Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

14.11.2018.

VESNA PUSIĆ OTVARA OČI NACIJI: "DVIJE TREĆINE HRVATA S PRAVOM GLASA U BiH NIJE HTJELO GLASATI ZA DRAGANA ČOVIĆA, TO ŠTO HRVATSKA RADI BiH JE NEDOPUSTIVO"

VESNA PUSIĆ OTVARA OČI NACIJI: "Dvije trećine Hrvata s pravom glasa u BiH nije htjelo glasati za Dragana Čovića, TO ŠTO HRVATSKA RADI BiH JE NEDOPUSTIVO"

Osvrnula se na činjenicu da bi Sabor uskoro trebao raspravljati o deklaraciji o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini.
"Zamislite da Srbija, Slovenija ili Mađarska u parlamentu donose deklaraciju u kojoj traže promjene hrvatskog Ustava i izbornog zakona, svi ovdje ko jedan bi se postavili na zadnje noge i smatrali to nedopustivim", rekla je bivša ministrica vanjskih poslova Hrvatske.


VESNA PUSIĆ OTVARA OČI NACIJI: 'Dvije trećine Hrvata s pravom glasa u BiH nije htjelo glasati za Dragana Čovića, TO ŠTO HRVATSKA RADI BiH JE NEDOPUSTIVO'













.................

Zastupnica i bivša ministrica vanjskih poslova Hrvatske, Vesna Pusić iz stranke Glas, rekla je danas tokom saborske rasprave o premijerovom izvještaju da je iz rezultata izbora u Bosni i Hercegovini očito kako dvije trećine Hrvata s pravom glasa nije htjelo glasati za Dragana Čovića i da je vrlo vjerojatno zbog toga izabran Željko Komšić.

"Ako je nešto očito iz rezultata izbora u Bosni i Hercegovini, onda je to da dvije trećine Hrvata s pravom glasa nije htjelo glasovati za Dragana Čovića i da je vrlo vjerojatno, zbog zbog toga izabran Željko Komšić", izjavila je Pusić raspravljajući o izvještaju Andreja Plenkovića, premijera Hrvatske, o sastancima Evropskog vijeća i sastanku država članica europodručja održanih u lipnju i studenome.

"U trenutku u kojem je Komšić izabran za člana Predsjedništva, onda je valjda u interesu Hrvatske i svih Hrvata u Bosni i Hercegovini da taj posao obavi što kvalitetnije i promovirajući interese Hrvata u Bosni i Hercegovini", rekla je Pusić, koja drži da je temeljni interes Hrvata u Bosni i Hercegovini da ta država uspije na putu prema članstvu u Evropsku uniju.

Osvrnula se na činjenicu da bi Sabor uskoro trebao raspravljati o deklaraciji o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini.

"Zamislite da Srbija, Slovenija ili Mađarska u parlamentu donose deklaraciju u kojoj traže promjene hrvatskog Ustava i izbornog zakona, svi ovdje ko jedan bi se postavili na zadnje noge i smatrali to nedopustivim", rekla je bivša ministrica vanjskih poslova Hrvatske.

Iako je Plenković u svom izvještaju istaknuo niz tema spomenutih sastanaka, zastupnici su se mahom 'doticali' Bosne i Hercegovine i pitanja migracija.

Sabornici Hrvatske demokratske zajednice su hvalili činjenicu da je Plenković uspio nametnuti temu izbornih rezultata u Bosni i Hercegovini, no Joško Klisović iz Socijaldemokratske partije smatra da premijerova intervencija na Evropskom vijeću bila potrebna, ali da je bila nedostatna i zakašnjela.

"Ne mislite da smo tek nakon izbora otvorili temu izbornoga zakona sa našim partnerima", uzvratio mu je Plenković, navodeći da nije bilo prilike, a da se ta tema nije "koordinirano i usklađeno otvarala".

"Ono što je problem, da oni koji bi to trebali čuti na toj razini ne vide, dok problem ne dođe do kraja", rekao je.

14.11.2018.

VALENTIN INZKO: TREBA SVI DA ZNAJU; 'KADA BUDU PUTOVALI G. KOMŠIĆ, G. DODIK I G. DžAFEROVIĆ U INOSTRANSTVO, ONI ĆE PREDSTAVLJATI CIJELU DRŽAVU A NE SAMO SVOJ NAROD'

INZKO OTVORENO: "Dodik je ojačao, modernizovao policiju RS, sada želi bezbjednosnu službu, TO KOŠTA..."

Znači, ubuduće, kada budu putovali g. Komšić , g Dodik i g. Džaferović u inostranstvo, oni će predstavljati cijelu državu a ne samo svoj narod – rekao je Inzko.


INZKO OTVORENO: 'Dodik je ojačao, modernizovao policiju RS, sada želi bezbjednosnu službu, TO KOŠTA...' - 1









........................

Vlasti u BiH moraju što prije da se dogovore i da se na svim nivoima formiraju vlade što brže u interesu građana,kako bi se riješili  nagomilani problemi, rekao je večeras gostujući u Dnevniku 2 BHT1 Valentin Inzko, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH. 

