Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

21.11.2018.

LJUBITELJ NACISTA U HRVATSKOM SABORU

21.11.2018.

TEODOR MERON: UBRZATI RAD NA PREDMETIMA RATNIH ZLOČINA U REGIJI

21.11.2018.

IVICA TODORIĆ NAJAVLJUJE DA BI NA VLAST

21.11.2018.

VALENTIN INZKO PORUČIO DRAGANU ČOVIĆU I MILORADU DODIKU: "OHR ĆE OTIĆI IZ BiH ČIM SE ISPUNE POZNATI USLOVI 5+2"!


INZKO PORUČIO ČOVIĆU I DODIKU: "OHR će otići iz BiH čim se ispune poznati uslovi 5+2"!

Ustav Federacije BiH treba se primjenjivati u cijelosti, i kada se radi o popisu i kada se radi o takozvanom pravilu 1/1/1. Radi se o osnovnom elementu BiH kao multietničkom društvu i elementu dugotrajne stabilnosti zemlje, kaže u ekskluzivnom intervjuu za Vijesti.ba visoki predstavnik Valentin Inzko.



INZKO PORUČIO ČOVIĆU I DODIKU: 'OHR će otići iz BiH čim se ispune poznati uslovi 5+2'!













...............

- Gospodine Inzko, hoće li OHR reagovati ako Centralna izborna komisija BIH pri donošenju odluke o raspodjeli mandata za Dom naroda FBIH prekrši Ustav Federacije BiH?

INZKO: OHR je više puta istaknuo da je šteta da političke stranke nisu uspjele putem pregovora doći do rješenja i pronaći formulu za popunjavanje Doma naroda Federacije BiH. Međunarodna zajednica, konkretnije EU i SAD, pokazala je puno dobre volje da pomogne u postizanju sporazuma, ali nije bilo spremnosti za kompromis.

Naš stav u vezi Doma naroda Federacije i primjeni Ustava Federacije BiH, koji smo ponavljali u nekoliko navrata, uvijek je bio principijelan: do okončanja izborne reforme, Ustav Federacije BiH treba se primjenjivati u cijelosti, i kada se radi o popisu i kada se radi o takozvanom pravilu 1/1/1. Dozvoliti Izbornom zakonu BiH prvenstvo u odnosu na Ustav Federacije BiH, u dijelu koji se odnosi na sastav institucija Federacije, može imati vrlo ozbiljan utjecaju budućnosti.

- Imate li Vi saznanja o tome da li je li popis stanovništva iz 2013. godine završen i okonačan, te kao takav relevantan kao osnov za raspodjelu mandata?

INZKO: Nije na OHR-u da ima stav o tom pitanju. Nadležne institucije u BiH su već prezentirale svoje mišljenje i ono je poznato i široj javnosti.

- Šta bi za BiH značilo da se ukine princip da se u Dom naroda bira po jedan predstavnik iz svakog naroda iz svakog kantona ukoliko je takav izabran u kantonalnu skupštinu?

INZKO: Ovim principom osigurava se da svi konstitutivni narodi iz svakog kantona imaju svoje predstavnike u Domu naroda Federacije BiH. Jednostavno rečeno, ovaj princip je jedan od načina da se osigura ravnopravnost svih konstitutivnih naroda širom BiH. Stoga se radi o osnovnom elementu BiH kao multietničkom društvu i elementu dugotrajne stabilnosti zemlje.

U Federaciji je takozvana formula 1/1/1 dio Ustava Federacije BiH. Znamo da je jedna politička stranka osporila ovu ustavnu odredbu. Do donošenja odluke u tom predmetu, ova odredba se nastavlja primjenjivati i nije na jednoj instituciji da odluči hoće li je primjenjivati ili ne. To bi bila prevelika odgovornost koju bi ta institucija na taj način preuzela na sebe.      

