Dobrodošli na moj blog
Službe CIK-a danas su dobile zadatak da izrade više prijedloga u vezi s budućim preraspodjelama mandata u Domu naroda FBiH. Mnogo toga zavisit će da li će u odluci primjenjivati rezultate popisa iz 1991. ili iz 2013. Za Našu stranku primjena rezultata popisa iz 2013 je neprihvatljivo, kaže Predrag Kojović.
"Prije svega, neprihvatljivo je da upravni organ, a CIK to jeste, donosi odluku koju samo nadležno zakonodavno tijelo smije donijeti. Ja razumijem da su oni u tu poziciju dovedeni nebrigom i nedostatkom interesa za tu obavezu ljudi koji su prošli mandat proveli u klupama Parlamentarne Skupštine BiH kao i HDZ - SNSD blokadom u Federalnom parlamentu. Bez obzira, to je apsolutno neprihvatljivo i po našim zakonima u ovom konkretnom slučaju i po standardima demokratije u generalnom smislu. Ali čak i ako na trenutak zanemarimo taj formalno-pravni problem, onda ja moram u ime Naše stranke reći da je za nas napuštanje popisa iz '91 godine u ovom trenutku neprihvatljivo i da će Naša stranka pokrenuti to pitanje pred Ustavnim sudom BiH i ići ako treba do Strasburga", navodi Kojović.
"Dok god nacionalisti ne odustanu od pokušaja da mirnim sredstvima ostvare ratne ciljeve, popis iz '91. mora ostati referenca za etničku strukturu zakonodavne i izvršne vlasti. To nije i ne može biti pitanje praktičnosti, nego prije svega etičko pitanje koje za nas ima status kategoričkog imperativa", stoji u reakciji Kojovića.
"Ustavom FBiH je propisano da se mandati dodjeljuju na osnovu popisa stanovništva iz 1991. godine sve do provedbe Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Mi ćemo sutra zatražiti zvanično zakazivanje sjednice, predložiti Skupštini BPK Goražde da blokira izbor delegata u Dom naroda FBiH iz ostalih konstitutivnih naroda čime ne bi mogao biti formiran Dom naroda FBIH, a time ni izabrana Vlada FBIH", izjavio je Suad Došlo iz SDP-a Goražde.
"U nedostatku zakonodavnog rješenja, Centralna izborna komisija ima zakonsku obavezu da provede izborne rezultate, uključujući formiranje Doma naroda Federacije BiH, sukladno Ustavu Federacije BiH, Izbornom zakonu i relevantnim odlukama Ustavnog suda."
Od Ambasade SAD u BIH zatražili smo mišljenje šta bi značilo i kakve bi posljedice imalo provođenje izbornih rezultata na osnovu popisa stanovništva iz 2013. godine.
Iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a za Vijesti.ba dostavljen je odgovor koji prenosimo u cijelosti:
- U proteklih godinu dana, međunarodna zajednica pokušala je pomoći dijalog između političkih stranaka u nastojanju da se riješe nedostaci u Izbornom zakonu. Usljed nedostatka političke volje za kompromisom, stranke nisu postigle dogovor o zakonodavnom rješenju.
U nedostatku zakonodavnog rješenja, Centralna izborna komisija ima zakonsku obavezu da provede izborne rezultate, uključujući formiranje Doma naroda Federacije BiH, sukladno Ustavu Federacije BiH, Izbornom zakonu i relevantnim odlukama Ustavnog suda.
I dalje ostaje od ključne važnosti da partneri u BiH rade na pronalaženju rješenja u skladu sa europskim i demokratskim normama koja jamče kako političku ravnopravnost tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, tako i jednakost svih građana BiH, uključujući i one koji se svojom voljom ne identificiraju kao pripadnici nekog konstitutivnog naroda.
Nakon današnje sjednice CIK-a BiH, posve je jasno da većina članova ove institucije zagovara popis stanovništva iz 2013. godine kao osnov za provođenje izbornih rezultata, iako bi time bio prekršen Ustav FBiH.