Govoreći o formiranju vlasti u BiH nakon Opštih izbora Valentin Incko je rekao da je i do sada formiranje vlasti trajalo po godinu dana:

– Ja sam tu treći put nakon izbora. Treba osigurati da se svi rokovi poštuju-prvi rok je za državno Predsjedništvo, onda imamo rok za Dom naroda, prvo za državni nivo, potom federalni. Potom imamo rokove za kantone, gdje će možda biti najlakše i najbrže. Predsjedništvo BiH će položiti zakletvu 20. novembra. A u međunarodnoj zajednici očekuju, pa ja mislim da i građani očekuju ,da će se sve vlade formirati na svim nivoima što brže u interesu građana i da se riješe nagomilani problem –  kaže visoki predstavnik za BHTV1.

O mogućoj postizbornoj krizi, Incko je rekao da je do sada formiranje vlasti trajalo godinu i po dana, nekada je bilo i brže, ali da smo obično u februaru-martu imali vlade na svim nivoima.

Govoreći o izboru Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Inzko je rekao kako je svjestan nezadovoljstva kod „nekih Hrvata“

Znam da ima dosta negodovanja kod nekih Hrvata poslije izbora i mi se nezadovoljstvom Hrvata moramo baviti. Ono postoji, ono je realno i nije dobro kada se jedan član porodice ne osjeća dobro u toj porodici. S druge strane, činjenica je takođe da je gospodin Komšić izabran zakonski i po važećem Ustavu, isto kao što je i gospodin Čović izabran prije četiri godine po istim zakonima i Ustavu. Nije mi poznato da se žalio na te rezultate Centralnoj izbornoj komisiji. Znači, gospodin Komšić je izabran po postojećim pravilima i to je sve korektno. Naravno, sada se mora razmišljati dalje kako će gospodin Šefik Džeferović raditi, pošto je po Ustavu tako da si izabran u jednom entitetu ali da predstavljaš cijelu državu. Znači, ubuduće, kada budu putovali g. Komšić , g Dodik i g. Džaferović u inostranstvo, oni će predstavljati cijelu državu a ne samo svoj narod – rekao je Inzko.

O tome kako vidi raskol opozicije u Republici Srpskoj, te o Dodikovim najavama promjene Ustava te formiranjem nove bezbjednosne službe u RS, Incko kaže kako je Dodik i do sada ojačao policiju Republike Srpske.

– Dodik je ojačao, odnosno kako on kaže, modernizivao policiju. Sada želi da osnuje bezbjednosnu službu. Koliko ja znam , ove sve bezbjednosne službe su postojale za vrijeme rata. Na kraju krajeva, onda su se formirale dvije državne bezbjednosne službe i imamo OSA-u i SIPA, na čelu jedne je Bošnjak, druge Srbin. U svakom slučaju, mi ćemo to pratiti, i to je još jedan finansijski teret za RS – rekao je Inzko.

O izjavama iz Beograda da ukoliko Kosovo postane samostalno, da će isto pravo imati i RS, Inzko kaže kako je nadležan samo za BiH:

– Nema paralela između Kosova i BiH. BiH je 22. maja 1992. godine priznata kao jedinstvena država. Priznata je već 26 godina. Sada imamo poslije Dejtona drugo unutrašnje uređenje -dva entiteta i tri konstitutivna naroda i nema paralela između BiH i Kosova. Po Dejtonskom Ustavu, entiteti nemaju prava na otcjepljenje – rekao je Valentin Inzko.

14.11.2018.

DAMIR MARJANOVIĆ: CIK NE SMIJE PRIZNATI RATNE CILJEVE

Damir Marjanović: CIK ne smije priznati ratne ciljeve. Nemam ambiciju da budem premijer Kantona Sarajevo


formiranju vlasti, izboru delegata u federalni Dom, te instrukciji ministra obrazovanja KS-a govori član Predsjedništva Naše stranke, profesor Damir Marjanović.

Da li ste zadovoljni rezultatom Naše stranke ostvarenim na opštim izborima?

– Naša stranka je zabilježila značajan rast i nakon ovih izbora bit će osjetnije prisutna na svim nivoima vlasti. U usporedbi sa tri kantonalna zastupnika u Sarajevu i jednim federalnim, rezultat od pet kantonalnih zastupnika u Sarajevu, dva u Tuzli, po jednim u Bihaću, Zenici i Goraždu, šest u federalnom i dva u državnom Parlamentu jasno govori o značajnom i jasno vidljivom napretku.

Zamke političkih elita

Čini se da su glasači Naše stranke jasno prepoznali i nagradili njen dosadašnji rad, ali i činjenicu da je u proteklom periodu Naša stranka značajno ojačala svoje redove sa osobama koje imaju povjerenje javnosti. Upravo ta kombinacija se izgleda pokazala kao dobitna.

Pitanje koje je zadnjih dana možda i najviše zastupljeno u javnosti jeste način raspodjele delegata u federalni Dom naroda. Ako već predstavnici HDZ-a BiH nisu mogli nametnuti svoja rješenja kroz izmjene Izbornog zakona BiH, hoće li im ekskluzivno pravo dati CIKBiH?

