Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

30.11.2018.

SVE GLASNIJE PROTIV USTAŠONOSTALGIJE

30.11.2018.

KARIKATURA PREDRAGA KORAKSIĆA CORAXA

30.11.2018.

OD DOLASKA NAPREDNJAKA POJAČAN TREND NEGIRANJA GENOCIDA U SRBIJI...A

30.11.2018.

ŽELJKO KOMŠIĆ : POZDRAVLJAM ODLUKU EVROPSKOG PARLAMENTA O GENOCIDU U SREBRENICI

Željko Komšić : Pozdravljam odluku Evropskog parlamenta o genocidu u Srebrenici



Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić pozdravio je danas odluku Evropskog parlamenta (EP) da usvoji amandman na Izvještaj o napretku Srbije kojim se izražava žaljenje zbog kontinuiranog negiranja genocida u Srebrenici od nekih srbijanskih zvaničnika, te insistira na prihvatanju presuda Haškog tribunala (ICTY).

Kako javlja Fena Komšić je komentirajući novinarski upit u vezi s tim, istakao  da je ta odluka EP-a očekivana, te da je potvrdila ono što je općepoznato i bezbroj puta rečeno.

– Nažalost, izgleda da na ovim prostorima, iz bilo kojih razloga, istina teško dopire do nekih ‘tvrdih ušiju’ – kazao je Komšić, potcrtavajući kako je odlukom/amandmanom EP-a potvrđeno „ono što smo mi već znali i što smo, nažalost, osjetili na svojoj koži“.

Dodao je kako ne može spekulirati o tome kada će na političku scenu u Republici Srbiji doći neka politička snaga koja će se moći suočiti s istinom, navodeći da to ovisi od građana te zemlje.

Zastupnici u Evropskom parlamentu izglasali su jučer rezoluciju o Izvještaju o napretku Srbije, a u okviru toga i amandman slovenskog zastupnika Igora Šoltesa u vezi s genocidom u Srebrenici u kojem se ističe da je priznavanje tog genocida osnovni korak na putu Srbije ka pristupanju EU.

30.11.2018.

NASER ORIĆ OSLOBOĐEN ZA RATNI ZLOČIN, U SREBRENICI

30.11.2018.

KO JE IGOR ŠOLTES: UNUK TITOVE DESNE RUKE NE DA SRBIJI U EU DOK NE PRIZNA GENOCID!

KO JE IGOR ŠOLTES: Unuk Titove desne ruke ne da Srbiji u EU dok ne prizna genocid!

Ko je Igor Šoltes, unuk Edvarda Kardelja i izvjestilac Evropskog parlamenta za Kosovo.



KO JE IGOR ŠOLTES: Unuk Titove desne ruke ne da Srbiji u EU dok ne prizna genocid!









............................

Poput bombe odjeknula je vijest koja je juče poslijepodne stigla iz Brisela. Priznavanje genocida u Srebrenici osnovni korak na putu Srbije ka EU! Naime, to stoji u Rezoluciju o Srbiji, koju je usvojio Evropski parlament. Pitanje Srebrenice dodato je kroz amandman na inicijativu slovenčakog europoslanika Igora Šoltesa

Poslanici Evropskog parlamenta usvojili su juče u Briselu Rezoluciju u kojoj se ocjenjuje da je Srbija ostvarila napredak u ekonomskim reformama, ali da je od ključnog značaja da se u reformama pravosuđa, suzbijanju korupcije i slobodi medija ostvare opipljivi rezultati.

Evropski parlament je usvojio šest od osam predloženih amandmana na rezoluciju o Srbiji, uključujući one koji se odnose na slučaj Savamala, na odnos srpskih vlasti prema genocidu u Srebrenici, i na očuvanje zaštićenih sredina, uz osvrt na gradnju hidroelektrana na Staroj planini.


U četvrtom amandmanu, koji je podnio Šoltes, stoji da Evropski parlament "žali zbog kontinuiranog poricanja genocida u Srebrenici od nekih srpkih vlasti; podsjeća ih da je puna saradnja sa Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju, i mehanizmom koji ga je naslijedio, takođe uključuje puno prihvatanje i primenu njegovih presuda i odluka; naglašava da je priznavanje genocida u Srebrenici osnovni korak na putu Srbije ka pristupanju EU".

Međutim, ovo nije jedini put da Šoltes pokušava da "disciplinuje" Srbiju.


