Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

03.11.2018.

MUHAMED FAZLAGIĆ: CIK U POKUŠAJU NAPADA NA USTAVNI POREDAK BOSNE I HERCEGOVINE I RUŠENJA MEĐUNARODNOG PRAVA

Muhamed Fazlagić : CIK u pokusaju napada na ustavni poredak BIH i rušenja međunarodnog prava


U pravnoj praksi ustavne reforme prati Izborni zakon kao jedan od najvažnijih zakonskih propisa iz razloga što isti odražava ustavnu strukturu jedne države. Iz navedenih razloga prije izmjene Ustava ne može se u ključnim stvarima mijenjati izborni zakon jer bi to u protivnom bio zakon bez ustavnog utemeljenja, a što nije nigdje praksa, ni u jednoj članici EU pa i šire, te bi time bio izvršen pravni napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine iz razloga što bi takvim postupanjem zakon bio iznad Ustava.

Piše : Muhamed Fazlagić 

Naprotiv,  Ustav je najviši pravni akt i ima supremaciju nad svim drugim pravnim aktima i zakoni ne mogu biti u suprotnosti s Ustavom i time se narušava princip ustavnosti i zakonitosti pa je i iz tih razloga predviđeno da je Ustavni sud jedne države kontrolor ustavnosti navednih zakona, tako da bi bilo kakve izmjene Izbornog zakona bez izmjene Ustava bile nezakonite tj. time bi se narušio princip ustavnosti i zakonitosti koji zahtjeva da se poštuje hijerahija pravnih akata.

Treba posebno istaći, da je Evropski sud za ljudska prava donio presude Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i dr., što nalaže prethodnu reformu ustavnog sistema, a takođe i put ka EU pretpostavlja reforme ustavnog sistema i poštivanje odluka sudova u tom pravcu koje su ukazale na neophodnu promjenu ustavnog sistema BiH.

Izmjena Izbornog zakona koja ne uzima prednje navedene argumente ima za svoju osnovu i namjeru da reguliše pravno drugačije situacije u određenim teritorijalnim cjelinama koje su presudama Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju i u tom pravcu ranije učinjenim projektima ocjenjene protivno svim pravnim normama pa tako i normama međunarodnog prava, tako da se na posredan način želi prije ustavnih reformi putem takve dogovorne političke izborne reforme pokušati izvršiti legalizacija stanja teritorija koje su obuhvaćene presudama MKSJ-a.

Presude MKSJ predstavljaju izvore međunarodnog prava i koje ulaze u međunarodno javno pravo i predstavljaju pravni osnov za UN da svojim budućim pravnim aktima takva stanja definišu kao ne dozvoljena i suprotna svim pravnim pravilima ne samo domicilnog već i međunarodnog prava  i u suprotnosti sa ciljevima UN odnosno ciljevima svjetske civilizacije koja pretenduje da se zasniva na punoj vladavini prava i efikasno funkcioniranju pravne države i poštivanje ljudskih prava.

Upravo presude MKSJ predstavljaju osnov za otklanjanje pravnih stanja nastalih najgrubljim kršenjem međunarodnog i domicilnog prava tako da shodno pravnim principima se očekuju koraci i aktivnosti ka takvom budućem građenju ustavnog sistema i izbornog zakona  BiH, a ne legalizaciju postojećeg pravnog i teritorijalnog stanja osvojenog u oružanom sukobu BiH kako je navedeno i u presudama MKSJ-a.

Prema tome BiH su potrebne ustavne reforme koje će obnoviti građansko društvo iz 1991. godine što je obaveza međunarodne zajednice i prema međunarodnim konvencijama posebno Konvencije o sprječavanju genocida, koji se smatra zločinom uperenim ne samo protiv jedne zemlje ili njene teritorijalne jedinice već  i protiv cjele svjetske civilizacije, kao i međunarodnog Pakta o građanskim i političkim pravima, Konvencije o sprječavanju diskriminacije ili aparthejda, definiciji pojma agresije u međunarodnom pravu,  koje sve ukazuju da  pravni rezultati i pravne strukture postignute kršenjem navedenih konvencija su ništavne za međunarodno pravo pa je iz tih razloga i potpisan Dejtonski sporazum kao privremeni ugovor koji predstavlja pravni osnov za otklanjanje svih pravnih stanja počinjenih povredama međunarodnog prava i vraćanjem funkcionalnosti  normalnosti i građanskog društva u BiH u skladu sa načelima na kojima je i bila zasnovana na punoj, ravnopravnosti, jednakosti, i bez bilo kakve diskriminacije svih građana, naroda, etničkih grupa i bilo kojih drugih pravnih stanja.

