Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

21.10.2018.

PRAVNI EKSPERT, SLAVEN KOVAČEVIĆ : "KONSTITUTIVNI NAROD - IZMIŠLJEN I USTAVNO NEPOSTOJEĆI TERMIN"!


PRAVNI EKSPERT, SLAVEN KOVAČEVIĆ: "Konstitutivni narodi - izmišljen i ustavno nepostojeći termin"!

Kako to da političke elite 22 godine koriste pogrešan termin »konstitutivni« i čak ga u svojoj upotrebi nadograđuju sa idejom »jednakopravnosti konstitutivnih naroda« koja zapravo u civiliziranom svijetu ne postoji, piše u autorskom teksti pravni stručnjak Slaven Kovačevć.


....................
.............................
............

PIŠE: Dr. Slaven Kovačević  

 

Šta reći o ustavnom uređenju ove zemlje, kada se već 22 godine uporno pogrešno interpretiraju odredbe Ustava BiH? No, ako pođemo otpočetka i konstatiramo da je OHR, novembra prošle godine u svome saopštenju za televiziju N1 jasno kazao da su svi aneksi Okvirnog mirovnog sporazuma iz Daytona ostali neprevedeni, u što spada i Ustav BiH, kao Aneks 4, te da je jedina službena verzija ona na engleskom jeziku. OHR je tom prilikom rekao:

 

»Nadalje, iako je Opći okvirni sporazum za mir potpisan na četiri jezika, pripadajući aneksi Sporazuma, uključujući i Ustav BiH, sačinjeni su samo na engleskom.

 

Postignut je poseban sporazum koji definira proceduru za zvanično prevođenje aneksa Općeg okvirnog sporazuma za mir. Nažalost, zbog nemogućnosti bosanskohercegovačkih vlasti da ustanove verziju na bosanskom jeziku, ovaj sporazum nikada nije proveden. Zbog toga je verzija aneksa na engleskom jeziku i dalje jedina službena verzija.«

 

Dakle, Ustav BiH ima svoju službenu verziju isključivo na engleskom jeziku jer ne postoji službeni prijevod. Ako pogledamo čuvenu alineju 10 Preambule Ustava BiH, u kojoj se navodno pominje taj termin »konstitutivni« vidjećemo sljedeće:

capture-1

Vidljivo je kako službena verzija Ustava BiH, na engleskom jeziku, sa internet stranice OHR-a ne sadrži termin »konstitutivni« (eng. constitutive) već termin »konstituENtni« (eng. constituent) što ima potpuno različito jezičko, a posebno pravno značenje. Riječ »constituent« je latinskog porijekla i znači: sastojak ili dio cjeline. Sad se postavlja veoma jasno pitanje: kako to da političke elite 22 godine koriste pogrešan termin »konstitutivni« i čak ga u svojoj upotrebi nadograđuju sa idejom »jednakopravnosti konstitutivnih naroda« koja zapravo u civiliziranom svijetu ne postoji? Odgovor je više-manje jednostavan, zato što smo u upotrebi mogli naći više neslužbenih prijevoda Ustava BiH, koji su vidno prevedeni na način da budu u službi onih političkih elita koji iz termina »konstitutivni« nastoje izvući neku političku korist. To je jako pogrešno. Službena verzija Ustava BiH, ona na englesko jeziku sadrži termin »konstituENtni narodi« što bi u pravnom smislu značilo da su oni dijelom cjeline 5 (pet) ustavotvornih elemenata: Bošnjaci, Hrvati, Srbi, Ostali i građani BiH. Još preciznije, svih pet ustavotvornih elemenata moraju imati jednaka prava i tome se krije ideja pomirbe ili balansiranja između etničkog i građanskog koncepta, a ne pogrešna interpretacija u kojoj se kroz nepostojeći termin »konstitutivni« nastoje obezbijediti veća prava za dio ustovotvornih elemenata iz pola alineje 10 Preambule Ustava BiH. To naprosto nije tačno, jer je službena verzija Ustava BiH, ona na englesko jeziku, veoma precizna u tom dijelu i radi se isključivo o 5 (pet) ustavotvornih elemenata sa jednakim pravima u cijeloj Bosni i Hercegovini.

 

Da stvar bude još interesantnija, da ne kažem gora, kada odete na internet stranicu Ustavnog suda BiH i tamo ćete naći neki slobodan prijevod Ustava BiH (vjerovatno neko dijete prevelo u kućnoj radinosti)  i da sad bude još interesantnije, kada vidite koje odredbe Ustavni sud BiH u svojim odlukama citira, recimo član I/2 Ustava BiH u odluci »Božo Ljubić« onda vidite da oni baš koriste tu neslužbenu verziju Ustava BiH, što je jako loše. Ako u službenoj verziji Ustava BiH, onoj na engleskom jeziku taj član I/2 glasi:

 

Bosnia and Herzegovina shall be a democratic state, which shall operate under the rule of law and with free and democratic elections. (prev. Bosna i Hercegovina biće demokratska zemlja koja će funkcionirati u skladu sa vladavinom prava i sa slobodnim i demokratskim izborima) onda postaje nejasno zašto se Ustavni sud BiH koristi sljedećim prijevodom istog člana:

 

Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom!!!???? i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.

 

Gdje nestade termin »vladavina prava« koji nam dolazi iz anglosaksonskog prava, odnosno terminologije kojom je pisan cjelokupan Okvirni mirovni sporazum iz Daytona, pa samim tim i Aneks 4, tačnije Ustav Bosne i Hercegovine. Razlika u pomenutim terminima »vladavina prava« i »u skladu sa zakonom« (kojim zakonom dragi prevodioci u toj riječi jednine, jer zakona ima bar par stotina) onda stvar postaje još zanimljivija. Da ne kažemo kako je Ustavni sud BiH u dijelu troje sudija stranaca, konstituiran u suprotnosti sa članom VI Ustava BiH, koji kaže da se ne mogu imenovati sudije iz susjednih zemalja. Čudno, zar ne?

 

Kad sve pogledate zbirno, da se termin »konstituENtni« pretvorio, vrlo izvjesno namjerno u »konstituivni« iako su to dva različita pojma, da imaju različita pravna značenja, pa još neko od toga želi napraviti pravni status sa većim stepenom prava za 3 (tri) od 5 (pet) konstituentnih elemenata, onda se zalazi duboko u prostor diskriminacije, kroz pogrešnu interpretaciju Ustava BiH. Kad tome dodate i činjenicu da Ustavni sud BiH, koristi neslužbenu , neku slobodno prevedenu verziju Ustava BiH u odlučivanju po apelaciji Bože Ljubića, evo ovdje isječak iz te odluke

capture-2

onda vam se otvara vidan prostor za pravnu nesigurnost. Dakle, Ustavni sud BiH kaže da iz ideje da je članom I/2 Ustava BiH utvrđeno »Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom!!! i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora« iz kojeg po njima u stavu 46 odluke »Božo Ljubić« slijedi!? načelo vladavine prava. Nevjerovatno. Kako je tako nešto moguće, kada u engleskoj službenoj verziji Ustava BiH u članu I/2 postoji termin »rule of law« koji se ne može drugačije prevesti neko kao »vladavina prava« što u utvrđivanju činjeničnog stanja ima potpuno drugačije značenje od »funkcioniše u skladu sa zakonom.« Da li nas time Ustavni sud BiH dovodi u stanje pravne nesigurnosti? Zaključite sami, cijenjeni čitatelji.