- Kako komentarišete zaključak lidera SNSD-a i HDZ-a, Milorada Dodika i Dragana Čovića, da treba zatvoriti Kancelariju visokog predstavnika u BIH?

INZKO: Odluku o okončanju mandata visokog predstavnika donosi Upravni odbor Vijeća za provedbu mira i Vijeće sigurnosti UN-a. Kao što vjerovatno znate, Vijeće za provedbu mira je 2008. godine usvojilo “Program 5+2” – niz uslova i ciljeva koje organi vlasti u BiH moraju ispuniti i ostvariti prije zatvaranja OHR-a. Stoga bi najbolji način da političari ubrzaju zatvaranje OHR-a bio provođenje ovog programa, a posebno drugog cilja koji je njime predviđen: “pozitivna procjena situacije u BiH koju donosi Upravni odbor Vijeća za provedbu mira na osnovu potpunog poštivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.”

- Kako gledate na poruku Milorada Dodika da će inicirati zajednički stav Predsjedništva BiH prema Briselu da BiH što prije dobije status kandidata?

INZKO: Pozdravljam najavu predsjedavajućeg Dodika, koju ću shvatiti kao pokazatelj da je spreman uložiti energiju u pitanja u vezi sa EU. Nadam se da će članovi Predsjedništva BiH u mandatu 2018.-2022.biti u stanju da stvore i konstruktivno doprinesu generalno pozitivnoj političkoj klimi, u kojoj će fokus biti na pitanjima vezanim za integraciju u EU kao ina drugim konkretnim pitanjima, poput ekonomije, obrazovanja i zdravstva. Uzgred, moj stav o tome je već godinama jasan, a to je da Bosni i Hercegovini treba ranije dati status kandidata, a samo članstvo kasnije, kada budu ispunjeni uvjeti. Drago mi je da se predsjedavajuci Dodik i ja slažemo u vezi sa ovim.

- Kako tumačite tvrdnje HDZ-a da je izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda nelegitiman, a njegova pobjeda čak nezakonita i protivna Dejtonu? Je li to tačno i kako gledate na identičan stav Hrvatske po ovom pitanju?  

INZKO: Shvatam da su emocije uzburkane, ali pogledajmo pravnu situaciju u vezi s tim. Prvo, način izbora članova Predsjedništva utvrđen je Ustavom BiH i Izbornim zakonom. Propisi koji su bili na snazi tokom općih izbora 2018.suisti oni koji su se primjenjivali tokom prethodnih izbora, i Ustavni sud nikada nije izrazio sumnju oko njihove primjene. Ukoliko političke stranke žele da izmijene način izbora članova Predsjedništva, to mogu učiniti tako što će te propise izmijeniti u Parlamentu. Moja je uloga, kao tumača civilnog aspekta Mirovnog sporazuma,da osiguram da se postojećeustavne odredbe primjenjuju sve dok se to ne uradi.

Također, važno je istaći da Ustav podrazumijeva da svaki član Predsjedništva predstavlja ne samo svoj konstitutivni narod nego i entitet iz koga je izabran te zemlju u cjelini. To se vidi i u zakletvi koju novoizabrani članovi Predsjedništva moraju položiti prije stupanja na dužnost.

- Kada biste uspostavljali dijagnozu stanja u BIH - kakva bi ona bila i šta je lijek?

INZKO: Po mom mišljenju to pitanje ima dvije dimenzije. S jedne strane, Bosni i Hercegovini je prijeko potrebno da promijeni paradigmu “kako se vodi politika.”Trenutno su građani i zemlja manje bitni od potreba političkih stranaka i njihovih elita.To se mora promijeniti i to tako da građani i zemlja postanu prioritet.

Druga dimenzija gdje je potrebna promjena je učestvovanje građana u političkom životu. Ono mora biti aktivno i ustrajno. Aktivno političko učešće ne bi se smjelo svoditi na glasanje svake dvije godine.Zahtijevanje odgovornosti političara traži stalni angažman. To funkcionira samo ako postoje stalni naporii aktivno učešće građana. Samo angažmanom na ova dva fronta možemo vidjeti odlučne promjene u bosanskohercegovačkom društvu.