Sve prednje stvara obavezu ispravljanje nastalog pravnog stanja u periodu 1992. – 1995. ka vraćanju u pravno stanje s najvećim civilzacijskim principima i organizacijom moderne državne vlasti.

“Ukoliko ovaj pokušaj CIK-a da legalizuje aparthejd prođe bez odgovora, onda će i za nas važiti ono što je rekao libanski intelektualac Elias Khoury,: „Ovaj narod seljaka, koji je činio većinu arapskog stanovništva Palestine otkrio je da je imao zemlju tek nakon što ju je izgubio. Živio je u istorijskom kontinutetu stotinama godina dok su se osvajači smijenjivali i preuzeli kontrolu nad njihovom zemljom i zajednicom“

03.11.2018.

HAJRUDIN SOMUN : ZAŠTO MUSLIMANI ŠUTE O KAŠOGIJU?

03.11.2018.

NIJE TU NIKO NIKOME BITAN MIMO DOLARA

03.11.2018.

MARTI J. BISSELI : BOSNA I HERCEGOVINA JE NAJSIGURNIJA U OKRILJU NATO-A

Marti j. Bisseli : Bosna i Hercegovina je najsigurnija u okrilju NATO-a


Bosna i Hercegovina je jedan od ključnih NATO partnera, a vrijeme i napor su potrebni za punu integraciju u euroatlantsku porodicu, kaže glavnokomandujuća snaga Sjevernoatlantske alijase u Bosni i Hercegovini Marti J. Bissell. Ona u razgovoru za Al Jazeeru ističe kako svi potrebni napori i izdvojeno vrijeme “vrijede toga, jer vodi većoj sigurnosti i prosperitetu”.

Prije nekoliko sedmica je bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini i švedski diplomata Carl Bildt naveo kako NATO i Evropska unija, zbog nestabilnosti, trebaju povećati svoje vojne snage na Kosovu i u Bosni i Hercegovini. “Moja preporuka NATO-u i EU je da počnu povećavati snage svojih trupa na Kosovu i Bosni, zbog nestabilnosti koje će ove diskusije izazvati”, objavio je na Twitteru Bildt, prvi visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (decembar 1995. – juni 1997. godine).

On je komentirao tvit i tekst koji je prethodno objavio Centar za evropske reforme, a u kojem se navodi kako se neki zamrznuti konflikti na zapadnom Balkanu odmrzavaju i kojem se postavlja pitanje da li EU može osigurati da se ti konflikti završe mirno.

Složeno geopolitičko okruženje

Bissell, odlikovana oficirka iz Sjedinjenih Američkih Država, koja je na čelo bh. štaba Alijanse došla početkom juna ove godine, smatra kako treba dovesti specijalizirane osobe u Bosnu i Hercegovinu kako bi se pomoglo pri savjetovanju Oružanih snage ove zemlje. “Konstantno vršimo procjene kako na najbolji način podržati reformu sigurnosnog i odbrambenog sektora u Bosni i Hercegovini”, navodi ona.

“Iako su zadaci reforme sigurnosnog i odbrambenog sektora i podrške programu Partnerstvo za mir i dalje validni, shvatamo da bi nam možda bili potrebni eksperti za pitanja nabavki, cyber sigurnosti i upravljanja objektima kako bismo adekvatno mogli savjetovati Oružane snage Bosne i Hercegovine, jer organizacijsko i geopolitičko okruženje u kojem vrše operacije postaje složenije.”

Bissell, iz vizure iskusnog oficira američke vojske, na pitanje kakva je sigurnosna situacija trenutno u Bosni i Hercegovini i regiji zapadnog Balkana, navodi kako države regije “dijele slične okolnosti, interese i geopolitičke izazove” te poziva na regionalnu saradnju kako bi se poteškoće riješile.