 

Ostaje određeno razočarenje, što niti jedan politička opcija, bila ona lijeva, centar ili desna, bila ona etnički ili građanski temeljena, nije niti razmislila da podnese istom tom Ustavnom sudu BiH apelaciju za utvrđivanje ustavne jednakopravnosti ona 2 (dva) zaboravljena ili namjerno preskočena elementa iz alineje 10 Preambule Ustava BiH: Ostali i građani Bosne i Hercegovine, te da se na istim osnovama kada je utvrđeno odlukom Ustavnog suda BiH data ravnopravnost ili jedankopravnost Bošnjacima i Hrvatima u entitetu RS ili Srbima u entitetu BiH (kako neko slučajno ili namjerno preskoči Distrikt Brčko koji je pod ekskluzivnim suverenitetom BiH), istovjetno utvrdi jednakopravnost Ostalih i građana BiH na cijeloj teritoriji BiH. Time verbalni borci za građanski koncept BiH padoše na ispitu.

 

Na kraju, podsjetimo se još jednom dijela iz presude Europskog suda za ljudska prava iz Strassbourga u predmetu »Zornić« koji kaže:

 

43. U presudi Sejdić i Finci Sud je primijetio da je u vrijeme kada su donesene sporne ustavne odredbe na terenu došlo do vrlo krhkog primirja, te da je cilj tih odredbi bio da se zaustavi brutalni sukob obilježen genocidom i „etničkim čišćenjem“ (vidi ibid., tačka 45). Priroda tog sukoba bila je takva da je bilo neophodno pristati na „konstitutivne narode” kako bi se osigurao mir (ibid.).

 

Dakle, termin »konstitutivni narodi« donesen je mimo dobre volje, nametnuto ili pod prisilom, što koristeći osnove međunarodnog prava možemo sagledati kao pravno nevažeće. Zato vrlo precizno, Europski sud za ljudska prava iz Strassbourga nalaže vlastima Bosne i Hercegovine sljedeće: »Međutim sada, više od osamnaest godina (presuda je donesena 2014. godine, op. a) nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se bez daljeg odgađanja uspostaviti demokratsko uređenje. S obzirom na potrebu da se osigura stvarna politička demokracija, Sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine.«

 

Ako se još samo podsjetimo da se europska pravna stečevina sastoji od sveukupne europske legislative, akata i presuda nadležnih europskih sudova, onda i laiku postaje jasno da će Bosna i Hercegovina morati izmijeniti sporne ustavne odredbe koje sadrže diskriminaciju i koje su k tome nametnute. Zašto ovo nisu koristile političke snage iz građanskog bloka, ostaje nejasno? Valjda će biti prilike, iz ugla recimo, međunarodne zajednice. Pogrešna interpretacija Ustava BiH od strane političkih elita i korištenje neslužbene verzije Ustava BiH prilikom odlučivanja Ustavnog suda BiH, dovoljan su razlog za reakciju konačnog tumača civilnog dijela Okvirnog mirovnog sporazuma iz Daytona, što je zapravo OHR.

21.10.2018.

MIRO LAZOVIĆ: HOĆEMO LI DEFINITIVNO POSTATI TAOCI ETNIČKIH OGRADA ILI SLOBODNI LJUDI PUNIH GRAĐANSKIH PRAVA I SLOBODA ?


Miro Lazović traži odgovor : Hoćemo li definitivno postati taoci etničkih ograda ili slobodni ljudi punih građanskih prava i sloboda ?


Potpredsjednik SDP-a BiH Miro Lazović je upozorio da se nakon izbora pritisci na BiH pojačavaju, te da se ne biraju sredstva da se problematizira poraz Dragana Čovića i kompromitira pobjeda Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Premijer Hrvatske i predsjednik HDZ-a Hrvatske Andrej Plenković, podsjetio je Lazović, uspio je izlobirati da se na dnevni red evropskih institucija stavi rasprava o tome.

„Brine ga poraz stranačkog kolege a ne brine ga dvadesetogodišnja postdejtonska izborna diskriminacija hrvatskog naroda u entitetu RS. Na njegovo neprihvatljivo miješanje u unutrašnje stvari BiH, mora se odgovoriti. Potez koji je izlobirao u Briselu nije nimalo naivan. Budućnost građana BiH je ugrožena. Hoćemo li definitivno postati taoci etničkih ograda ili slobodni ljudi punih građanskih prava i sloboda. Pobjeda Željka Komšića je upravo pobjeda te građanske koncepcije koja najviše smeta etnonacionalistima. Andrej Plenković bi da nas vrati u 19 vijek. U potpunu dominaciju etničkih kolektiviteta“, poručio je Lazović.

Ovaj visokorangirani političar SDP-a i nekadašnji član Predsjedništva RBiH smatra da se mora pojaviti organizovani otpor takvoj politici. Smatra da nije dovoljna samo reakcija Predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića „koji je upozorio Plenkovića da ne glumi premijera BiH.“

„Koncepcija se treba odbraniti, a ne pojedinac Komšić. Bilo bi neophodno da sve stranke (SDP, SDA, SBB, DF, NS) koje su bile složne oko izmjena Izbornog zakona ovaj put zajedno i organizovano pošalju jasnu i odlučnu poruku Briselu da žele Izborni zakon koji će u potpunosti realizirati Briselsko opredjeljenje o ljudskim pravima u odluci “Sejdić – Finci” a ne apartheid i etničko prebrojavanje koje zagovaraju Čović i Plenković. Budućnost države je upitna i zajednička borba za demokratsku i građansku državu je neophodna“, zaključio je Lazović.

(Kliker.info-NAP)

21.10.2018.

FRANK ENGEL: "NISMO PRIMIJETILI VELIKE PROBLEME S IZBORNIM LISTAMA"!


OVAJ ČOVJEK JE ISPRED EU NADGLEDAO IZBORE U BIH: "Nismo primijetili velike probleme s izbornim listama"!

Frank Engel, koji je bio šef Delegacije Evropskog parlamenta u okviru međunarodne izborne posmatračke misije u Bosni i Hercegovini, kaže da, ako Bosna i Hercegovina želi biti uspješna država, "onda se ljudi moraju uvjeriti da ta zemlja zaista funkcioniše i štiti interese svojih građana, a ne pojedinačne interese".


OVAJ ČOVJEK JE ISPRED EU NADGLEDAO IZBORE U BIH: 'Nismo primijetili velike probleme s izbornim listama'!


















...................

Piše: Harun Cero (All Jazeera B)

 

Frank Engel goovorio je za All Jazeeru o proteklim Općim izborima u Bosni i Hercegovini, odljevu mozgova s Balkana, te o regionalnim sporovima.

 

  • Evidentno je da se većina problema, kad je riječ o izborima u Bosni i Hercegovini, ponavlja iz izbornog ciklusa u ciklus  umrli ljudi na biračkim spiskovima, zamjene članova u biračkim odborima, a i razlike između broja birača i broja građana na spisku. Kako komentarišete tu situaciju?

- Moj problem s ovim izborima nije njihov materijalni tok. Tu ima manjkavosti, ali mi kao posmatrači nismo zabilježili velike probleme s izbornim listama ili one koji se vežu za to da su mrtvi nekako mogli birati. Meni se čini da je veliki problem činjenica da su birači prije izbora bili pod pritiskom da glasaju za određenu stranu. To se događa kroz pritisak i zastrašivanje, a odnosi se i na javni i na privatni sektor.

 

Drugi je problem to što gotovo svi koji su izašli na izbore nisu izašli za Bosnu i Hercegovinu nego kako bi predstavljali svoju etničku grupu. Toga je možda bilo i više nego na prethodnim izborima.

  • Rekli ste da Vam ono što ste čuli ne daje mnogo nade jer Evropska unija želi jednog sagovornika u Bosni i Hercegovini, "ali ako političari namjeravaju i dalje služiti svojim političkim grupama, oni trebaju razmisliti koliko će sve to utjecati na odnos ljudi prema institucijama". Također ste rekli kako se nadate da neće doći do druge runde ovih izbora na ulicama. Šta se treba dogoditi, pa da dobijemo to što EU, ali i većina građana Bosne i Hercegovine, očekuje i želi?