Također, ljudi su duboko razočarani u stanje u oblasti pravosuđa. I tu postoji ogromna potreba za promjenom.

21.11.2018.

KONFERENCIJA U SARAJEVU: BOSNA I HERCEGOVINA I 23 GODINE NAKON DAYTONA 'NA METI' PROTAGONISTA PODJELA

KONFERENCIJA U SARAJEVU: Bosna i Hercegovina i 23 godine nakon Daytona 'na meti' protagonista podjela

Bosna i Hercegovina i njeni građani i danas, 23 godine nakon parafiranja Daytonskog mirovnog sporazuma, suočavaju se s otvorenim i istim onim prijetnjama koje su karakterizirale stanje s početka 90-ih godina prošloga stoljeća, uključujući kontinuirane i sinhronizirane pokušaje novih protagonista podjele države, oživljavanja velikodržavnih projekata i retrogradnih politika, što su prethodili agresiji na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995. godine.



KONFERENCIJA U SARAJEVU: Bosna i Hercegovina i 23 godine nakon Daytona 'na meti' protagonista podjela














Istaknuto je to danas u Sarajevu na otvaranju programske konferencije Bošnjačkog pokreta pod nazivom "Nova politika Bosne i Bošnjaka", posvećene godišnjici parafiranja Daytonskog sporazuma, a s ciljem profiliranja i strateškog promišljanja nove politike kao odgovora na sistematske atake na teritorijalni integritet i suverenitet međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, kao i na otvorena miješanja u njene unutarnje poslove političkih vrhuški iz Beograda i Zagreba.
 
Predsjednik Bošnjačkog pokreta Sejfudin Tokić je, govoreći o velikim iskušenjima pred kojima se nalazi Bosna i Hercegovina, upozorio kako su ' na sceni' otvoreni pokušaji destabilizacije države i sprečavanja Bosne i Hercegovine na njenom evroatlantskom putu, kao i na reformskom putu koji podrazumjeva dosljednu primjenu evropskih i evroatlantskih standarda.
 
Ocijenio je kako je, i pored specifičnosti trenutka za državu Bosnu i Hercegovinu i njene građane i narode, sva pažnja izabranih političkih predstavnika na svim nivoima uglavnom fokusirana na međusobne obračune, a ne na zaštitu interesa i afirmaciju države, te na osiguranje ravnopravnog statusa bošnjačkog naroda na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.
 
- Bošnjaci nisu ravnopravni, jer na više od 75 posto teritorije imamo negiranje jezika, historije, kulture, čak i najnovije historije koja je ispisana presudama međunarodnih sudova, Haškog tribunala (ICTY) i Međunarodnog suda pravde (ICJ) - ustvrdio je Tokić, navodeći da je sve propraćeno negiranjem genocida i veličanjem protagonista udruženih zločinačkih poduhvata (UZP).
 
Predsjednik Pokreta "Odgovor" i uvodničar skupa Ćamil Duraković osvrnuo se na status Bošnjaka, povratnika u Republici Srpskoj, ocijenivši da se povratnička populacija nalazi u najkritičnijem stanju dosad, te da razlozi tomu leže u porazu probosanskih političkih opcija.
 
Naveo je kako 'famozni' Aneks 7. Daytonskog sporazuma gotovo da nije još ni zaživio, a o čemu svjedoči procenat Bošnjaka koji je živio na prostoru bh. entiteta RS u odnosu na procenat koji trenutno čine u tom dijelu Bosne i Hercegovine.
 