“Svi savremeni sigurnosni izazovi, kao što su prirodne katastrofe, organizirani kriminal, korupcija, ilegalne migracije i terorističke aktivnosti, po svojoj prirodi su prekogranični i potreban je koordinirani pristup za njihovo rješavanje”, ističe sagovornica Al Jazeere.

Svakodnevna reformska nastojanja

“Zbog toga će nastojanja da se riješe ovi izazovi biti uspješna samo ako zemlje rade zajedno. Iz NATO vizure, saradnja i partnerstva ostaju središnji stubovi – za sigurnosno okruženje, koje se stalno mijenja, potrebna su kolektivna nastojanja i sposobnosti”, kaže i dodaje kako će Alijansa pomoći u tome.

“Predanost NATO Štaba Sarajevo je nastavak saradnje i podrške Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama i drugim institucijama koje rade na zadacima programa Partnerstvo za mir, fokusirajući se na svakodnevna reformska nastojanja, a sve te reforme za cilj imaju jačanje ključnih stubova bilo kojeg demokratskog društva, pa tako i bosanskohercegovačkog.”

Na pitanje koliko je Bosna i Hercegovina daleko od članstva u Alijansi, američka oficirka na čelu NATO snaga u ovoj balkanskoj državi ističe dobru povezanost države i saveza.

“Bosna i Hercegovina je jedan od ključnih NATO partnera. Savez u potpunosti podržava aspiracije Bosne i Hercegovine za članstvom, a već godinama  podržavamo reforme i pomažemo izgradnju kapaciteta od kojih će prednosti imati ljudi u Bosni i Hercegovini”, kaže.

Trebaju nam i vrijeme, i napor

“Pozdravljamo reformska nastojanja ove zemlje u odbrambenom i sigurnosnom sektoru. Vrijeme i napor su potrebni za punu integraciju u euroatlantsku porodicu. Ali, vrijedi toga, jer vodi većoj sigurnosti i prosperitetu.”

Bissel ističe kako dugoročna politička predanost NATO-a Bosni i Hercegovini ostaje nepromijenjena, a “primarni zadatak NATO Štaba Sarajevo je savjetovanje odbrambenih i sigurnosnih institucija Bosne i Hercegovine, uključujući i koordinaciju aktivnosti programa Partnerstvo za mir”.

“Trenutno nas je u NATO Štabu Sarajevo 70-ak, vojnih oficira, međunarodnog i bh. civilnog osoblja. Vojna lica i jedan dio civila rade kao NATO savjetnici, kolocirani u zgradi Ministarstva odbrane, a drugi obavljaju upravne ili administrativne poslove kao podrška NATO misiji u Bosni i Hercegovini”, dodaje ona.

Ibrahim Sofić (Aljazeera)

03.11.2018.

HRVATSKA I SRBIJA NISU GARANT DEJTONSKOG SPORAZUMA, NEGO SU IZVRŠIOCI AGRESIJE NA BOSNU I HERCEGOVINU, TE DVIJE DRŽAVE SU AGRESORI

Upozorenje profesora Bajtala : Dejton obavezuje Hrvatsku da se prestane miješati u unutrašnja pitanja BiH














Zvanični Zagreb i Beograd u Bosni i Hercegovini vide dežurni problem kako bi prikrili unutrašnje probleme i pažnju javnosti skrenuli na neku drugu stranu, smatra ugledni profesor i politički analitičar Esad Bajtal.

– Oni taj inducirani problem uporno, kontinuirano i sistematski proizvode upravo miješanjem u unutrašnje poslove BiH, a onda to naknadno verbalno i retorički pokušavaju negirati – kaže Bajtal u razgovoru za Vijesti.ba.

Kako navodi, miješanje Hrvatske i Srbije u unutrašnja pitanja BiH vidi cijeli svijet, toga su svjesni i oni sami, ali i mi u BiH.

– Treba da znaju da ne mogu negirati nešto što je u praksi toliko evidentno. A zašto se miješaju? Pa zbog vlastitih problema sa kojima ne mogu da se izbore – naglašava Bajtal.

Naš sagovornik pita se zbog čega iz Beograda i Zagreba tako uporno tvrde da su garanti Dejtonskog mirovnog sporazuma.

– Oni to nisu. I Srbija i Hrvatska su potpisnici tog sporazuma zato što su bili akteri krvave agresije na BiH. Zna se koje zemlje međunarodne zajednice spadaju u garante. Oni su samo potpisnici jer su u to bili debelo upetljani – kaže Bajtal.