– Stvari su ovdje jasne, donese li CIK takvu odluku, jednostavno će preuzeti ulogu koja ne pripada ovoj instituciji i ignorirat će potrebu postojanja bilo kakve zakonodavne vlasti, pa i institucije izbora kojom se ta vlast bira, a zbog koje CIK postoji. Naime, ovaj problem se mora i može riješiti jedino u zakonodavnim institucijama i dugogodišnja većina koja vlada svojim (ne)radom to nije učinila. No, to ne daje za pravo jednom upravnom organu da preuzima ingerencije zakonodavca. S druge strane, napuštanje popisa iz 1991. godine ima svoju političku težinu kojom se priznaju rezultati nacionalističkih težnji i ostvarivanja ratnih ciljeva nacionalističke politike. Stoga se nadam da će profesionalci koji rade u ovoj instituciji smoći hrabrosti oduprijeti se pritiscima i raditi svoj posao po savjesti i zakonu.

Kako odgovarate na prozivke da je Našoj stranci jedino važno to šta se dešava u centru Sarajeva, dok ne marite za ostatak države?

– Svaka ideja, posebno ona koja je dobra, plaši one koji joj politički oponiraju. Stoga i ne treba da čudi da upravo ti oponenti smišljaju načine i stereotipe kojima je žele omalovažiti. Srećom, Naša stranka je svojim radom i izbornim rezultatima dokazala da ta floskula nije tačna i proteklih par sedmica izuzetno aktivno sudjeluje u političkim procesima u svim onim kantonima u kojima je dobila povjerenje glasača i priliku da politički djeluje kroz kantonalne skupštine. Znatno smo ojačani i na federalnom i na državnom nivou, i bh. javnost će imati priliku da se još jednom uvjeri da, za razliku od onih kojima je općina Centar bitnija od 10 drugih općina, Naša stranka itekako mari za cijeli teritorij naše domovine.

Moj osobni stav je da ne postoji i ne treba da postoji neki bitniji ili neki manje bitan dio Bosne i Hercegovine. To je zamka političkih elita koje su se u proteklih četvrt stoljeća trudile da takvim pristupom dignu političke tenzije i skrenu pažnju sa njihovog nerada. No, istina je da je Sarajevo, kao glavni grad, medijski više u fokusu i stoga ne treba da čudi što se stiče dojam da postizborni pregovori u Kantonu Sarajevo dobijaju na dodatnom značaju. Tome u prilog ide i činjenica da su razgovori o formiranju vlasti bez učešća dugogodišnje vladajuće stranke prvo i počeli u Sarajevu, te da je budžet Sarajeva najveći od svih kantonalnih budžeta. Stoga ne treba da čudi ta “medijska bitnost”. No, nikako se ne smiju zanemariti slični procesi u Tuzli i Zenici koji možda idu i bržim tempom. I na kraju, nadležnosti kanona su značajnije povezane sa svakodnevnim potrebama prosječnog glasača u odnosu na federalni i državni nivo, koji se nerijetko laiku čini kao nivo “više politike”, pa stoga je vjerovatno povećan i interes šire javnosti za formiranje vlasti na onome nivou na kojem mu je to najbitnije.

Koliko ste sigurni u istrajnost na političkoj ideji eventualnih koalicijskih partnera Naše stranke?

– Siguran sam u dokument koji je gotovo spreman i siguran sam da će model po kojem će svi zastupnici svojim potpisima preuzeti obavezu da se sve ono što je napisano u tom dokumentu i realizira, dovesti do toga da će svi preuzeti i političku odgovornost za funkcioniranje te buduće vlasti. To je ta prava programska suradnja, pa čak i postizborna koalicija koja svoje djelovanje neće usmjeriti ka ostvarivanju osobnih ciljeva, nego ka ostvarivanju preuzetih obaveza prema građanima Kantona Sarajevo. Na taj način svačiji učinak će biti jasno mjerljiv i provjerljiv, te će se moći pohvaliti svi oni koji su dobro radili, ali i kazniti svi oni koji ne rade dobro. Taj model vlasti nismo imali do sada i u taj model vlasti mi iz Naše stranke vjerujemo i želimo promovirati. Ili da budem precizniji, to konačno neće biti “vlast”, nego služba u korist javnog interesa.

Vaše ime već se veže za premijersku fotelju u Kantonu Sarajevo. Imajući u vidu rezultat Naše stranke, nije li prirodno da upravo Vaša opcija da mandatara i vidite li sebe na toj funkciji?

– Ne vidim se na toj funkciji i nemam ambiciju da budem premijer Kantona Sarajevo.

S obzirom na to da ste bili ministar za obrazovanje, nauku i mlade KS-a, moram Vas pitati kako gledate na instrukciju odlazećeg ministra iz SDA vezanu za izjašnjavanje o tome koji jezik djeca žele učiti u školama. Šta Vam govori to da malo ko daje odgovor na pitanje kako instrukciju provesti u praksi?

– Mislim da ta odluka ima za cilj isključivo nastavak politiziranja obrazovnog sistema u KS-u. Naime, ovakve odluke trebaju biti zasnovane na mišljenju struke, a ne na intenciji političara da provode svoje uskopolitičke agende gdje im mjesto nije.

