Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

26.10.2018.

UDRUŽENI POLITIČKO-MEDIJSKO-CRKVENI POTHVAT LAŽI O JASENOVCU

26.10.2018.

DRAGAN ČOVIĆ JAŠE TROJANSKOG KONJA


Čović jaše Trojanskog konja



Čović jaše Trojanskog konja
..................
Foto: ins

Simptomatično je da se hrvatski predstavnici nijednom riječi nisu očitovali na druge zaključke Vijeća EU poput onih da se zaustavi veličanje osuđenih ratnih zločinaca te aktivno promovišu pomirenje, između ostalog kroz obrazovanje. Zato je vrlo važno, u duhu zaključaka Vijeća Evropske unije na narednoj sjednici Vijeća za Vanjske poslove Evropske komisije, postaviti pitanja zašto Hrvatska pokušava zaživjeti koncept Herceg Bosne, zašto se Zagreb miješa u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine trošeći enormni novac kako bi nametnuo diskriminatorski izborni zakon, zašto Hrvatska godinama pljačka Bosnu i Hercegovini ne plaćajući joj nadoknadu za korišćenje vode iz Buškog jezera za potrebe hidroelektrane „Orlovac“.

Zastupnici Republike Hrvatske u Evropskom parlamentu su se požalili visokim zvaničnicima EU na izborni proces u Bosni i Hercegovini, zahtijevajući da se o toj temi raspravlja na sljedećoj sjednici Vijeća za vanjske poslove Evropske komisije.

Vjerovatno da do ove inicijative nikad ne bi ni došlo, da je na prethodnim izborima pobijedio preferirani kandidat HDZa Dragan Čović za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Dragan Čović je Trojanski konj Tuđmanove promašene politike prema BiH na što su upozoravali neki intelektualci i novinari, koje se onda naravno proglašavalo izdajnicima i neprijateljima Hrvatske. Zločinačka politika prema BiH bila je samo jedan od mnogih simptoma Tuđmanove autoritarnosti i nedemokratičnosti. Fiksacija HDZove državne politike „tuđmanizacije“ u kojoj se truju odnosi sa susjedima, nas navodi na stav da Hrvatska ima neprijateljski stav prema Bosni i Hercegovini.

HDZ inicijativa je u stvari pokušaj „tuđmanizacije“ Evropske unije kojom se žuri da se internacionalizira i aktuelizira izborni proces u BiH.  Premda je to isto Vijeće Evropske unije, na zasjedanju u Luksemburgu od 26. juna 2018., pozvalo vlasti i političke snage u Bosni i Hercegovini da pitanja u vezi s izborima, kao što su odredbe za održavanje lokalnih izbora u Mostaru i za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine rješavaju u dogledno vrijeme nakon izbora a u skladu s evropskim standardima. U tom pogledu Vijeće EU je takođe naglasilo da se ne trebaju poduzimati bilo kakvi zakonodavni ili politički koraci koji bi bili dodatni izazov za provedbu presude Sejdić-Finci i drugih povezanih presuda.

Simptomatično je da se hrvatski predstavnici nijednom riječi nisu očitovali na druge zaključke Vijeća EU poput onih da se „zaustavi veličanje osuđenih ratnih zločinaca te aktivno promovišu pomirenje, između ostalog kroz obrazovanje“. Zato je vrlo važno, u duhu zaključaka Vijeća Evropske unije na narednoj sjednici Vijeća za Vanjske poslove Evropske komisije, postaviti pitanja zašto Hrvatska pokušava zaživjeti koncept Herceg Bosne, zašto se Zagreb miješa u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine trošeći enormni novac kako bi nametnuo diskriminatorski izborni zakon, zašto Hrvatska godinama pljačka Bosnu i Hercegovini ne plaćajući joj nadoknadu za korišćenje vode iz Buškog jezera za potrebe hidroelektrane „Orlovac“.

Zbog čega se dan danas glorificiraju osuđeni za ratne zločince? Zašto se ignorira haaška presuda o tome da je Tuđman s čelnicima tzv. Herceg-Bosne bio dio udruženog zločinačkog pothvata? Ovakva ignorisanja nisu slučajna je se njima se želi reći da je poslije Tuđmana opet Tuđman što je nastavak politike podjele Bosne i Hercegovine. Neosporno je da se Hrvatska mora osloboditi Tuđmanovog mita u kojoj zločinačka i fanatična politika prema BiH također otkriva koliko je nedemokratska bila njegova Hrvatska. Zašto se izvještavanje većine hrvatskih medija o suđenju hercegovačkoj šestorki te o samoubojstvu Slobodana Praljka u haškoj sudnici odvijalo u skladu sa službenim nacionalističkim narativom o bezgrešnoj Hrvatskoj i u skladu sa stavovima vladajuće HDZ? Zašto se po Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini organiziraju mitinzi podrške „nepravedno osuđenim i optuženim“ na kojima učetvuje i hrvatski pjevač Marko Perković Thompson? Zašto se Srbima i Bošnjacima u Hrvatskoj i Hercegovini ne priznaje konstitutivnost, zašto još uvijek egzistiraju dvije škole pod jednim krovom?

Mnogo je pitanja bez odgovora. Hrvatski zatupnici u Evropskom parlamentu su se postavili kao glasnogovornici nacionalnog mita, a ne profesionalci koji donose kontekstualizirane činjenice, kritički propituju i daju prostor racionalnog rasuđivanja. Zato nas ne treba iznenađivati što Čović i Plenković svaku priliku koriste za huškanje protiv neistomišljenika poturajući Evropskom parlamentu svoje trojanske konje.

Logični zaključak se nameće; „Ponovo ste sami sebi zabili autogol!“ Ako se uzme u obzir da su sve zemlje Evropske unije organizovane na građanskom principu sa kojim pravom sebi dozvoljavate da od Bosne i Hercegovine pravite „zemlju slučaj“?