"Za žaljenje je što stranke na vrijeme nisu postigle dogovor o izbornoj reformi u vezi sa Domom naroda FBiH. Mogli su se naći dobar kompromis i rješenja, ali nije bilo političke volje da se ovom pitanju ozbiljno pristupi. Na bh. vlastima je da nađu rješenje koje će omogućiti neometano formiranje vlasti. Nijedna stranka ne treba blokirati provedbu izbornih rezultata. Što se tiče popisa, OHR je više puta izjavio da se mora primijeniti Ustav FBiH. Ovaj stav je iznesen i u dopisu koji je OHR u svojstvu Amicus Curiae dostavio Ustavnom sudu BiH u vezi sa predmetom Krišto", kazala nam je Ljiljana Radetić, glasnogovornica OHR-a.
Podsjetimo, ukoliko bi se popis iz 2013. godine koristio kao osnov time bi se prekršio Ustav, odnosno njegov član u kojem stoji: Konstitutivni narodi i grupa Ostalih biti će proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Federaciji BiH. Kao Ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7 u potpunosti ne provede.
Već mjesec dana traje diplomatska ofanziva Hrvatske u tijelima Evropske unije, a tiče se izbora Željka Komšića za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenkvić, ali i hrvatski poslanici u Evropskom parlamentu koriste svaku priliku da dokažu kako Komšić nije izabran glasovima Hrvata, već Bošnjaka.
Posljednje u nizu je njihovo pismo Evropskom parlamentu u kojem zahtijevaju da se o toj temi raspravlja na sljedećoj sjednici Vijeća za vanjske poslove Evropske komisije.
Prvi put, javno, oglasio se u utorak i prozvani Željko Komšić, koji je, također, na adrese evropskih zvaničnika uputio pismo kao reakciju na poruke pisma iz Hrvatske.
Komšić je ustvrdio kako je u njihovom pismu navedeno “niz neistina u pogledu izbornog procesa u Bosni i Hercegovini”, te da se radi o udaru Hrvatske na suverenitet Bosne i Hercegovine i direktnom miješanju u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.
Sa ovakvim stavom se slažu i bh. analitičari. Na isti način reaguje i profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu Ivo Komšić.
On kaže kako Hrvatska, najprije, ovakvim ponašanjem prema BiH odvraća pažnju od svojih nagomilanih problema, ali i da je osnovni cilj, kako navodi, da se obnovi “Herceg-Bosna”.
“To je ključna stvar, jer do te obnove se dolazi zaobilazno. Prvo sa tom, na prvi pogled, bezazlenom tezom o tome da treba napraviti hrvatsku izbornu jedinicu, to je uvod u treći entitet, a to je obnova ‘Herceg-Bosne’. Ta je politika poražena i kod nas i u svijetu 1994. godine, a oni je sada vraćaju”, ističe profesor Komšić.
U istom tonu nastavlja i profesor mostarskog Sveučilišta Slavo Kukić. Kako kaže, sve ono što susjedna zemlja na političkom polju trenutno radi nije dobrosusjedski, a to objašnjava time da je u Hrvatskoj na sceni “proces detuđmanizacije hrvatske državne politike”.
“Sada u nešto drugačijoj formi imamo ambicije koje su bile prepoznatljive u prvoj polovici devedesetih godina da Hrvatska bude tutor Bosni i Hercegovini, da joj ona određuje šta može, šta ne može, i da joj nameće rješenja koju će to poziciju imati oni koji sebe proglašavaju ekskluzivnim predstavnicima Hrvata. I mene živo čudi kako Evropska unija, Evropsko vijeće, Evropska komisija, Evropski parlament ne interveniraju na takvo ponašanje jedne njene članice”, ističe Kukić.
Ono što je poražavajuće u cijeloj priči, prema mišljenju sagovornika Radija Slobodna Evropa, jeste da niko od državnog vrha Bosne i Hercegovine nije reagovao na stavove Hrvatske nakon izbora Željka Komšića.