- Poražavajuće je gdje smo danas. Dolazim iz Srebrenice koja je posebno senzibilna i rezultat je ono što je narod spontano činio, jer nije bilo sistemskog pristupa procesu povratka, a, generalno, i oni koji su se vratili svojevremeno, 1999/2000-te, sve više su odlazili usljed odsustva elemenata održivog povratka - kazao je Duraković.
 
Jedan od uvodničara konferencije - brigadir OSBiH u penziji Namir Zuka, čije je izlaganje posvećeno incijativi za uvođenje dobrovoljnog služenja vojnog roka u BiH, novinarima je kazao kako Bosna i Hercegovina trenutno nema uspostavljen sistem ni obaveznog, niti dobrovoljnog oblika služenja vojnog roka, dok zemlje iz okruženja imaju određene modele vojnog osposobljavanja mladih ljudi.
 
Kako je kazao, radi se o modalitetu tzv. 'Light' vojnog roka, odnosno osnovne vojne obuke i razvoja vještina, koji su u skladu sa savremenim rizicima, prijetnjama i izazovima, a za što postoji veliko interesovanje pripadnika mlade populacije, uključujući i mlade iz bh. dijaspore. 
 
U nastavku skupa otvorena su pitanja koja se dotiču obaveza institucije visokog predstavnika, a koji je, sljedstveno Daytonskom sporazumu i njegovim aneksima, dužan osigurati nesmetano funkcioniranje države.  
 
- Bosna i Hercegovina prvenstveno zavisi od onih koji je vole, a takav broj je dominantan. Suštinsko pitanje jeste osiguranje opstanka i cjelovitosti države, te  onemogućavanje svojevrsne 'palestinizacije' bošnjačkog naroda, a ne to ko će imati parlamentarnu većinu u pojedinim kantonima i drugim nivoima vlasti - poručeno je sa skupa.
 
Istovremeno, ocijenjeno je kako suština svake politike leži u kompetentnim kadrovima, oslobođenim podaničkog mentaliteta i spremnim da hrabro stanu u zaštitu interesa svih kategorija stanovništva, te ne dozvole da forma zamagli suštinu.
 
Izlaganja spomenutih uvodničara, uključujući i izlaganje o temi "Visoki predstavnik ima najjače pravne mehanizme da integriše BiH" akademika Suada Kurtćehajića, koje je najavio organizator, bit će objavljena u posebnoj brošuri, te predstavljati prilog na planu izrade dokumenta dugoročne politike pod nazivom "Nova bošnjačka politika u 21. vijeku".
 
Danas se navršavaju 23 godine otkako je u vojnoj zračnoj bazi Wright Patterson kod Daytona, u američkoj državi Ohio, parafiran Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Daytonski mirovni sporazum.
 
Pravni akt sporazumnog karaktera donesen je da bi se službeno prekinuo rat u Bosni i Hercegovini (1992-1995.) i bio je fokusiran na buduće upravno i ustavno uređenje države.
 
Konferencija je trajala od 1. do 21. novembra 1995. godine, kada su sporazum potpisali tadašnji predsjednici RBiH Alija Izetbegović, Srbije Slobodan Milošević i Hrvatske Franjo Tuđman poslije tronedjeljnih pregovora.
 
Sporazum je parafiran u prisustvu tadašnjeg državnog tajnika SAD-a Warrena Cristophera, a pored njega, glavni američki posrednici su bili Richard Holbrooke i general Wesley Clark.
 
Službeno je potpisan u Elizejskoj palači u Parizu 14. decembra 1995. godine.
 
Objavio/la haler u 17:50, 0 komentar(a), print, #

21.11.2018.

SRAMOTNO NEZNANJE DODIKA I ČOVIĆEVIH TRABANATA, OBRAZUJMO IH I NEDAJMO DA PROTURAJU LAŽI I NACI-FAŠIZAM


SRAMOTNO NEZNANJE DODIKA I ČOVIĆEVIH TRABANATA, OBRAZUJMO IH: Ovo su multietničke države koje imaju princip "jedan čovjek, jedan glas"

Za razliku od Dodikove tvrdnje da ne postoji nijedno multietničko društvo u kojem je na sceni sistem "jedan čovjek, jedan glas" istina je upravo suprotna: većina multietničkih država upravo na sceni ima sistem "jedan čovjek, jedan glas".