26.10.2018.

SPISAK MRZITELJA BiH I NACI-FAŠISTE, ŠOVINISTE I STVARAOCA HERCEG-BOSNE I VELIKE HRVATSKE DRAGANA ČOVIĆA SVIH ODLUKA KOJE SU PROTIV BiH, A U KORIST SRBIJE I HRVATSKE

SPISAK POTEZA DRAGANA

ČOVIĆA KOJI SU PROTIV BiH, A U KORIST VELIKE SRBIJE I

VELIKE HRVATSKE   

........................
Image result for TUDJMAN MILOSEVIC, BOBAN KARADZIC, COVIC, DODIK PLENKOVIC VUCIC
.....................
......................................
Image result for TUDJMAN MILOSEVIC, BOBAN KARADZIC, COVIC, DODIK PLENKOVIC VUCIC
....................
Spisak Covicevih poteza koji su potpuno prosrpski i proruski:


1. Oborio tuzbu BiH protiv Srbije za agresiju i genocid
2. Molio parlamentarce u EU da ne uvode sankcije Dodiku po uzoru na Ameriku
3. HDZ BiH i Covic ostro se protive priznanju nezavisnosti Kosova
4. Podrzao tzv medjudrzavni sporazum Hrvatske i Republike Srpske oko goriva
5. Nije isao u Knin na obiljezavanje Oluje
6. Ratnog zlocinca Ratka Mladica nazvao gospodinom
7. Rekao da se u Srebrenici desio samo zlocin

8. Covic je zaprijetio blokadom Europskog puta Bosne i Hercegovine
9. Podrzao Hrvatsku u izgradnji Peljeskog mosta cime se krse pomorska prava BiH
10. Isao u Bleiburg velicati zlikovce iz NDH
11. Rekao parlamentarcima u Briselu da je gradjanska drzava u osnovi islamska drzava
12. Napao Franju Komaricu u Banja Luci nazivajuci ga Bakirovim biskupom, kad je ovaj molio za pomoc Zagreba da ga zastite od Dodika
13 Rekao da je Stolac hrvatski prostor, a tu Bosnjaci 1991 vecina bili
26.10.2018.

POLICIJA RADI NA PRONALSKU UBICA POLICAJACA U SARAJEVU

POLICIJA RADI NA PRONALASKU UBICA POLICAJACA U SARAJEVU


....................

Nakon ranjavanja u pucnjavi u Sarajevu preminuo je i drugi policajac, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa u Kliničkom centru u Sarajevu.

Policajac Davor Vujinović, koji je bio teško ranjen, preminuo je nakon operacije, pokušaja reanimacije i višesatne borbe za život.

U pucnjavi do koje je došlo u sarajevskom naselju Alipašino Polje u petak ujutro na mjestu je ubijen policajac Adis Šehović.

Do pucnjave je došlo prilikom pokušaja policajaca da spriječe krađu automobila "golf 6" hrvatskih registarskih oznaka, kada su kradljivci iz automatske puške pucali na policijsku patrolu koja ih je zatekla u krađi vozila.

Predsjednik Vlade Kantona Sarajevo Adem Zolj kazao na konferenciji za novinare da se radi o gnusnom činu i udaru na državu.

"Ovo je gnusan čin, zato što policajci jutros nisu ni izašli iz auta, niti su upotrijebili oružje, niti su upozorili počinioci, odmah je dok je vozilo bilo u pokretu počeli su pucati na pripadnike policije. Učinit ćemo sve da se počinioci privedu i poduzimati aktivnost da se ovo više ne ponavlja. Ovo je udar na državu", rekao je premijer Kantona Sarajevo.

On je uputio apel Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske od kojih, kako je rekao, očekuje solidarnost i saradnju u istrazi.

"Očekujemo i solidarnost MUP-a RS, da će se ozbiljno krenuti u istragu i da se pronađu počinioci. Cijeli dan ćemo biti u kontaktu sa ministarstvima, agencijama a ono što su aktivnosti koje je vlada poduzela i do sada i na nabavci oružja. Aktivnosti su bile pokrenute i bez ovog događaja. Ovaj gnusni zločin je učinjen, stojimo na raspolaganju i sve ćemo uraditi da izvršioci budu izvedeni pred lice pravde", kazao je Zolj.

Ministar unutrašnjih poslova FBiH Aljoša Čampara istakao je kako se čini sve da se ubice policajaca pronađu, ali i upozorio da je policiji neophodna adekvatnija potpora.

"Ovo nije prvi put da se dešavaju pucnjave na policajce i molim građane i policajce za razumijevanje. Imali smo prije godinu dana situaciju kada su policajci uzvratili vatru, ovaj put nisu uspjeli ni uzvratiti, nisu čak ni izašli iz auta niti su upalili sirenu. I tada kada su policajci uzvratili vatru, čak i tužioci koji su vodili predmet bili su pod raznim istragama, unutarnjim kontrolama, što demotivira policajce na terenu i oni se s pravom ljute. Država mora pružiti maksimalnu podršku policajcima koji jasno moraju raditi u skladu sa zakonom", poručio je ministar Čampara.

Na mjestu pucnjave pronađeni su brojni tragovi
Na mjestu pucnjave pronađeni su brojni tragovi

Ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Vedran Mulabdić je prilikom obraćanja medijima kazao da se radi o gnusnom činu i udaru na državu.

"Apsolutno osuđujem ovaj gnusni događaj i nadam se da će počinioci biti dovedeni pred lice pravde i biti najoštrije kažnjeni. Ono što želim da kažem jeste da su otac, brat i sin nenadoknadivi i da ćemo porodicama iznaći sva potrebna sredstva kako bi na bilo koji način pokušali ublažiti bol. Iskoristiću priliku da kažem da je napad na policajca napad na državu", kazao je Mulabdić.

Komesar MUP-a KS Mevludin Halilović je poručio kako se radi o nastavku 'agresivnog ponašanja kriminalnih grupa prema policiji'.

