Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

01.11.2018.

EMIR SULJAGIĆ O POTEZU CIK-A: "VELIKODRŽAVNI CILJEVI RATNIH ZLOČINACA "FRANJE TUĐMANA I SLOBODANA MILOŠEVIĆA PROVODE SE U DJELO"


Emir Suljagić : Dani Daytona su odbrojani, velikodržavni ciljevi Tuđmana i Miloševića provode se u djelo


Ako postoji praksa koja se u skoro četvrt vijeka naše demokratije kristalizirala onda je to da kada, u institucijama čija je svrha zaštita kolektivnih interesa, nebošnjaci preglasaju Bošnjake to je demokratija, dok kada Bošnjaci nadglasaju nebošnjake to je – majorizacija. Tačnije, demokratski poredak – ako ćemo pravo i mir – u BiH temelji se na principu da je demografska manjina ustvari politička većina.

Piše : Emir Suljagić (Vijesti)

Jučerašnja odluka Centralne izborne komisije da u predstojećem procesu izbora delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH doslovno izbaci kroz prozor Ustav Federacije BiH ne gura samo ovaj entitet u bezakonje – sa posljedicama koje su onoliko nepredvidive koliko su dugoročne – nego predstavlja posljednji korak u procesu svođenja građanske većine u našoj zemlji na dio naše zemlje koji su Franjo Tuđman i Slobodan Milošević „velikodušno nudili“ rukovodstvu Republike BiH 1992. godine i koju je Tuđman posprdno nazivao „zemljica Bosna“. Da budemo potpuno precizni, nakon više od sto hiljada mrtvih građana BiH, nakon logora, progona i silovanja, velikodržavni i ratni ciljevi naših susjeda biće konačno provedeni u djelo podizanjem u zrak pet ruku članova CIK-a: Branka Petrića, Vlade Rogića, Novaka Božičkovića, Stjepana Mikića i Irene Hadžiabdić.

Sa stanovišta posljedica, dodjela mandata po popisu iz 2013. predstavlja administrativni državni udar i zatvaranje više od pedeset posto stanovništva BiH u zakonski i zakoniti geto na četvrtini teritorije BiH. Također, sa stanovišta posljedica dodjela mandata u Domu naroda FBiH na temelju popisa iz 2013. godine, uz blatantno kršenje odredbi Ustava FBiH koji propisuju način izbora u Dom naroda, je za HDZ – partiju sljednicu udruženog zločinačkog poduhvata poznatog kao Herceg-Bosna, bolja nego formalno proglašenje trećeg entiteta: Dragan Čović će imati mogućnost da sa nekih stotinjak hiljada birača zauvijek upravlja sa 3,5 miliona stanovnika BiH. Vrijedi ponoviti: „bjelačka“ manjina iz zapadne Hercegovine zauvijek će vladati crnačkom većinom iz Bosne. Aparthejd je nova normalnost naše zemlje.

Vjera da će CIK izbacujući kroz prozor odredbu o popisu iz 1991. kao osnovu za izbor Doma naroda istovremeno zadržati princip da se iz svake kantonalne skupštine bira po jedan delegat iz svakog naroda – ako je takav izabran u skupštinu – je samo odraz posvemašnje tiranije amaterizma u javnom djelovanju primarno probosanskih partija. Jedan od rezultata tiranije amatera je i lakoća s kojom su glasnogovornici „konsocijacije“ zalaganje za jednakost svih na svakom koraku, za građansku državu proglasili – radikalizmom. „Konsocijacija“ je u posljednjih nekoliko godina poslužila kao termin za normalizaciju gađenja prema bosanskim muslimanima, da se gađenje zamota u princip konstitutivnosti, zapakuje u ZAVNOBiH koji je njenim zagovornicima inače ostatak vremena neprihvatljiv. Ta kampanja se nastavlja i danas: u dobrom dijelu glavnog toka javnog mnjenja u BiH – uključujući i Sarajevo – u percepciji nema razlike između onih koji vjeruju da i muslimani u BiH imaju pravo da budu građani i onih koji su muslimane izvodili na prisilni rad iz koncentracionih logora tzv. Herceg Bosne. Umjerenost u borbi za pravdu, da parafraziram Barry Goldwatera, je proglašena vrlinom.

Stoga, donošenje odluke koju je CIK jučer najavio mora biti spriječeno po svaku cijenu. Od najavljenih krivičnih prijava protiv članova CIK-a, žalbi Sudu BiH ili apelacija pred Ustavnim sudom nema i neće biti koristi. Bitku u institucijama i za institucije je izgubljena, i ta faktura dolazi na naplatu u najgorem mogućem trenutku: osovina Dragan Čović-Milorad Dodik u potpunosti je kidnapovala pravosudni aparat BiH. Kakva god reakcija političkih partija koje je samo još u svrhe pisanja novinskih članaka moguće nazvati probosanskim, ona mora biti takva da svima bude jasno da nema cijene po koju smo spremni prihvatiti okove tiranije. Od vajkanja nema ništa. Od uzdanja u druge također nema ništa. Međunarodna zajednica ne postoji. Stranci neće uraditi ništa.

