĆEMO SE OBRUKATI": Nenad Stazić razjario brojne HDZ-ovce, pominjao ZLOČINE u Ahmićima, rušenja Starog mosta...

"Prirodno mi je da branite postupke svoga oca", rekao je Stazić zastupniku Miroslavu Tuđmanu, dodavši da se hrvatski predsjednik dr. Tuđman pozivao na obnovu Banovine Hrvatske i zato osnivao Herceg Bosnu, zbog čega su ga napustili najbliži suradnici Mesić, Manolić ...



'POLITIKA HDZ-a I TUĐMANA PREMA BiH BILA JE POGUBNA, A S DEKLARACIJOM ĆEMO SE OBRUKATI': Nenad Stazić razjario brojne HDZ-ovce, pominjao  ZLOČINE u Ahmićima, rušenja Starog mosta...










Rasprava SDP-ova zastupnika Nenada Stazića o saborskoj Deklaraciji o položaju Hrvata u BiH, njegove ocjene da od nje neće biti nikakve koristi, a da će štete biti brojne, te tvrdnje da je politika HDZ-a i dr. Franje Tuđmana prema BiH bila pogubna, izazvala je u srijedu brojne reakcije HDZ-ovih zastupnika.

Nikakve koristi od te Deklaracije biti neće, a štete će biti brojne, možda i nesagledive, ne samo za Hrvate u BiH, nego i Hrvatsku koja će se osramotiti pred svijetom zbog miješanja u unutarnje stvari druge države, ustvrdio je Stazić, ustrajavajući u ocjeni da je Deklaracija "eklatantno miješanja u poslove druge države".

To, kazao je, nije briga za Hrvate u BiH, nego sukob unutar HDZ-a - između radikalne desenice i Plenkovića. Stazić smatra da se Deklaraciju ne može popraviti amandmanima, da ju treba odbiti i zaboraviti što je prije moguće.

Stazićeve tvrdnje o 'lošoj i pogubnoj politici HDZ-a i Franje Tuđamana', te spominjanje zločina u Ahmićima, rušenja Starog mosta, te Haašku presudu predstavnicima Hrvata koje je nazvao "krvavi ratni zločinci", izazvala je oštre reakcije zastupnika HDZ-a.

Vaša količina neznanja, iracionalnog odnosa prema Hrvatim u BiH nemjerljiva je i neispravljiva; vaš je govor pun gorčine, odgovorili su Staziću HDZ-ovi zastupnici Miroslav Tuđman i Petar Škorić.

Škorić je apostrofirao i nedavni Stazićev status objavljen na jednoj društvenoj mreži - kako u svibnju '1945. posao nije obavljen temeljito'.

"Prirodno mi je da branite postupke svoga oca", rekao je Stazić zastupniku Miroslavu Tuđmanu, dodavši da se hrvatski predsjednik dr. Tuđman pozivao na obnovu Banovine Hrvatske i zato osnivao Herceg Bosnu, zbog čega su ga napustili najbliži suradnici Mesić, Manolić ...

Nezavisni zastupnik Željko Glasnović SDP-ova Stazića je prozvao da je 'tipičan Komšićev birač', te da se cijeli život borio protiv hrvatske države i da je 'čisti agitpropovac'....

I ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić odgovorila je SDP-ovu zastupniku Staziću da je više puta naveo "puno stvari koje nisu činjenično točne", te je odbacila njegove tvrdnje o miješanju u unutarnje poslove BiH.

"To jednostavno nije istina", istaknula je ministrica Pejčinović Burić.  Podsjetila je da je Republika Hrvatska potpisnica Daytonskog sporazuma i da ima pravo "bdijeti" nad tim kako se taj sporazum  provodi.

Hrvatska je članica EU, BiH je potencijalni kandidat za članstvo u EU i Republika Hrvatska je vrlo pozvana propitivati vladavinu prava koju BiH treba provoditi na tom putu, naglasila je.

12.12.2018.

DODIK VODI BiH U EVROPU

12.12.2018.

OPOZICIJA OŠTRO PROTIV PREDLOŽENE DEKLARACIJE O HRVATIMA U BiH

12.12.2018.

DRAGAN ČOVIĆ I BOŽO LJUBIĆ NAS VRAĆAJU NA TREĆI ENTITET KOJI JE OSUĐEN KAO ZLOČINAČKI PODUHVAT

Čović i Ljubić nas vraćaju na treći entitet koji je osuđen kao zločinački poduhvat

Čović i Ljubić nas vraćaju na treći entitet koji je osuđen kao zločinački poduhvat
Teolog i profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu fra Mile Babić u razgovoru za Vijesti.ba prokomentarisao je neke od poruka koje su se danas mogle čuti tokom zasjedanja Sabora Republike Hrvatske, na čijem je dnevnom redu Prijedlog deklaracije o položaju Hrvata u BiH.

Ponovnu priču o trećem entitetu, koja se zaobilaznim putem provlači kroz treću izbornu jedinicu, Babić je okarakterisao povratkom na politiku koju je osudila međunarodna zajednica.

- Stalno nas vraćaju na taj treći entitet, koji je osuđen kao zločinački poduhvat u Hagu - naglašava Babić, aludirajući na tzv. Herceg-Bosnu, čije je čelnike Haški tribunal pravomoćno osudio na ukupno 111 godina zatvora.

Babić je saglasan sa stavom jednog od zastupnika u Saboru, koji je danas od Bože Ljubića zatražio da podnese ostavku jer je, kako je rekao, zajedno s Draganom Čovićem znatno doprinio lošem položaju Hrvata u BiH.

- Oni su stalno u vlasti, nama je sve gore, a oni krive druge. Oni moraju ili dati ostavke ili biti smijenjeni. A ne da stalno budu u vlasti, a nama je sve gore i gore - kaež Babić za Vijesti.ba.

