Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

19.11.2018.

MIROSLAV LAJČAK : "BiH TREBA KRENUTI OD ETNIČKOG KA GRAĐANSKOM PRINCIPU"!

Miroslav Lajčak : “BIH treba krenuti od etničkog ka građanskom principu”!


U Bosni i Hercegovini postoje dvije realnosti, dejtonska i europska i mi bismo sada trebali krenuti prema ovoj drugoj europskoj, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a raspravljali su na zahtjev Hrvatske o stanju u BiH nakon izbora održanih 7. oktobra.

“Jasno je da imamo dvije realnosti u Bosni i Hercegovini. Imamo daytonsku realnost, koja je izgrađena na etničkom principu i imamo evropsku koja je izgrađena na građanskom principu. Trebali bismo sada ići nekako od jedne prema drugoj, ali trenutno imamo obje ove realnosti i to nam stvara niz problema”, rekao je Lajčak, koji odlično poznaje prilke u bIh budući da je bio Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

“Zaključak je ove rasprave da bi EU trebala ući aktivnije u političke procese u BiH. Želim reći da je rasprava bila vrlo naklonjena prema BiH. Razgovarali smo o tome kako da pomognemo zemlji, a ne da je kaznimo i mislim da je to jako pozitivno”, dodao je Lajčak.

Lajčak je rekao da je Hrvatska u raspravi izrazila zabrinutost zbog položaja hrvatskog naroda u BiH “jer osjeća da nema svog predstavnika u predsjedništvu”.

“Imali smo zanimljivu raspravu. Jasno je da proces formiranja vlasti neće biti jednostavan”, rekao je slovački ministar.

Kako navodi Slobodna Bosna novoizabrani član Predsjedništva  Bosne i Hercegovine Željko Komšić krajem oktobra čelnicima tijela Evropske unije uputio je pismo u kojemu je ustvrdio kako hrvatski zastupnici u Evropskom parlamentu iznose neistine o stanju u BiH a Hrvatsku je optužio za “diplomatsku agresiju” na BiH.

Komšić je ustvrdio kako je netačno tumačenje hrvatskih europarlamentaraca ali i hrvatskih političara kako je BiH “država dva entiteta i tri konstitutivna naroda” jer u preambuli ustava iz Daytona stoji kako Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi, u zajednici s ostalima i građani Bosne i Hercegovine utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine.

“Hrvatski parlamentarci zanemaraju da je BiH država tri konstitutivna naroda tek u zajednici s građanima i ostalima. Selektivno pozivanje na Ustav BiH i pozivanje samo na konstitutivne narode, bez ostalih i građana BiH dovodi do promocije diskriminacije, pri čemu se građani BiH i ostali izuzimaju kao konstituent države”, naveo je Komšić u pismu koje je u tijelima EU našlo na veilo razumijevanje.

19.11.2018.

BRISEL RAŽALOSTIO KOLINDU, PLENKOVIĆA I ČOVIĆA

Brisel ražalostio Kolindu, Plenkovića i Čovića : Vijeće EU ni riječi o “ugroženosti” Hrvata


Vijeće za vanjske poslove EU u je Briselu raspravljalo o situaciji u Bosni i Hercegovini nakon Općih izbora održanih 7. oktobra. Ipak, ministri vanjskih poslova članica EU-a nisu usaglašavali i usvajali zaključke koji se odnose na BIH.

Portal Vijesti.ba javlja da je Visoka predstavnica EU Federica Mogherini prenijela  tri poruke, među kojima najvažnija – poziv svim političkim liderima u BiH da što prije formiraju vlast.

– Druga poruka je da se u potpunosti fokusiraju na Reformsku agendu, što građani BiH, naročito mladi, očekuju. To je također povezano sa evropskim putem zemlje. Naredni mjesec će biti ključan s tog aspekta. Također se mora fokusirati na reformu Izbornog zakona – izjavila je Mogherini.

Visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku je dodala da postoji usaglašen stav među ministrima vanjskih poslova da se nastavi intezivan rad sa svim političkim liderima u BiH te da će situacija u našoj zemlji biti na dnevnom redu i naredne sjednice Vijeća za vanjske poslove EU-a.