Kruške i jabuke

Stoga dozvolite mi da odgovor glede jezika na ovim prostorima prepustim lingvistima i pedagozima i da ga poštujem kao takav tek kada struka da svoj sud. S druge strane, pročitao sam dokument i konsultovao sam se sa pravnim ekspertima koji su jasno rekli da ne vide uporište u zakonu za njegovo donošenje (da ne bude zabune, ovdje isključivo govorim o pravnoj valjanosti dokumenta koji je potpisan od ministra). Izgleda da je ministar, još jednom, pomiješao kruške i jabuke pozivajući se na nastavne jezike koji se mogu koristiti u realizaciji nastave, te ad hoc uvođenjem predmeta za koji nemate pripremljen i odobren nastavni plan i program. Dakle, ova odluka u ovome momentu je jednostavno tehnički neprovodiva, jer ne postoje tri NPP-a za tri različita predmeta. Nadalje, njeno uvođenje u jeku školske godine, bez konkretne pripreme čini se isključivo kao ispunjavanje forme i to neke političke, a ne obrazovne agende.

Jelena Milanović (Oslobođenje)

14.11.2018.

GUARDIAN TVRDI: OVE AZILANTE MONSTRUOZNO JE PRETUKLA HRVATSKA POLICIJA

GUARDIAN TVRDI: Ove azilante monstruozno je pretukla hrvatska policija

Britanski Guardian objavio je snimku za koju tvrdi da prikazuje azilante koje je pretukla hrvatska policija.


GUARDIAN TVRDI: Ove azilante monstruozno je pretukla hrvatska policija













.............................

"Tražitelji azila iz Alžira, Sirije i Pakistana pokušali su prijeći granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, no zadržala ih je hrvatska policija. Azilanti kažu da su brutalno pretučeni, a potom poslani nazad", piše Guardian.

I ostali mediji pisali su o brutalnosti hrvatske policije na granici

 Na snimci se prvo čuje glas azilanta koji govori da im hrvatski policajci lome kosti, a potom se prikazuje muškarac čije lice je obliveno krvlju.

I njemački list Die Welt je krajem rujna pisao o brutalnom postupanju hrvatske policije prema azilantima.

Njemački časopis Superillu također je pisao kako se migrante na hrvatskoj granici "pretuče, opljačka i onemogući im se na protupravan način da podnesu zahtjev za azilom", te da takvu politiku provodi hrvatska policija. Današnja politika Hrvatske prema migrantima se opisuje sličnom onoj Mađarske Viktora Orbana.

S druge strane, ministar Davor Božinović i dalje hvali rad policije, tvrdeći kako imamo jednu od najsposobnijih graničnih policija u Europi.

14.11.2018.

BOŽO SKOPLJAKOVIĆ KONTRA HDZ-A: OHR BI TREBAO REAGIRATI I DONIJETI ODLUKU O PRIMJENI POPISA IZ 1991. GODINE.

SKOPLJAKOVIĆ KONTRA HDZ-a: OHR bi trebao reagirati i donijeti odluku o primjeni popisa iz 1991.

Ukoliko CIK BiH donese odluku da se za popunjavanje Doma naroda FBiH koristi popis stanovništva iz 2013. godine, bilo bi poželjno da OHR reagira i donese odluku da se primjenjuje popis iz 1991. godine, stav je predsjednika Hrvatske stranke BiH Bože Skopljakovića.


SKOPLJAKOVIĆ KONTRA HDZ-a: OHR bi trebao reagirati i donijeti odluku o primjeni popisa iz 1991.













........................................

On u razgovoru za Vijesti.ba kaže, ukoliko bi izostala reakcija OHR-a, znatno bi se produžilo vrijeme popunjavanja federalnog Doma naroda, što građanima ove zemlje nije u interesu.

Image result for karikature CIK-a BiH
.............................

"Pozdravljamo ovakve odluke OHR-a i pozivamo ih da se aktivnije uključe u donošenje ključnih odluka potrebnih kako bi BiH postala članicom NATO saveza i EU u što je moguće kraćem roku", poručio je Skopljaković.

Prema njegovim riječima, tek kada BiH bude članica euroatlantskih integracija ili bude toliko blizu da nema povratka na staro, može se razmisljati o njihovom gašenju.
14.11.2018.

"DA LI JE REFORMSKA AGENDA JOŠ ŽIVA": RASPRAVA O BiH U KONGRESU SAD-A


"DA LI JE REFORMSKA AGENDA JOŠ ŽIVA": Rasprava o BiH u Kongresu SAD-a

Situacija u Bosni i Hercegovini bila je jedna od tema konferencije "Izbori od značaja na zapadnom Balkanu i Bliskom istoku", koju je Transatlantska mreža lidera organizovala ove sedmice u američkom Kongresu. O Bosni i Hercegovini se raspravljalo o okviru panela "Da li je Reformska agenda još živa".



'DA LI JE REFORMSKA AGENDA JOŠ ŽIVA': Rasprava o BiH u Kongresu SAD-a













,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,

Naime, u Washingtonu je nedavno pokrenut novi istraživački centar "Transatlantska mreža lidera" čiji je jedan od lidera, kao potpredsjednik, rođeni Sarajlija Saša Toperić. Predsjednik ovog centra je Daniel Hamilton, predsjednik Odbora Michael Haltzel, a general Michael Barbera potpredsjednik u projektu kojeg vodi Toperić.
 