Osvrnuo se i na stav Bože Ljubića, koji je u ime predlagača deklaracije kazao kako izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda nije u skladu s duhom Dejtona, dodavši da bi se "moglo utvrditi i da nije u skladu sa slovom Dejtona".

- Ljudi uopće nisu politički školovani, samo zaglupljuju narod. Nacionalne vrijednosti su partikularne i to je posebno dobro, a ljudske su vrijednosti univerzalne. To je tako u svim demokratskim ustavima i politikama - ističe Babić.

Međutim, navodi kako se etnička pripadnost nastoji prikazati važnijom od građanske.

- Njima je partikularno važnije od univerzalnoga. Oni to prikazuju kao smak svijeta, što je zaglupljivanje naroda. Stalno nam nameću nacionalne politike i ispada da je važnije biti pripadnik nacije, naroda, etnije, nego biti čovjek. To je pervertiranje demokratskog procesa. Mi smo prvo ljudi, pa tek onda Srbi, Hrvati i Bošnjaci - zaključuje Babić u razgovoru za Vijesti.ba.


D.K.

(Vijesti.ba)















12.12.2018.

INICIJATIVA IZ HRVATSKE U SLUŽBI PODRIVANJA STABILNOSTI BiH

Inicijative iz Hrvatske u službi podrivanja stabilnosti BiH

Inicijative iz Hrvatske u službi podrivanja stabilnosti BiH
Bosna i Hercegovina posljednjih mjesec dana dva puta je bila tema razgovora ministara vanjskih poslova EU-a. Sve je plod diplomatske inicijative Hrvatske koja insistira na izmjeni izbornog zakona u BiH.

No, rezultat je za Hrvatsku pred evropskim institucijama porazan.

Potpuni fijasko

Sve su po mišljenju direktora Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Zijada Bećirovića doživjele fijasko.  Smatra da se radi o orkestriranom djelovanju koje nanosi štetu BiH, a prvenstveno Hrvatskoj, koja svoje brojne unutarnje probleme pokušava izvoziti u BiH, ali i u EU, čak i u NATO.

- Nažalost, Hrvatsku sada vode nasljednici poraženih u Drugom svjetskom ratu i sebe žele prikazati kao pobjednike tog rata, umjesto da budu na smetljištu povijesti. To je opasan trend, koji već nanosi štetu samoj Hrvatskoj, jer reustašizacija i revitalizacija fašizma u toj državi ne može proći neopaženo, pošto je ona članica EU i NATO-a, i to mora biti zaustavljeno - upozorava Bećirović izjavi za Vijesti.ba.

zijad-becirovic-2018

Naš sagovornik navodi kako je Hrvatska na to upozorena, kao što je upozorena i da ne smije biti talac osobnih interesa Dragana Čovića i HDZ-a BiH.

- Sve njene inicijative koje se odnose na miješanje u unutarnje stvari BiH doživjele su u evropskim institucijama potpuni fijasko. Ne zaboravimo da je nedavno objavljeno istraživanje Evropskog vijeća za vanjske odnose (ECFR) o uticaju pojedinih članica unutar EU, i tu je Hrvatska zauzela 25. mjesto, što govori o njenom stvarnom uticaju - potcrtava Bećirović.

Ozbiljnost situacije

Politički analitičar Ibrahim Prohić za Vijesti.ba kaže da je pismo bivših visokih predstavnika jedan od rijetkih glasova razuma.

- Istovremeno, to je nužno shvatiti i kao upozorenje domaćim političkim faktorima, građanima BiH, ali i onima koji imaju efektivnu moć kada je u pitanju BiH, odnosno silama izvan nađ države, prvenstveno onima koje se nalaze u PIC-u, ali implicitno i Vašingtonu, jer sudbina BiH u ovom trenutku prvenstveno zavisi od diplomatske volje Vašingtona", mišljenja je Prohić.

ibrahim-prohic-2018

Prema njegovim riječima, pismo svjedoči o ozbiljnosti situacije u kojoj se BiH nalazi.

- Mislim da rat protiv BiH nije arhiviran. Duži niz godina, BiH živi u nekoj vrsti diplomatskog neokolonijalizma. Beogra i Zagreb drže kao taoca BiH i koriste prilike u našoj državi uvijek kada je to potrebno njima zbog njihovih unutrašnjih problema i tenzija, kaže Prohić.

Nedupustivo miješanje

Profesor na zagrebačkom Sveučilištu Zoran Pusić smatra da dobar dio međunarodne zajednice smatra da se Hrvatska nedopustivo miješa u unutrašnja pitanja BiH i da takva politika srozava međunarodni ugled Hrvatske, nanoseći joj direktnu štetu.

- Žalosno je, a moglo bi se za sve nas pokazati i tragičnim, da političari koji koriste dio vlastitog naroda koji živi u drugoj državi za podrivanje stabilnosti te države, nisu ništa naučili ni iz bliže, ni iz dalje povijesti. Oni se svojim djelovanjem razmeću kao vrhunskim dokazom domoljublja i rodoljublja; na kraju se takva politika redovno pokazala pogubna za sve, a najpogubnija za one u čijem se interesu, navodno, provodila - potcrtava naš sagovornik.

zoran-pusic-2018

Osvrnuo se i na ažurirani prijedlog Deklaracije Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u BiH.

- Reakcija potpredsjednika Sabora Miljana Brkića: "Bolje je da se ovakva Deklaracija ne donosi, bez strasti, bez emocija, bez sadržaja, nego da se donese ovakva. Sad bismo mi trebali šutjeti da nas se ne optuži da se miješamo u unutarnji poredak. To su floskule!" - jaka je indicija da je Deklaracija u prvobitnoj formi bila eklatantno mješanje u unutrašnja pitanja BiH - poručuje Pusić.

Naknadno je, dodaje, prema riječima Bože Ljubića "'ispeglana', da se naše zalaganje za dobrobit Hrvata u BiH ne iskoristi protiv nas".