Aharon Reuveni, izraleski pisac koji je dao ime državi Izrael, napisao je sjećajući se jeseni 1947., nekoliko mjeseci prije proglašenja nezavisnosti: „Jedna stvar je bila izvjesna: dani (britanskog, op.a.) mandata bili su odbrojani i nakon toga će nastupiti borba na život i smrt… Ako nas izda snaga, nećemo izbjeći izumiranje.“ Dani Dejtona su odbrojani. Jedino pitanje je ko je taj – a da za to ima mandat – ko će to saopštiti građanima.

Ukoliko ovaj pokušaj CIK-a da legalizuje aparthejd prođe bez odgovora, onda će i za nas važiti ono što je rekao libanski intelektualac Elias Khoury, i sam pripadnik Fataha u jednom periodu svog života: „Ovaj narod seljaka, koji je činio većinu arapskog stanovništva Palestine otkrio je da je imao zemlju tek nakon što ju je izgubio. Živio je u istorijskom kontinutetu stotinama godina dok su se osvajači smijenjivali i preuzeli kontrolou nad njihovom zemljom i zajednicom“.

01.11.2018.

DEUTSCHE WELLE: PREKO CIK-A DO "RATNIH CILJEVA"?

DEUTSCHE WELLE: Preko CIK-a do "ratnih ciljeva"?

Većina članova CIK-a smatra da mandate u Domu naroda FBiH treba raspodijeliti prema popisu stanovništva iz 2013. Za neke kritičare to je „realizacija ratnih ciljeva“, dok su mišljenja analitičara podijeljena


DEUTSCHE WELLE: Preko CIK-a do 'ratnih ciljeva'?









................................

Članovi Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) saglasni su da treba donijeti podzakonski akt o raspodjeli mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH (FBiH), ali o ključnom pitanju - na osnovu kojeg popisa stanovništva će se vršiti implementacija izbornih rezultata, onog iz 1991. ili posljednjeg iz 2013. - nema jedinstvenog stava. Nadležne službe pripremit će obje varijante prijedloga o kojima će se u CIK-u raspravljati narednih dana.

 

Većina članova CIK-a smatra da implementaciju izbornih rezultata prilikom raspodjele mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH treba vršiti na osnovu popisa iz 2013. godine. Pojedini mediji prenose da bi CIK time omogućio „realizaciju ratnih ciljeva", dok bi lider Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović „preuzeo kontrolu nad domovima naroda".  

 

Milan Sitarski: „Čemu popis iz 2013. ako će biti invalidan?“

 

Analitičari imaju različita mišljenja o tome koji je popis validan za popunjavanje Doma naroda Parlamenta FBiH, iako se gotovo svi slažu u ocjeni da je to pitanje za zastupnike i delegate Parlamenta, a ne članove CIK-a. Jedni smatraju da je validan popis iz 1991. godine, jer to predviđa Ustav FBiH, dok drugi vjeruju da je validan popis iz 2013. godine, kao što to stoji u Izbornom zakonu BiH, kaže analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski.

 

„Kako je Izborni zakon na državnom nivou, a federalni Ustav na federalnom, ja sam pristalica ove opcije koja tvrdi da je nadležan državni Ustav i državni Izborni zakon, i da je samim time validan i popis iz 2013. godine. U suprotnom bi se moglo postaviti i pitanje zašto je uopšte i proveden ako će biti 'invalidan', odnosno ako njegovi rezultati neće biti važeći. Međutim, naglašavam da je to pitanje koje bi trebalo da razmotre i utvrde zastupnici, odnosno delegati Parlamentarne skupštine BiH", kazao je Sitarski za BH radio 1.

 

Hoće li CIK prekršiti Dejtonski sporazum?

 

Doktor političkih nauka, Slaven Kovačević upozorava da bi CIK mogao prekršiti Opći okvirni sporazum za mir u BiH iz Dejtona, koji u Aneksu 7. utvrđuje popis iz 1991. kao neophodan element sa samo jednom namjenom. „A to je da se zaustavi svako političko ili pravno legaliziranje rezultata agresije, genocida, ratnih zločina, protjerivanja građana i različitih presuđenih udruženih zločinačkih poduhvata, što bi, prema najavama, CIK sve zajedno mogao legalizirati svojim podzakonskim aktom koji se tiče popunjavanja Doma naroda FBiH“, kaže Kovačević.


On pojašnjava da CIK ima zakonsku obavezu da utvrdi broj mandata iz svih skupština kantona FBiH uz poštivanje Ustava FBiH, i da bi članovi CIK-a u slučaju kršenja Ustava mogli biti krivično gonjeni. „Kršenje Dejtonskog sporazuma zahtjevalo bi promptnu reakciju garanata Dejtona, a to su Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Rusija i Europska unija, koje mogu svoju aktivnost artikulirati kroz Ured visokog predstavnika (OHR - Office of the High Representative).

 

Dakle, imamo moguću krivičnu odgovornost članova CIK-a radi kršenja Ustava, te moguće kršenje Dejtonskog sporazuma, zarad nedemokratskih političkih aspiracija nekoliko političkih stranaka u BiH koje žele biti vječni i nezaobilazni faktor u svim procesima formiranja vlasti“, kaže Kovačević za Deutsche Welle.

 

OHR: „Mora se primijeniti Ustav Federacije"

 

Oglasio se i OHR izražavajući žaljenje što stranke u BiH nisu na vrijeme postigle dogovor o izbornoj reformi u vezi sa Domom naroda FBiH, ističući da nijedna stranka ne treba blokirati provedbu izbornih rezultata. „Što se tiče popisa, OHR je više puta izjavio da se mora primijeniti Ustav FBiH. Ovaj stav je iznesen i u dopisu koji je OHR dostavio Ustavnom sudu BiH u vezi sa predmetom Krišto“, saopćeno je iz OHR-a.