"Mi smo upozoravali i prošle godine, i tada smo dobili određena sredstva od Vlade FBiH da nabavimo oružje. Upozorili smo tada da su te kriminalne grupe postale opasnije i agresivnije i da ne prezaju od upotrebe sile prema policijskim službenicima. U toku su uviđajne radnje, na licu mjesta su dva postupajuća tužioca, kao i još dva tužioca koji rade na rasvjetljavanju slučaja. U ovaj slučaj je uključen i FUP, SIPA. Mi smo u jutarnjim satima ostvarili kontakt sa upravom policije MUP-a RS pogotovo snage koje su na raspolaganju na području Istočnog Sarajeva", dodao je Halilović.

Gradonačelnik sarajeva Abdulah Skaka izrazio je saučešće porodicama ubijenih policajaca te naveo da je policiji neophodna podrška kako bi zaštitila i građane i sebe.

"U ime svih građana Sarajeva pozivam sve institucije, posebno pravosudne, da rade svoj posao i postojanje učine smislenim, da hitno rasvjetle ovaj stravičan zločin, vinovnike privedu pravdi. Apelujem na njih da isto učine i u brojnim drugim slučajevima nasilja, ubistava, razbojništva i krađe. Ništa nije važnije od života naših građana, a sigurnost je osnovni uvjet za život. Učinite zakone bitnim za naše živote. Samo pravda može donijeti trajnu sigurnost građanima i glavnom gradu BiH", piše u saopštenju gradonačelnika Sarajeva.

Istovremeno, iz MUP-a RS je saopšteno kako policija tog bh. entiteta aktivno sarađuje s kolegama iz Kantona Sarajevo kako bi se pronašle osobe koje su pucale na policijsku patrolu.

"Komesar policije Kantona Sarajevo je, odmah po izvršenu tog krivičnog djela, obavijestio policiju RS-a. Na njihov zahtjev upućene su dodatne policijske snage, kao i jedinica za podršku s ciljem pretrage terena kako bi pronašli izvršioci, jer postoji mogućnost da su prešli na područje RS", potvrdila je Mirna Miljanović, načelnica Odjeljenje za odnose sa javnošću MUP-a RS-a.

Kako je izjavila Miljanović, trenutno se ne može reći ko su izvršioci krivičnog djela koje se dogodilo u Sarajevu.

"Ne možemo u ovom trenutku reći odakle dolaze izvršioci", rekla je Miljanović.

Kako je za medije potvrdila portparolka Tužilaštva KS Azra Bavčić na mjestu zločina pronađeni su brojni tragovi.

U rasvjetljavanje ovog krivičnog djela je, osim kantonalnog tužilaštva i policije, uključena i Federalna uprava policije.

Nakon ubistva oglasio se i potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović koji je pozvao nadležne da što prije otkriju počinitelje.

"Očekujem od nadležnih organa da počinioci ovog gnusnog čina, u najkraćem mogućem roku, budu uhapšeni i procesuirani. Ubistvo policajca na dužnosti je ozbiljan sigurnosni problem. Sve nadležne institucije moraju se koordinisano i na nivou zadatka uključiti, te adekvatno odgovoriti na ovaj, sa sigurnosnog aspekta, krajnje zabrinjavajući događaj", stoji u saopštenju.

Oglasila se i Misija OSCE-a u BiH.

"Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini izražava duboko i najiskrenije saučešće porodici i kolegama policijskog službenika koji je ubijen jutros u Sarajevu i nadu za potpuni oporavak njegovog ranjenog kolege. Dajemo punu podršku agencijama za provedbu zakona u nastojanjima da zaštite opštu i ličnu sigurnost svih građana Bosne i Hercegovine", navodi se u izjavi ambasadora Brucea Bertona, šefa Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini.

26.10.2018.

EMIR SULJAGIĆ : IZBOR ŽELJKA KOMŠIĆAJASAN DOKAZ DA POSTOJI KONSTITUENCA, BAZA, ZA ČETVRTU BiH

Emir Suljagić : Izbor Željka Komšića jasan dokaz da postoji konstituenca, baza, za četvrtu BiH



Bio je 21. juli 1992. i u vili “Zagorje” u Zagrebu održavao se sastanak državnih delegacija Republike BiH i Republike Hrvatske. Glavna tema na dnevnom redu sastanka bilo je potpisivanje Sporazuma o prijateljstvu i saradnji dviju država, ali je stvarni predmet pregovora bilo nastojanje Franje Tuđmana da legalizuje, “uknjiži” u buduće ustavno uređenje BiH, de facto paradržavu koju je Hrvatska već uspostavila na dijelu teritorije BiH do ljeta 1992.

Piše : Emir Suljagić (Oslobođenje)

U jednom trenutku tokom dugih i mučnih razgovora koji su trajali cijeli dan, na dnevni red je došlo i pitanje dvojnog državljanstva. U stvarnosti, masovnog dodjeljivanja državljanstva Hrvatske bosanskim Hrvatima. Alija Izetbegović je na Tuđmanov prijedlog primijetio: “Jasno, mi nemamo ništa protiv iako me malo čudi da vi to radite. Znate, imat ćete oticanje Hrvata daljnje iz Bosne i Hercegovine. To je vaš problem. Ja mislim da time se samo ta stvar pospješuje, neće biti obrnuto, znate, a vi kako želite.”

Mjesecima prije toga, u decembru 1991. Tuđman je na sastanku sa delegacijom HDZ-a BiH u kojoj su, između ostalih, bili i Mate Boban i Dario Kordić, održanom u Zagrebu, objasnio odakle dolazi hrvatski interes za BiH: “Hrvatska je zbog uspostave Bosne i Hercegovine u teritorijalnom smislu dovedena u nemoguću situaciju. Mi samostalnu Hrvatsku ne možemo u upravnom smislu ovako urediti kakva jeste, a kamoli u odbrambenom (…) Ovakva hrvatska država nema uvjeta za život, ali hrvatska država čak sa granicama Banovine ima, a osobito sa poboljšanim granicama.”