- Drugim riječima, da miješanje ne bude previše očito - nadovezao se Pusić.

Pusić podsjeća da se dosadašnjim deklaracijama, u kojima se propisuje šta treba prihvatiti kao neupitnu istinu i šta treba biti službeni stav o ratu u BiH - Sabor baš i nije proslavio.

- Nije impresionirao ni međunarodnu zajednicu, niti ikoga u Hrvatskoj ko je zadržao imalo intelektualnog poštenja i vlastitog integriteta - zaključuje Pusić u razgovoru za Vijesti.ba.

(Vijesti.ba)















12.12.2018.

JEDINSTVEN STAV PREDSJEDNIŠTVA : ZAŠTITITI I VRATITI IMOVINU BiH U HRVATSKOJ

Jedinstven stav Predsjedništva: Zaštititi i vratiti imovinu BiH u Hrvatskoj

Jedinstven stav Predsjedništva: Zaštititi i vratiti imovinu BiH u Hrvatskoj
Predsjedništvo BiH na 1. redovnoj sjednici usvojilo zaključak o Provedbi Ankesa G Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ i aktivnosti na zaštiti i povratu imovine iz Bosne i Hercegovine koja se nalazi u Republici Hrvatskoj.

Predsjedništvo BiH zadužuje Ministarstvo vanjskih poslova BiH da uputi notu generalnom sekretaru Organizacije ujedinjenih naroda, kao depozitaru Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ, kojom ga obavještava o kršenju Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ od strane Republike Hrvatske.

Zadužuje se šef Pregovaračkog tima BiH u Stalnoj zajedničkoj komisiji viših predstavnika država nasljednica bivše SFRJ da zatraži održavanje vanredne sjednice Stalne zajedničke komisije zbog kršenja Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ od strane Republike Hrvatske.

Predsjedništvo BiH zadužuje Vijeće ministara BiH da Predsjedništvu BiH  dostavi izvještaj o aktivnostima koje su, slijedom Zaključka Vijeća ministara BiH sa 148. redovne sjednice, održane 3. jula 2018. godine, i Zaključka Predsjedništva BiH,sa 49. redovne sjednice, održane 3. jula 2018. godine, poduzete kako bi se osigurali zaštita i povrat imovine fizičkih i pravnih lica iz Bosne i Hercegovine i imovine Bosne i Hercegovine koja se nalazi u Republici Hrvatskoj.

Zadužuje se Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine da u vezi rješavanja imovinsko pravnih odnosa između BiH i Hrvatske, u pogledu primjene Aneksa »G« Sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ, koordinira sa entitetskim agencijama za privatizaciju sve aktivnosti prema organima u Republici Hrvatskoj, koje se tiču zaštite imovine iz Bosne i Hercegovine, te da o tome dostavlja izvještaj Predsjedništvu Bosne i Hercegovine svakih 6 (šest) mjeseci.

Predsjedništvo BiH, radi zaštite imovine iz Bosne i Hercegovine koja se nalazi u Republici Hrvatskoj, zadužuje Pravobranilaštvo BiH da se utvrde modaliteti za pokretanje apelacija prema Ustavnom sudu Republike Hrvatske kojom se osporava ustavnost Zakona o raspolaganju državnom imovinom u Republici Hrvatskoj i odgovarajuće uredbe, koje služe kao pravni osnov za zabranu upisa imovine Bosne i Hercegovine u odgovarajuće zemljišne knjige na stvarnog vlasnika iz BiH.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH će uputiti pismo predsjednici Republike Hrvatske, Kolindi Grabar-Kitarović i predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću, da se Sporazum o sukcesiji bivše SFRJ sa svim svojim aneksima, u svojstvu međunarodnog ugovora mora primjenjivati u skladu sa međunarodnim pravom, kao pravni akt koji ima prednost u odnosu na sve domaće propise, te u skladu sa njim, izvršiti povrat sve imovine Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj, uz obavezan upis u zemljišne knjige na stvarne vlasnike.

(Vijesti.ba)













12.12.2018.

IZBOR ŽELJKA KOMŠIĆA JE SNAŽNA ANTINACIONALISTIČKA PORUKA BIRAČA

Izbor Željka Komšića je snažna antinacionalistička poruka birača

Izbor Željka Komšića je snažna antinacionalistička poruka birača
Izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine internacionalizirao se zahvaljujući, ponajprije i ponajviše, nedobrosusjedskim odnosima aktualnog rukovodstva Republike Hrvatske koje je iz HDZ, dakle iz iste one stranke koja je, vodeći državu, po presudi najviše međunarodne pravosudne instance, izvršila devedesetih u BiH udruženi zločinački poduhvat, a taj HDZ danas ima svoga marljivog izvođača radova u HDZ BiH.

Ova činjenica je po sebi očigledna i upozoravajuća, čak prijeteća: ona svjedoči, nažalost, o kontinuitetu neprijateljske politike ove stranke prema BiH.  (Cijeli ovaj moj tekst, kao i svi drugi, svjedoče upravo o tome da ne poistovjećujem narode s nekim političkim strukturama.) Ta politička partija, sa svoja dva krila u dvije države, internacionalizira navodni problem izbora Željka Komšića za člana Predsjedništva. To je prvi nivo jednog složenog problema.
 
Na drugome nivou – a sve to u konsekvencijama! – u ovo kontinuiranje neprijateljske politike HDZ prema susjednoj državi nastoji se uvesti čitava međunarodna zajednica, EU prije svih, te da se na taj način, devijantnom politikom HDZ, uvuče i sama EU u konflikt sa svojim temeljnim načelima: u flagrantno miješanje u strogo unutarnje stvari jedne suverene zemlje!
 
Na sljedećem nivou ovoga „problema“ – također konsekventno onome što sam već naveo – vrši se političko krivotvorenje najgore vrste, jer analiza izbornih rezultata pokazuje vrlo egzaktno, brojkama po izbornim jedinicama/mjestima, da za kandidata Dragana Čovića nisu glasale čak dvije trećine hrvatskog izbornog tijela u BiH. Ta činjenica se bezočno falsificira.
 