Prema njegovim riječima, iz zvaničnog Zagreba i Beograda uporno poručuju da su garanti kako bi izbjegli svoju odgovornost koju su preuzeli potpisom tog dokumenta.

– Potpis ih obavezuje da se prestanu miješati u unutrašnja pitanja BiH, jer su se već miješali na potpuno neprirodan, nepriličan, nedemokratski i zapravo nasilnički način. Na ovu zemlju izvršena je agresija 90-ih godina s dvije strane – istočne i zapadne. I te dvije strane pristale su da se više neće petljati. A umjesto da s time prestanu, oni to i dalje čine – upozorava Bajtal.

Osvrnuo se na izjavu hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, koja je u intervjuu za današnje izdanje “Slobodne Dalmacije“, između ostalog, kazala da je vrlo zabrinuta zbog BiH – susjedne države s kojom Hrvatska dijeli 1.001 kilometar granice, čija stabilnost utječe i na stabilnost Hrvatske.

– Valjda bi ta granica o kojoj govori gospođa Kolinda trebala biti priznavana. Pa, vidimo po tim različitim posjetama, bez najava, bez ičega, da se upravo ta granica ne poštuje. I to je opet jedan način miješanja u unutrašnje stvari BiH, vrlo grub i vrlo evidentan – naglašava Bajtal.

Odbijajući bilo kakve optužbe o miješanju u unutrašnje stvari zbog traženja izmjena Izbornog zakona, hrvatska predsjednica je istakla da je sam Ustavni sud BiH donio odluku da je taj zakon neustavan.

– Prema tome, sve što tražimo je da se taj zakon uskladi s Ustavom. Kako će to učiniti, njihova je stvar, u to se ne namjeravam miješati, kao ni u bilo kakvo sastavljanje vlade i drugih tijela. Valja naglasiti da Hrvatska nije jedina koja traži promjenu izbornog zakona, stoga ćemo zajedno s drugim državama koje insistiraju na promjeni zakona, od članica EU do SAD-a, insistirati na uspostavi funkcionalnih i legitimnih vlasti, na dobrobit svih u BiH – poručila je Grabar-Kitarović.

Bajtal ističe kako smo mi u BiH dobro svjesni da je Izborni zakon BiH u koliziiji s Ustavom.

– Kako je moguće da se zakon nastao iz Ustava sudara s tim istim Ustavom? Pa to je upravo posljedica miješanja i Beograda i Zagreba – ocjenjuje Bajtal.

Navodi kako se Izborni zakon BiH zasigurno hoće mijenjati, ali ne onako kako nam to nalažu iz Hrvatske i Srbije.

– Mijenjat će se u skladu s evropskom legislativom i pravnom problematikom. Oni upravo bježe od toga da se ovdje stvari uređuju na evropski način. A pošto žele da BiH drže što dalje od EU, kupujući time vrijeme za njeno razaranje, onda rade to što rade. Oni nas sprječavaju da uđemo u EU, usporavaju nam evropski put i upravo, ponavljam, time kupuju vrijeme kako bi razorili BiH prije nego uđe u EU – zaključuje Bajtal.

(Kliker.info-Vijesti)

03.11.2018.

,,SVJEDOCI ZLA" U GORNJEM VAKUFU

03.11.2018.

CIK-OVI LIKOVI I ZLODJELA : RUŠITELJI DEJTONA, ŠVERCERI SUHIM MESOM I KRADLJIVCI PAPIRA PROVODE IZBORE

CIK-ovi likovi i zlodjela : Rušitelji Dejtona, šverceri suhim mesom i kradljivci papira provode izbore


Tek kada je na pretposljednjoj sjednici Branko Petrić uklonio zavjese, članovi CIK-a su se pokazali u pravom svjetlu. Uglavnom, stanje u jednoj od najbitnijih državnih institucija je ovakvo –  predsjednik je švercao suho meso, krao gorivo, putne troškove, pa putovao u Derventu preko Vlasenice.

Njegova desna ruka, ona iz reda ostalih, zapošljavala je  članove svoje porodice u državne institucije, tvrdila da je 35 tona papira kaliralo, pa onda opet isticala da je papir – vaskrsnuo.