 

U Ustavu FBiH je precizirano da će konstitutivni narodi i „ostali" biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u FBiH i da će se takva zastupljenost bazirati na popisu stanovništva iz 1991. godine, do potpune provedbe Aneksa 7 (povratka izbjeglica).

 

Zvaničnici iz pojedinih kantona, među kojima predstavnici Socijaldemokratske partije BiH i Demokratske fronte iz Bosanskopodrinjskog kantona Goražde, najavljuju blokadu formiranja Doma naroda FBiH ako CIK primjeni popis iz 2013. godine.

 

(Vijesti.ba)

01.11.2018.

ZAŠTO SE NINA BUKEJLOVIĆ IZJASNILA KAO BOŠNJAKINJA A GORAN OPSENICA KAO SRBIN?

POZADINA POLITIČKE IGRE: Zašto se Nina Bukejlović izjasnila kao Bošnjakinja a Goran Opsenica kao Srbin?

Na sjednici CIK-a razmatrani su između ostalog i slučajevi dodjele odnosno oduzimanja mandata Nine Bukejlović i Gorana Opsenice. Nina od Srpkinje postala Bošnjakinja, Goran od Hrvata postao Srbin. Različiti stavovi članova CIK-a. Pozadina političke igre. . .


POZADINA POLITIČKE IGRE: Zašto se Nina Bukejlović izjasnila kao Bošnjakinja a Goran Opsenica kao Srbin?



















Pišu: D.Obrdalj/S.Mustafić

 

alt

 


Na slici gore desno vidite  Gorana Opsenicu. On proživljava krizu identiteta. Nesiguran je, ili nije.

„Kao Hrvat sam zanoćio, takav ću se i probuditi“,  izjavio je ministar u Vladi HNK kojeg je HDZ BiH na svojojj listi za ovogodišnje izbore prijavio kao pripadnika hrvatskog naroda.

Međutim, jutro kada je predavao izjavu o kandidaturi na izborima, Opsenica je ustao osjećajući se nekako drugačije. U prijavi je u kockicu za nacionalnu pripadnost upisao  da je Srbin. Veoma brzo nakon toga, noćna mora Opsenice se završila i ponovo je osjetio svoje hrvatstvo. 

Predstavnički dom FBiH broji 98 zastupnika. Prema izbornom zakonu u domu mora biti minimalan broj od 4 mandata iz svih konstitutivnih naroda. Ukoliko se to ne desi pri početnom odabiru, dodjeljuju se naknadni kompenzacijski mandati kandidatima relevantnih naroda sa kompenzacijske liste političke stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova i koja na listi ima još kvalificiranih kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda.

Pojednostavljeno, Goran Opsenica je uz podršku svog stranačkog šefa Dragana Čovića  jednostavno izmanipulirao čitav sistem i izjasnio se kao Srbin da bi popunio potrebnu kvotu Srba u PS FBiH i na taj način omogućio HDZ-u još jedno mjesto. Sve je još jasnije, kad se vidi da je prema pravilima izračuna sljedeći na listi Srbin iz SDP-a.

„On je za mene Srbin i gotovo“, rekao je na sjednici član CIK-a Novak Božičković.

„Mi njega trebamo tretirati kao Srbina, al ne sporim njegovo hrvatstvo“, izjavio je na sjednici predsjednik CIK-a Branko Petrić.

Kako se zapravo osjeća Opsenica, u narednom periodu bi prema odluci CIK- a trebao utvrditi grafolog koji će analizirati sporni dokument koji je Opsenica predao u CIK.

 

alt

I Nina Bukejlović – kandidatkinja SDS-a na Općim izborima u BiH naglo je osjetila da joj se nešto čudno događa. Ništa više nije bilo kao ranije.

Ranije se, tačnije za Izbore 2016 godine izjasnila kao Srpkinja, dok se za ovogodišnje izbore izjasnila kao Bošnjakinja. Suštinski razlog ove promjene je u tome da bi Bukejlović kao Bošnjakinja, preko kompenzacijske liste dobila mandat u Narodnoj Skupštini RS-a i na taj način iz Skupštine izbacila Milenka Mihaljicu, kandidata SRS-a koji je dobio mandat.

„To je apsolutno neprihvatljivo, ona ne može dobiti mandat. Prema zakonu kandidat ne može promijeniti nacionalnu pripadnost u jednom izbornom ciklusu. Njoj do 2020 vrijedi da je Srpkinja“, rekao je tokom sjednice član CIK-a Suad Arnautović.

„Nema zakonskog osnova da joj ne dodjelimo mandat. Nikom u NSRS ne tražimo nacionalno izjašnjavanje, nit je to uslov“, usprotivila se članica CIK-a Irena Hadžiabdić. Ovakav stav podržao je i predsjednik Branko Petrić.

U Narodnu skupštinu Republike Srpske bira se 83 zastupnika. 62 direktno i 21 kompenzacijski sa cijele teritorije Republike Srpske. Član 11. 6 Izbornog Zakona RS jasno kaže da se naknadni kompenzacijski mandat dodjeljuje kandidatu relevantnog konstitutivnog naroda sa kompenzacijske liste političke stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova i koja na listi ima još kvalificiranih kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda. Dakle, nacionalno izjašnjavanje u ovom slučaju jeste potrebno!