Nadalje, navedeni politički subjekti, kao i neki drugi iz tzv. reda Bošnjaka, često posežu, kao za argumentom, za jednom besmislicom o tome kako, navodno, narodi ne treba da biraju jedni drugima predstavnike. Na taj način se bitno i paradoksalno reducira PRAVO SLOBODNOG IZBORA KAO TAKVOG i istovremeno se time negira postojeći Ustav kao najviši pravni akt svake zemlje pa je naprosto nevjerovatno da politički subjekti smiju javno nastupati protiv Ustava, čak to  i internacionalizirati. Zatim, iz ove političko-diplomatske agresije na BiH proizlazi također činjenica koja bi morala šokirati Evropu: da jedna politička partija, HDZ, odlučuje o tome ko jest a ko nije Hrvat; to je paklenski, apsolutno perverzan savez političkog i nacionalnog – Hrvat je onaj koga takvim smatra HDZ (jer i Željko Komšić je Hrvat).
 
U cijeloj ovoj političko-nacionalističkoj ujdurmi, koja je izvrstan negativan primjer za povijest, bilo bi nužno da međunarodna zajednica izvuče sljedeće zaključke koji se nameću, koji se naprosto ne mogu previdjeti:
 
- Na prethodnim izborima, pobijedio je Čović, što znači da su Bošnjaci uvažavali pravo Hrvata da biraju „svoga“ predstavnika. Međutim, Čović je cijeli mandat iskoristio, najmarljivije što je mogao, da zajedno s Dodikom destruira državu BiH. Rezultat ovih izbora pokazao je, zatim, da su birači – pazite, i Bošnjaci i velik dio Hrvata, prema podacima koje sam spomenuo! – prepoznali tu destruktivnost i da su glasali PROTIV NJE.
 
- U krajnjim i najpozitivnijim konsekvencijama, morali bi međunarodni politički subjekti, ali i domaći tzv. analitičari iz svega ovoga izvući jednu pouku, tačnije – poruku koja je izvanredno važna i pozitivna u datim negativnim trendovima. Naime, odlukom biračkog tijela da podrži Komšića pokazalo se da u BiH još uvijek – uprkos svim destruktivnim nastojanjima – postoji relativno velika snaga patriotske i građanske opredijeljenosti, nasuprot nacionalističkoj koju predstavljaju oba HDZ a koja je u nekim važnim aspektima sklona i fašizaciji. Na taj način treba gledati izbor Komšića a ne Čovića: kao opredjeljenje, čak vjerovanje velikog dijela glasača u BiH u nužnost i mogućnost kosmopolitske, građanske, antinacionalističke politike u BiH, kakvu, u ovom slučaju, oličava orijentacija Željka Komšića.
 
- Sasvim suprotno tome, ostale su – barem u ovom aspektu – poražene one destruktivne snage HDZ koje predstavlja Čović i njegovi pokrovitelji iz HDZ Hrvatske, a koje sasvim zanemaruju ideju građanskoga, već favoriziraju koncept antagonog nacionalističkog (na „Čovićevoj teritoriji“ su institucionalno uspostavljene aparthejdske dvije škole pod jednim krovom, djeca tamo uče kako im je glavni grad Zagreb, ne priznaju ni konstitutivnost Srba na „svome“ teritoriju, ne priznaju bosanski jezik i td.).
 
Dakle, da povučem: Izbor Komšića indicira postojanje važne pozitivne snage u BiH, opredjeljenje većine glasača za jednu POZITIVNU IDEJU koja za BiH može biti spasonosna. Poraz hadezeovske politike u ovom slučaju je poraz krajnje retrogradne politike koja nastoji obmanuti i samu EU i uvesti je u konflikt s vlastitim načelima. Neka to imaju u vidu i domaći „analitičari“!
 
(U ovoj načelno pozitivnoj, progresivnoj poruci birača, upravo svjedočimo pravoj političkoj drami u opstrukciji rada Predsjedništva BiH, koju proizvodi Milorad Dodik svojim neopisivim političkim primitivizmom. Zamislite da mu je tamo partner Dragan Čović. Uz sve to, građani su, koliko se može vidjeti, naprosto šokirani činjenicom da SDA ulazi u bratski koalicijski zagrljaj s tim istim Dodikom i Čovićem, vlasnicima HDZ i SNSD, iako su provjereni razbijači BiH.)
 
Piše: Esad Duraković
 
(Vijesti.ba)






12.12.2018.

MILORAD DODIK: USVOJENA ZAJEDNIČKA IZJAVA O EU, POZIV U POSJETU PREDSJEDNICIMA SRBIJE I HRVATSKE

Dodik: Usvojena zajednička izjava o EU, poziv u posjetu predsjednicima Srbije i Hrvatske

Dodik: Usvojena zajednička izjava o EU, poziv u posjetu predsjednicima Srbije i Hrvatske
U Sarajevu je danas održana prva redovna sjednica novog saziva Predsjedništva BiH, a o usvojenim zaključcima novinare je informisao predsjedavajući kolektivnog šefa države Milorad Dodik.

Današnju sjednicu ocijenio je efikasnom, a tome su, kako je rekao, doprinijele i prethodne konsultacije sve trojice članova o dnevnom redu.
 
- Ono što je najvažnije je da smo usvojili zajedničku izjavu Predsjedništva vezano za evropske integracije i naglasili potrebu da se one ubrzaju - pojasnio je Dodik, dodajući da je upućen zahtjev Vijeću ministara i drugim institucijama da koristeći mehanizam koordinacije što prije riješe pitanje odgovora na dodatna pitanja na Upitnik EU.
 
Bilo je riječi i o migrantskoj krizi, te je konstatovano da je u BiH ušlo oko 23.000 migranata, a da je u tom pogledu značajan broj njih prošao kroz BiH, dok je između 3.500 i 4.000 smješteno na različitim lokacijama u našoj zemlji.
 