- Ne može biti da dugotrajno postoji Republika Srpska, čiji vođa stalno prijeti otcjepljenjem i pripajanjem Srbiji. Stekao sam i dojam da to većina srpskih građana u Bosni i Hercegovini ne želi. To je fenomen grupe koja je okupljena oko Milorada Dodika. Oni se uspijevaju kroz pritisak i zastrašivanje održati na vlasti, a rade u tom pravcu koji nema veze s uspjehom države Bosne i Hercegovine. Mislim da je i ljudima više dosta da ti političari, koji ih predstavljaju, žele vladati samo u jednom dijelu zemlje. To me vodi ka mojoj izjavi o "mogućoj drugoj rundi izbora na ulicama".

 

Vidimo da se trenutno u Bosni i Hercegovini događaju protesti kojih u ovom obliku u toj zemlji dosad nije bilo. Kad pogledam demonstracije u Banjoj Luci i Sarajevu, onda imam dojam da ljudi žele da njihova zemlja bude pravedna zemlja, ona u kojoj ljudi ne moraju umirati pod čudnim okolnostima i da se onda ne sazna kako je došlo do toga. To razbija društvo i mislim da to nije dobro za budućnost zemlje.

  • Reforma sektora pravde u Bosni i Hercegovini upravo je u vrhu prioriteta evropskog integracijskog procesa, a Vi govorite o slučajevima preminulih Davida Dragičevića i Dženana Memića. Kako u tom smislu ocjenjujete rad pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini? Čini li se dovoljno kako bi se ti slučajevi razjasnili?

- Ljudi na ulicama očito su stekli dojam da pravosuđe u toj zemlji ne postoji. Ako ljudi tako misle, onda očito postoji problem. Ljudi moraju steći dojam da postoji sistem koji će riješiti takve stvari. Čudan je i sam tok tih slučajeva. U jednom od njih prvo je rečeno jedno, pa onda drugo i tek kasnije policija i pravosuđe odlučili su raditi na tom slučaju i provjeriti šta se zapravo dogodilo. Očito je da na početku nije bilo volje da slučaj bude istražen. Takav sistem ne može opstati jer će na taj način put u EU biti dugoročno blokiran, a ni ljudi neće zauvijek to odobravati.

  • Šta Evropska unija treba uraditi u vezi s time? Treba li se više aktivirati i razviti nove strategije kad je riječ o Bosni i Hercegovini?

- Treba se više aktivirati, ali mora se vidjeti do koje mjere Evropska unija može ići u tom pogledu. Smatram da Dejtonski ustav ne funkcioniše. Ja kažem da taj ustav nikad nije ni mogao funkcionisati, ali to je tada bilo jedino što se moglo postići. Sada su prošle godine i mora biti legitimno da se razmišlja o fundamentalnim promjenama državne strukture Bosne i Hercegovine. U Bosni i Hercegovini ne postoje elementi koji jačaju državu nego samo podjela. U tim okolnostima ništa neće biti od ovoga. Ako interesi Federacije BiH i Republike Srpske dugoročno ostanu različiti, to ne može funkcionisati. Kad onda čujem mišljenje kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine o tome da su Hrvati u toj zemlji zapostavljeni... U ovim okolnostima zemlja će se sama raspasti. To se ne smije dogoditi jer ne vodi ničemu. Stvaranje novih entiteta ili dijelova države ne vodi ničemu. Evropska unija mora objasniti političarima u Bosni i Hercegovini da želi razgovarati s jednom bosanskohercegovačkom državom.

  • Kako komentarišete izbor Željka Komšića u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine? Ovih dana bilo je mnogo polemika o njegovom izboru za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, a neke općine u toj državi čak su ga proglasile "personom non grata".

- Dragan Čović u pravu je samo što se tiče jedne stvari, ali samo jedne, i to je da je g. Komšić izabran zbog toga što su ga birali Bosanci i Hercegovci. To vjerovatno ima veze s time da mu ljudi više vjeruju. Izbor g. Komšića je legalan. Imali smo izborne listiće gdje su ga ljudi zaokružili i on je izabran. Je li to sada dobro u smislu podjele natroje kad se govori o narodima u Bosni i Hercegovini – o tome se može diskutovati. Veliki broj Hrvata misli da to ne ide. Ali, na kraju krajeva, ne može biti da jedan političar misli da je on taj "izabrani". Ne biraju samo pripadnici Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZBiH) na izborima i ne biraju samo Hrvati u Federaciji BiH. Oni koji su birali izabrali su g. Komšića, to je jednostavno. Ne vidim problem.

Vidim samo da se u svim ovim godinama nije uspjelo postaviti pitanje mora li ovo stvarno biti država etničkih grupa i podijeljena natroje. Zar se ne bi trebalo ići u pravcu po kojem bi se nekako moglo pokušati saznati koga bi svi narodi u Bosni i Hercegovini izabrali? To su reforme o kojima će se morati razgovarati. Za mene ovo Predsjedništvo, u kojem sjede tri člana, nije faktor koji ujedinjuje nego faktor koji dugoročno dijeli. Kad bi uspjeli provesti ove reforme, onda g. Čović može izaći kao kandidat, ali za sve narode u Bosni i Hercegovini, i onda može vidjeti koliko će glasova dobiti.

  • Međunarodni, zapadni akteri najžešće su reagovali na izbor Milorada Dodika, političara koji je na američkoj crnoj listi, u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Kako će se EU u tom smislu odnositi prema Dodiku?

- Crna lista Sjedinjenih Američkih Država pripada toj zemlji. Mi s time nemamo ništa. Mora se reći i da on nije bez razloga na njoj. Najvažnije je da Dodik želi da se zemlja raspadne. Mi ne možemo imati dijalog s političarom koji smatra da se Bosna i Hercegovina mora uništiti. To je barem ono što stalno govori. Za nas se postavlja pitanje šta će Dodik u Predsjedništvu ako mu je cilj da se RS odvoji. To nije opcija. Čuo sam, također, da bi ovo mogao biti i kratak izlet za Dodika u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i da bi se uskoro mogao vratiti u Republiku Srpsku.

  • Priča o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova utihnula je iako je najavljena kao realna opcija, a dio evropskih političara ju je i podržao. Kako Vi gledate na tu ideju, koja je kod velikog dijela građana na Balkanu probudila sjećanja na krvave ratove iz 1990-ih?

- Ideja o razmjeni teritorije između Srbije i Kosova zasniva se na pretpostavci da postoji etnički čista država. Ta pretpostavka je pogrešna i tu vidim problem. Ne postoji etnički čista država i takva država neće niti smije postojati i u budućnosti. Zbog toga sam protiv te razmjene. Republika Srbija mora se suočiti sa činjenicom da Kosovo nikad nije bilo čisto albansko i da to ne treba postati. Najbolje bi bilo da tamošnji Srbi nađu način s Albancima da zajedno vode tu državu. U idealnom slučaju Srbija i Kosovo ponovo će se susresti u Evropskoj uniji s otvorenim granicama i onda će taj problem biti riješen. Problem se neće riješiti tako što ćemo uvijek imati granice koje se još dodatno crtaju. Etnički čiste teritorije ne smiju postojati u 21. stoljeću. Oni koji to podržavaju moraju biti vraćeni na svoje mjesto. To vodi u konflikte, a onda i u ratove.

  • Zemlje zapadnog Balkana među prvima su u svijetu po odljevu mozgova, a šokira činjenica da je od 2000. regiju napustilo gotovo 4,4 miliona ljudi. Kako ljudima vratiti vjeru u prosperitet regije?