Ove dvije tačke, transsuvereni karakter hrvatskog nacionalizma na jednoj, te opsjednutost geografijom kao što u “Muslimani i hrvatski nacionalizam” kaže Nada Kisić-Kolanović, na drugoj strani su u temeljima političkog okvira u kojem se posljednjih 28 godina kreću bosanski Hrvati. Hrvatska politika prema BiH i hrvatska politika u BiH, nakon što je Tuđman položio njene temelje početkom devedesetih, određena je koordinatnim sistemom u kojem jednu osu čini stav da je “nacionalni centar središte nacionalnog života s obje strane granice”, a drugu skoro vjekovno uvjerenje da je Hrvatska neodrživa u svojim postojećim granicama.

Repertoar instrumenata korištenih u ostvarivanju, odnosno provođenju te politike, mijenjao se i prilagođavao: od uspostave paradržave puzajućim državnim udarom na barem trećini teritorije BiH, te otvorene agresije nakon što je propao pokušaj da se pravno, ponekad i fizičko nasilje legalizuje, do poslijeratnog stigmatiziranja i stereotipisanja bosanskih muslimana kao ostataka osmanske, azijatske invazije. Nakon što je Zagreb, odnosno hrvatske političke elite, kidnapovao sudbinu bosanskohercegovačkih Hrvata i nakon što je kao i 1939. sa srpskim nacionalističkim elitama postignut sporazum o pragmatičnoj podjeli BiH koja je trebala da omogući ostvarenje oba velikodržavna plana, posljednjom i jedinom preprekom na tom putu smatrani su upravo bosanskohercegovački muslimani, odnosno Bošnjaci.

Histerija – ni preciznija, ni blaža riječ nažalost ne postoji – koja je zavladala kako u (polu)zvaničnim državnim medijima, tako i u dijelu političke klase u Hrvatskoj nakon pobjede Željka Komšića na izborima za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata, proizlazi iz svijesti o tome da trodecenijska politička platforma može biti zauvijek osujećena u narednih nekoliko mjeseci. Ključna riječ – može. Ali, čak i da ne bude tako, “hrvatski projekt” u BiH je u najboljem slučaju osuđen na još četiri godine tavorenja prije konačne i neopozive propasti.

Stoga je vrlo vjerovatno da će kako Zagreb, tako i HDZBiH, odnosno Dragan Čović krenuti u eskalaciju, odnosno pokušati zemlju gurnuti u još jednu, ovaj put krizu koju je moguće izbjeći i zaobići. Dvije je stvari u tom smislu važno potcrtati: prvo, da je Komšić, kao što sam napisao mjesecima prije izbora upravo u Oslobođenju, jedini hrvatski političar koji je u stanju napustiti gravitaciono polje hrvatskog nacionalizma, prvi poslije Branka Mikulića; i drugo, da njegov izbor u Predsjedništvo BiH nije rezultat revolta protiv Čovića, nego kristalno jasan dokaz da postoji konstituenca, baza, za četvrtu BiH. Komšić je na državnom nivou bio jedini prepoznatljivi građanski kandidat, sa jasnom građanskom političkom platformom i vrijednostima za koje su građani BiH glasali 1. marta 1992. Činjenica da ga je zbog toga kripto-ustaški milieu u Sarajevu i na međunarodnoj sceni potkazivao za “nacionalizam” samo rječito govori da su oba tabora, i onaj za građansku državu i onaj za očuvanje milet-sistema – multietnički.

Na izborima koji su iza nas, istorija je nepovratno mogla krenuti u pogrešnom smjeru. Svi elementi potrebni za to bili su tu. Činjenica da nije pokazuje da su građani BiH glasali racionalno, a ne iz afekta. Pragmatično, a ne emotivno. I da samo zahvaljujući toj četvrtoj, građanskoj Bosni i Hercegovini, ni ova zemlja, ni njen narod – bosanski narod – nisu spremni da stupe sa istorijske pozornice.

26.10.2018.

PROFESOR PRAVA, SLAVEN KOVAČEVIĆ: PROGLAŠAVANJE KOMŠIĆA PERSONOM NON GRATA JE GRUBO KRŠENJE USTAVA, NA POTEZU PRAVOSUĐE

PROFESOR PRAVA, SLAVEN KOVAČEVIĆ: Proglašavanje Komšića personom non grata je grubo kršenje Ustava, na potezu pravosuđe

Proglašavanje novoizabranog člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića »personom non grata« ili »nepoželjnom osobom« bilo gdje u Bosni i Hercegovini, pravni je non-sense iza kojeg se krije jako opasna politička poruka o kojoj, koliko vidim, javnost još nije izgradila potrebnu percepciju. Zato ćemo u ovih par redova pokazati da je to nelegalan čin, odnosno da takvo nešto nema pravni osnov za lokalne zajednice, a onda ukazati šta je zapravo ta opasna poruka.


............................

............................


Piše: dr Slaven Kovačević

 

Kada se sagleda proglašavanje nepoželjnim ili personom non grata člana Predsjedništva BiH Željka Komišića u općinama ili jedinicama lokalne samouprave, onda je prva stvar koja se treba razmotriti sljedeća – koji je pravni osnov za takvo nešto? U jednoj riječi – nikakav ili ne postoji pravni osnov. U skladu sa Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH, jasno su propisane nadležnosti načelnika kao izvršnog organa vlasti i općinskih vijeća, kao organa građanskog odlučivanja (jer to nisu  zakonodavni organi vlasti), onda je sasvim jasno da niti načelnici niti općinska vijeća nemaju nadležnost da nekoga proglase nepoželjnom osobom po važećim zakonima u bh. entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Ista se stvar odnosi na kantonalne organe vlasti (namjerno ne koristim termin »županija« jer ga je Ustavni sud proglasio neustavnim) odnosno njihove zakonodavne i izvršne organe, koji ni po Ustavu Federacije BiH niti po jednom zakonu nemaju takve ovlasti.