Onaj drugi predsjedniku najdraži saradnik je 2012. godine obavijestio kolege da za mjesec ide u penziju, pa je onda ostao na poslu još pola decenije. Tokom radne karijere rušio je Ustav BiH zbog čega mu je OHR zabranio kandidovanje na izborima. I on danas provodi izbore.

To je, ukratko, biografija tri ključna člana Centralne izborne komisije BIH. O njihovim nebuloznim odlukama proteklih se mjeseci pisalo mnogo. Ali o nihovoj skrivenoj biografiji baš i ne.

BRANKO PETRIĆ

Branko Petrić – ministar pisalo je u dnu dokumenta Ministarstva pravde Republike Srpske 14. aprila 1997. godine.

„Obavještavamo vas da branioci iz Federacije BiH ne mogu biti branioci u krivičnom postupku pred našim sudovima“, bilo je navedeno u „obavesti“koju je potpisao tadašnji ministar, a današnji predsjednik CIK-a Branko Petrić.

Za nagradu, Branko Petrić je godinu kasnije imenovan za ambasadora BiH u Sloveniji. Prvo je optužen da je provodio aparthejd u Ambasadi u Ljubljani, jer nije želio potpisivati vize Albancima koji su željeli posjetiti BiH. Ostao je zabilježen slučaj Zalili Sokol koji je u javnost, te 99. godine plasirao službenik u bh. Ambasadi – Muharem Cero.

Nekako u istom periodu, ambasador Petrić se našao u centru još jednog skandala. Slovenski carinici su, naime, otkrili da bh ambasador  u svom službenom automobilu šverca suho meso i  rakiju. Afera je, međutim, zataškana, Branko Petrić se 2001. godine vratio u BiH, a tri godine kasnije postaje član Centralne izborne komisije BiH.

Prema dokumentima u koje je Žurnal imao uvid, Petrić je  posljednjih godina  u rodnu Derventu putovao preko Vlasenice, kako bi na taj način pokrio troškove za svoja privatna putovanja. 2009. godine nezakonito je imenovan za predsjednika CIK-a, dok je ove godine na isti način postao predsjednik Centralne izborne komisije BIH, ali je Sud BIH presudio drugačije.

Petrić je glavni čovjek Milorada Dodika u Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

IRENA HADŽIABDIĆ

Irena Hadžiabdić ostat će zapamćena po tome što je izjavila da je manjak 35 tona papira u skladištu CIK-a uzrokovan „kaliranjem papira“. Nekoliko dana kasnije tvrdila je da papir vaskrsnuo, tj, da u CIK-ovom skladištu ne fali ništa.

Zahvaljujući njenom angažmanu, 2014. godine u Agenciji za statistiku BiH zaposlen je njen sin Neno Svjetlanović. Agencijom je u tom trenutku rukovodio kadar  HDZ-a BiH Velimir Jukić. Irena Hadžiabdić najveći je zagovornik da se, prilikom popunjavanja Doma naroda FBiH, kao osnov za izračun uzimaju rezultati popisa iz 2013. godine, što je u suprotnosti sa Ustavom FBiH, a u skladu sa željama HDZ-a BiH.

Rodica njenog supruga, Jasmina Hadžiabdić mjesecima je obavljala funkciju sekretara CIK-a. U tom periodu na čelu CIK-a bila je upravo Irena Hadžiabdić.

STJEPAN MIKIĆ

Još 2012. godine Stjepan Mikić je izvijestio članove CIK-a da naredni mjesec ide u penziju. Pet godina kasnije, državni su revizori konstatovali da Mikić ispunjava sve uslove za penziju, ali da nikad nije penzionisan.

Mikić je bivši visoki zvaničnik HDZ-a BiH, a bio je i savjetnik Dragana Čovića. Prije tačno 20 godina OHR je Stjepanu Mikiću zabranio kandidaturu na izborima, jer su postojali dokazi da je rušio ustavno-pravni poredak BiH, odnosno da je „antidejtonski“ djelovao.

Dovođen je u vezu i sa kriminalom u Hercegovačkoj banci, preko koje je HDZ BiH godinama izvlačio novac.

(Kliker.info-Žurnal )

03.11.2018.

ŽELJKO KOMŠIĆ : NI MNOGO VEĆI OD MILORADA DODIKA I DRAGANA ČOVIĆA NISU USPJELI UNIŠTITI BOSNU I HERCEGOVINU

03.11.2018.