Poruku koju je Denis Zvizdić uputio predsjedniku Vlade Hrvatske Andreju Plenkoviću kako se Hrvatska miješa u unutrašnje stvari BiH , za bh. analitičare su više lični stav, jer, kako ocjenjuju, Predsjedništvo BiH je to koje je trebalo uputiti diplomatsku notu.
“Nema reakcija institucija, države. To potvrđuje da je Bosna i Hercegovina invalidna država, da njeni organi i sistem ne funkcioniraju. Mi imamo političare opšte prakse, a nijednog političara koji bi bio sa kapacitetom državnika. Jedna od posljedica ove tvrdnje jeste da nema planirane, pa ni konzistentne vanjske politike. Oni u Ministarstvu vanjskih poslova su partijski vojnici po zadatku. Eklatantan je primjer stanovite Željane Zovko koja je, svojevremeno, imala visoku poziciju u Ministarstvu vanjskih poslova, ali je odjednom postala član Evropskog parlamenta kao zastupnica iz Hrvatske. To je apsurd”, kaže analitičar Ibrahim Prohić.
Istovremeno, ono što je primjetno, kada je riječ o izboru Željka Komšića, jeste kako se u većini medija u Hrvatskoj ističu isljučivo stavovi predvođeni politikom koju vodi Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) u toj zemlji, ali i HDZ u Bosni i Hercegovini.
Prema riječima profesora Ive Komšića, takva medijska propaganda stvara iskrivljenu sliku kod građana Hrvatske.
“Nerado ovo govorim, ali oni su izludili taj narod. Oni su im nametnuli mišljenje kako je kod nas sve neregularno, kako se ne poštuje Ustav, a niko ga nije pročitao. Kada je Dragan Čović izabran u Predsjedništvo – nije bio problem. Oni su kampanju počeli na promjeni Izbornog zakona tako da se promijene kvote iz kantonalnih skupština pri popunjavaju Doma naroda Federacije BiH. Oni hoće tom izmjenom da sve Hrvate u Bosni i Hercegovini pretvore u nacionalnu manjinu. Njima je problem zašto ijedan Hrvat iz Sarajeva sjedi u Domu naroda ili onaj iz Posavskog kantona. Svi predstavnici, po njihovom, moraju biti iz tri kantona u Zapadnoj Hercegovini”, riječi su Ive Komšića.
A gdje su Hrvati u Republici Srpskoj, pita se Komšić.
“Njih (Hrvate u RS-u) ne pominju, jer njihov lider Čović ima dogovor sa Dodikom. Tamo sada od 200.000 Hrvata, prije rata, živi 20.000. Neki dan im je biskup Komarica (Franjo) rekao – ‘Zar ja manje vrijedim zato što živim u Banjaluci kao Hrvat’. Vidite, za Čovića manje vrijedi i on, i ja i Željko Komšić. To su neofašističke ideje i to se mora kazati Evropi. To je nevjerovatno šta rade hrvatski parlamentarci, pa neka urede stvari u svojoj zemlji, ne trebaju se miješati u našu državu”, poručuje Ivo Komšić.
(Kliker.info-RSE)
Bivši predsjednik Republike Hrvatske Stipe Mesić ni u mirovini ne miruje. Puno putuje pa mu nije dosadno.
U intervjuu za Dnevnik.hr kaže da ga zaokuplja stanje u BiH.
- Mislim da hrvatska politika duboko griješi, jer očito da ide jednim smjerom koji nije ni evropski ni civilizacijski. Zabluda je da Željko Komšić nije izabran legalno i legitimno. Ljudi ne čitaju zakon. Legalno i legitimno je izabran Željko Komšić. Zakon ne kaže da Hrvati biraju Hrvata, Bošnjaci Bošnjaka, nego iz reda hrvatskog naroda, a on je Hrvat. On ne predstavlja nikakve Hrvate, on predstavlja Bosnu i Heercegovinu. Što se zakona tiče, sve je jasno tu nema nijednog razloga za proteste. Treba prihvatiti da je zakon takav i po tom zakonu je i učinjeno, rekao je Mesić i dodao:
- Da su Hrvati htjeli izabrati Čovića u Predsjedništvo BIH, oni bi izišli na izbore, ali nisu htjeli. Tamo se barata sa krivim brojkama. Prevelika apstinencija je bila Hrvata, da su ga htjeli birati izašli bi na izbore, i onda nema tu nikakvih Bošnjaka. Dakle Hrvati nisu htjeli Čovića i to je činjenica.