U timu su još kao stručni saradnici Edward Joseph, Jason Mason, Aylin Unver Noi, Samy Boukaila, koji su bili stručni saradnici na sada već ugašenom SAIS centru za transatlantske odnose SAIS.
 
Prof. Daniel Serwer je također član novog istraživačkog centra i bio je moderator na konferenciji "Izbori od značaja na zapadnom Balkanu i Bliskom istoku".
 
Očigledno, navode organizatori, Washington želi staviti do znanja da želi brz nastavak sa reformama u BiH, što znači brzo formiranje vlasti.
 
Na panelu su govorili Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH, te Dalibor Miloš, predsjedavajući Nadzornog odbora Aluminijuma, uz Erica Carlsona, višeg savjetnika za reforme u BiH pri State Departmentu te Gretchen Birkle, zamjenica pomoćnika administratora USAID-a za regiju Evrope i Euorazije.
 
Borba protiv korupcije, vladavina prava, ubrzanje sa reformama (u oblasti obrazovanja, zdravstva te administracije), kao i podrška privatnom sektoru i privatizaciji, uz nužnost rješavanja svih pravnih diskriminirajućih presuda (Ljubić, Sejdić-Finci, Zornić) dominirale su diskusijom u Kongresu SAD-a.
 
"Postali smo preveliki u našim aktivnostima za kapacitete koje ovaj prestižni univerzitet ima za ovakve programe. Konačno, univerzitet je prvenstveno obrazovna ustanova gdje, ma kako bili važni programi koje je Centar imao u svom opsegu djelovanja, studenti imaju prednost. Mi smo već imali dvije konferencije u junu – jednu zatvorenu za javnost sa ekspertima za Libiju, a drugu o Iraku i iračkom Kurdistanu. Ipak, ovu konferenciju smo proglasili inauguralnom. Isto tako, Transatlantska mreža lidera ima i potpisan ugovor sa Brookings Press institutom sa kojim će zajedno publicirati knjige prema ugovoru koji je ranije imao SAIS Centar na Johns Hopkinsu", rekao je Toperić.
 
Najavio je da će u 2019. godini novi istraživački centar organizovati energetski samit zemalja jugoistočne Evrope, Bliskog istoka te Sjedinjenih Američkih Država, koji će biti održan u junu na otoku Poros u Grčkoj. U organizaciji će učestvovati i Univerzitet Piraeus iz Atine te osnivač Delhi ekonomoskog foruma, Tsomokos grupa.
14.11.2018.

HISTORIJSKA ODGOVORNOST CIK-A: 15.11. 2018 ODLUKA O RASPODJELI MANDATA U DOMU NARODA FBiH

HISTORIJSKA ODGOVORNOST CIK-a: Sutra odluka o raspodjeli mandata u Domu naroda FBiH

Centralna izborna komisija (CIK) BiH na sutrašnjoj sjednici će raspravljati o raspodjeli mandata u Domu naroda FBiH. Dnevni red je najavljen i na zvaničnoj stranici ove institucije, a i iz CIK-a BiH "Nezavisnim" je potvrđeno da će ova institucija danas odlučivati o tome. Ovo je druga tačka na dnevnom redu pod nazivom Primjena člana 10.12 Izbornog zakona BiH.


HISTORIJSKA ODGOVORNOST CIK-a: Sutra odluka o raspodjeli mandata u Domu naroda FBiH













........................

Donošenje ove odluke prošle sedmice najavio je i Branko Petrić, predsjednik CIK-a BiH, a radi implementacije presude Ustavnog suda BiH u predmetu "Božo Ljubić", a u kojoj se navodi da je dosadašnji način izbora delegata u Dom naroda FBiH, kako je propisano Izbornim zakonom BiH, diskriminatoran i da ga treba mijenjati.

Kad je riječ o popunjavanju Doma naroda FBiH u opticaju su dvije varijante. Jedna je da se raspodjela mandata vrši uz princip da će iz svakog kantona biti delegiran najmanje jedan Bošnjak, Hrvat i Srbin, ukoliko je izabran u kantonalnu skupštinu, dok druga varijanta taj princip izostavlja. CIK BiH će da nas odlučiti i hoće li odluku primijeniti po popisu iz 2013. godine ili po popisu iz 1991.godine.

Većina stranaka u FBiH najavila je apelaciju Ustanvom sudu BiH ukoliko CIK BiH odluči da odluku primijeni prema popisu iz 2013.godine, budući da se raspodjela mandata u važećem Ustavu FBiH vrši po popisu stanovništva iz 1991. godine.

14.11.2018.