- Predsjedništvo smatra da nam je neophodno dostaviti detaljniju informaciju, kako bismo na nekoj od narednih sjednica mogli razmatrati to pitanje na jedan sveobuhvatan način - rekao je Dodik.
 
Kako je naveo, problem migranata teško je pitanje za čitav region, pa samim tim i za BiH.
 
- Potrebno je poboljšati kapacitete svih institucija da se bave ovim pitanjem kako bismo spriječili bilo kakav masovni ulazak migranata na prostor BiH. Zaključili smo da se migrantima, bez obzira na njihove zahtjeve, ne daje pravo azila, tako da na taj način spriječimo bilo kakve unutrašnje probleme u samoj BiH - naglašava Dodik.
 
Članovi Predsjedništva BiH razmatrali su i niz sporazuma, od kojih se jedan odnosi na sporazum o energetskoj efikasnosti koji treba BiH da potpiše sa evropskim institucijama i bankama, koji se odnosi na to da se postojeći objekti mogu modernizovati i uspostaviti veći stepen energetske sigurnosti vezano za sve te objekte – rekao je Dodik.
 
Na dnevnom redu našla su se i neka imenovanja i razrješenja jednog broja ambasadora.
 
- Dogovorili smo se da za sljedeću sjednicu za sedam dana pripremimo sve informacije o tome i da se na taj način pripreme imenovanja bar jednog dijela onih koji budu razriješeni - dodao je Dodik.
 
Predsjedništvo BIH donijelo je i zaključak da pozove predsjednike Srbije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije i Crne Gore u zvaničnu posjetu našoj zemlji.
 
- Dogovorili smo se da odbijemo pomilovanje za traženo lice koje je učestvovalo u nekom terorističkom aktu - kazao je Dodik.
 
Također je dogovoreno da Predjsedništvo BiH prihvati pokroviteljstvo za Sarajevo Business Forum, a za operativna pitanja u tom pogledu zadužen je Šefik Džaferović.
 
- Odbili smo memorandum koji je neovlašteno ambasador u Australiji potpisao kako bi omogućio određene benefite za članove porodice. Predsjedništvo je to odbilo i taj memorandum stavilo van snage - dodao je Dodik.

Odgovarajući na pitanje novinara Dodik je ustvrdio da je dekoracija u sali bila onakva kako je on jučer i tražio.
 
- Ja sam predlagao i zaključak vezano za izmjenu Poslovnika o radu Predsjedništva BiH kako bismo regulisali pitanje isticanja zastave, na koji ostali članovi Predsjedništva nisu pristali - pojašnjava Dodik.
 
Najavio je da će u Parlamentu BiH pokrenuti pitanje izmjene zakona koja reguliše tu tematiku.
 
- Smatrao sam kao član Predsjedništva da je neophodno da riješimo nekoliko pitanja i zato sam na ovo i pristao. Hvala i ostalim članovima Predsjedništva što su prihvatili da dekoracija bude izmijenjena u okviru onoga što je bilo najavljeno i traženo jučer - poručio je Dodik.
 
 

(Vijesti.ba)













12.12.2018.

MIRO LAZOVIĆ POZDRAVIO ODLUKU MILORADA DODIKA: VJERUJEM DA ĆE ODUSTATI OD INAT-POLITIKE

Lazović pozdravio Dodikovu odluku: Vjerujem da će odustati od inat-politike



Lazović pozdravio Dodikovu odluku: Vjerujem da će odustati od inat-politike

Potpredsjednik SDP-a BiH i nekadašnji predsjednik Skupštine RBiH Miro Lazović pozdravio je potez predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika da prisustvuje današnjoj prvoj radnoj sjednici kolektivnog šefa države, iako se u sali u kojoj je sjednica održana nije nalazila zastava RS-a.

- Čini mi se da je Dodik konačno shvatio da su zakoni države BiH prioritetni i važeći. Vjerujem da će on odustati od svoje inat-politike koju je dosad provodio - kaže Lazović u kratkoj izjavi za Vijesti.ba.

Naglašava da i Dodik mora poštovati važeće zakone.

- Uvjeren sam da je on uvidio da se ne može ponašati kao u Banjaluci, da je ovo ipak država BiH, a Sarajevo njen glavni grad. I da je Predsjedništvo BiH institucija koja predstavlja državu, a ne entitete - dodaje Lazović.

D.K.

(Vijesti.ba)

12.12.2018.

ZAJEDNIČKA IZJAVA DODIKA, KOMŠIĆA I DžAFEROVIĆA UPUĆENA EU

12.12.2018.

LANA PRLIĆ: HRVATSKA ĆE USKORO MORATI DONOSITI REZOLUCIJU U SABORU O IRSKOJ I NJEMAČKOJ

LANA PRLIĆ BRUTALNO SPUSTILA:" Hrvatska će uskoro morati donositi rezoluciju u Saboru o Irskoj i Njemačkoj"

Lana Prlić, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i potpredsjednica Socijaldemokratske partije BiH reagovala je na raspravu o usvajanju Deklaracije o položaju Hrvata u BiH u hrvatskom Saboru



LANA PRLIĆ BRUTALNO SPUSTILA:' Hrvatska će uskoro morati donositi rezoluciju u Saboru o Irskoj i Njemačkoj'







„Hrvatska vlast, ako nastavi ovakvom pogubnom politikom za svoje građane koji masovno odlaze, uskoro će morati donositi rezoluciju u Saboru o Irskoj i Njemačkoj i petljati se unutrašnje odnose i uređenje.
 
Ukoliko se vlasti u Hrvatskoj vode svojim antidemokratskim i antieuropskim rezolucijama, onda bi trebali zabraniti glasanje za više od 300.000 hrvatskih građana, koji se ne izjašnjavaju kao Hrvati u Republici Hrvatskoj, a imaju uticaja na izbor predsjednika Republike Hrvatske.
 