Članovi Centralne izborne komisije koji se nalaze pod političkim patronatom segregacijskih politika koje žele da dobrom dijelu građana BiH oduzmu aktivno pravo glasa danas na sjednici CIK-a na kojoj se raspravlja o utvrđivanju načina raspodjela mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH, pokušavaju izvesti klasični državni udar i brutalno kršenje Ustava FBiH.
Naime, ukoliko se popis iz 2013. godine, bude korsitio kao osnov za raspodjelu mandata time bi se prekršio Ustav, odnosno njegov član u kojem stoji: Konstitutivni narodi i grupa Ostalih biti će proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Federaciji BiH. Kao Ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7 u potpunosti ne provede.
Stoga pozivamo bosanskohercegovačku javnost da s pažnjom prati CIK-ovo zasjedanje na kojemu može biti određena daljnja sudbina BiH. Raspoloženje koje vlada kod pojedinih članova CIK u smislu kršenja Ustava izraz je političke volje pojednih politika koje u posljednje vrijeme aktivno prijete blokadom institucija BiH ukoliko se izborni proces ne uskladi po njihovim željama a mimo slova zakona i Ustava, saopćeno je iz DF-a.
Historijski muzej Bosne i Hercegovine ugostio je večeras izložbu koju je pripremio Mediacentar Sarajevo nazvanu "Sjedinjene Američke Države u bh. štampi do početka Velikog rata" koja na tridesetak panoa donosi vijesti koje su dolazile iz zemlje hiljadama kilometara daleko od BiH.
Izložba donosi tekstove o SAD-u koji su objavljeni od 1866. godine do 1914. godine i početka Prvog svjetskog rata i govore o tehnološkim dostignućima tog vremena, raznolikosti Amerike, ali i odnosima velikih sila poput SAD-a, Rusije i Francuske te refleksije na BiH.
Direktor Mediacentra i urednik izložbe Borislav Kontić kazao je da kada je taj centar pokrenut namjera je bila da, između ostalog, donosi takve izložbe budući da se on brine za digitaliziranje svih dnevnih i sedmičnih novina koje izlaze u BiH, a posjeduje i digitaliziranu arhivsku zbirku bh. štampe.
Napomenuo je da se u bh. štampi pojam Amerika po prvi put spominje u drugom broju Bosanskog vjestnika, koji je pokrenut 1866. godine, a iako je časopis imao 56 izdanja sačuvano je samo njih 26 koji su digitalizirani. "Prvi tekst u kojem se SAD spominju je tekst koji Vjestnik prenosi iz mađarske štampe o poziciji velikih sila, a jedan od posljednjih je onaj iz iz 1912. godine u tekstu Bosanske vile koji govori o tome da nobelovac Ivo Andrić tada srednjoškolac prevodi Volta Vitmena", ispričao je Kontić.
Voditelj digitalnog arhiva štampe INFOBIRO Dragan Golubović pojasnio je da je 1866. godine uspostavljen transatlantski telegrafski kabl koji je omogućio da su vijesti dolazile mnogo brže nego ranije i stizale su brzinom od osam riječi u minuti, za razliku od ranijeg desetodnevnog putovanja brodom. Kroz narednih pola stoljeća novinari u BiH izvještavali su javnost o događajima i pojavama iz Sjedinjenih Država koje su u to vrijeme ovdašnjoj publici mogli izgledati nevjerovatno, moguće i teško za pojmiti poput visokih zgrada, ali i pokreta za ravnopravnost žena.