Suprotno ranijim najavama zvaničnika Hrvatske i HDZ-a BiH “hrvatsko pitanje” nije bilo tema.

Podsjetimo, lider HDZ-a Dragn Čović ranije je najavio: Čut će se, vrlo skoro, i iz Brisela da nema BiH bez hrvatskog naroda, do kraja jednakopravnog s druga dva naroda u svakom dijelu BiH bez bilo kakve unutarnje podjele.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a kao prioritet su postavili što hitnije formiranje vlasti, što je suprotno Čovićevom uslovljavanju, a zatim provođenje reformi iz Reformske agende.

Nedavno je I hrvatski premijer Andrej Plenković najavio da će se na sjednici Savjeta EU za vanjske poslove detaljno analizirati Opšti izbori u BiH, održani u oktobru. Prema njegovim riječima, ministri će o tome razgovarati kako bi se pokušao riješiti problem “marginalizacije” bosanskohercegovačkih Hrvata i njihovog “stavljanja u podređeni položaj”.

No ništa od navedenog nije se desilo.

19.11.2018.

ZALUTALOST CIK-A MOŽE ISPRAVITI MEĐUNARODNA ZAJEDNICA

19.11.2018.

DEBAKL HRVATSKE PRED MINISTRIMA EU

Debakl Hrvatske pred ministrima EU


19.11.2018.

Debakl Hrvatske pred ministrima EU
Iako se zvanični Zagreb svim silama upinjao i još upinje da bh. problem izdigne na najviši mogući nivo, to im naprosto ne polazi za rukom

Ako bi se moglo suditi prema izjavama koje su ministri vanjskih poslova 28 država Evropske unije dali novinarima pred početak Vijeća za vanjske poslove Evropske unije (FAC), "diplomatska ofanziva" Hrvatske, nakon izbora u Bosni i Hercegovini, doživjela je potpuni debakl.
 
Niko od brojnih ministara ni spomenuo BiH nije. Tokom susreta s novinarima prije početka FAC-a, samo je Miroslav Lajčak, sam od sebe, "opomenuo" predstavnike "sedme sile" da je na dnevnom redu ovog foruma i situacija u BiH. Bez reakcije.
 
BiH je došla na visoko, treće mjesto dnevnog reda sjednice Vijeća nakon insistiranja Hrvatske. U Briselu objašnjavaju da je iz kolegijalnosti odlučeno da se prodiskutira i to pitanje. Činjenica da nisu planirani nikakvi zaključci zorno pokazuje ne samo da Evropljani imaju daleko preče teme - od Ukrajine preko Jemena do ubistva Džemala Kašogija i mogućih sankcija Iranu i Rusiji zbog špijuniranja i podrivanja evropske sigurnosti, da bi se iko bavio ishodom izbora 7. oktobra. To tim više što, osim kakafonije da je izabran "Hrvat koji to nije", nikakvih rješenja nema, a još manje prijedloga.
 
Koliko je rasprava na FAC-u o BiH isforsirana, ne svjedoči samo to što je 3. tačka dnevnog reda više nego uopćeno postavljena, već i mnogo više da među evropskim zvaničnicima koji su razgovarali s novinarima prije početka FAC-a nije bilo hrvatske šefice diplomatije Marije Pejčinović-Burić. Ova rođena Mostarka će sigurno tokom sjednice Vijeća govoriti o rezultatima izbora u BiH 7. oktobra. Sigurno je da će još neko od kolega reći neku riječ. Među njima bi trebao biti i Lajčak, aktuelni potpredsjednik Vlade Slovačke i šef diplomatije te zemlje. Za očekivati je da on informira svoje kolege i o prošlosedmičnom susretu s Majklom Pompeom (Michael), šefom Stejt departmenta. I to je to.
 
Šefica evropske diplomatije Federika Mogerini (Federica Mogherini) u svom obraćanju novinarima, pak, ni u primisli nije spomenula BiH. A radi se o ženi koja je trebala, prema nekim najavama iz Brisela, netom nakon izbora doći u našu zemlju i ponovo se pozabaviti izbornim i reformskim problemima.
 