SRAMOTNO NEZNANJE DODIKA I ČOVIĆEVIH TRABANATA, OBRAZUJMO IH: Ovo su multietničke države koje imaju princip 'jedan čovjek, jedan glas' - 1


















..............................

Piše: DANIJAL HADŽOVIĆ

Novi član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Milorad Dodik u obraćanju na akademiji u Banjoj Luci, u povodu 100 godina od oslobođenja Banja Luke u Prvom svjetskom ratu (21. novembra 1918.),  je dodao kako je protiv nastojanja kojima se promovira “sistem jedan čovjek, jedan glas, jer bi se time Srbi pretvorili u manjinu”.

Dodao je kako nema niti jednog multietničkog društva koje promovira sistem "jedan čovjek, jedan glas", te da tako nije ni u Belgiji, gdje je sjedište Europske unije.

Ovu izjavu su, očekivano s odušveljenjem prenijeli mediji bliski Draganu Čoviću koji je i formalno sklopio savezništvo s Miloradom Dodikom i koji s njim dijeli iste poglede po pitanju uređenja Bosne i Hercegovine, odnosno čuvanja i dodatnog produbljivanja sistema etnoteritorijalne podjele vlasti i etničkog  predstavljanja koji je na sceni u BiH.

Ipak, i Milorad Dodik i Čovićevi trabanti ipokazuju frapantno i sramotno neznanje kada promovišu ovakve izjave koje su suštinski apsurdne i potpuno netačne. Naime, za razliku od Dodikove izjave da ne postoji nijedno multietničko društvo u kojem je na sceni sistem "jedan čovjek, jedan glas" istina je upravo suprotna: većina multietničkih država upravo na sceni ima sistem "jedan čovjek, jedan glas". Belgija koju je Dodik spomenuo, uređena je, doduše, kao država tri autonomne pokrajine i etničke zajednice s kompletnims sistemom vlasti koji se sastoji od šest razlilčitih vlada, no Belgija je tu izuzetak, čak i u Evropi. Većina drugih evropskih multietničkih država, poput Velike Britanije, Švicarske (koja u ustavu prepoznaje samo jezičke, ne i etničke zajednice), Crne Gore, Makedonije, Španije, upravo ima načelo "jedan čovjek, jedan glas" i vlast formira onaj ko skupi preko 50% ruku u parlamentu, bez ikakvih etničkih kvota. Iako neke od ovih država imaju različite načine zaštite određenih regionalnih i državnih interesa (poput elektorskog glasanja u SAD-u ili neproporcionalnog broja predstavnika u američkog senatu), ni u jednoj od njih legitimitet se ne crpi iz etničke pripadnosti. 

 Razloga za ovo je više. Prvi je onaj što je to najviša tekovina liberalne demokratije i naslijeđe prosvjetiteljstva. Naime, ideja koja je srušila svevlast monarha i aristokrata u Evropi koji su uživali zakonsku superiornost u odnosu na svoje podanike, je da se takva praksa treba zamijeniti principom "vladavine naroda". To je podrazumijevalo stvaranje država u kojoj će svi građani biti jednaki pred zakonom, bez obzira na njihovu klasnu, etničku ili vjersku pripadnost, što znači i pravo glasa da se izaberu vlastiti predstavnici iz samog naroda u izvršnu i zakonodavnu vlast, kao nositelji narodne vlasti. Upravo na ovom principu osnovane su i uređene Sjedinjene Američke Države, koje su vjerovatno najmultetničkija država na svijetu u kojoj se doslovno mogu naći sve rase, narodi i vjere svijeta, ali svi njihovi pripadnici su u prvom redu državljani Amerike s jednakim pravom glasa. Osim što se radi o vrhunskom liberalnom načelu jednakosti ljudi pred zakonom, uspostava ovakvog principa u multietničkim država ima još jedan poseban motiv: on sprječava da se društvo dijeli po etničkim, vjerskim i rasnim linijama u obnašanju vlasti i omogućava stvaranje integralne političke nacije (koju ne treba miješati s etničkom pripadnošću), što na kraju vodi ka funkcionalnijem sistemu i manjim podjelama u društvu. Da je to načelo na kojem uređene najrazvijenije liberalne demokratije svijeta, pokazala je i nedavna pljuska Vladi Hrvatske kojoj iz EU jasno poručeno da oni u BiH podržavaju građanski koncept vlasti.