- Pomoglo bi kad bi ekonomija bila normalna, kad bi postojala borba protiv korupcije i kad bi se umjesto etnički čistih teritorija bavili time kako napraviti normalnu državu. Problem je kvalitet političkog vodstva. Kad postoje ljudi kojima su nacionalna pitanja važnija od uspjeha države, onda je normalno da ekonomski razvoj nije na nivou na kojem bi trebao biti. Ljudi idu jer nema ekonomske perspektive. To sam vidio i u Bosni i Hercegovini. Nema poslova, nema perspektive, nema plaća od kojih bi se moglo normalno živjeti. Mora se raditi na tome, ali i na tome, ako ljudi već imaju posao koji ih zadovoljava, da ne stječu dojam da žive u bezobzirnoj državi i da postoje neki privilegovani, za koje sve može, dok se ovi drugi šikaniraju. Mi ćemo rado pomoći u modernizaciji države i ekonomskom dinamiziranju.

21.10.2018.

PROF. DR. IVO KOMŠIĆ: "ANDREJ PLENKOVIĆ JE NAPRAVIO DIPLOMATSKI SKANDAL, A VRLO DOBRO ZNA DA JE HDZ NA VLASTI VIŠE OD 25 GODINA, TAKO SE PONAŠAO I TUĐMAN


IVO KOMŠIĆ, BEZ DLAKE NA JEZIKU: "Andrej Plenković je napravio diplomatski skandal, a vrlo dobro zna da je HDZ na vlasti više od 25 godina.., tako se ponašao i Tuđman

Premijer Hrvatske, Andrej Plenković, iskoristio je vanredno zasjedanje lidera Evropske Unije, posvećeno Brexitu, da bi na dnevni red stavio Bosnu i Hercegovinu i stanje koje je u našoj državi i društvu nastalo izbornom promjenom vlasti. Istina, cijela stvar je prebačena na Vijeće za vanjske poslove, na sjednicu šefova diplomacija EU, koja će biti u novembru, ali to ne umanjuje politički i diplomatski skandal koji je izazvan Plenkovićevim pokušajem



IVO KOMŠIĆ, BEZ DLAKE NA JEZIKU: 'Andrej Plenković je napravio diplomatski skandal, a vrlo dobro zna da je HDZ na vlasti više od 25 godina.., tako se ponašao i Tuđman













.....................

Po njegovim riječima, u BiH je „izigran duh Daytona“, a stanje koje je proizvedeno izborima (kao da se radi o nekom puču ?), „destabilizira cijelu regiju“. Međutim, Plenković nije rekao svojim kolegama u EU da su po istom ovom Ustavu i istom Izbornom zakonu obavljeni i prošli izbori, po kojima je HDZ dobio vlast na državnom i federalnom nivou, zatim u polovici federalnih kantona, te da je Dragan Čović izabran u Predsjedništvo BiH.

 

Tada nije bilo primjedbi ni na Ustav, ni na Zakon. Plenković je iskoristio trenutak kada se na vanrednoj sjednici Samita lidera EU raspravlja o gorućem i najtežem problemu – izlazak Velike Britanije iz EU i posljedice koje iz toga slijede, koje bi trebalo dogovoriti, usmjeravati i držati pod kontrolom. Uz sve teške probleme tu je i granica Irske i Sjeverne Irske,čije rješenje zadire u suverenit Velike Britanije i u interese Sjeverne Irske koji su još vezani za EU.

 

U situaciji pomućenih percepcija i neizvjesnih rješenja na stol čelnicima EU Plenković stavlja BiH, stanje nakon izbora, iako su čelnici EU svoje mišljenje o našim izborima saopćili 8.oktobra, zajedničkom izjavom.  Bez obzira kakvo je zaprepaštenje izazvao iznoseći neistine i zlonamjerno pogrešne interpretacije našeg Ustava, Izbornog zakona i izbornih rezultata, ne može se izbjeći dojam o podsmjehu i poniženju koje je doživio (kao da ti ljudi ništa ne znaju o tome).

 

Nije pomoglo ni prethodno brifiranje francuskog predsjednika Macrona, koji mu je, po Plenkovićevim riječima, rekao kako je „hrvatska percepcija o stanju u BiH specifična“. Razumijevajući diplomatski jezik, to je značilo: gospodine, naša percepcija je različita od vaše. Drugačiji odgovor se nije mogao ni očekivati jer i francuski predsjdnik, i svi lideri zemalja EU, imaju svoje ambasade u BiH od kojih sigurno dobivaju tačne i nefrizirane informacije.

 

Izgleda nevjerovatno da se dužnosnik Plenkovićevog kova, obrazovanja i diplomatskih manira, koje je stekao dugogodišnjim boravkom u institucijama EU, upustio u „prosvjetiteljsku“ avanturu, i to s klevetama susjedne države i obmanama prema evropskoj javnosti.

 

Pa što je onda posrijedi?

Plenković veoma dobro zna, kao i njegove kolege u EU, da je HDZ na vlasti u BiH preko 25 godina, i to na svim razinama, uključujući i lokale zajednice sa hrvatskom većinom. Također se zna da niti jedan „hrvatski problem“ nisu riješili nego su ih samo potencirali, sakrivali ili izmišljali ( problem povratka, posebno u Republiku Srpsku, privredni razvoj lokalnih sredina i zapošljavanje, zaustavljanje iseljavanja, ustavnu neravnopranost zbog entitetskog glasanja u državnom Parlamentu, održavanje i razvoj kulturnih nacionalnih društava i sl.).

 

Cijeli protekli mandat su potrošili na pritiske prema domaćoj i stranoj javnosti za dobijanje tzv. hrvatske izborne jedinice, kako bi sebi osigurali monopol na vlast, posebno na funkciju člana Predsjedništva BiH. Zna se i to da nikakva izborna jedinica ne može postojati bez teritorije, a to je zaobilazan put formiranja „trećeg entiteta“ u BiH i uništavanja države, njene teritorijalne cjelovitosti i suverenosti (sve osigurano Daytonskim sporazumom).

 

Pa tko onda ruši „duh Daytona“?

Zar Plenković zaista misli, ili bilo tko u svijetu, da će Bošnjaci poslije zločina i genocida nad njima, poslije više od stotinuhiljada žrtava, dozvoliti da se formiraju ponovno tvorevine koje predstavljaju pretpostavke za nova stradanja. Može li im itko oduzeti građansko pravo,zagarantirano u svim demokratskim državama, da odlučuju o svojoj sudbini i spriječe svaki takav pokušaj u začetku.

 

Uostalom Daytonski sporazum je i postignut da se to spriječi, i samo to nije bilo stvar kompromisa u Daytonu. Bosna i Hercegovina je država, i samo je ona država, u svim verzijama daytonskog teksta. Entiteti nisu države, niti to mogu biti, niti se mogu formirati novi. Daytonski Ustav BiH garantira ljudska, građanska i nacionalna  prava i ona se ostvauju u postojećim institucijama države, na svim razinama, od općinskih vijeća do Parlamena BiH, od izvršnih organa općina do Ministarskog Vijeća.

 

Upravo Čović i HDZ žele to promijeniti, žele preraspodjelu mandata u Domu naroda Fedeacije i preko te institucije osigurati kontrolu vlasti nad ostalim razinama. ( Dom naroda Federacije bira predsjedika Federacije i dopredsjednike, Dom naroda državnog Parlamenta, a čanovi Predsjedništva imenuju predsjedavajućeg Vijeća ministara).

 

Ta preraspodjela bi značila da se Dom naroda Federacije popunjava zastupnicima koji predstavljaju većinski dio naroda u kantonima, što bi praktično značilo da narodi koji su u manjini u nekom kantonu ne bi imali svoje zastupnike. To je rušenje svih demokratskih principa jer narodi koji su u manjini u nekoj sredini ne bi imali predstavnike u državnom tijelu koje štiti njihove nacionalne interese. Konačna posljedica toga bi bila da bi svi narodi bili pretvoreni u nacionalne manjine, u državi u kojoj su konstitutivni.

 

Zašto Plenković nije svoje kolege u EU obavijestio o ovome, o praktičnim političkim posljedicama HDZ-ove politike i založio se za očuvanje demokatskih principa. Je li svjestan Plenković da se on zalaže za nešto što bi razorilo Evropsku Uniju i većinu njenih država članica.