Vjerujem - naziv je stranke, koju je formirao Igor Šoltes, 54-godišnji advokat iz Ljubljane, unuk poznatog slovenačkog i jugoslovenskog komuniste Edvarda Kardelja, nekadašnjeg najbliže sasradnika Josipa Broza Tita.

Upravo sa liste te stranke ušao je u Evropski parlament, gde je izabran za izvjestioca za Kosovo.

Kosovo mu nije strana oblast, s obzirom na to da je već radio kao savjetnik Svjetske banke za Kosovo.

Čim je stupio na dužnost, jasno je pokazao svojom izjavom, šta će mu biti fokus rada.

U svom prvom intervjuu rekao je, da mu je prvi radni zadatak da natjera ostalih pet članica Unije koje nisu priznale Kosovo — da to urade.

Činjenicu da je Slovenac zadužen za Kosovo mnogi u Prištini vide kao prednost, jer je Slovenija prva priznala kosovsku nezavisnost od bivših jugoslovenskih republika. S druge strane, poslije niza kritika koje je Priština iznela na račun EU, izbor Šoltesa za izvestioca albanski lideri shvataju kao znak dobre volje Brisela, jer je došao čovjek koji, po njima, najbolje razumije „stradanja Albanaca pod Srbijom“, pisali su prošle godine kosovski mediji.

30.11.2018.

EVROPSKI PARLAMENT: AMANDMAN O GENOCIDU U SREBRENICI DIO REZOLUCIJE O SRBIJI


Evropski parlament : Amandman o genocidu u Srebrenici dio rezolucije o Srbiji

Zastupnici Evropskog parlamenta usvojili su u Briselu rezoluciju u kojoj se ocjenjuje da je Srbija ostvarila napredak u ekonomskim reformama, ali da je od ključnog značaja da se u reformama pravosuđa, suzbijanju korupcije i slobodi medija ostvare opipljivi rezultati.

Kako prenosi AJB dokument izvjestitelja EP-a za Srbiju Davida McAllistera usvojen je s 503 glasa “za”, 85 “protiv” i 47 suzdržanih.

EP je usvojio šest od osam predloženih amandmana na rezoluciju o Srbiji, uključujući one koji se odnose na slučaj “Savamala”, odnos srbijanskih vlasti prema genocidu počinjenom u Srebrenici i očuvanje zaštićenih sredina, uz osvrt na gradnju hidroelektrana na Staroj planini.

Kontinuirano poricanje genocida

U amandmanu koji se odnosi na genocid počinjen u Srebrenici navodi se da EP “žali zbog kontinuiranog poricanja genocida u Srebrenici od nekih predstavnika srbijanskih vlasti i podsjeća da puna saradnja s Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju i Mehanizmom koji ga je naslijedio također uključuje puno prihvatanje i primjenu njegovih presuda i odluka te naglašava da je priznavanje genocida u Srebrenici osnovni korak na putu Srbije ka pristupanju EU-u”.

U dva amandmana koji se odnose na slučaj “Savamala” piše da EP “primjećuje izvjestan napredak u slučaju nezakonitog uništavanja privatne svojine i lišavanja slobode kretanja u beogradskoj četvrti Savamala u aprilu 2016.” te poziva na rješavanje tog slučaja, kao i na punu saradnju s pravosudnim organima kako bi svi počinioci bili privedeni pravdi.

Usvojen je i amandman o očuvanju zaštićenih sredina, u kojem se Vlada Srbije poziva da “usvoji neophodne mjere očuvanja zaštićenih oblasti, naročito uzimajući u obzir razvoj hidroelektrana u osjetljivim područjima, kao što je Nacionalni park Stara planina”.

Vlada Srbije poziva se da u tom kontekstu provede temeljitu procjenu utjecaja na životnu sredinu, prema standardima EU-a, i ohrabruje da poveća transparentnost u vezi s planiranim projektima.

‘Ne trebaju vam etnički čiste države’

U usvojenoj rezoluciji “pozdravlja se postojano angažiranje Srbije na putu ka uključenju u EU”.

Također je istaknut “izvjestan napredak” u reformi pravosuđa i zatraženo je da srbijanske vlasti pospješe reformu vladavine prava, a posebno da osiguraju nezavisnost i efikasnost sudstva i ojačaju borbu protiv korupcije.

Rezolucija razmatra ovogodišnji Izvještaj Evropske komisije o napretku Srbije i pozdravlja napore za normalizaciju odnosa s Kosovom, uz stav da “svaki dogovor o tome može biti prihvatljiv samo ako se o njemu dogovore obje strane” i ako se njime očuvaju stabilnost regije i međunarodno pravo.