Kako saznaje Žurnal, Nina Bukejlović u rodbinskim je vezama sa gradonačelnikom Doboja, kadrom SDS-a Obrenom Petrovićem koji pripada onoj SDS-ovoj struji koja zagovara suradnju sa SNSD-om i Miloradom Dodikom. Ulaskom Bukajlović u NSRS ova grupacija dobija još jednu ruku u Skupštini.

Zaključak CIK-a je da će o slučaju Nine Bukejlović odlučivati Apelaciono vijeće Suda BiH.

(Zurnal)

01.11.2018.

DRUŠTVO UGLEDNIH OSUĐENIKA

01.11.2018.

DIJASPORA IZDRŽAVA BiH

01.11.2018.

EMIR SULJAGIĆ O POTEZU CIK-A: "VELIKODRŽAVNI CILJEVI RATNIH ZLOČINACA "FRANJE TUĐMANA I SLOBODANA MILOŠEVIĆA PROVODE SE U DJELO"


EMIR SULJAGIĆ O POTEZU CIK-a: "Velikodržavni ciljevi Tuđmana i Miloševića provode se u djelo"

Da budemo potpuno precizni, nakon više od sto hiljada mrtvih građana BiH, nakon logora, progona i silovanja, velikodržavni i ratni ciljevi naših susjeda biće konačno provedeni u djelo podizanjem u zrak pet ruku članova CIK-a: Branka Petrića, Vlade Rogića, Novaka Božičkovića, Stjepana Mikića i Irene Hadžiabdić.



EMIR SULJAGIĆ O POTEZU CIK-a: 'Velikodržavni ciljevi Tuđmana i Miloševića provode se u djelo'






......................
Piše: Emir Suljagić
 

Ako postoji praksa koja se u skoro četvrt vijeka naše demokratije kristalizirala onda je to da kada, u institucijama čija je svrha zaštita kolektivnih interesa, nebošnjaci preglasaju Bošnjake to je demokratija, dok kada Bošnjaci nadglasaju nebošnjake to je – majorizacija. Tačnije, demokratski poredak – ako ćemo pravo i mir – u BiH temelji se na principu da je demografska manjina ustvari politička većina.
 
Jučerašnja odluka Centralne izborne komisije da u predstojećem procesu izbora delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH doslovno izbaci kroz prozor Ustav Federacije BiH ne gura samo ovaj entitet u bezakonje – sa posljedicama koje su onoliko nepredvidive koliko su dugoročne – nego predstavlja posljednji korak u procesu svođenja građanske većine u našoj zemlji na dio naše zemlje koji su Franjo Tuđman i Slobodan Milošević „velikodušno nudili“ rukovodstvu Republike BiH 1992. godine i koju je Tuđman posprdno nazivao „zemljica Bosna“. Da budemo potpuno precizni, nakon više od sto hiljada mrtvih građana BiH, nakon logora, progona i silovanja, velikodržavni i ratni ciljevi naših susjeda biće konačno provedeni u djelo podizanjem u zrak pet ruku članova CIK-a: Branka Petrića, Vlade Rogića, Novaka Božičkovića, Stjepana Mikića i Irene Hadžiabdić.
 
Sa stanovišta posljedica, dodjela mandata po popisu iz 2013. predstavlja administrativni državni udar i zatvaranje više od pedeset posto stanovništva BiH u zakonski i zakoniti geto na četvrtini teritorije BiH. Također, sa stanovišta posljedica dodjela mandata u Domu naroda FBiH na temelju popisa iz 2013. godine, uz blatantno kršenje odredbi Ustava FBiH koji propisuju način izbora u Dom naroda, je za HDZ – partiju sljednicu udruženog zločinačkog poduhvata poznatog kao Herceg-Bosna, bolja nego formalno proglašenje trećeg entiteta: Dragan Čović će imati mogućnost da sa nekih stotinjak hiljada birača zauvijek upravlja sa 3,5 miliona stanovnika BiH. Vrijedi ponoviti: „bjelačka“ manjina iz zapadne Hercegovine zauvijek će vladati crnačkom većinom iz Bosne.  Aparthejd je nova normalnost naše zemlje.
 
Vjera da će CIK izbacujući kroz prozor odredbu o popisu iz 1991. kao osnovu za izbor Doma naroda istovremeno zadržati princip da se iz svake kantonalne skupštine bira po jedan delegat iz svakog naroda – ako je takav izabran u skupštinu – je samo odraz posvemašnje tiranije amaterizma u javnom djelovanju primarno probosanskih partija. Jedan od rezultata tiranije amatera je i lakoća s kojom su glasnogovornici „konsocijacije“ zalaganje za jednakost svih na svakom koraku, za građansku državu proglasili – radikalizmom. „Konsocijacija“ je u posljednjih nekoliko godina poslužila kao termin za normalizaciju gađenja prema bosanskim muslimanima, da se gađenje zamota u princip konstitutivnosti, zapakuje u ZAVNOBiH koji je njenim zagovornicima inače ostatak vremena neprihvatljiv. Ta kampanja se nastavlja i danas: u dobrom dijelu glavnog toka javnog mnjenja u BiH – uključujući i Sarajevo – u percepciji nema razlike između onih koji vjeruju da i muslimani u BiH imaju pravo da budu građani i onih koji su muslimane izvodili na prisilni rad iz koncentracionih logora tzv. Herceg Bosne. Umjerenost u borbi za pravdu, da parafraziram Barry Goldwatera, je proglašena vrlinom.
 