 

Zato su svi načelnici općina, predsjedavajući općinskih vijeća ili politički funkcioneri iz kantonalnih zakonodavnih ili izvršnih organa vlasti posezali za pisanjem ili potpisivanjem pisma o proglašavanju Željka Komšić, novog člana Predsjedništva BiH nepoželjnom osobom na teritoriji njihovih lokalnih zajednica ili kantona. Takvo pismo nema pravnu niti obavezujuću snagu, osim političke poruke onih koji su frustrirani izbornim rezultatom koji je za njih nepovoljan, čime se stvara atmosfera nesigurnosti izabranom zvaničniku pri njegovom obavljanju poslova i zadataka za koje je izabran. Dakle, pismo je takav vid komunikacije, koji nema pravnu snagu, to nije pravni akt, odluka, zaključak ili rješenje, koje bi se moglo osporiti pred nadležnim sudovima, što je vidna namjera pisaca i potpisnika toga pisma.

 

Recimo da se radi o vrlo svjesnom, vještom i taktičkome potezu političke prirode da bi se poslala određena poruka. Međutim, u konkretnom slučaju, zabrana ili ograničavanje slobode kretanja kroz korištenje ovlasti koje ti ne pripadaju, potpadaju pod kršenje Ustava BiH, član II/4 (zabrana diskriminacije) gdje se ne može nikom zabraniti sloboda kretanja niti bilo šta drugo iz domena ljudskih prava i sloboda, na temelju nečijih političkih opredjeljenja ili različitosti. Isto tako, radi se i o kršenju zakona jer se ne može zabraniti ili ograničiti sloboda kretanja bilo kojem izabranom zvaničniku putem stvaranja nesigurnog ambijenta za njegovo slobodno kretanje po cijeloj državi. Na takvo nešto trebale bi reagirati nadležne državne pravosudne i policijske institucije, jer se radi o članu Predsjedništva BiH ili kolektivnog šefa države.
 
Ono što jeste mnogo važnije, odnosi se na to da se »persona non grata« koristi u međunarodnim odnosima između suverenih država, kada se strani državljanin proglašava nepoželjnom osobom na teritoriji zemlje domaćina, pa se odmah zatim traži da ta osoba napusti teritorij te zemlje domaćina. Još preciznije, radi se o međunarodnim odnosima ili odnosima između suverenih država, koje mogu određene osobe ili osobu, radi njihovih aktivnosti na štetu države domaćina, proglasiti personom non grata i zatražiti ili organizirati njenu deportaciju sa svoje teritorije.


Bečka konvencija o diplomatskim odnosima     
 
Zašto je ovo opasno za slučaj proglašavanja Željka Komšića personom non granta od strane lokalnih zajednica? Zato što su one svojim pismima preuzele prerogative (specifična prava) država, čime se šalje poruka da je taj dio Bosne i Hercegovine u statusu države, što svakako nije slučaj. Poruka je jasna, korištenjem ovlaštenja suverenih država, želi se poručiti da u tom dijelu Bosne i Hercegovine postoji paralelna suverena vlast koja može preuzimati prerogative države Bosne i Hercegovine, što je zapravo nemoguće. Time se šalje vrlo jasna poruka da je to zaokružena etno-teritorijalna cjelina koja želi imati prerogative suverene države, koje jedine imaju pravo proglašavati personom non grata strane državljane na svojoj teritoriji, radi nezakonitog ili takvog aktiviteta tih nepoželjnih osoba, da im se određuje taj status i vrši deportacija. To bi po njima značilo da je Željko Komšić strani državljanin u svojoj zemlji, bez obzira što je izabran za člana Predsjedništva BiH, pa ga se zbog njegovog statusa stranog državljanina može proglasiti personom non grata u jednom dijelu njegove zemlje. Apsurdno, ali jako opasno. To je suština političkih poruka koje načelnici, predsjedavajući općinskih vijeća i kantonalni funkcioneri žele postići, nastojeći učiniti zaokruživanje teritorije nekog »trećeg entiteta« ili neke reinkarnirane tzv. Herceg Bosne koju očito vide subjektom međunarodnog prava, a time i međunarodnih odnosa što je sve zajedno nezakonito, pogrešno i nemoguće.
 
Zato premijer Hrvatske, Andrej Plenković, hoda po Europi, kako bi navodno ukazao da jedna etnička skupina bira »legitimne političke predstavnike naroda« drugoj etničkoj skupini, što je za tu istu Europu nepoznat pojam. Zapravo je njegova namjera veoma jasna, a to je da se na ovaj način amortiziraju, a kasnije i legaliziraju učinci udruženog zločinačkog poduhvata, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, što je presuđeno »haškoj šestorki« ali i Republici Hrvatskoj. Plenković se uzda da iz Bosne i Hercegovine nikad neće stići reakcija na njegova otvorena miješanja u unutarnja pitanja BiH, koja su motivirana težnjom da se rezultati udruženog zločinačkog poduhvata legaliziraju kroz nekoliko koraka, gdje je prvi izmjena izbornog zakonodavstva, a kao drugi zaokruživanje etno-teritorijalne cjeline, onako kako je bilo zacrtano udruženim zločinačkim poduhvatom.
 