Eurozastupnici “ukazuju na tekuću raspravu i izjave o mogućim korekcijama granice između Srbije i Kosova, uključujući razmjenu teritorija” i “ističu višenacionalnu strukturu Kosova i Srbije” te kažu da “etnički čiste države ne trebaju biti cilj u regiji”.

Privesti pravdi ubice Olivera Ivanovića

U tom dokumentu “podvlači se važnost stvaranja asocijacije / zajednice općina sa srpskom većinom” na Kosovu i provođenje svih dogovora, uključujući sporazum o energetici.

U dokumentu se “neopozivo osuđuje ubistvo političara kosovskih Srba Olivera Ivanovića i naglašava neophodnost saradnje istražitelja Srbije i Kosova, kao i međunarodna podrška da se počinioci ubistva privedu pravdi”.

Srbija se poziva da postepeno uskladi svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s politikom EU-a, uključujući politiku prema Rusiji, te da postepeno s Unijom uskladi i svoj vizni režim.

30.11.2018.

RUSKI RULET S HRVATSKIM INTERESIMA U BOSNI I HERCEGOVINI

30.11.2018.

AKO CIK PROMIJENI ZAKON UĆEMO U PRAVNU ANARHIHU, OHR JE RJEŠENJE

Ako CIK promijeni zakon ućemo u pravnu anarhiju, OHR je rješenje

Ako CIK promijeni zakon ućemo u pravnu anarhiju, OHR je rješenje
Predsjednik Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom" i bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić smatra da bi odluka Ustavnog suda BiH po apelaciji Borjane Krišto mogla pomoći članovima CIK-a BiH prilikom odlučivanja o načinu raspodjele mandata u federalni Dom naroda iz kantonalnih skupština.

"Zašto to Ustavni sud BiH još nije uradio, ne znam. Ustavni sud BiH morao bi donijeti odluku po apelaciji Borjane Krišto, jer je donio prvu odluku po apelaciji Bože Ljubića, kojom je dva člana Izbornog zakona BiH stavio van snage, odnosno proglasio neustavnim", kaže Šehić za Vijesti.ba.

On podsjeća da se u apelaciji Borjane Krišto osporavaju odredbe Ustava FBiH da će iz svakog kantona biti delegiran po jedan delegat iz sva tri konstitutivna naroda, ukoliko je izabran u kantonalnu skupštinu.

"Ustavni sud BiH davno je trebalo da donese tu odluku. I OHR je, kao prijatelj suda, dao svoje mišljenje na apelaciju i poziva se na odredbe Ustava FBiH", napominje Šehić.

On naglašava da i u Izbornom zakonu BiH ima protivrječnih odredbi nakon odluke Ustavnog suda BiH po alepaciji Bože Ljubića.

"Naime, u Izbornom zakonu jasno piše da će se do konačne provedbe Aneksa 7 primjenjivati rezultati popisa iz 1991. godine, u prenesenom značenju kako je to određeno odredbama člana koji se tiče broja delegatqa iz svakog kantona. Ta opšta odredba postoji u ustavima RS i FBiH, koji kažu da će se do konačne provedbe Aneksa 7 primjenjivati popis iz 1991. godine. Odluku o konačnoj provedbu Aneksa 7 donosi visoki predstavnik ili Parlament BiH", pojašnjava Šehić.

Odluka CIK BiH, kako navodi, mora biti u skladu sa zakonom i Ustavom. No, Šehić problematizuje činjenicu da će CIK BiH uopšte biti u prilici da usvaja podzakonski akt.

"Bio bi presedan da institucija koja provodi zakon, sama ga i mijenja, nebitno da li se radi o podzakonskom aktu. Takva institucija nema nadležnosti da mijenja zakona koji provodi. Ukoliko se napravi presedan, doći ćemo u situaciju da institucije koje primjenjuju zakone, a ne donose ih, mijenjuju zakone. Tad ulazimo u pravnu anarhiju, jer iz nadležnosti zakonodavne vlasti izuzimamo nešto što je isključivo njena obaveza. Jedina institucija koja može to da uradi jeste OHR, odnosno visoki predstavnik", zaključuje Šehić.
 

(Vijesti.ba)



















30.11.2018.

CENTAR ZA MIR: OBILJEŽAVAJMO 29. NOVEMBAR KAO DAN PRAVDE

30.11.2018.

DOSJE HAG: STO JEDANAEST GODINA SRAMOTE

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
59598495

Powered by Blogger.ba