Iako se zvanični Zagreb svim silama upinjao i još upinje da bh. problem izdigne na najviši mogući nivo, to im naprosto ne polazi za rukom. Evropski lideri i zvaničnici pred sobom imaju neuporedivo veće probleme ratova u Ukrajini, Jemenu, Siriji, rastućih tenzija s Rusijom i Iranom, Brexit, uzlet ekstremne desnice, populizma i nacionalizma... da bi bilo ko imao stvarno živaca i koncentracije da sluša zašto je sporan, ma koliko stvarno bio, izbor jednog političara u BiH na neku tamo poziciju. I to još po istim pravilima po kakvima su i drugi (bili) birani.
 
- Hrvatska je tražila, mi smo prihvatili. BiH će biti na dnevnom redu. Kolegijalno ćemo saslušati šta to Zagreb ima reći. Znamo da neće biti ništa novo, neće ponuditi ni neko racionalno rješenje. I mi ćemo ići dalje. Sljedeće teme su nam Ukrajina i Jemen. E, to jesu teška krizna žarišta i to će zahtijevati naš angažman, raspravu, promišljanje... Posebno kada je Jemen u pitanju - navodi nam sagovornik iz FAC-a.
 
EU će "otaljati" još jednu nametnutu obavezu.
 
Zvanični Zagreb će još jednom imati pred sobom realno stanje: EU, čak i kada bi htjela, ne može trošiti vrijeme na nečemu što se teško može razumjeti, nekamoli riješiti. Poruka iz "ignoriranja" je više nego jasna - rješenje se mora naći unutar BiH i nama prezentirati. 

 

(Vijesti.ba / Avaz)

19.11.2018.

AKADEMIK ESAD DURAKOVIĆ: BOSNA JE VIŠE OD DRŽAVE I ZATO JE SRBIJA I HRVATSKA NE MOGU PODJELITI I RASKOMADATI

Akademik Esad DurakoviĆ : Bosna je više od države, Bosna je ideja!


Govoreći za  TV N1  o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, Esad Duraković, akademik, ukazao je da u zemlji, regiji i svijetu postoje faktori koji žele i rade na njenoj konačnoj podjeli. Ali je optimističan da se to neće desiti uz poruku da je Bosna i Hercegovina više od države, više od partije, da je ona ideja.

Nije saglasan sa mišljenjem da su Hrvati u Bosni i Hercegovini diskriminisani. Kako je kazao, šokiran je time da političko vodstvo tj. obje Hrvatske demokratske zajednice “permanentno forsiraju negativnu intervenciju, agresijsku diplomatiju”, što je objasnio na sljedeći način:

“Hrvatski dužnosnici upadaju u Bosnu i Hercegovinu gdje hoće i kada hoće kao da je to njihov teritorij. To je neka vrsta diplomatske agresije”.

Duraković je u razgovoru za N1 izrazio zabrinutost što Evropska unija dopušta “flagrantno miješanje u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine”. Smatra da se to ne bi dešavalo da je Evropska unija Hrvatskoj “očitala lekciju”. Također je zabrinut za negativan trend koji se pojavio nakon presude haškoj šestorci za udruženi zločinački poduhvat.

Evropsku uniju je opisao kao “politički dezorijentisanu, dehumaniziranu i birokratiziranu” u kojoj ne postoje “pravi vizionari” sa izuzetkom Angele Merkel.

Prema njegovim riječima, u Evropskoj uniji postoje faktori koji “nisu naklonjeni samoopstojnosti Bosne i Hercegovine”, te je dodao:

“To je dio projekta nekih snaga u Evropskoj uniji koji žele da se Bosna i Hercegovina destabilizira i konačno podijeli. Već 25 godina nastoje da razvale i raščerupaju Bosnu i Hercegovinu. Ali, nisu uspjeli da je unište. Bosna je više od države. Bosna je više od partije. Bosna je zemlja koja obuhvaća državnost, kulturu i povijest. Na kraju krajeva, Bosna je ideja. Ona može poslužiti kao uzor za multikulturalnost, multietničnost i toleranciju. Bosna i Hercegovina bi trebala poslužiti kao uzor Evropskoj uniji”.