Osnovno ljudsko pravo da bira i bude biran i rezolucije koje negiraju to pravo svakom građaninu BiH su anticivilizacijske.
 
Dakle, dragi susjedi, fokusirajte se na rješavanje nagomilanih problema u privredi, stepenu sloboda i sigurnosti, lošeg kurikularnog sistema u obrazovanju, katastrofalnog stanja u zdravstvu, ministara koji su u očitim sukobima interesa…,a ostavite Bosnu i Hercegovinu na miru“, navodi se u izjavi.
12.12.2018.

ZORAN ERCEG NAPADNUT JER JE REKAO "TUĐMAN ZLOČINAC" PLENKOVIĆU UZVIKNUO: KAKO TE NIJE SRAM DIZATI SPOMENIK OVOM ZLOČINCU?

Zoran Erceg napadnut jer je rekao “Tuđman zločinac” Plenkoviću uzviknuo: Kako te nije sram dizati spomenik ovome zločincu?



tačno.net
Autor



Zoran Erceg napadnut jer je rekao “Tuđman zločinac” Plenkoviću uzviknuo: Kako te nije sram dizati spomenik ovome zločincu?

Upropastio je Hrvatsku, predao je Bosansku Posavinu. Njemu dižete spomenik! Tuđman je ratni zločinac, govorio je Erceg prije napada

Objavljena je nova snimka incidenta na jučerašnjem otkrivanju spomenika Franji Tuđmanu.

Podsjetimo, nakon predstavljanja spomenika kojem je prisustvovao cijeli državni vrh, muškarac je viknuo “Tuđman zločinac” nakon čega je fizički napadnut.

Kako je Index još jučer objavio napadnut je Zoran Erceg, javnosti poznat kao splitski ratni veteran i humanitarni aktivist koji je u vrijeme šatoraškog prosvjeda u zagrebačkoj Savskoj ulici bio jedan od rijetkih koji su se usudili glasno progovoriti protiv šatoraša.

Nova snimka, snimljena iz neposredne blizine, pokazuje kako je više Tuđmanovih poklonika napalo Ercega, a jedan od njih s leđa je udario Ercega u glavu. Udarac je uputio stariji muškarac. Na snimci se vidi i kako zaštitari odvlače Ercega kojeg onda preuzimaju policajci.

Erceg je prije napada, dok je pored njega nakon svečanosti prolazio premijer Andrej Plenkoviću uzviknuo: „Plenkoviću, kako te nije sram dizati spomenik ovome zločincu? Sram vas bilo! Upropastio je Hrvatsku, predao je Bosansku Posavinu. Njemu dižete spomenik! Tuđman je ratni zločinac“.

Aktivist se pojavio u simboličnom žutom prsluku po uzoru na francuske prosvjednike.

Nakon napada završio je u zagrebačkom KBC-u Rebro.

Prema zasad dostupnim informacijama čini se da je policija prekršajno prijavila Ercega, dok se zasad ne spominje prijava protiv muškarca koji ga je udario, piše Index.hr.

12.12.2018.

U HRVATSKOM SABORU, IVAN PERNAR KRITIKOVAO CRKVU I HDZ, UDALJEN NAKON POMINJANJA ČOVIĆEVE VILE

12.12.2018.

VESNA PUSIĆ: DA LI SMO DOŠLI DO TOGA DA MILORAD DODIK VODI HRVATSKU POLITIKU O BiH

Da li smo došli do toga da Dodik vodi hrvatsku politiku o BiH

Da li smo došli do toga da Dodik vodi hrvatsku politiku o BiH
Zastupnica Vesna Pusić rekla je danas tokom rasprave u Saboru da se ne radi o Deklaraciji o Hrvatima u BiH nego se radi o Deklaraciji o hrvatskom i bosanskohercegovačkom HDZ-u jer se nigdje ne spominju Hrvati Središnje Bosne, Posavine, pa ni Republike Srpske.

Nema sumnje da Sabor može i treba raspravljati o susjednim državama. Nema sumjnje da može i treba raspravljati o položaju Hrvata u BIH, Srbiji, Crnoj Gori, Austriji, rekla je Pusić i dodala:

- Međutim ovaj tekst Deklaracije nije o položaju Hrvata u BIH, ništa ne govori o položaju Hrvata u RS, Hercegovini, srednoij Bosni, Sarajevu. Samo govori o HDZ-u BiH i HDZ-u RH. Ovo je Deklaracijaja o stavu HDZ o BiH. I kao takva zahtjevajući promjene i Ustava, Izbornog zakona, regulative i zadužujući hrvatske dužnosnike da to provode, direktno je i flagrantno miješanje u unutrašnje stvari BiH.

Ona je rekla da su tri bivša visoka predstavnika rekla što o tome misle, da je nedopustivo takvo miješanje.

- Hrvatske, odnosno predsjenik Vlade i MVP su odgovorili pristojnijim riječnikom, poptuno isto što je bezobraznijim riječima rekao Milorad Dodik. Da li smo došli do toga da Dodik vodi Hrvatsku politku o BIH. Dodik diktira ili je primjer naše reakcije na situaciju u BIH i na reakciju evropskih provjerenika. Takvo ponšanje i ova Deklaracija direktno su protiv ugleda, utjecaja i naručito protiv interesa Hrvatske. Ova Deklaracija ide protiv našeg uglada, proitiv mogućnosti da utječemo na odluke na međunarodnoj razini. Ko će Hrvatsku nakon ovog još uzimati za ozbiljno kada ovorimo o susjedima, rekla je Pusić.  