ZAJEDNIČKI POZIV SDP-A, DF-A I NAŠE STRANKE: "ZAUSTAVITI OTIMAČINU IMOVINE BiH U HRVATSKOJ"

ZAJEDNIČKI POZIV SDP-a, DF-a i NAŠE STRANKE: "Zaustaviti otimačinu imovine BiH u Hrvatskoj"

Socijaldemokratska partija BiH, Naša stranka i Demokratska fronta pozivaju Vladu i Sabor Republike Hrvatske da izmijene i zaustave primjenu Zakona o poticanju ulaganja, kojim se nastoji legalizirati otimačina stotine miliona KM vrijedne imovine bh. preduzeća širom te države.


ZAJEDNIČKI POZIV SDP-a, DF-a i NAŠE STRANKE: 'Zaustaviti otimačinu imovine BiH u Hrvatskoj'













..................

Istovremeno, tražimo od Vijeća ministara BiH da hitno upozna sve relevantne institucije Evropske unije o ovom nasrtaju na imovinu BiH i njenih građana, te pokrene sve pravne mjere kako bi se ova pljačka zaustavila.

Prema odredbama ovog zakona, sva sporna imovina, nekretnine i zemljišta bh. firmi, koja u većini slučajeva sada pripadaju FBiH, tretira se kao imovina Republike Hrvatske, koju je moguće iznajmiti bez naknade na period od 10 godina, a nakon tog roka i otkupiti?!

Ovakav zakon u direktnoj je suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske i Aneksom G Sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ. Posebno zabrinjava činjenica da je Zakon usvojen u trenutku kada se očekuje da BiH dobije prve presude o pitanju povrata ove imovine pred Sudom u Strazburu.

Jasno je kako je cilj da se i na ovaj način onemogući ili oteža provođenje čak i presuda Suda za ljudska prava, kao što se godinama otežava i onemogućava povrat ove imovine, čime se državi BiH nanosi ogromna šteta.

Ovakvo djelovanje vlasti Republike Hrvatske nije u duhu dobrosusjedskih odnosa koje je potrebno graditi između dvije države. Sramna je šutnja zvaničnika BiH u vezi sa ovim pitanjem, a naročito opravdavanje i relativiziranje otimačine koje dolazi od predstavnika BiH imenovanih ispred HDZ BiH.

Njih podsjećamo kako se radi o imovini koja pripada svim građanima BiH, uključujući i one za koje ti isti predstavnici tvrde kako se zalažu za njihove interese. Sigurno ih ljudi ove zemlje nisu birali kako bi svojim neradom i zloupotrebama bili saučesnici u krađi njihove imovine.

Treba li podsjećati kako je gotovo sva imovina firmi iz Republike Hrvatske u BiH uredno vraćena u posjed tih firmi, u duhu dobrosusjedskih odnosa, te obaveza iz Sporazuma o sukcesiji.

Krajnje je vrijeme da na isti način postupi i vlast u Republici Hrvatskoj, kao što je i krajnje vrijeme da se vlasti u BiH počnu boriti za interese BiH, umjesto što se bore za lične ili interese svojih stranaka. Ako je BiH vratila imovinu Hrvatskoj, a jeste, onda to mora učiniti i Hrvatska. Za ovakav oblik otimačine nema mjesta u modernoj Evropi!

14.11.2018.

GORAN SARIĆ : PJEVAM PJESNIKE


Pjevam pjesnike

Goran Sarić



Pjevam pjesnike
...................

(Stotinu godina od Velikog rata)

U nedjelju je osvanuo ružan, nekako pospan dan. Curilo i kapalo, cmizdrilo a nije ljevalo – kao kad se glàsa ucvjeljeno dijete koje zbog nečega ne smije zaplakati naglas.

Tako je i moralo biti, na taj dan, jedanestog jedanaestog dvije i osamnaeste. Jer, tog su dana i mjeseca, ravno prije jednog vijeka, definitivno zašutile haubice na mnogim bojištima širom svijeta, označivši time, tom blagorodnom tišinom, kraj Prvog svjetskog rata. Kakva radost u tranšejama i prestonicama, kakvo veselo valjanje u blatu rovova Belgije, Francuske, Njemačke, Rusije, pa i tada još zvanično nepostojeće Kraljevine SHS (osnovane “tek” 1. decembra iste te godine)! Završen je, napokon, svjetski sukob čiji je početak označen Gavrilovim mecima. Rat započet usred jednog od najljepših perioda Evrope, i to ne samo u dvadesetom stoljeću. Jer, bilo je to vrijeme neslućenog tehnološkog napretka, procvata umjetnosti, doba optimizma, veselja, bluda i pijančenja.

I svi, ama baš svi glavni akteri te krvave predstave su bili ubijeđeni da idu u jedan kratki, i kao “usputni” rat”. Ah, bože moj, pa već do Božića ćemo se (svi?!) iz njega vratiti kao pobjednici!

Uostalom, evo kako to veselo doba u jednom svom eseju opisuje holandski istoričar i publicista Geert Mak:

“Bjehu to zlatna vremena, tehnika je strašno napredovala, svi su živjeli u euforiji novih pronalazaka, godina za godinom; brzina vozova i automobila je zaustavljala dah, pronalazak telefona predstavljao pravo čudo, hemija i biologija postale čista magija, elektična struja sve domove oslobodila sjena i tjeskobe. Gradovi poput Londona, Berlina i Pariza su odzvanjali optimizmom i vitalnošću. Ratovi između tako blagoslovljenih i kulturnih nacija sve su više i više smatrani naprosto nemogućim.”