To je sva suština lokalnih aktivnosti na proglašavanju Željka Komšića, izabranog člana Predsjedništva BiH personom non grata u svojoj zemlji, kao da se radi o stranom državljaninu, a s druge strane kroz aktivnost ili zloupotrebu položaja Republike Hrvatske koja u svojstvu članice Europske unije, nastoji političkim sredstvima obezbijediti da se ono što je presuđeno udruženim zločinačkim poduhvatom legalizira u Bosni i Hercegovini, u čemu bi oni nastavili beskonačan utjecaj na Bosnu i Hercegovinu i zajedno sa partnerima iz Srbije, nastojali izdejstvovati njen raspad. Podsjetite se malo, kako je sve to zapravo krenulo prije nešto manje od godinu dana kada je Haški sud izrekao presude haškoj šestorici, između ostalog i za udruženi zločinački poduhvat, koji je u svome određenju obuhvatio i Hrvatsku i njen tadašnji politički i vojni vrh. Takvo nešto, Bosna i Hercegovina ne bi trebala više tolerirati i trebala bi pokrenuti vlastitu aktivnost na međunarodnom planu, ne samo preko diplomatske mreže, nego preko izabranih zvaničnika na najvišem nivou, da se zemljama Europske unije, a bilo bi dobro i Ameriku uključiti, veoma precizno pojasne i prikažu aktivnosti domaćih i susjednih političkih aktera, temeljene na presuđenom udruženom zločinačkom poduhvatu, koji se očito nastavio političkim sredstvima protiv suverene države Bosne i Hercegovine, kroz kontinuirano miješanje u unutarnje stvari jedne suverene države.

 

26.10.2018.

PRAVNI EKSPERT, SLAVEN KOVAČEVIĆ : "KONSTITUTIVNI NAROD - IZMIŠLJEN I USTAVNO NEPOSTOJEĆI TERMIN"!


PRAVNI EKSPERT, SLAVEN KOVAČEVIĆ: "Konstitutivni narodi - izmišljen i ustavno nepostojeći termin"!

Kako to da političke elite 22 godine koriste pogrešan termin »konstitutivni« i čak ga u svojoj upotrebi nadograđuju sa idejom »jednakopravnosti konstitutivnih naroda« koja zapravo u civiliziranom svijetu ne postoji, piše u autorskom teksti pravni stručnjak Slaven Kovačevć.


.....................
Kovačević: Nije tačno da u BiH žive tri konstitutivna naroda
.........................

PIŠE: Dr. Slaven Kovačević  

 

Šta reći o ustavnom uređenju ove zemlje, kada se već 22 godine uporno pogrešno interpretiraju odredbe Ustava BiH? No, ako pođemo otpočetka i konstatiramo da je OHR, novembra prošle godine u svome saopštenju za televiziju N1 jasno kazao da su svi aneksi Okvirnog mirovnog sporazuma iz Daytona ostali neprevedeni, u što spada i Ustav BiH, kao Aneks 4, te da je jedina službena verzija ona na engleskom jeziku. OHR je tom prilikom rekao:

 

»Nadalje, iako je Opći okvirni sporazum za mir potpisan na četiri jezika, pripadajući aneksi Sporazuma, uključujući i Ustav BiH, sačinjeni su samo na engleskom.

 

Postignut je poseban sporazum koji definira proceduru za zvanično prevođenje aneksa Općeg okvirnog sporazuma za mir. Nažalost, zbog nemogućnosti bosanskohercegovačkih vlasti da ustanove verziju na bosanskom jeziku, ovaj sporazum nikada nije proveden. Zbog toga je verzija aneksa na engleskom jeziku i dalje jedina službena verzija.«

 

Dakle, Ustav BiH ima svoju službenu verziju isključivo na engleskom jeziku jer ne postoji službeni prijevod. Ako pogledamo čuvenu alineju 10 Preambule Ustava BiH, u kojoj se navodno pominje taj termin »konstitutivni« vidjećemo sljedeće:

capture-1

Vidljivo je kako službena verzija Ustava BiH, na engleskom jeziku, sa internet stranice OHR-a ne sadrži termin »konstitutivni« (eng. constitutive) već termin »konstituENtni« (eng. constituent) što ima potpuno različito jezičko, a posebno pravno značenje. Riječ »constituent« je latinskog porijekla i znači: sastojak ili dio cjeline. Sad se postavlja veoma jasno pitanje: kako to da političke elite 22 godine koriste pogrešan termin »konstitutivni« i čak ga u svojoj upotrebi nadograđuju sa idejom »jednakopravnosti konstitutivnih naroda« koja zapravo u civiliziranom svijetu ne postoji? Odgovor je više-manje jednostavan, zato što smo u upotrebi mogli naći više neslužbenih prijevoda Ustava BiH, koji su vidno prevedeni na način da budu u službi onih političkih elita koji iz termina »konstitutivni« nastoje izvući neku političku korist. To je jako pogrešno. Službena verzija Ustava BiH, ona na englesko jeziku sadrži termin »konstituENtni narodi« što bi u pravnom smislu značilo da su oni dijelom cjeline 5 (pet) ustavotvornih elemenata: Bošnjaci, Hrvati, Srbi, Ostali i građani BiH. Još preciznije, svih pet ustavotvornih elemenata moraju imati jednaka prava i tome se krije ideja pomirbe ili balansiranja između etničkog i građanskog koncepta, a ne pogrešna interpretacija u kojoj se kroz nepostojeći termin »konstitutivni« nastoje obezbijediti veća prava za dio ustovotvornih elemenata iz pola alineje 10 Preambule Ustava BiH. To naprosto nije tačno, jer je službena verzija Ustava BiH, ona na englesko jeziku, veoma precizna u tom dijelu i radi se isključivo o 5 (pet) ustavotvornih elemenata sa jednakim pravima u cijeloj Bosni i Hercegovini.