U Bosni i Hercegovini ovakav princip nije na sceni, nego umjesto toga važi pravilo etničkog predstavljanja kojim se upravo krši ovo pravilo jednakog prava glasa. Na pozicije izvršne vlasti te i zakonodavne vlasti dolaze pojedinci kao "predstavnici naroda", bez obzira na ukupni demokratski legitimtiet koji stoji iza njih. Ilustracije radi, tako su na izborima 2014. članovi Predsjedništva s istim funkcijama postali Dragan Čović koji je iza seb imao legitimitet 130.000 glasača, i Mladen Ivanić koji je osvojio 320.000 glasova. Takav sistem omogućava i da HDZ, stranka na nivou države osvoja nekih 10% glasova, redovno konzumira oko 42% entitetske i 33% državne vlasti!

A u nastavku želimo dodatno obrazovati Milorada Dodika pa mu donosimo spisak nekih od multietničkih država koja imaju princip "jedan čovjek, jedan glas".

Australija
Kanada
Sjedinjene Američke Države
Ruska Federacija
Španija
Velika Britanija
Švicarska
Crna Gora
Makedonija
Novi Zeland
Brazil
Argentina
Švicarska


P.S. I da, i njegov entitet Republika Srpska, iako u Ustavu je definisan kao entitet tri konstitutivna naroda, u praksi ima primijenjeno načelo "jedan čovjek jedan glas".

21.11.2018.

MERON UPOZORIO: 161 OSUĐENIH NIJE NI PRIBLIŽAN BROJ ONIH KOJI SU POČINILI ZLOČINE

21.11.2018.

IZGRADNJA SPOMENIKA ŽRTVAMA GENOCIDA U PRIJEDORU : "SA BOSANSKOM ZAJEDNICOM ČIKAGO JE BOLJI, OTVORENIJI GRAD"

Izgradnje spomenika žrtvama genocida u Prijedoru : ” Sa Bosanskom zajednicom Čikago je bolji, otvoreniji grad “