SMANJIVANJEM KAZNI RATNIM ZLOČINCIMA PREDSTAVLJA NAJGRUBLJI, ANTICIVILIZACIJSKI ATAK NA ISTINU, PRAVDU I MEĐUNARODNO PRAVO


IGK o smanjivanju kazne ratnom zločincu Radiću: Oslobađanje ratnih zločinaca na ovakav način predstavlja najgrublji, anticivilizacijski  atak na istinu, pravdu i međunarodno pravo



Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) najoštrije osuđuje skorašnje puštanje na slobodu ratnog zločinca Maki Radića, koji je zbog zločina protiv čovječnosti počinjenog na području Mostara u zatvoru trebao provesti do 2027. godine, sada će po novoj presudi Županijskog suda izaći na slobodu do isteka ove godine, jer Hrvatska ne priznaje pravosnažno presuđeni udruženi zločinački poduhvat.

Najoštrije osuđujemo dehumanizirajuću zloupotrebu Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske o međusobnom izvršavanju sudskih odluka i Evropske konvencije o tranfseru osuđenih osoba u režiji ministra pravde Bosne i Hercegovine Josipa Grubeše i pravosuđa Hrvatske.

Podsjećamo ministra pravde Bosne i Hercegovine Josipa Grubeše i pravosuđe Hrvatske da pravosnažnom presudom Međunarodnog krivičnog suda u Hagu je potvrđeno da je Bosna i Hercegovina bila žrtva agresije, da je djelovanje paradržavnih tvorevina predstavljalo pobunu protiv legalnih i legitimnih organa Bosne i Hercegovine, te da su u ostvarivanju takvih ciljeva počinjeni brojni i gnusni zločini protiv civilnog stanovništva, mahom Bošnjaka.

Cilj udruženog zločinačkog poduhvata je bio da se politički i vojno potčine, trajno uklone i etnički očiste Bošnjaci iz onih dijelova Bosne i Hercegovine koji su proglašeni paradržavom Herceg-Bosnom, te da se ta područja pripoje državi Hrvatskoj, ili da se proglase državom unutar Bosne i Hercegovine (po uzoru na entitet Republika Srpska).

Posebno je važno što je Haški tribunal presudio da je sukob Hrvatskog Vijeća Odbrane i Armije Republike Bosne i Hercegovine bio međudržavni sukob – agresija na međunarodno priznatu državu Bosnu i Hercegovinu, te da su šestorica visokih funkcionera nekadašnje takozvane Hrvatske Republike Herceg-Bosne i članovi državnog i vojnog vrha Hrvatske bili učesnici udruženog zločinačkog poduhvata.

Tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik Herceg-Bosne Mate Boban odlučili su da je za  spostavljanje zločinačke tvorevine Herceg-Bosne neophodno promijeniti nacionalni sastav stanovništva. Zato su zločini nad bošnjačkim stanovništvom bili dio udruženog zločinačkog poduhvata. Ova konačna presuda je važan korak ka istini o agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Istovremeno ova presuda je važna i za istinu o zločinima nad građanima Bosne i Hercegovine, posebno Bošnjacima.

Na kraju presuda je doprinos pravdi za žrtve zločina agresije na Bosnu i Hercegovinu i zločina nad njenim građanima, posebno Bošnjacima.

Imajući navedeno u vidu IGK traži od od Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine i pravosuđa u Hrvatskoj, da odmah preispitaju svoje odluke, jer oslobađanje ratnih zločinaca na ovakav način predstavlja najgrublji, anticivilizacijski  atak na istinu, pravdu i međunarodno pravo, ponižava žrtve i derogira pravosnažne presude suda Ujedinjenih nacija, što može imati nesagledive posljedice za stanje u Bosni i Hercegovini i regiji, ali i za svjetsku pravdu, pravo i mir.

03.11.2018.

ELVEDIN NEZIROVIĆ: AKO NE POSTOJI OSJEĆANJE KRIVICE, ONDA NE POSTOJI NI POTREBA ZA OPROSTOM

Jedinstvena Bosna i Hercegovina
<< 11/2018 >>
nedponutosricetpetsub
010203
04050607080910
11121314151617
18192021222324
252627282930

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
58844817

Powered by Blogger.ba