Stoga, donošenje odluke koju je CIK jučer najavio mora biti spriječeno po svaku cijenu. Od najavljenih krivičnih prijava protiv članova CIK-a, žalbi Sudu BiH ili apelacija pred Ustavnim sudom nema i neće biti koristi. Bitku u institucijama i za institucije je izgubljena, i ta faktura dolazi na naplatu u najgorem mogućem trenutku: osovina Dragan Čović-Milorad Dodik u potpunosti je kidnapovala pravosudni aparat BiH. Kakva god reakcija političkih partija koje je samo još u svrhe pisanja novinskih članaka moguće nazvati probosanskim, ona mora biti takva da svima bude jasno da nema cijene po koju smo spremni prihvatiti okove tiranije. Od vajkanja nema ništa. Od uzdanja u druge također nema ništa. Međunarodna zajednica ne postoji. Stranci neće uraditi ništa.
 
Aharon Reuveni, izraleski pisac koji je dao ime državi Izrael, napisao je sjećajući se jeseni 1947., nekoliko mjeseci prije proglašenja nezavisnosti: „Jedna stvar je bila izvjesna: dani (britanskog, op.a.) mandata bili su odbrojani i nakon toga će nastupiti borba na život i smrt... Ako nas izda snaga, nećemo izbjeći izumiranje.“ Dani Dejtona su odbrojani. Jedino pitanje je ko je taj – a da za to ima mandat – ko će to saopštiti građanima.
 
Ukoliko ovaj pokušaj CIK-a da legalizuje aparthejd prođe bez odgovora, onda će i za nas važiti ono što je rekao libanski intelektualac Elias Khoury, i sam pripadnik Fataha u jednom periodu svog života: „Ovaj narod seljaka, koji je činio većinu arapskog stanovništva Palestine otkrio je da je imao zemlju tek nakon što ju je izgubio. Živio je u istorijskom kontinutetu stotinama godina dok su se osvajači smijenjivali i preuzeli kontrolou nad njihovom zemljom i zajednicom“.
01.11.2018.

SUMLJIVI ČOVJEK; "LARS GUNNAR WIGEMARK"

SARAJEVSKI URED EVROPSKE MISIJE: "Wigemark nije vršio pritisak na CIK"

Ured Evropske unije u BiH odbacuje tvrdnje da je ambasador Lars Gunnar Wigemark vršio pritisak na Centralnu izbornu komisiju, rečeno je Patriji u Uredu Evropske unije u Sarajevu.


SARAJEVSKI URED EVROPSKE MISIJE: 'Wigemark nije vršio pritisak na CIK' - 1


















..........................

U Sarajevu je jučer održana sjednica Centralne izborne komisije BiH, na kojoj se raspravlja o načinu raspodjele mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH. 

 

Jedan od prijedloga za buduću raspodjelu mandata u Domu naroda tog parlamenta je da se raspodjela oslanja na popis iz 2013. godine.

 

Iz opozicije su ranije kritikovali da bi korištenje popisa iz 2013. godine za te potrebe, a ne onog iz 1991. godine, značilo i legalizaciju etničkog čišćenja iz devedesetih, jer još uvijek nije ispoštovan Anex 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno, svi povratnici se nisu vratili u svoje predratne domove.

 

Neki od visokopozicioniranih izvori u CIK-u ranije su medijima izjavili da upravo Wigemark vrši pritisak na CIK da donose takvu „protivustavnu odluku za Dom naroda“, što zagovara iz HDZ BiH.

 

„Odbacujemo potpuno neosnovane tvrdnje da je ambasador Wigemark vršio bilo kakav oblik pritiska na Centralnu izbornu komisiju. Smatramo da Centralna izborna komisija treba djelovati u skladu sa svojim mandatom i postojećim ustavnim okvirom kako bi osigurala potpunu provedbu izbornih rezultata. Ovo takođe uključuje poštivanje propisanih zakonskih rokova za izborni proces“, stav je Ureda Evropske unije u BiH.


“Nezavisnost Centralne izborne komisije BiH je od suštinske važnosti kako bi se osigurala provedba izbornog procesa na transparentan i demokratski način. Ovo uključuje formiranje Doma naroda Federacije BiH.

 

Bilo koju odluku o ponovnom brojanju glasačkih listića može i treba donijeti samo Centralna izborna komisija, a u skladu sa Izbornim zakonom BiH.

 

Što se tiče provedbe izbora, Evropska unija je u potpunom suglasju sa nalazima službene međunarodne posmatračke misije ODIHR-a, a koji su zasnovani na utvrđenim kriterijima i metodologijama. Bosna i Hercegovina će u toku procesa integracija u EU trebati uvažiti preporuke ODIHR-a o tome kako da poboljša provedbu izbora”, zaključuju iz Ured Evropske unije u BiH.

 

(NAP)

...................


zna wigemark kakos e bogati po ugledu na carla bildta svoga predhodnika -nasao je svoje ultra fasistu dodika i klero naciztu-covica kao istomisljenike tako da njegove odluke nikoga ne iznenaduju -jos ako se zna da nikome ne podnosi izvjestaj-odgovornost-niti dokaz porijekla imovine-u njegovoj drzavi bi se za iste krimanlne radnje javno uhapsio i procesuirao ovako u aparthayd sistemu se vise nego dobro snalazi

01.11.2018.