- U preambuli Deklaracije se citira presuda u slučaju Sejdic- Finci koja dokida ovakvo Predsjedništvo BIH. Je li iko od vas čitao presudu. U tom slučaju i Sejdić i Finci mogu biti članovi Predsjendištva. I nema više garancije da će biti Hrvat, Bošnjak ili Srbin, nego naprosto bilo koji građanin BiH. To je bit presude, ne može se provesti ne zato što Bošnjaci neće, nego je problem Ustav, ne može zbog Dejtona, rekla je Pusić i dodala:

- Govori se da su za Komšića glasali Bošnjaci, i to je vjerovatno. Ali nije protivno ni jednom dokumentu na koji se popziva Deklaracija. Možemo reći da to nije pravedno, ali čovjek je izabran kako je ranije izabran Čović. Očito je da se cijela buka pa i potreba za Deklaracijom, pojavila nakon sto Čović nije prošao u Predsjendištvo. Tu vjerovatno postoje veći interesi.

Ona je poručila i šta bi bilo kada bi bilo koja zemlja u susjedstu, npr.  u Prlamentu Srbije određivala Hrvatskoj šta mora napraviti.

- To je politika, citiraću Stjepana Kljujića na nedavnoj promociji knjige: Zagreb je krvnik bh. Hrvata, Sarajevo ih je dokrajčilo, ali to je nešto drugo. Na toj istoj promociji Franjo Topić, svećenik, godinama čelnik HKD Napredak kaže - “Danas se borba za vlast prenosi na cijele naroda, a borba oko fotelja tretira se kao sukob dva naroda. Ne treba ništa više, Franjo Topić je točno ocijenio o čemu se ovdje radi, mogu samo reći - kako u BiH tako i u Hrvatsoj, rekla je Pusić.
 

(Vijesti.ba)











12.12.2018.

PRESKAKANJE FEDERACIJE PRI FORMIRANJU VLASTI JE PLAN DODIKA I ČOVIĆA ZA TREĆI ENTITET

Preskakanje Federacije pri formiranju vlasti je plan Dodika i Čovića za treći entitet

Preskakanje Federacije pri formiranju vlasti je plan Dodika i Čovića za treći entitet
Politički analitičar i ugledni sveučilišni profesor Slavo Kukić u izjavi za Vijesti.ba komentirao je ponašanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorad Dodik i njegovo postupa po matrici "pusti zakone, ja sam zakon u ovoj zemlji i bit će onako kao što ja kažem".

- Ja osobno mislim da se toj njegovoj matrici ne bi smjelo davati "zeleno svjetlo". Njega treba dovoditi u okvire i Ustava i zakona, u okvire legaliteta i ne treba mu pri tome ni u čemu popuštati - poručuje Kukić.

Naš sagovornik dodaje kako se Dodiku ne bi trebali udovoljavati zahtjevi kojima ostvaruje lične interese, istodobno negirajući BiH kao državu i izjavljujući kako je on ovdje samo na radnom mjestu, a da mu se srce i domovina nalaze drugdje.

- Dodika treba dovesti u okvire na koje on, ruku na srce, do sada nije navikao, jer je u Banjaluci ostvario apsolutnu vlast - konstatuje ugledni profesor.

Kad je u pitanju konstituisanje vlasti, smatra kako se prvo treba konstituisati vlast na kantonalnom i entitetskom, pa tek onda na državnom nivou.

- Dodiku ne treba dopuštati preskakanje jer je on to planirao zajedno s Draganom Čovićem, kako bi na taj način zapravo uveli u igru treći entitet, onemogućavajući FBiH kao administrativnu cjelinu i njeno ustavno i zakonsko funkcioniranje. On bi sada htio na brzinu da pokosi SIPA-u, OSA-u i diplomatski potencijal koji nije pod njegovom apsolutnom kontrolom - zaključuje Kukić u razgovoru za Vijesti.ba.

(Vijesti.ba)

12.12.2018.

NEZAVISNOST BiH OD 1. MARTA 1992 GODINE

Nezavisnost BiH: Od 1. marta 1992.

Image result for parlament bih


Šestog marta 1992. godine Republička izborna komisija je proglasila rezultate referenduma.

"Na osnovu člana 28. Tačke 6. Zakona o referendumu (”Sluzbeni list SRBiH”, br 29/77 i 24/91), Republička izborna komisija na sjednici održanoj 6. marta 1992. godine, utvrdila je rezultate Republičkog referenduma za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine koji je održan 29. februara i 1. marta 1992. godine i iste objavljuje:

Od ukupnog broja glasača 3.253.847, na republički referendum za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine izašlo je i glasalo 2.073.568 građana sa pravom glasa ili 64,31 posto i to prema izvodima iz opštih biračkih spiskova 1.989.786 i na osnovu potvrda o upisu u opšti birački spisak 83.535. glasača. Važećih glasačkih listića bilo je 2.067.969 ili 64,14 posto. Od ukupnog broja vazećih listića “ZA” je bilo 2.061.932 glasača ili 99,44 posto, dok je "PROTIV" glasalo 6.037 ili 0,29 posto, a nevazećih glasačkih listića bilo je 5.227 ili 0,25 posto.

Dakle, od ukupnog broja (2.073.568) građana koji su glasali na republičkom referendumu za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine 29. februara i 1. marta 1992. godine, za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive, izjasnilo se 2.061.932. građana ili 99,44 posto (”Sluzbeni list RBiH”, br. 7; 27. mart 1992.)."

Ovi rezultati su omogućili međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine kao nezavisne države. Zemlje članice Evropske zajednice priznale su Bosnu i Hercegovinu 6. aprila 1992. godine. Sjedinjene Američke Države priznale Bosnu i Hercegovinu dan kasnije, 7. aprila.

Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine primljena u punopravno članstvo Ujedinjenih naroda.

No, već prvih dana bh. nezavisnosti počeli su napadi na Sarajevo i cijelu BiH…

Ratni pakao okončan je tri i pol godine kasnije pregovorima u američkoj vojnoj bazi Right Patterson u gradu Daytonu, a potom potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, 14. decembra 1995. u Parizu.