Smatra da Evropska unija nije u stanju uvidjeti vrijednosti Bosne i Hercegovine zbog svoje “birokratiziranosti”. Kao razlog nemogućnosti dogovora u državi je naveo političku konstrukciju.

Duraković je istakao i to da je tužan zbog toga što se Angela Merkel povlači jer je vodila “sjajnu” politiku, te je poručio da je njeno “uzmicanje pred desničarskim i profašističkim snagama znak koji sve nas treba zabrinuti”.

Komentarisao je i negiranje Ane Brnabić, premijerke Srbije, da se u Srebrenici desio genocid tokom posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini.

“Da je premijerka kazala nešto drugačije, bio bih iznenađen. Ali, ovako nisam iznenađen. Srbija nije odustala od Bosne i Hercegovine kao ratnog plijena. Od rata na ovamo u Srbiji su dominantno na političkoj sceni ljudi koji su bili protagonisti rata – Nikolić, Dačić i Vučić. Premijerka govori ono što Vučić misli”, rekao je.

Tema razgovora s Durakovićem u Novom danu N1 televizije je bilo djelovanje bosanskohercegovačkih političkih stranaka. S tim u vezi je podctrao da oni adekvatno ne reaguju na politike Srbije i Hrvatske prema Bosni i Hercegovini odnosno da se svode “na interesne zajednice”.

Govorio je i o izboru Milorada Dodika za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine rekavši da je “apsurdno da član Predsjedništva bude gospodin koji javno govori kako ne voli ovu zemlju”.

19.11.2018.

OVDJE VLADAJU MEFISTOVSKI MANIPULATORI LJUDSKIM MRŽNJAMA I NESREĆAMA

19.11.2018.

PREDSJEDNIČKI "BULLSHIT"

19.11.2018.

HOĆE LI DžAFEROVIĆ, KOMŠIĆ, I DODIK NEŠTO URADITI ZA BiH?

19.11.2018.

DANIEL TOLJAGA : KO SMO MI BOŠNJACI?




Autor: Daniel Toljaga

12. October 2015.
Daniel TOLJAGA: Nacionalni identitet današnjih bosanskih Srba, odnosno bosanskih Hrvata se formira veoma kasno, tek polovinom 19. stoljeća, kada se Bošnjaci pravoslavne, odnosno, katoličke vjeroispovijesti, a pod znatnim lobiranjem srbijanskih i hrvatskih političkih misionara, odrođuju od bošnjačkog nacionalnog korpusa i na temelju zajedničke vjeroispovijesti počinju nacionalno identifikovati sa susjednim pravoslavnim Srbima, odnosno katoličkim Hrvatima. Tijekom austro-ugarskog perioda, Kallayev pokušaj očvršćivanja jedinstvene bošnjačke nacije bio je osuđen na propast, iz razloga što je proces identifikacije pravoslavaca sa srbima, i katolika sa hrvatima, bio daleko odmakao, pa tako i nije mogao uspjeti, jer su integracioni impulsi dolazili od okupatora – Austro-Ugarske, a ne iznutra. Poslije njegove smrti zabranjen je i bosanski jezik, 1907. godine, mada je rječnik bosanskog jezika skoro 200 godina stariji od prvog rječnika srpskog jezika.















19.11.2018.

HARIS SILAJDžIĆ : BiH ĆE POBIJEDITI JER SMO NA PRAVOJ STRANI HISTORIJE, ONI KOJI ŽELE ZIDOVE SU NA POGREŠNOJ

19.11.2018.

KREĆE LI EU STOPAMA JUGOSLAVIJE?

19.11.2018.

KAKO PREPOZNATI FAŠIZAM?

19.11.2018.

ODBRANA NEODBRANJIVOG

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
59598518

Powered by Blogger.ba