REZOLUTAN STAV SDA: "CIK MORA POŠTOVATI USTAVNE ODREDBE"!

REZOLUTAN STAV SDA: "CIK mora poštovati Ustavne odredbe"!

Stranka demokratske akcija poziva Centralnu izbornu komisiju da izvrši svoju obavezu i donese odluku o raspodjeli mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, poštujući pri tome strogo odredbe Ustava Federacije BiH, saopćeno je danas iz ove stranke.


REZOLUTAN STAV SDA: 'CIK mora poštovati Ustavne odredbe'!









..........................

To podrazumijeva da odluka CIK-a mora poštovati dva ključna principa sadržana u Ustavu FBiH, pojasnili su iz SDA.

 

''Prvi je minimalna zastupljenost koja se odnosi na to da se iz svakog kantona, ukoliko postoji izabran, najmanje po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda mora delegirati u Dom naroda FBiH.


Drugi ustavni princip je primjena popisa iz 1991. godine, koji se mora primjenjivati sve do konačne implementacije Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma'', saopćeno je danas iz SDA.
01.11.2018.

CIK OMOGUĆAVA REALIZACIJU RATNIH CILJEVA I UDARIO NA USTAV BiH


CIK OMOGUĆIO REALIZACIJU RATNIH CILJEVA I UDARIO NA USTAV: Dragan Čović preuzima kontrolu nad Domovima naroda!

Centralna izborna komisija primijenit će popis iz 2013. godine. Bosanski Hrvati i hercegovački Bošnjaci bit će obespravljeni. Dragan Čović dobija potpunu kontrolu domova naroda



CIK OMOGUĆIO REALIZACIJU RATNIH CILJEVA I UDARIO NA USTAV: Dragan Čović preuzima kontrolu nad Domovima naroda!





............................
............

Piše: Avdo Avdić (Zurnal.info)

 

Kolegice, jeste li vi spremni da budete optuženi da sa mnom rušite ustavni poredak”, upitao je predsjednik Centralne izborne komisije Branko Petrić članicu CIK-a Irenu Hadžiabdić.

Umjesto odgovora, dobio je osmijeh. No, iz prethodne i naknadne diskusije bilo je jasno da je Irena Hadžiabdić – spremna. Za Dom naroda FBiH i potpunu Čovićevu kontrolu spreman je i Stjepan Mikić, HDZ-ovac raspoređen u CIK-u kojem je prije dvadesetak godina, zbog antidejtonskog djelovanja, OHR zabranio kandidovanje na izborima.

 

Ne može ustav entiteta biti iznad Ustava BiH. To je neshvatljivo i neprihvatljivo”, kazat će Stjepan Mikić, na šta se nadovezala Irena Hadžiabdić.

 

“Ako budemo popunjavali Dom naroda, onda to moramo raditi na osnovu popisa iz 2013.  godine”.

Podršku su, potom, pružili Stjepan Rogić i Novak Božičković. Što znači da više nema dileme – Centralna izborna komisija BiH mandate u Domu naroda FBiH rapodijelit će na osnovu popisa iz 2013. godine, a ne na osnovu odredaba Ustava FBiH, prema kojima se mandati dijele na osnovu popisa iz 1991. godine. I tu dolazimo do suštine.

 

Dom naroda BiH čine četiri kluba naroda. Klubovi konstitutivnih naroda broje po 17 delegata, dok u Klubu Ostalih mora biti 7 delegata. Prema Ustavu F BiH, svaki od deset kantona u FBiH mora dati najmanje po jednog delegata iz reda svih konstitutivnih naroda, ukoliko su oni prethodno izabrani u kantonalne skupštine. Preostali broj mandata u Domu naroda F BiH, ranije je popunjavan na osnovu odredaba Izbornog zakona BiH, koje su, presudom Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić, proglašene neustavnim. 

 

No, prema Ustavu F BiH, kvote bi se i dalje trebale određivati na osnovu popisa iz 1991. godine sve do konačne provedbe Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim se reguliše status izbjeglih i raseljenih lica. To bi, dakle, značilo da svaki kanton i dalje mora dati najmanje po jednog delegata iz reda svih konstitutivnih naroda. Tako, naprimjer, primjenom Ustava F BiH i uzimanjem za osnov popisa iz 1991. godine, u Klub Hrvata u Domu naroda FBiH mogli bi biti delegarani svi Hrvati iz svih deset kantona, što znači da bi u tom Klubu bilo najmanje pet Hrvata koji nisu kadrovi HDZ-a BiH. Bio bi, dakle, potreban još samo jedan delegat u Klubu Hrvata kako bi se mogao predložiti predsjednik ili potpredsjednik Federacije BiH iz reda hrvatskog naroda, što je potencijalna opasnost da Dragan Čović i njegova stranka budu izgurani iz vlasti. 

 

No, spas je stigao iz CIK-a BiH. Umjesto popisa iz 1991. godine i odredaba Ustava F BiH primjenjivat će se popis iz 2013. godine.