 

Zašto se Plenković, kada toliko brine o bosanskohercegovačkim Hrvatima (već 30 godina?), ne pita zašto većina Hrvata nije izašla na izbore i izabrala Dragana Čovića, i zašto je najmanji procenat izlaznosti kod Hrvata. Gdje su ti Hrvati iz kantona gdje HDZ decenijama ima vlast. Gdje su Hrvati iz Posavine i drugih dijelova Republike Srpske. ( To su oni o kojima brine Milorad Dodik i njegova vlast). Zar Plenković zaista misli da je rješenje u novoj teritorijalnoj jedinici u koju bi ih sve preselili?

 

Zašto Plenković ne reagira na savez Dodika i Čovića jer Dodik srpsku politiku u BiH ostvaruje preko Čovića. Istina, sada se situacija mijenja pa Čović zaštitu hrvatskih interesa u Predsjedništvu BiH prenosi na Dodika, a znamo kako izgleda njegova briga za Hrvate u RS-u. To je ista ona politika prenošenja briga koju su prakticirali Boban i Karadžić. U mirovnim pregovorima o BiH ( u kojima sam aktivno sudjelovao ) i jedan i drugi su otvoreno govorili kako je briga za Hrvate u Sarajevu prenijeta na Karadžića, a briga za Srbe u Mostaru na Bobana.

 

Zna se i to da je svaka granata koja je pala na Sarajevo ubijala pored Bošnjaka i Srbe i Hrvate, i to čak u većem procentu nego što ih je bilo u strukturi stanovništva po popisu iz 1991.godine.

 

Zašto Plenković svoje kolege u EU nije izvijestio detaljnije o ovome savezu. Zašto im nije rekao da ruski kapital ulazi u „Aluminij“, najveću proizvođačku firmu u BiH, nekada i najprofiabilniju, koja je pokrivala četvrtinu našega izvoza. I nije problem u tome što je to ruski kapital jer kapital nema naciju, nego je problem na koji način se to radi. Tko je smislio tu formulu. Da bi se taj plan ostvario Čoviću je potrebna kontrola vlasti u BiH preko Doma naroda Federacije i funkcija člana Predsjedništva BiH. Odatle se može tumačiti i panika koju Čović ima poslije izbora. Ali zašto je u panici Plenković.

 

Upravo ovaj plan uključuje njegovu smjenu na čelu HDZ-a Hrvatske  i pad njegove Vlade. Zašto radi protiv sebe? Ako svoj položaj želi sačuvati preko BiH onda se vara. Podsjećam ga da se tako ponašao i Franjo Tuđman i da je problem srpske pobune u Hrvatskoj rješavao preko BiH, zagovarajući tezu o preseljenju naroda. Taj koncept se uklapao u njegov i Miloševićev projekat „konačnog rješenja srpsko-hrvatakog problema“. Ali kako je završio? Milošević je skončao život u Haškoj ćeliji a Tuđman se našao na vrhu haške liste „udruženog zločinačkog poduhvata“.

 

Plenković se upustio u lov u mutnom kada se nakon Brexita pomutila cijela Evropa. Da li je svjestan da u tom lovu može upecati samoga sebe. Ili je bolje za njega, za Hrvatsku i BiH, za sve nas, da se razbistre horizonti, da zajednički krenemo u budućnost. Hrvatska nam treba jer je veliki korak ispred, jer zna put. Da ne bismo zalutali trebamo se pri tome pridržavati istine. A istina je put pravde, pravda je put pomirenja, a pomirenje put u budućnost.

 

 

 

(SB / Vijesti.ba)

21.10.2018.

PROF. DR. IVO KOMŠIĆ: "ANDREJ PLENKOVIĆ JE NAPRAVIO DIPLOMATSKI SKANDAL, A VRLO DOBRO ZNA DA JE HDZ NA VLASTI VIŠE OD 25 GODINA, TAKO SE PONAŠAO I TUĐMAN

IVO KOMŠIĆ, BEZ DLAKE NA JEZIKU: "Andrej Plenković je napravio diplomatski skandal, a vrlo dobro zna da je HDZ na vlasti više od 25 godina.., tako se ponašao i Tuđman

Premijer Hrvatske, Andrej Plenković, iskoristio je vanredno zasjedanje lidera Evropske Unije, posvećeno Brexitu, da bi na dnevni red stavio Bosnu i Hercegovinu i stanje koje je u našoj državi i društvu nastalo izbornom promjenom vlasti. Istina, cijela stvar je prebačena na Vijeće za vanjske poslove, na sjednicu šefova diplomacija EU, koja će biti u novembru, ali to ne umanjuje politički i diplomatski skandal koji je izazvan Plenkovićevim pokušajem.


IVO KOMŠIĆ, BEZ DLAKE NA JEZIKU: 'Andrej Plenković je napravio diplomatski skandal, a vrlo dobro zna da je HDZ na vlasti više od 25 godina.., tako se ponašao i Tuđman






........................
Image result for karikature plenkovic, covic, tudjman , milosevic, dodik, kolinda
.........................................................................................
Image result for karikature plenkovic, covic, tudjman , milosevic, dodik, kolinda
,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,
Image result for karikature plenkovic, covic, tudjman , milosevic, dodik, kolinda

........................................

Image result for karikature plenkovic, covic, tudjman , milosevic, dodik, kolinda
..........................................
Image result for karikature plenkovic, covic, tudjman , milosevic, dodik, kolinda
..............................
Image result for karikature andrej plenkovic
............................
Image result for karikature plenkovic, covic, tudjman , milosevic, dodik, kolinda
............................
Image result for karikature plenkovic, covic, tudjman , milosevic, dodik, kolinda
.............................
Image result for karikature plenkovic, covic, tudjman , milosevic, dodik, kolinda
..............................
Image result for karikature plenkovic, covic, tudjman , milosevic, dodik, kolinda
...............................
Image result for karikature plenkovic, covic, tudjman , milosevic, dodik, kolinda
...............................
Image result for karikature plenkovic, covic, tudjman , milosevic, dodik, kolinda
.............................
Image result for karikature plenkovic, covic, tudjman , milosevic, dodik, kolinda
..........................

Image result for karikature plenkovic, covic, tudjman , milosevic, dodik, kolinda
................................
Image result for karikature plenkovic, covic, tudjman , milosevic, dodik, kolinda
..............................

Image result for karikature andrej plenkovic
............................

Image result for karikature plenkovic, covic, tudjman , milosevic, dodik, kolinda
.......................
Image result for karikature plenkovic, covic, tudjman , milosevic, dodik, kolinda
.............................

Image result for karikature plenkovic, covic, tudjman , milosevic, dodik, kolinda
..............................
21.10.2018.

SJEĆANJA NA VELIKOG ČOVJEKA: KOLUMNA PREMINULOG HOLANDSKOG PREMIJERA O SREBRENICI

SJEĆANJE NA VELIKOG ČOVJEKA: Kolumna preminulog holandskog premijera o Srebrenici

Nekadašnji nizozemski premijer, Wim Kok, čija je vlada podnijela ostavku zbog uloge nizozemskih vojnika u sastavu Ujedinjenih naroda u Srebrenici, umro je u subotu u 80. godina, objavila je njegova laburistička stranka


SJEĆANJE NA VELIKOG ČOVJEKA: Kolumna preminulog holandskog premijera o Srebrenici - 1


















.....................

Koku, premijeru Nizozemske od 1994. do 2002. godine, otkazalo je srce, saopćili su njegovi laburisti. 


Kok je vladao tokom perioda snažnog ekonomskog rasta te zemlje te je vodio tri koalicijske vlade. 

Njegova vlada je 2002. podnijela ostavku nakon što je službeno izvješće koje je naručila od Nizozemskog instituta za ratnu dokumentaciju (NOID) proglasilo nizozemske vojnike odgovornima za neuspjeh u sprečavanju genocida u Srebrenici.