U takvim okolnostima: zbog atentata na princa,  pa potom neprihvatljivog ultimatuma Beča Beogradu i odlučnosti ruskog cara da ne dozvoli da mu Beč i Pešta barnu “malog brata” na uvijek strateški značajnom Balkanu – eto zato je sve počelo. I, na koncu, milione mladih ljudi gurnulo u rovove i, četvrt vijeka docnije, zbog neraščišćenih računa na drugu veliku klanicu, koju ću ovdje simbolično nazvati liniju Mažino. Evo šta o tome veli slavni pjesnik:

 

Između tebe i mene stajaće uvijek Linija Mažino,
između tebe i mene stajaće uvijek Sjen Minulih Stradanja,
Nebo Palih stajaće,
i moje najljubavnije pjesme pisane tebi podsjećaće te
na barut,
na barut, na rovove, na zadimljeni front.

Između tebe i mene stajaće uvijek Linija Mažino,
između tebe i mene,
između svakog našeg aprila i nas,
između svakog našeg novembra i nas,
Sjen Minulih Stradanja, Nebo Palih, Linija Mažino,
i nikad, nikad nećemo moći ti i ja
da mislimo prosto o novim zavjesama
potrebnim da bi naš mali stan rascvrkutao,
potrebnim da nas niko ne bi mogao vidjeti kad pijemo
pitoma vina naše ljubavi,
da nas niko ne bi mogao vidjeti kad se vraćamo s naših
uzaludnih bjekstava umorni,
da niko ne bi vidio naše tihe razloge zašto živimo. […]

Između tebe i mene stajaće uvijek Linija Mažino.
Između tebe i mene,
između svake naše želje i nas
između svakog našeg odlaska i nas,<

14.11.2018.

IVO ANIĆ : SRBENKA


SRBENKA

Ivo Anić
Autor 13.11.2018.



SRBENKA

Kako je to kada si dijete i kada odrastaš u sredini koja te ne gleda jednostavno kao dijete, kao na jedno od djece s kojom odrastaš u istoj ulici, već na tebe gledaju kao na Srbina, kao na neprijatelja, kao na četnika?

Današnja hegemonija, današnja politika Hrvatske, njeguje „kulturu nepismenosti“. Današnja garnitura na vlasti, ali i svi mi koji smo ih doveli na vlast, snosimo ogromnu odgovornost za nezabilježenu lakoću kojom se pomoću laži, izmišljotina, besramne revizije povijesti, te umjetno stvorene amnezije, manipulira sadržajem svijesti javnosti. Živimo u modernom društvu koje je usmrtilo pismenost, a neznanje propagira kao temeljne građanske vrijednosti. Da je tome tako svjedoči nam banalan primjer jednog „klika“ sa kanala HRT 1, na kanal History Chanell ili National Geographic. Svijet u kojem živimo digitalan je i dostupan svima, pa možemo zaključiti kako je informacija ili lekcija iz povijesti stvar izbora, stvar potpuno dostupna, no u Hrvatskom slučaju stvar od dijametralno suprotnog svjedočanstva, od onog na lokalnoj televiziji, do onog na svjetskoj. Istina, ta riječ koja je ubijena u Hrvatskoj, dostupna je jednim „klikom“ na kanal koji možete memoritrati i uz ovaj lokalni. Smrt pismenosti dovodi do „lažnog samopoudanja“ koje potiču političari, lažni moćnici koji nam serviraju stvarnost u kojoj vjerujemo kako ćemo zauvijek živjeti u sadašnjosti u kojoj se jedina refleksija o stvarnoj prošlosti odvija u ilegali. Stvarna prošlost je pohranjena u svijest manjine koja se ne miri sa novim ustrojem povijesti, a sama povijesna naracija odvija se u sprezi politike i medija koji zaborav nude umjesto pamćenja.

Nagrađivani redatelj Nebojša Slijepčević odlučio je, kao pripadnik manjine koja se sjeća, napraviti snažan dokumentarni film o uzrocima i posljedicama te besramne revizije povijesti koja se reflektira na stvarne ljude i na njihove sudbine. U kulturi koja na svim razinama obezvređuje trajnost, a promiče fleksibilnost prema ključnim događajima u društvu, događaju se procesi samoidentifikacije. Mlada populacija itekako se identificira sa aktualnom politikom koja njeguje revizionizam i propagira otvoreno nacionalističke, pa čak i profašističke stavove. Kada se tvrdi i izjedenačava antifašizam sa totalitarizmom, tada društvo ulazi u „sivu zonu“ u kojoj je sve moguće. Vjetrokazi takve politike, njeni produkti, nažalost su djeca. Djeca su ta koja odrstaju u duboko ksenofobnom i kultno – religijskom društvu, i djeca su ta koja upijaju mržnju kao trend, pomoditet, koji se javlja u svakom javnom nastupu koji prati nacionalističku histeriju. Pojam identiteta, pripadnosti, najčešće se i najviše njeguje u mladoj populaciji koja po svom pubertetskom habitusu traži identifikaciju kao potvrdu svog statusa u društvu.