U procesu izgradnje spomenika civilnim žrtvama genocida u Prijedoru delegacija Udruženja Prijedorčana iz Čikaga “Prijatelji Prijedora” i Instituta za istraživanje genocida Kanada je održala sastanak u gradskoj upravi Čikaga.
Ispred gradske vlasti iz Čikaga prisustvovali su: Patrick O’Connor, Margaret Lurino, Brian Rabin ,Lidia Ross, Nathan Mason. Ispred Udruženja Prijedorčana “Prijatelji Prijedora” iz Čikaga i Instituta za istraživanje genocida Kanada prisutni su bili: Mirsad Čaušević, Haris Džubur, Asja Dizdarević, Semir Delić i Joe Ibara.
Predstavljajući projekat izgradnje spomenika u Čikagu Mirsad Čaušević je između ostalog rekao: “Bosanska zajednica u Čikagu je najrazvijenija, najobrazovanija i ekonomski najmoćnija bosanska zajednica u Sjevernoj Americi. Svojim dugogodišnjim radom, više od 100 godina, Bosanska zajednica je dala veliki doprinos kako prezentaciji najboljih vrijednosti BiH, tako i samom razvoju grada Čikaga na ekonomskom, kulturnom, akademskom i sportskom nivou.
Više od 100 godina Bosanska zajednica kroz različite programe daje doprinos da Čikago zaista bude veliki grad u kome se poštuje i prhvata drugo i drugačije. Sa Bosanskom zajednicom Čikago je bolji, otvoreniji grad”. Zatim je predstavio idejno rješenje spomenika. Na BiH je u peridou od 1992. do 1995. godine izvršena agresija, a nad njenim građanima najteži oblik zločina, ratni zločin, zločin protiv čovječnosti i genocid.
Jedan od gradova u kome je izvršen najmasovniji zločin je Prijedor. Grad koji je u svijetsku ratnu historiju ušao sa najviše koncentracionih logora smrti, najviše masovnih primarnih, sekundarnih i tercijarnih grobnica, grad sa najviše osuđenih ratnih zločinaca od strane međunarodnih sudova poslije drugog svijetsko rata.
Naša zelja je da se ovaj spomenik izgradi u Prijedoru ali  lokalne vlasti to uporno odbijaju. Imajući u vidu da se u Čikagu nalazi veliki broj preživjelih žrtava i članova njihovih porodica iz Prijedora odlučili smo se za izgradnju spomenika žrtvama zločina genocida u Prijedoru. To bi bio prvi spomenik takve vrste u svijetu.stovremeno planiramo podizanje istog spoemnika u Torontu i drugim mjestima.
Značaj spomenika žrtvama zločina genocida u Prijedoru u Čikagu je veoma velik. Prije svega u jednom od največih, najrazvijenijih i najotvorenijih gradova u svijetu spomenik će svjedočiti o potrebi kontinuirane borbe protov nasilja, ratnog zločina, zločina protiv čovjećnosti, genocida, ugrožavanja osnovnih ljudskih prava i sloboda.
Spomenik će biti u funkciji animiranja svih građana Čikaga na akciju protiv rata, protiv ubijanja nedužnog, civilnog stanovništva, posebno protiv ratnog zločina, zločina protiv čovjećnosti i naročito genocida. Spomenik tako postaje svevremenski simbol okupljanja boraca i aktivista za zaštitu ljudskih prava i sloboda ne samo u Čikagu, već u cijeloj Sjevernoj Americi pa i svijetu. Spomenik šalje poruku svim građanima Sjeverne Amerike i svijeta  da samo udruženi bez obzira na naciju, vjeru, boju kože možemo se suprostaviti ugrožavateljima života ljudi, ljudskih prava i sloboda, mira, ljudskog dostojanstva.
Spomenik šalje poruku svim ljudima dobre volje u svijetu da se mora postovati Povelja UN, da je ljudski život neprikosnoven, da zločinac mora biti kažnjen, da istina i pravda mora biti zadovljena, da se presuđeni zločin ne smije negirati. Ideju spomenika  i njegov izgled u potpnosti su podržani od strane vlasti grada Čikaga.
Nastavljaju se razgovori sa drugim nivoima vlasti u Čikagu da bi se što prije dobila dozvola i prostor za izgradnju spomenika, navode u zajedničkom saopštenju za javnost Institut za istraživanje  genocida  Kanada i    Udruženje Prijedorčana “Prijatelji Prijedora” Čikago.
21.11.2018.

PROF. ZORAN PUSIĆ : GRAĐANSKA BiH JE POMAK PREMA EU, TO JE I INTERES HRVATSKE

Građanska BiH je pomak prema EU, to je i interes Hrvatske



Građanska BiH je pomak prema EU, to je i interes Hrvatske
Pomak prema građanskom principu je pomak prema boljoj funkcionalnosti i većoj stabilnosti BiH i, u konačnici, lakšoj i bržoj integraciji u EU, smatra ugledni profesor na Sveučilištu u Zagrebu Zoran Pusić.