“Svim izabranim kantonalnim zastupnicima bit će omogućeno i aktivno i pasivno biračko pravo kada je u pitanju Dom naroda F BiH. Nakon tog izbora, spisak bi bio dostavljen CIK-u koji bi na osnovu popisa iz 2013. godine odredio po 17 delegata koji će činiti klubove konstitutivnih naroda u Domu naroda F BiH”, iznio je svoje promišljanje Stjepan Mikić, član CIK-a koji obično ima usaglašene stavove sa Brankom Petrićem i Irenom Hadžiabdić.

 

Znači li to, pitali smo kasnije Stjepana Mikića, da se može desiti da pojedini kantoni uopće ne daju delegate iz reda svih konstitutivnih naroda.

 

“Da”, glasio je kratak odgovor.

 

Uzme li se, dakle, u obzir Mikićev neustavni izračun, Bošnjaci ne bi imali nijednog delegata iz Zapadnohercegovačkog, Livanjskog, Posavskog i Bosansko-podrinjskog kantona. Hrvatima iz Unsko-sanskog i Bosansko-podrinjskog kantona bi također bilo uskraćeno pravo da budu delegirani u Dom naroda, što je suprotno Ustavu F BiH. 

 

Srpski delegati ne bi mogli biti iz tri kantona, Posavskog, Bosansko-podrinjskog, i Zapadnohercegovačkog kantona. 

 

U Klubu Hrvata, primjenom popisa iz 2013. godine, bila bi dva delegata iz Zeničko-dobojskog kantona, po jedan iz Posavskog i Tuzlanskog kantona, tri iz SBK, četiri iz HNK, tri iz ZHK, jedan iz Kantona Sarajevo, te dva iz Livanjskog kantona. 

 

Dakle, Kantoni u kojima apsolutnu dominaciju ima HDZ BiH dali bi ukupno 14 delegata u Dom naroda F BiH, što znači da nijedna druga partija, osim one kojom upravlja Dragan Čović, ne bi imala ni mogućnost da predloži kandidata za predsjednika ili potpredsjednika Federacije BiH. Također, sa 14 delegata u Domu naroda F BiH, HDZ bi u Dom naroda BiH mogao izabrati četiri od ukupno pet delegata u Klubu Hrvata, čime bi potpuno kontrDraolisao i taj Dom državnog Parlamenta.

altSve je ovo, dakle, u suprotnosti sa Ustavom Federacije BiH, prema kojem svaki kanton mora dati najmanje po jednog delegata iz reda svih konstitutivnih naroda, ukoliko takav postoji u kantonalnog skupštini. Stjepan Mikić u tome ne vidi ništa sporno, jer je “akt entiteta ne može biti iznad državnog Ustava”. Ustav BiH je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma u okviru kojeg je i Aneks 7. A tamo piše da do provedbe Aneksa 7 nema primjene nijednog drugog popisa osim onog iz 1991. godine.

 

 

(Zurnal.info/SB)

01.11.2018.

UDAR CIK-A NA USTAVNI POREDAK BOSNE I HERCEGOVINE

UDAR CIK-a NA USTAVNI POREDAK: Dok Dodik i Čović preuzimaju državu, probosanske opcije se bave vjeronaukom i trotoarima

Dok Dodik preuzima Predsjedništvo BiH, Čović prijeti blokadom formiranja vlasti ukoliko ne bude po njegovom, a CIK priprema udar na Ustav po mjeri HDZ-a, probosanska ljevica zaokupljena je matematičkim vratolomijama kako da u kantonima formira vlast bez SDA. Probosanska desnica na to odgovara paranojom glede sudbine vjeronauke u školama ukoliko se to desi.


UDAR CIK-a NA USTAVNI POREDAK: Dok Dodik i Čović preuzimaju državu, probosanske opcije se bave vjeronaukom i trotoarima - 1









.................................

Piše: Danijal HADŽOVIĆ

 

Centralna izborna komisija jučer je najavila udar na ustavni poredak BiH. Nikakvo drugo ni pravno ni moralno značenje ne može imati mišljenje koje je na jučerašnjoj sjednici iznijela većina članova CIK-a, da Dom naroda u FBiH treba popuniti na osnovu popisa iz 2013. godine. Naime, prema Ustavu FBiH do konačne provedbe Aneksa 7  Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim se reguliše status izbjeglih i raseljenih lica, kvote o formiranju vlasti vrše se na osnovu popisa iz 1991. godine. A Ustav je, kako je znano, sveto slovo u organizaciji i funkcionisanju jedne države.

No, ne i za CIK koji si je očito dao za pravo da izađe daleko izvan rejona svojih nadležnosti i indirektno počne prekrajati i Ustav ove države. Svjestan ovog nasrtaja očigledno je bio i sam predsjednik CIK-a Branko Petrić, koji se, neuspješno pokušavajući da bude cinično duhovit, a zapravo je samo bio tačan, kolegici Ireni Hadžiabdić obratio riječima:

Kolegice, jeste li vi spremni da budete optuženi da sa mnom rušite ustavni poredak”.

 

Hadžiabdić je dijelila mišljenje da se Dom naroda treba popunjavati prema popisu iz 2013., a podržali su je i Stjepan Rogić i Novak Božičković, dok je najsmjeliji bio Stjepan Mikić, HDZ-ovac na političkom zadatku u CIK-u, indirektno poručivši da je CIK u međuvremenu očigledno postao i visoki predstavnik i Ustavni sud i parlament te da on odsad kroji državu: “Ne može ustav entiteta biti iznad Ustava BiH. To je neshvatljivo i neprihvatljivo”.