 

Na 20. godišnjicu genocida u Srebrenici, u julu 2015. godine, Wim Kok je objavio kolumnu o Srebrenici koju su objavili svjetski mediji. Kok je od 2002. godine bio povjerenik ICMP-a (Međunarodna komisija za nestale).

 

Kolumnu prenosimo u cjelosti:

 

"Zajedno sa ostalim ICMP-jevim povjerenicima 11. jula ću prisustvovati obilježavanju dvadesete godišnjice jedinog priznatog genocida na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata. 

Ispravan odgovor na zlo je pronaći jasan put iz tame. Holandija ima važnu ulogu u radnjama koje međunarodna zajednica poduzima da odgovorni za genocid završe iza rešetaka, a na čelu je pomoći Srebreničanima i Bosni i Hercegovini u oporavku od trauma koje su posljedica sukoba.

Pravosudni procesi ne bi bili tako učinkoviti da nije primjene rigoroznih naučnih procesa u procesu identifikacije nestalih i, u brojnim slučajevima, utvrđivanju mjesta pogubljenja. Pred Sudom BiH našlo se 50 optuženih za ratne zločine počinjene u Srebrenici i oko nje u julu 1995. godine, dvadeset osoba, uključujući Slobodana Miloševića, Ratka Mladića i Radovana Karadžića, dio su suđenja za ratne zločine počinjene u Srebrenici na MKSJ-u. Suđenja Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću su u toku.

Od juna 2002. godine, nakon što sam napustio poziciju premijera Holandije, obavljam funkciju povjerenika Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) – organizacije koja je osnovana 1996. godine na inicijativu predsjednika SAD-a Billa Clintona, sa ciljem pružanja pomoći zemljama zapadnog Balkana u pronalaženju i identifikaciji 40.000 osoba nestalih tokom sukoba.

Gotovo dvadeset godina kasnije, zahvaljujući ICMP-jevim naporima, pronađeno je i identifikovano 70 posto ukupnog broja nestalih. U Bosni i Hercegovini je pronađeno blizu 23.000 nestalih, a od oko 8.000 prijavljenih nestalih osoba iz Srebrenice, ICMP je uspio identifikovati 6.930 njih ili skoro 90 posto.

ICMP pomaže vladama da osnuju institucije koje će rješavati pitanje nestalih osoba kroz učinkovite i održive procese vladavine zakona; pomaže osnažiti porodice nestalih tako da lobiranjem ostvarju pristup svojim pravima i učestvuju u identifikaciji nestalih kroz najsavremenije metode idetifikacije zasnovane na analizi DNK. Sve nabrojano omogućava identifikaciju tako velikog broja nestalih osoba.

Svi jednostavni nišani koji se bijele u redovima mezarja u blizini Srebrenice na sebi imaju upisano ime. Svaka od tih žrtava je identifikovana. A sa svakom novom identifikacijom osujećene su zle namjere ubojica – jer je jedan od ciljeva genocida bio izbrisati svaki trag o postojanju tih ljudi. Namjera je bila uništiti njihovo postojanje i sjećanje na njih. Sa svakom novom identifikacijom njihove šanse za uspjeh bivaju manje. 

Ovog 11. jula će biti ukopano više od 100 identifikovanih osoba. Dženaza će se odvijati u prisustvu desetina hiljada ljudi, a ceremoniju će putem medija pratiti milioni ljudi širom svijeta. Identifikovane žrtve će biti ukopane sa ljubavlju i poštovanjem.

Ova ceremonija neće, ne može, poništiti ono što se u prošlosti dogodilo, ali se može suprotstaviti zlu - ondašnjem i današnjem – neporecivom istinom da, na duge staze, pravda pobjeđuje okrutnost. 

Istina i pravda su prije dvadeset godina u Bosni i Hercegovini bile nemilosrdno napadnute, ali se polako i sigurno vraćaju. Drsko je učiti iz tuđe patnje, ali Srebrenica šalje jednu neupitnu poruku, važnu u današnjem vremenu. Mržnja i nepravda mogu proizvesti patnju, ali ne mogu pobijediti. Istina je snažnija, a pravda nadjačava sve."

 

(NAP)

21.10.2018.

KO PODSTIČE SUKOB HRVATSKOG I BOŠNJAČKOG NARODA U BiH?

21.10.2018.

PROFESOR PRAVA, SLAVEN KOVAČEVIĆ: PROGLAŠAVANJE KOMŠIĆA PERSONOM NON GRATA JE GRUBO KRŠENJE USTAVA, NA POTEZU PRAVOSUĐE

Proglašavanje Komšića personom non grata je grubo kršenje Ustava, na potezu pravosuđe.



..........................

Foto: Vijesti.baProglašavanje novoizabranog člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića »personom non grata« ili »nepoželjnom osobom« bilo gdje u Bosni i Hercegovini, pravni je non-sense iza kojeg se krije jako opasna politička poruka o kojoj, koliko vidim, javnost još nije izgradila potrebnu percepciju. Zato ćemo u ovih par redova pokazati da je to nelegalan čin, odnosno da takvo nešto nema pravni osnov za lokalne zajednice, a onda ukazati šta je zapravo ta opasna poruka.

Kada se sagleda proglašavanje nepoželjnim ili personom non grata člana Predsjedništva BiH Željka Komišića u općinama ili jedinicama lokalne samouprave, onda je prva stvar koja se treba razmotriti sljedeća – koji je pravni osnov za takvo nešto? U jednoj riječi – nikakav ili ne postoji pravni osnov. U skladu sa Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH, jasno su propisane nadležnosti načelnika kao izvršnog organa vlasti i općinskih vijeća, kao organa građanskog odlučivanja (jer to nisu  zakonodavni organi vlasti), onda je sasvim jasno da niti načelnici niti općinska vijeća nemaju nadležnost da nekoga proglase nepoželjnom osobom po važećim zakonima u bh. entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Ista se stvar odnosi na kantonalne organe vlasti (namjerno ne koristim termin »županija« jer ga je Ustavni sud proglasio neustavnim) odnosno njihove zakonodavne i izvršne organe, koji ni po Ustavu Federacije BiH niti po jednom zakonu nemaju takve ovlasti.

Zato su svi načelnici općina, predsjedavajući općinskih vijeća ili politički funkcioneri iz kantonalnih zakonodavnih ili izvršnih organa vlasti posezali za pisanjem ili potpisivanjem pisma o proglašavanju Željka Komšić, novog člana Predsjedništva BiH nepoželjnom osobom na teritoriji njihovih lokalnih zajednica ili kantona. Takvo pismo nema pravnu niti obavezujuću snagu, osim političke poruke onih koji su frustrirani izbornim rezultatom koji je za njih nepovoljan, čime se stvara atmosfera nesigurnosti izabranom zvaničniku pri njegovom obavljanju poslova i zadataka za koje je izabran. Dakle, pismo je takav vid komunikacije, koji nema pravnu snagu, to nije pravni akt, odluka, zaključak ili rješenje, koje bi se moglo osporiti pred nadležnim sudovima, što je vidna namjera pisaca i potpisnika toga pisma.

Recimo da se radi o vrlo svjesnom, vještom i taktičkome potezu političke prirode da bi se poslala određena poruka. Međutim, u konkretnom slučaju, zabrana ili ograničavanje slobode kretanja kroz korištenje ovlasti koje ti ne pripadaju, potpadaju pod kršenje Ustava BiH, član II/4 (zabrana diskriminacije) gdje se ne može nikom zabraniti sloboda kretanja niti bilo šta drugo iz domena ljudskih prava i sloboda, na temelju nečijih političkih opredjeljenja ili različitosti. Isto tako, radi se i o kršenju zakona jer se ne može zabraniti ili ograničiti sloboda kretanja bilo kojem izabranom zvaničniku putem stvaranja nesigurnog ambijenta za njegovo slobodno kretanje po cijeloj državi. Na takvo nešto trebale bi reagirati nadležne državne pravosudne i policijske institucije, jer se radi o članu Predsjedništva BiH ili kolektivnog šefa države.