Ta veza je poprilično ambivalentna i suvremeni način života iznimno je uznemirujuć upravo za tu populaciju koja svoje „idole“ traži kroz društveni i medijski rakurs, dakle autoritete koji im se nameću kao uzori. Tendencija političke elite u Hrvatskoj upravo je ta, da mlade naraštaje uče „domoljublju“, da ih se odgaja po ključu podrijetla, dok se u isto vrijeme odvija praksa koja se odriče manjina, predstavlja ih kao nepoželjne i neprijateljski nastrojene prema kultu domovine. Radikalno drugačija povijesno –politička vremenska zona koja se uspostavlja rehabilitacijom ustaštva pogoduje upravo tom obliku društvene stvarnosti koji poništava selektivno pamćenje, propagandno ispire mozak kolektivnim traumama koje upravo obrasce identiteta postavljaju u kategoriju odanosti. Manjine, oni koji se ne osijećaju ugodno u atmosferi Njemačke tridesetih godina prošlog stoljeća, nalaze se na „nevidljivoj bojišnici“ svakodnevnog upiranja da se dokaže lojalnost, odanost, koju okolina ( naročito izraženo kod djece), od njih traži. Gorko i oporo je dakle gledati Sljepčevićev dokumentarni film potpuno svjestan da je svu njegovu sumornost generirala jedna posve suluda i promašena politika koju je na vlast doveo samodestruktivan narod koji i dalje njeguje mržnju kao svoju glavnu investiciju za budućnost.

Djeca, ta jedina investicija za budućnost svakog naroda, u slučaju Nine, djevojčice koja u svojoj najranijoj dobi shvaća da je „manjinska“ Srpkinja, produkt su te i takve „kulture nepismenosti“, kulture koja neumitno može prijeći jedino u kulturu smrti. I u tom kontekstu „Srbenka“ je neizmjerno važan dokumentarni film. Važan u tolikoj mjeri da bi ga javnost upravo u Hrvatskoj trebala shvatiti krucijanim u odgoju novih generacija koje bi se trebale poistovjetiti s malenom Ninom, djevojčicom koja u svom odrastanju nailazi na sredinu koja u njoj ne vidi ravnopravno dijete, već Srbenku, Srpkinju koja je samo zbog svoje nacionalnosti ili krvnih zrnaca – drugačija. Kompletna građanska javnost, ako  je još dakako ima, trebala bi tom primjeru segregacije dati iznimnu pažnju upravo zbog poruke koju nam nosi malena Nina, jer se njen slučaj ne odvija u četrdesetim godinama prošlog stoljeća, već se odvija danas, u školi u koju pohađaju i vaša djeca.

Niti jedno dijete, bilo ono odgojeno u katoličkom, pravoslavnom ili romski nomadnom duhu, nema pravo da u današnjoj Hrvatskoj osjeća, doživi, ili proživi bilo kakav oblik segregacije, ksenofobije, fašizma, bilo kakvog oblika verbalne ili fizičke traume samo zbog činjenice što je rođeno takvo. Taj mehanizam ljudske osjetljivosti na bilo čije djetinjstvo mora biti jači od bilo kakvog pregnuća koje politika nastoji ostvariti. Politika koja generira mržnju umjesto snošljivost. Politika koja propagira traumu umjesto suživot. Politika koja propagira mržnju, umjesto ljubav. Nema veće opasnosti za jedno društvo od opasnosti nasilja kojem su izložena djeca. Ako vršnjaci Nine, Srbenke, to ne znaju, nisu to donijeli od kuće, nama svima kao društvu nema pomoći, kao što pomoći i budućnosti nema ovoj i ovakvoj zemlji.

Iz ovakve zemlje koja je duboko u svojoj povijesno – političkoj zoni koja nema veze sa stvarnošću i sa svijetom, ti isti mladi ljudi odlaze jer ne žele živjeti u društvu koje njeguje nasilje nad manjinama i opravdava ga „povijesnim traumama“.

Ako svaki čovjek granice svog vidnog polja drži granicama svijeta,kako je to kazao Arthur Schopenhauer, u Hrvatskoj ih mora definitivno pomaknuti. Hrvati kao narod moraju se trgnuti iz apatije i posvemašnje ravnodušnosti. I to je poruka Srbenke. To je poruka ovog dirljivog dokumentarnog filma koji nas jasno upozorava kako je od prosinca 1991, kada su pripadnici HV-a usmrtili Srbenku, Aleksandru Zec, prošlo samo dvadeset i sedam godina.

Dvadeset i sedam godina u kojima na žrtvi male Aleksandre nismo ništa naučili.

Osim svoju djecu u međuvremenu da i ona mrze. Da žive u traumama svojih očeva, umjesto u slobodi. Jer što predstavlja istinsku  slobodu u kulturi nepismenosti?

Samo život koji se vodi razumom i srcem, a ne strahom. Samo budnost u odgoju, u ovim sramotnim vremenima za sve nas ljude.

Ako nas ljudi još uopće ima.

14.11.2018.

TROJICA HRVATA TUŽILI SRBIJU ZA ZAROBLJENIČKE LOGORE

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
59598952

Powered by Blogger.ba