Ono što nam je CIK jučer demonstrirao zapravo je rezultat politike tihog preuzimanja BiH od osovine Dodik-Čović. Vlastiti kadrovi postave se u ključne institucije koje potom donose odluke koje tjeraju vodu na njihov mlin i omogućavaju im da svoje političke ciljeve ostvaruju zaobilazeći demokratsku proceduru i demokratsku većinu.

 

A šta je Dodikov i Čovićev politički cilj je barem jasno. U slučaju prvog to je jačanje Republike Srpske nauštrb Bosne i Hercegovine, što Dodik već trinaest godina vrlo uspješno provodi. Ali ako mislite da je s druge strane Čovićev cilj treći entitet, tu se varate. Treći entitet kojim se nerijetko prijeti i manipuliše je, naime, samo babaroga za plašenje političkih oponenata. HDZ, kao vrhunska interesna grupa savršeno je svjestan da im je od potencijalnog entiteta od nekih desetak hiljada kvadratnih kilometara, sastavljenog uglavnom od ruralnih područja, daleko unosnije imati Federaciju u kojoj za stotinjak hiljada glasova kontrolišu polovinu vlasti, ključne finansijske tokove i mogu da sprječavaju svaku odluku koja im nije po volji. No, da bi se to institucionaliziralo kao permanentno stanje i spriječilo da dođe do novih pojava Komšića i Platforme, neophodno je doći do onih ustavnih promjena i zakonskih rješenja koja će dodatno produbiti i cementirati princip vladavine manjine nad većinom. A pošto takav cilj sa svojih stotinjak hiljada glasova baš i nije moguće nametnuti kroz redovnu demokratsku proceduru, prelazi se na plan B čiju nam suštinu otkriva odluka Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića po kojoj je neustavnom proglašena odredba izbornog zakona da se iz svakog kantona najmanje jedan delegat bira iz svakog konstitutivnog naroda (pod uslovom da je izabran u kantonalnu skupštinu) ili jučerašnja odluka CIK-a čijem bi se provođenjem 80% hrvatskog kluba u Domu naroda napunilo HDZ-ovcima.


S Dodikom i Čovićem se politički ne trebamo slagati, no nije im zamjerati što koriste sve moguće opcije i kanale da svoju političke ciljeve realizuju u praksi. Politika u konačnici i nije ništa drugo nego igra moći u kojoj na kraju pobjeđuje onaj koji svoju volju uspije nametnuti drugima. Pravu adresu za gnjev i pitanja treba tražiti u probosanskim strankama. Dok su Dodik i Čović provodili tihi marš kroz institucije države, probosanske stranke, vođene od političkoj teoriji i politologiji nesklonih kadrova,  bavile su se puno važnijim “državotvornim pitanjima” kao što su uhljebljenja, raspodjela resursa, trotoari i historijska uloga Mustafe Busuladžića.

Za potvrdu navedene teze i ne moramo ići duboku u prošlost. Dovoljno je samo spomenuti aktuelna postizborna dešavanja. Naime, dok Dodik preuzima Predsjedništvo  BiH, Čović prijeti blokadom formiranja vlasti ukoliko ne bude po njegovom, a CIK priprema udar na Ustav po mjeri HDZ-a, probosanska ljevica zaokupljena je matematičkim vratolomijama kako da u kantonima formira vlast bez SDA. Probosanska desnica na to odgovara paranojom  glede sudbine vjeronauke u školama ukoliko se to desi.

01.11.2018.

DF DRAMATIČNO UPOZORAVA: "POLITIKE BLOKADA I UCJENA PUTEM CENTRALNE IZBORNE KOMISIJE CIK POKUŠAVAJU IZVESTI DRŽAVNI UDAR"

DF DRAMATIČNO UPOZORAVA: "Politike blokada i ucjena putem CIK pokušavaju izvesti državni udar"

Članovi Centralne izborne komisije koji se nalaze pod političkim patronatom segregacijskih politika koje žele da dobrom dijelu građana BiH oduzmu aktivno pravo glasa danas na sjednici CIK-a na kojoj se raspravlja o utvrđivanju načina raspodjela mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH, pokušavaju izvesti klasični državni udar i brutalno kršenje Ustava FBiH.

.....................................
Image result for df dramaticno upozorava
................................

Naime, ukoliko se popis iz 2013. godine, bude korsitio kao osnov za raspodjelu mandata time bi se prekršio Ustav, odnosno njegov član u kojem stoji: Konstitutivni narodi i grupa Ostalih biti će proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Federaciji BiH. Kao Ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7 u potpunosti ne provede.

Stoga pozivamo bosanskohercegovačku javnost da s pažnjom prati CIK-ovo zasjedanje na kojemu može biti određena daljnja sudbina BiH. Raspoloženje koje vlada kod pojedinih članova CIK u smislu kršenja Ustava izraz je političke volje pojednih politika koje u posljednje vrijeme aktivno prijete blokadom institucija BiH ukoliko se izborni proces ne uskladi po njihovim željama a mimo slova zakona i Ustava, saopćeno je iz DF-a.
Jedinstvena Bosna i Hercegovina
<< 11/2018 >>
nedponutosricetpetsub
010203
04050607080910
11121314151617
18192021222324
252627282930

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
58844547

Powered by Blogger.ba