Ovom izložbom, dodaje Golubović, htjeli su naglasiti važnost arhiva jer bez toga se ne bi znalo o drugima, a ovaj digitalni arhiv ima mogućnost napraviti različite izložbe, ali sve zavisi od donacija.
Direktorica Ureda za odnose s javnošću Ambasade Sjedinjenih Američkih Država Lia Pis istaknula je da je ovo jedan od dobrih primjera kako se tehnologija i napredak mogu koristiti da se kulturno naslijeđe sačuva i prezentira mlađim generacijama.
"Izložba govori o različitim temama o tome kakav su odnos mediji u BiH imali o SAD-u, ali i o tome kakav je bio interes za inovacije u drugim dijelovima svijeta. Izložba je divna ilustracija koja dokazuje da odnosi između SAD-a i BiH datiraju od davnih vremena", zaključila je Pis.
Priprema izložbe finansirana je grantom Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State) i u Historijskom muzeju BiH bit će otvorena do 4. novembra nakon čega će biti predstavljena u deset gradova BiH.
Ako su četnici antifašisti šta su u tom slučaju hjihove žrtve iz Vranića, Drugovca, Rajkovca, Boleča i ostalih mesta Šumadije i Srbije? Da li je taj stradali narod pripadao fašistima ili Srbiji?
Zahvalan sam gospodinu Slobodanu Dukiću što je našao za potrebno da poređenjem ponašanja gospodina Šešelja na sajmu knjiga i njegove retrogradne četničke ideologije sa utiscima posle čitanja moje knjige “Pogled u pakao” pokloni svojevrsno upozorenje čitaocima ovog portala i celoj Srbiji – kuda to idemo i znamo li gde ćemo to stići.
Meni nije prvi put da pišem za ovaj portal i neću ponavljati naširoko šta su to Ravnogorci počinili u Vraniću i ne samo u Vraniću, ali ću još jednom reći da sam zgrožen količinom beščašća i nemorala onih, poput Šešelja i njegovih istomišljenika, što su spremni da na krajnje brutalan i sraman način, izvrću neosporne činjenice i dokaze. Oni proglašavaju izdajnike za patriote, saradnike okupatora za antifašiste, koljače i zločince za humane i dobre ljude, a njihovog vođu za najvećeg i jedinog vođu ustanka u Srbiji. Partizanski pokret po njima je ilegalna, teroristička organizacija a Tito je bio najveći zločinac II. svetskog rata. Tužno je to i sramno.
Pobijeni članovi familije Pantić
Tražio sam i pre a i sada tražim da mi neko odgovori:
– Ako su četnici antifašisti šta su u tom slučaju hjihove žrtve iz Vranića, Drugovca, Rajkovca, Boleča i ostalih mesta Šumadije i Srbije? Da li je taj stradali narod pripadao fašistima ili Srbiji?
– Koliko je to Ravnogoraca izginulo u II. svetskom ratu u borbama protiv nemačke fašističke sile, ne računajući poginule u borbama sa partizanima?
– Ako je partizanski pokret bio ilegalan i teroristički znači li da je tokom II. svetskog rata izginulo, ilegalno, preko 300 hiljada “terorista” u borbama za oslobođenje zemlje? Znači li to da smo na kraju II. svetskog rata imali najveći broj terorista na planeti jer je broj boraca NOR-a narastao na preko 800 hiljada?
I tako dalje i tako dalje…
Još mnogo ovakvih i sličnih pitanja čekaju odgovor od onih kojima je laž preča od istine, od onih koji nemaju ni stida ni srama, od onih koji svojim nečasnim rabotama čine novi zločin nad svim nevinim žrtvama četničkog terora i ludila i nad nama njihovim potomcima.
Zbog svega toga ja i dalje ne mogu i neću da ćutim, a svakako mi je drago da čujem podršku i razumevanje od časnih i čestitih ljudi poput spomenutog gospodina i druga Slobodana Dukića.
Vladan Pantić, Vranić
potomak žrtava
četničkog pokolja
iz decembra 1943. godine