 

Da stvar bude još interesantnija, da ne kažem gora, kada odete na internet stranicu Ustavnog suda BiH i tamo ćete naći neki slobodan prijevod Ustava BiH (vjerovatno neko dijete prevelo u kućnoj radinosti)  i da sad bude još interesantnije, kada vidite koje odredbe Ustavni sud BiH u svojim odlukama citira, recimo član I/2 Ustava BiH u odluci »Božo Ljubić« onda vidite da oni baš koriste tu neslužbenu verziju Ustava BiH, što je jako loše. Ako u službenoj verziji Ustava BiH, onoj na engleskom jeziku taj član I/2 glasi:

 

Bosnia and Herzegovina shall be a democratic state, which shall operate under the rule of law and with free and democratic elections. (prev. Bosna i Hercegovina biće demokratska zemlja koja će funkcionirati u skladu sa vladavinom prava i sa slobodnim i demokratskim izborima) onda postaje nejasno zašto se Ustavni sud BiH koristi sljedećim prijevodom istog člana:

 

Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom!!!???? i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.

 

Gdje nestade termin »vladavina prava« koji nam dolazi iz anglosaksonskog prava, odnosno terminologije kojom je pisan cjelokupan Okvirni mirovni sporazum iz Daytona, pa samim tim i Aneks 4, tačnije Ustav Bosne i Hercegovine. Razlika u pomenutim terminima »vladavina prava« i »u skladu sa zakonom« (kojim zakonom dragi prevodioci u toj riječi jednine, jer zakona ima bar par stotina) onda stvar postaje još zanimljivija. Da ne kažemo kako je Ustavni sud BiH u dijelu troje sudija stranaca, konstituiran u suprotnosti sa članom VI Ustava BiH, koji kaže da se ne mogu imenovati sudije iz susjednih zemalja. Čudno, zar ne?

 

Kad sve pogledate zbirno, da se termin »konstituENtni« pretvorio, vrlo izvjesno namjerno u »konstituivni« iako su to dva različita pojma, da imaju različita pravna značenja, pa još neko od toga želi napraviti pravni status sa većim stepenom prava za 3 (tri) od 5 (pet) konstituentnih elemenata, onda se zalazi duboko u prostor diskriminacije, kroz pogrešnu interpretaciju Ustava BiH. Kad tome dodate i činjenicu da Ustavni sud BiH, koristi neslužbenu , neku slobodno prevedenu verziju Ustava BiH u odlučivanju po apelaciji Bože Ljubića, evo ovdje isječak iz te odluke

capture-2

onda vam se otvara vidan prostor za pravnu nesigurnost. Dakle, Ustavni sud BiH kaže da iz ideje da je članom I/2 Ustava BiH utvrđeno »Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom!!! i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora« iz kojeg po njima u stavu 46 odluke »Božo Ljubić« slijedi!? načelo vladavine prava. Nevjerovatno. Kako je tako nešto moguće, kada u engleskoj službenoj verziji Ustava BiH u članu I/2 postoji termin »rule of law« koji se ne može drugačije prevesti neko kao »vladavina prava« što u utvrđivanju činjeničnog stanja ima potpuno drugačije značenje od »funkcioniše u skladu sa zakonom.« Da li nas time Ustavni sud BiH dovodi u stanje pravne nesigurnosti? Zaključite sami, cijenjeni čitatelji.

 

Ostaje određeno razočarenje, što niti jedan politička opcija, bila ona lijeva, centar ili desna, bila ona etnički ili građanski temeljena, nije niti razmislila da podnese istom tom Ustavnom sudu BiH apelaciju za utvrđivanje ustavne jednakopravnosti ona 2 (dva) zaboravljena ili namjerno preskočena elementa iz alineje 10 Preambule Ustava BiH: Ostali i građani Bosne i Hercegovine, te da se na istim osnovama kada je utvrđeno odlukom Ustavnog suda BiH data ravnopravnost ili jedankopravnost Bošnjacima i Hrvatima u entitetu RS ili Srbima u entitetu BiH (kako neko slučajno ili namjerno preskoči Distrikt Brčko koji je pod ekskluzivnim suverenitetom BiH), istovjetno utvrdi jednakopravnost Ostalih i građana BiH na cijeloj teritoriji BiH. Time verbalni borci za građanski koncept BiH padoše na ispitu.

 

Na kraju, podsjetimo se još jednom dijela iz presude Europskog suda za ljudska prava iz Strassbourga u predmetu »Zornić« koji kaže:

 

43. U presudi Sejdić i Finci Sud je primijetio da je u vrijeme kada su donesene sporne ustavne odredbe na terenu došlo do vrlo krhkog primirja, te da je cilj tih odredbi bio da se zaustavi brutalni sukob obilježen genocidom i „etničkim čišćenjem“ (vidi ibid., tačka 45). Priroda tog sukoba bila je takva da je bilo neophodno pristati na „konstitutivne narode” kako bi se osigurao mir (ibid.).

 

Dakle, termin »konstitutivni narodi« donesen je mimo dobre volje, nametnuto ili pod prisilom, što koristeći osnove međunarodnog prava možemo sagledati kao pravno nevažeće. Zato vrlo precizno, Europski sud za ljudska prava iz Strassbourga nalaže vlastima Bosne i Hercegovine sljedeće: »Međutim sada, više od osamnaest godina (presuda je donesena 2014. godine, op. a) nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se bez daljeg odgađanja uspostaviti demokratsko uređenje. S obzirom na potrebu da se osigura stvarna politička demokracija, Sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine.«

 

Ako se još samo podsjetimo da se europska pravna stečevina sastoji od sveukupne europske legislative, akata i presuda nadležnih europskih sudova, onda i laiku postaje jasno da će Bosna i Hercegovina morati izmijeniti sporne ustavne odredbe koje sadrže diskriminaciju i koje su k tome nametnute. Zašto ovo nisu koristile političke snage iz građanskog bloka, ostaje nejasno? Valjda će biti prilike, iz ugla recimo, međunarodne zajednice. Pogrešna interpretacija Ustava BiH od strane političkih elita i korištenje neslužbene verzije Ustava BiH prilikom odlučivanja Ustavnog suda BiH, dovoljan su razlog za reakciju konačnog tumača civilnog dijela Okvirnog mirovnog sporazuma iz Daytona, što je zapravo OHR.

26.10.2018.