Ono što jeste mnogo važnije, odnosi se na to da se »persona non grata« koristi u međunarodnim odnosima između suverenih država, kada se strani državljanin proglašava nepoželjnom osobom na teritoriji zemlje domaćina, pa se odmah zatim traži da ta osoba napusti teritorij te zemlje domaćina. Još preciznije, radi se o međunarodnim odnosima ili odnosima između suverenih država, koje mogu određene osobe ili osobu, radi njihovih aktivnosti na štetu države domaćina, proglasiti personom non grata i zatražiti ili organizirati njenu deportaciju sa svoje teritorije.


Bečka konvencija o diplomatskim odnosima     

Zašto je ovo opasno za slučaj proglašavanja Željka Komšića personom non granta od strane lokalnih zajednica? Zato što su one svojim pismima preuzele prerogative (specifična prava) država, čime se šalje poruka da je taj dio Bosne i Hercegovine u statusu države, što svakako nije slučaj. Poruka je jasna, korištenjem ovlaštenja suverenih država, želi se poručiti da u tom dijelu Bosne i Hercegovine postoji paralelna suverena vlast koja može preuzimati prerogative države Bosne i Hercegovine, što je zapravo nemoguće. Time se šalje vrlo jasna poruka da je to zaokružena etno-teritorijalna cjelina koja želi imati prerogative suverene države, koje jedine imaju pravo proglašavati personom non grata strane državljane na svojoj teritoriji, radi nezakonitog ili takvog aktiviteta tih nepoželjnih osoba, da im se određuje taj status i vrši deportacija. To bi po njima značilo da je Željko Komšić strani državljanin u svojoj zemlji, bez obzira što je izabran za člana Predsjedništva BiH, pa ga se zbog njegovog statusa stranog državljanina može proglasiti personom non grata u jednom dijelu njegove zemlje. Apsurdno, ali jako opasno. To je suština političkih poruka koje načelnici, predsjedavajući općinskih vijeća i kantonalni funkcioneri žele postići, nastojeći učiniti zaokruživanje teritorije nekog »trećeg entiteta« ili neke reinkarnirane tzv. Herceg Bosne koju očito vide subjektom međunarodnog prava, a time i međunarodnih odnosa što je sve zajedno nezakonito, pogrešno i nemoguće.

Zato premijer Hrvatske, Andrej Plenković, hoda po Europi, kako bi navodno ukazao da jedna etnička skupina bira »legitimne političke predstavnike naroda« drugoj etničkoj skupini, što je za tu istu Europu nepoznat pojam. Zapravo je njegova namjera veoma jasna, a to je da se na ovaj način amortiziraju, a kasnije i legaliziraju učinci udruženog zločinačkog poduhvata, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, što je presuđeno »haškoj šestorki« ali i Republici Hrvatskoj. Plenković se uzda da iz Bosne i Hercegovine nikad neće stići reakcija na njegova otvorena miješanja u unutarnja pitanja BiH, koja su motivirana težnjom da se rezultati udruženog zločinačkog poduhvata legaliziraju kroz nekoliko koraka, gdje je prvi izmjena izbornog zakonodavstva, a kao drugi zaokruživanje etno-teritorijalne cjeline, onako kako je bilo zacrtano udruženim zločinačkim poduhvatom.

To je sva suština lokalnih aktivnosti na proglašavanju Željka Komšića, izabranog člana Predsjedništva BiH personom non grata u svojoj zemlji, kao da se radi o stranom državljaninu, a s druge strane kroz aktivnost ili zloupotrebu položaja Republike Hrvatske koja u svojstvu članice Europske unije, nastoji političkim sredstvima obezbijediti da se ono što je presuđeno udruženim zločinačkim poduhvatom legalizira u Bosni i Hercegovini, u čemu bi oni nastavili beskonačan utjecaj na Bosnu i Hercegovinu i zajedno sa partnerima iz Srbije, nastojali izdejstvovati njen raspad. Podsjetite se malo, kako je sve to zapravo krenulo prije nešto manje od godinu dana kada je Haški sud izrekao presude haškoj šestorici, između ostalog i za udruženi zločinački poduhvat, koji je u svome određenju obuhvatio i Hrvatsku i njen tadašnji politički i vojni vrh. Takvo nešto, Bosna i Hercegovina ne bi trebala više tolerirati i trebala bi pokrenuti vlastitu aktivnost na međunarodnom planu, ne samo preko diplomatske mreže, nego preko izabranih zvaničnika na najvišem nivou, da se zemljama Europske unije, a bilo bi dobro i Ameriku uključiti, veoma precizno pojasne i prikažu aktivnosti domaćih i susjednih političkih aktera, temeljene na presuđenom udruženom zločinačkom poduhvatu, koji se očito nastavio političkim sredstvima protiv suverene države Bosne i Hercegovine, kroz kontinuirano miješanje u unutarnje stvari jedne suverene države.

Piše: dr Slaven Kovačević

(Vijesti.baBlog Slavena Kovačevića)

21.10.2018.

PRAVNI EKSPERT, SLAVEN KOVAČEVIĆ : "KONSTITUTIVNI NAROD - IZMIŠLJEN I USTAVNO NEPOSTOJEĆI TERMIN"!

PRAVNI EKSPERT, SLAVEN KOVAČEVIĆ: "Konstitutivni narodi - izmišljen i ustavno nepostojeći termin"!

Kako to da političke elite 22 godine koriste pogrešan termin »konstitutivni« i čak ga u svojoj upotrebi nadograđuju sa idejom »jednakopravnosti konstitutivnih naroda« koja zapravo u civiliziranom svijetu ne postoji, piše u autorskom teksti pravni stručnjak Slaven Kovačevć.

................................
Image result for dr slaven kovacevic biografija
.......................................
..............................

PIŠE: Dr. Slaven Kovačević  

 

Šta reći o ustavnom uređenju ove zemlje, kada se već 22 godine uporno pogrešno interpretiraju odredbe Ustava BiH? No, ako pođemo otpočetka i konstatiramo da je OHR, novembra prošle godine u svome saopštenju za televiziju N1 jasno kazao da su svi aneksi Okvirnog mirovnog sporazuma iz Daytona ostali neprevedeni, u što spada i Ustav BiH, kao Aneks 4, te da je jedina službena verzija ona na engleskom jeziku. OHR je tom prilikom rekao:

 

»Nadalje, iako je Opći okvirni sporazum za mir potpisan na četiri jezika, pripadajući aneksi Sporazuma, uključujući i Ustav BiH, sačinjeni su samo na engleskom.