Mirovnim sporazumom potvrđene su međunarodno priznate granice, suverenitet i teritorijalni integritet države Bosne i Hercegovine. No, priznato je i njeno unutrašnje teritorijalno ustrojstvo koje znači podjelu na dva entiteta – Federaciju Bosne i Hercegovine (51 posto teritorija) i Republiku Srpsku (49 posto).

Alija Izetbegović možda je najbolje opisao postignuti mirovni sporazum: "U svijetu kakav je i sa ljudima kakvi jesu, nije se moglo više postići."

Nedostaci i alternative Dejtonu

Dejtonski mirovni sporazum i Ustav Bosne i Hercegovine, koji je donesen kao njegov sastavni dio, na snazi su do danas. Komplikovano državno uređenje, sa 14 parlamenata i vlada na različitim razinama vlasti, gomilanje administracije I višestruka podjela nadležnosti, značajna su prepreka ekonomskom i svakom drugom napretku BiH.

Proteklih godina bilo je i pozitivnih iskoraka u namjeri da se poprave nedostaci dejtonskog Ustava. Među njima je odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o konstitutivnosti tri naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba, na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Odluka je provedena na način da su izmijenjeni entitetski ustavi u smislu uvođenja jadnakopravnosti tri naroda u organima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. Suštinski konstitutivnost sva tri naroda na području cijele države I u svim sferama nikad nije zašivjela.

Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio je 2009. presudu u predmetu Sjedić – Finci protiv BiH. Implementacija presude u najkraćem znači izmjene Ustava Bosne i Hercegovine kojima bi se izjednačili svi građani Bosne i Hercegovine prilikom kandidiranja za člana Predsjedništva BiH i u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i to postalo pravo svih, a ne samo pripadnika tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Hrvati, Srbi). Presuda nije provedena u djelo.

U godinama prije, formirano je državno Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH koje su danas na takvom niovu obučenosti da učestvuju u međunarodnim mirovnim misijama pod vodstvom NATO-a.

Odluka o upisu vojne imovine na državu, kojom bi bio otkočen put ka članstvu u NATO, odnosno dobijanje Akcionog plana za članstvo, na čekanju je.

BiH je 15. februara 2016. godine predala aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji, koja je usvojena u septembru te godine. Taman što se stišalo slavlje i povodom tog čina, stigla je nova kriza povodom predaje zahtjeva za reviziju presude u predmetu BiH protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu kojem se protive restavnici srpskog naroda u institucijama BiH.

Četvrt stoljeća od referenduma o nezavisnosti BiH, u zemlji su aktivne politike koje ne odustaju od zapaljive retorike koja poziva na unutrašnje podjele i teritorijalni preustroj po etno-nacionalnom principu…

U vremenu kad je političko vodstvo sve razjedinjenije u pogledu budućeg unutarnjeg uređenja zemlje, kad se konsultacije o budućem unutrašnjem ustroju BiH održavaju sve češće izvan državnih institucija, pa i van granica BiH, put ka euro-atlantskim integracijama umjerene snage u zemlji vide kao najoptimalnije rješenje.

Prvi mart obilježava se samo u Federaciji BiH kao Dan nezavisnosti BiH, dok se taj praznik ne obilježava u entitetu Republika Srpska.

12.12.2018.

DODIK UPAO U ČOVIĆEVU ZAMKU: SNSD ZADUGO OSTAJE BEZ VLASTI I ZASTAVE

Dodik upao u Čovićevu zamku: SNSD zadugo ostaje bez vlasti i zastave

Dodik upao u Čovićevu zamku: SNSD zadugo ostaje bez vlasti i zastave
Otkazivanjem današnjih konsultacija o imenovanju predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Milorad Dodik je upao u zamku koju je probosanskim strankama pravio Dragan Čović.

Na ovom portalu smo još prije ravno mjesec dana objavili kako je plan probosanskih stranaka obustava procesa formiranju vlasti na nivou BiH, sve dok se ne razriješi pitanje odluke CIK-a i popune Doma naroda FBIH, osnosno dok se ne konstituira vlast na nivou Federacije BiH.

Nakon što je Dodiku danas jasno dato do znanja da formiranja vlasti na nivou BiH neće biti sve dok njeno formiranje ne bude okončano u Federaciji, postalo je jasno da će upravo SNSD izvući najdeblji kraj , ali i da je priča o zastavama zapravo samo predstava za širu javnost.

Ovakav razvoj situacije će na duže vrijeme odgodti SNSD-ov ulazak u vlast na državnom nivou, a sada je već posve jasno da je Milorad Dodik postao talac nerazumnih zahtjeva Dragana Čovića. Naime,  HDZ BiH  trenutno konzumira vlast na svim nivoima dok SNSD ima potrebu da što prije u Vijeću ministara zamjeni kadrove SDS-a i PDP-a, Dragana Mektića, Mirka Šarovića i Igora Crnadka, te zamjenike iz ovih stranaka u Vijeću ministara, ali i njihove kadrove u državnim agencijama.

Dodik i Čović su se u sličnoj situaciji našli i nakon izbora 2014. godine, ali u suprotnim ulogama. Tada se Čoviću žurilo pa nije ispoštovao dogovor o vertikalnoj uspostavi vlasti skrojenoj od istih stranaka na svim nivoima, iako je to bio zajednički stav dvije stranke. Rezultat toga je bio četiri godine opozicije Dodikovog SNSD-a na državnom nivou. Dodik je kasnije poručio da shvata Čovića i njegovo nastojanje da HDZ što prije uđe u vlast na nivou Federacije BIH, gdje je bio opozicija u mandatu 2010. - 2014.

Tada je Čović interese HDZ-a stavio ispred interes strateškog partnera SNSD-a, dok se sada Dodik podrškom Čoviću našao između interesa SNSD-a i Republike Srpske i interesa HDZ-a.

(Vijesti.ba)












Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
72898509

Powered by Blogger.ba