JOŠ JEDAN DOKAZ DA HRVATSKI POLITIČARI NE ODUSTAJU OD PLANA FRANJE TUĐMANA U CILJU RASTURANJA BOSNE I HERCEGOVINE I STVARANJE VELIKE HRVATSKE

HRVATSKI EUROPARLAMENTARCI ORGANIZOVALU ČITAVU KAMPANJU PROTIV KOMŠIĆA: Zbog izbora u BiH traže hitnu intervenciju Brisela, OVO SU NJIHOVI ZAHTJEVI

“Čvrsto vjerujemo da takav rezultat ne doprinosi stabilnosti u i funcionalnosti Bosne i Hercegovine

kao države tri ravnopravna konstitutivna naroda i Ostalih, kao što je predviđeno dejtonskim i pariškim pregovorima”, navedeno je u njihovom pismu.

................................

/////////////////////////////////


Zastupnici iz Hrvatske u Evropskom Parlamentu požalili su se visokim zvaničnicima EU na izborni proces u Bosni i Hercegovini, zahtjevajući da se o toj temi raspravlja na sljedećoj sjednici Vijeća za vanjske poslove Evropske komisije.

 

“Mi, potpisani članovi Evropskog Parlamenta iz Hrvatske, želimo da ovom prilikom izrazimo zabrinutost rezultatom proteklih izbora u Bosni i Hercegovini, koji su rezultirali izborom člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda zahvaljujući većinom bošnjačkim glasovima, dok je uvjerljiva većina Hrvata glasala za drugog kandidata. To se sad desilo već treći put”, riječi su kojima počinje pismo hrvatskih europarlamentaraca naslovljeno na predsjednika Evropskog parlamenta Antonija Tajani, predsjedniku Evropskog vijeća Donaldu Tusku, predsjedniku Evropske komisije Jean-Claude Junckeru, visokoj Predstavnici EU Federici Mogherini, komesaru Evropske unije za proširenje i politiku susjedstva Johannesu Hahnu.

 

Potpisnici ovog pisma su Biljana Borzan, Ivana Maletić, Marijana Petir, Tonino Picula, Jozo Radoš, Davor Škrlec, Dubravka Šuica, Ivica Tolić, Ruža Tomašević, Željana Zovko.

 

“Čvrsto vjerujemo da takav rezultat ne doprinosi stabilnosti u i funcionalnosti Bosne i Hercegovine

kao države tri ravnopravna konstitutivna naroda i Ostalih, kao što je predviđeno dejtonskim i pariškim pregovorima”, navedeno je u njihovom pismu.

 

Potpisnici navode da je Hrvatska potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma i članica Evropske unije koja dijeli najdužu granicu sa Bosnom i Hercegovinom, te da su veze između ove dvije zemlje duboke i dugoročne.

 

“Stoga, hrvatski članovi Evropskog parlamenta zahtijevaju budnost i pažnju prema tome kako ova dešavanja mogu uticati na stabilnost Bosne I Hercegovine i šire regije, bilateralnih odnosa sa Hrvatskom, regionalne suradnje i evropskih ambicija Bosne i Hercegovine”.

 

Europarlamentarci iz Hrvatske su također naglasili “ozbiljne izazove i prolongiranja uspostave vlasti” na Federalnom i državnom nivou zbog “nepostojećih članova izbornog zakona”.

 

Zastupnici stoga očekuju “opsežnu diskusiju o postizbornoj situaciji” u Bosni i Hercegovini tokom sljedeće sjednice Vijeća za vanjske poslove Evropske komisije, ali i da podržavaju zajedničku poruku Mogherini i Hahn, koji su istakli važnost brze uspostave vlasti u Domu naroda u skladu sa odlukama Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine u slučaju Ljubić.

 

“Postoje veoma dobri razlozi za to zbog čega je Bosna i Hercegovina u Dejtonskom mirovnom sporazumu stvorena kao zemlja sa dva entiteta i tri konstutivna naroda. Arhitektura Bosne i Hercegovine nije bila idealna u svim detaljima, međutim, promjene izvornog balansa su proizvele nepovoljne, štetne rezultate. To mora biti ispravljeno i ne bi trebalo biti nikakvih opravdanja za daljnje odlaganje tog posla”, istaknuto je u pismu.

 

“Krajnje je vrijeme da sve insititucije Evropske unije i države članice razumiju i prihvate činjenicu da je ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda obaveza, ne samo zbog toga što je tako određeno u Dejtonskom mirovnom sporazumu, nego i zato što je to koncept koji garantuje dugoročnu održivost i prosperitet Bosne i Hercegovine”, naglasili su i potom dodali:

 

“Nadamo se da drugi će sudionici razmotriti ovaj poziv na razum, kao i ranije pozive od strane Evropskog parlamenta, uključujući posljednju 2017 Rezoluciju o Bosni i Hercegovini o presudnoj vrijednosti osiguravanja legitimnog predstavljanja za funkcionalnu demokratiju”.

 

“Tendencije zagovaranja centralizacije ili separatizma ne pogoduju efikasnom funkcionisanju Bosne i Hercegovine i nastavljaju da polariziraju zajednice. Bosna i Hercegovina može prevazići postojeće poteškoće jedino ako sva tri konstitutivna naroda mogu skupa da osiguraju da svaki od njih ima jednakopravan i ujedinjujući udio u njihovoj zemlji”, podcrtali su.

 

“Mi, potpisnici, ćemo nastaviti da podržavamo Bosnu i Hercegovinu unutar vizije navedene u Rezoluciji Evropskog parlamenta, i ohrabrujemo sve aktere da pomognu Bosni i Hercegovini da nastavi dalje u tom pravcu, kao najboljem putu prema prevazilaženju trenutne uznemirujućeg, destabilizirajuće neizvjesnosti”, zaključili su hrvatski europarlamentarci u pismu.

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
61320905

Powered by Blogger.ba