 

Postignut je poseban sporazum koji definira proceduru za zvanično prevođenje aneksa Općeg okvirnog sporazuma za mir. Nažalost, zbog nemogućnosti bosanskohercegovačkih vlasti da ustanove verziju na bosanskom jeziku, ovaj sporazum nikada nije proveden. Zbog toga je verzija aneksa na engleskom jeziku i dalje jedina službena verzija.«

 

Dakle, Ustav BiH ima svoju službenu verziju isključivo na engleskom jeziku jer ne postoji službeni prijevod. Ako pogledamo čuvenu alineju 10 Preambule Ustava BiH, u kojoj se navodno pominje taj termin »konstitutivni« vidjećemo sljedeće:

capture-1

Vidljivo je kako službena verzija Ustava BiH, na engleskom jeziku, sa internet stranice OHR-a ne sadrži termin »konstitutivni« (eng. constitutive) već termin »konstituENtni« (eng. constituent) što ima potpuno različito jezičko, a posebno pravno značenje. Riječ »constituent« je latinskog porijekla i znači: sastojak ili dio cjeline. Sad se postavlja veoma jasno pitanje: kako to da političke elite 22 godine koriste pogrešan termin »konstitutivni« i čak ga u svojoj upotrebi nadograđuju sa idejom »jednakopravnosti konstitutivnih naroda« koja zapravo u civiliziranom svijetu ne postoji? Odgovor je više-manje jednostavan, zato što smo u upotrebi mogli naći više neslužbenih prijevoda Ustava BiH, koji su vidno prevedeni na način da budu u službi onih političkih elita koji iz termina »konstitutivni« nastoje izvući neku političku korist. To je jako pogrešno. Službena verzija Ustava BiH, ona na englesko jeziku sadrži termin »konstituENtni narodi« što bi u pravnom smislu značilo da su oni dijelom cjeline 5 (pet) ustavotvornih elemenata: Bošnjaci, Hrvati, Srbi, Ostali i građani BiH. Još preciznije, svih pet ustavotvornih elemenata moraju imati jednaka prava i tome se krije ideja pomirbe ili balansiranja između etničkog i građanskog koncepta, a ne pogrešna interpretacija u kojoj se kroz nepostojeći termin »konstitutivni« nastoje obezbijediti veća prava za dio ustovotvornih elemenata iz pola alineje 10 Preambule Ustava BiH. To naprosto nije tačno, jer je službena verzija Ustava BiH, ona na englesko jeziku, veoma precizna u tom dijelu i radi se isključivo o 5 (pet) ustavotvornih elemenata sa jednakim pravima u cijeloj Bosni i Hercegovini.

 

Da stvar bude još interesantnija, da ne kažem gora, kada odete na internet stranicu Ustavnog suda BiH i tamo ćete naći neki slobodan prijevod Ustava BiH (vjerovatno neko dijete prevelo u kućnoj radinosti)  i da sad bude još interesantnije, kada vidite koje odredbe Ustavni sud BiH u svojim odlukama citira, recimo član I/2 Ustava BiH u odluci »Božo Ljubić« onda vidite da oni baš koriste tu neslužbenu verziju Ustava BiH, što je jako loše. Ako u službenoj verziji Ustava BiH, onoj na engleskom jeziku taj član I/2 glasi:

 

Bosnia and Herzegovina shall be a democratic state, which shall operate under the rule of law and with free and democratic elections. (prev. Bosna i Hercegovina biće demokratska zemlja koja će funkcionirati u skladu sa vladavinom prava i sa slobodnim i demokratskim izborima) onda postaje nejasno zašto se Ustavni sud BiH koristi sljedećim prijevodom istog člana:

 

Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom!!!???? i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.

 

Gdje nestade termin »vladavina prava« koji nam dolazi iz anglosaksonskog prava, odnosno terminologije kojom je pisan cjelokupan Okvirni mirovni sporazum iz Daytona, pa samim tim i Aneks 4, tačnije Ustav Bosne i Hercegovine. Razlika u pomenutim terminima »vladavina prava« i »u skladu sa zakonom« (kojim zakonom dragi prevodioci u toj riječi jednine, jer zakona ima bar par stotina) onda stvar postaje još zanimljivija. Da ne kažemo kako je Ustavni sud BiH u dijelu troje sudija stranaca, konstituiran u suprotnosti sa članom VI Ustava BiH, koji kaže da se ne mogu imenovati sudije iz susjednih zemalja. Čudno, zar ne?

 

Kad sve pogledate zbirno, da se termin »konstituENtni« pretvorio, vrlo izvjesno namjerno u »konstituivni« iako su to dva različita pojma, da imaju različita pravna značenja, pa još neko od toga želi napraviti pravni status sa većim stepenom prava za 3 (tri) od 5 (pet) konstituentnih elemenata, onda se zalazi duboko u prostor diskriminacije, kroz pogrešnu interpretaciju Ustava BiH. Kad tome dodate i činjenicu da Ustavni sud BiH, koristi neslužbenu , neku slobodno prevedenu verziju Ustava BiH u odlučivanju po apelaciji Bože Ljubića, evo ovdje isječak iz te odluke

capture-2

onda vam se otvara vidan prostor za pravnu nesigurnost. Dakle, Ustavni sud BiH kaže da iz ideje da je članom I/2 Ustava BiH utvrđeno »Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom!!! i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora« iz kojeg po njima u stavu 46 odluke »Božo Ljubić« slijedi!? načelo vladavine prava. Nevjerovatno. Kako je tako nešto moguće, kada u engleskoj službenoj verziji Ustava BiH u članu I/2 postoji termin »rule of law« koji se ne može drugačije prevesti neko kao »vladavina prava« što u utvrđivanju činjeničnog stanja ima potpuno drugačije značenje od »funkcioniše u skladu sa zakonom.« Da li nas time Ustavni sud BiH dovodi u stanje pravne nesigurnosti? Zaključite sami, cijenjeni čitatelji.

 

Ostaje određeno razočarenje, što niti jedan politička opcija, bila ona lijeva, centar ili desna, bila ona etnički ili građanski temeljena, nije niti razmislila da podnese istom tom Ustavnom sudu BiH apelaciju za utvrđivanje ustavne jednakopravnosti ona 2 (dva) zaboravljena ili namjerno preskočena elementa iz alineje 10 Preambule Ustava BiH: Ostali i građani Bosne i Hercegovine, te da se na istim osnovama kada je utvrđeno odlukom Ustavnog suda BiH data ravnopravnost ili jedankopravnost Bošnjacima i Hrvatima u entitetu RS ili Srbima u entitetu BiH (kako neko slučajno ili namjerno preskoči Distrikt Brčko koji je pod ekskluzivnim suverenitetom BiH), istovjetno utvrdi jednakopravnost Ostalih i građana BiH na cijeloj teritoriji BiH. Time verbalni borci za građanski koncept BiH padoše na ispitu.

 

Na kraju, podsjetimo se još jednom dijela iz presude Europskog suda za ljudska prava iz Strassbourga u predmetu »Zornić« koji kaže:

 

43. U presudi Sejdić i Finci Sud je primijetio da je u vrijeme kada su donesene sporne ustavne odredbe na terenu došlo do vrlo krhkog primirja, te da je cilj tih odredbi bio da se zaustavi brutalni sukob obilježen genocidom i „etničkim čišćenjem“ (vidi ibid., tačka 45). Priroda tog sukoba bila je takva da je bilo neophodno pristati na „konstitutivne narode” kako bi se osigurao mir (ibid.).

 

Dakle, termin »konstitutivni narodi« donesen je mimo dobre volje, nametnuto ili pod prisilom, što koristeći osnove međunarodnog prava možemo sagledati kao pravno nevažeće. Zato vrlo precizno, Europski sud za ljudska prava iz Strassbourga nalaže vlastima Bosne i Hercegovine sljedeće: »Međutim sada, više od osamnaest godina (presuda je donesena 2014. godine, op. a) nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se bez daljeg odgađanja uspostaviti demokratsko uređenje. S obzirom na potrebu da se osigura stvarna politička demokracija, Sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine.«

 

Ako se još samo podsjetimo da se europska pravna stečevina sastoji od sveukupne europske legislative, akata i presuda nadležnih europskih sudova, onda i laiku postaje jasno da će Bosna i Hercegovina morati izmijeniti sporne ustavne odredbe koje sadrže diskriminaciju i koje su k tome nametnute. Zašto ovo nisu koristile političke snage iz građanskog bloka, ostaje nejasno? Valjda će biti prilike, iz ugla recimo, međunarodne zajednice. Pogrešna interpretacija Ustava BiH od strane političkih elita i korištenje neslužbene verzije Ustava BiH prilikom odlučivanja Ustavnog suda BiH, dovoljan su razlog za reakciju konačnog tumača civilnog dijela Okvirnog mirovnog sporazuma iz Daytona, što je zapravo OHR.

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
58915923

Powered by Blogger.ba