- Mislim da to većina građana BiH mogu prepoznati kao svoj interes, a i članovi Vlade Republike Hrvatske, bez obzira iz kojih stranaka dolaze, trebali bi to prepoznati kao interes Hrvatske - ističe Pusić.

U razgovoru za Vijesti.ba, ovaj ugledni zagrebački profesor prokomentarisao je jučerašnju sjednicu Vijeća za vanjske poslove EU u Briselu, na kojoj je na zahtjev Hrvatske raspravljano o situaciji u BiH nakon oktobarskih izbora.

Ministri vanjskih poslova EU kao prioritet su postavili što hitnije formiranje vlasti i provođenje ekonomskih reformi iz Reformske agende, dok se izmjene izbornog zakonodavstva ipak nisu našle u samom vrhu prioriteta, što je u suprotnosti s ranijim najavama zvaničnika Hrvatske i HDZ-a BiH, čiji predsjednik Dragan Čović proces implementacije izbornih rezultata uslovljava upravo izmjenama tog zakona u skladu s onim principima koje ta stranka zastupa.

- Izmjena Izbornog zakona unutrašnja je stvar BiH, ali poštivanje ljudskih prava u BiH ne bi trebala biti samo unutrašnja stvar BiH, naročito ne kao potencijalne članice EU - kaže Pusić.

Prema njegovim riječima, nasuprot argumentima da se predloženim izmjenama Izbornog zakona ne bi povećala demokratska prava građana BiH hrvatske nacionalnosti, stoji povećanje izgleda jedne stranke - HDZ-a BiH.

- Da vodstvo HDZ-a Hrvatske navija za svoju filijalu u BiH - može se razumijeti, ali da to rade kao nosioci najviših političkih dužnosti, dakle uime Hrvatske, neprimjereno je - mišljenja je Pusić.

Nekada se, podsjeća, na cijelom području BHS jezika (tako su bosanski, hrvatski i srpski zvali na sudu u Hagu) govorilo: "Ubi me prejaka riječ/reč".

- Kao što je Marko Oršolić govorio devedesetih da bi se našim narodima trebalo na neko vrijeme uzeti nož iz kuhinje, bilo bi dobro da se riječi poput agresije (Hrvatske na BiH), koje imaju konotaciju obilježenu strašnim događajima, dakle i jakim emocijama, ne upotrebljavaju olako - poručuje naš sagovornik.

Smatra da je Dejtonski mirovni sporazum od prije 23 godine bio "umijeće mogućeg", sporazum koji je prekinuo rat i dao početne osnove za mir.

- On je "sveto pismo" u smislu da se ne bi smjelo ići ispod standarda koje propisuje. Ali niko ne zabranjuje da se ti standardi poboljšaju, a pomak prema građanskom principu pomak je prema boljoj funkcionalnosti i većoj stabilnosti BiH i, u konačnici, lakšoj i bržoj integraciji u EU - potcrtava Pusić.

Naglašava da je član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda na oktobarskim izborima izabran glasovima birača iz FBiH i strogo po Ustavu.

- Nigdje ne piše kakve političke stavove taj član treba zastupati, niti ko u FBiH za njega ne bi smio glasati. Hrvatski političari koji tome prigovaraju trebali bi uvidjeti da je anomalija u smislu demokracije to što takav princip nije zastupljen na cijelom teritoriju BiH. A zabrinutost HDZ-ovih političara za položaj Hrvata u BiH, obzirom na cjelokupni doprinos HDZ-a tom položaju, mogla bi se shvatiti kao oštra samokritika - zaključuje Pusić u razgovoru za Vijesti.ba.


D.K.

(Vijesti.ba)

21.11.2018.

IZMEĐU DEJTONSKOG NASLIJEĐA I EVROPSKE PERSPEKTIVE

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
59598514

Powered by Blogger.ba