Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

18.10.2018.

SRĐAN ŠUŠNICA: KAKO SE OTRESTI VELIKOSRPSKE MITOMANIJE?


Srđan Šušnica, publicista iz Banja Luke: Kako se otresti velikosrpske mitomanije?



18.10.2018.

EMIR SULJAGIĆ : IZBOR ŽELJKA KOMŠIĆAJASAN DOKAZ DA POSTOJI KONSTITUENCA, BAZA, ZA ČETVRTU BiH

Emir Suljagić : Izbor Željka Komšića jasan dokaz da postoji konstituenca, baza, za četvrtu BiH

Bio je 21. juli 1992. i u vili “Zagorje” u Zagrebu održavao se sastanak državnih delegacija Republike BiH i Republike Hrvatske. Glavna tema na dnevnom redu sastanka bilo je potpisivanje Sporazuma o prijateljstvu i saradnji dviju država, ali je stvarni predmet pregovora bilo nastojanje Franje Tuđmana da legalizuje, “uknjiži” u buduće ustavno uređenje BiH, de facto paradržavu koju je Hrvatska već uspostavila na dijelu teritorije BiH do ljeta 1992.

Piše : Emir Suljagić (Oslobođenje)

U jednom trenutku tokom dugih i mučnih razgovora koji su trajali cijeli dan, na dnevni red je došlo i pitanje dvojnog državljanstva. U stvarnosti, masovnog dodjeljivanja državljanstva Hrvatske bosanskim Hrvatima. Alija Izetbegović je na Tuđmanov prijedlog primijetio: “Jasno, mi nemamo ništa protiv iako me malo čudi da vi to radite. Znate, imat ćete oticanje Hrvata daljnje iz Bosne i Hercegovine. To je vaš problem. Ja mislim da time se samo ta stvar pospješuje, neće biti obrnuto, znate, a vi kako želite.”

Mjesecima prije toga, u decembru 1991. Tuđman je na sastanku sa delegacijom HDZ-a BiH u kojoj su, između ostalih, bili i Mate Boban i Dario Kordić, održanom u Zagrebu, objasnio odakle dolazi hrvatski interes za BiH: “Hrvatska je zbog uspostave Bosne i Hercegovine u teritorijalnom smislu dovedena u nemoguću situaciju. Mi samostalnu Hrvatsku ne možemo u upravnom smislu ovako urediti kakva jeste, a kamoli u odbrambenom (…) Ovakva hrvatska država nema uvjeta za život, ali hrvatska država čak sa granicama Banovine ima, a osobito sa poboljšanim granicama.”

Ove dvije tačke, transsuvereni karakter hrvatskog nacionalizma na jednoj, te opsjednutost geografijom kao što u “Muslimani i hrvatski nacionalizam” kaže Nada Kisić-Kolanović, na drugoj strani su u temeljima političkog okvira u kojem se posljednjih 28 godina kreću bosanski Hrvati. Hrvatska politika prema BiH i hrvatska politika u BiH, nakon što je Tuđman položio njene temelje početkom devedesetih, određena je koordinatnim sistemom u kojem jednu osu čini stav da je “nacionalni centar središte nacionalnog života s obje strane granice”, a drugu skoro vjekovno uvjerenje da je Hrvatska neodrživa u svojim postojećim granicama.

Repertoar instrumenata korištenih u ostvarivanju, odnosno provođenju te politike, mijenjao se i prilagođavao: od uspostave paradržave puzajućim državnim udarom na barem trećini teritorije BiH, te otvorene agresije nakon što je propao pokušaj da se pravno, ponekad i fizičko nasilje legalizuje, do poslijeratnog stigmatiziranja i stereotipisanja bosanskih muslimana kao ostataka osmanske, azijatske invazije. Nakon što je Zagreb, odnosno hrvatske političke elite, kidnapovao sudbinu bosanskohercegovačkih Hrvata i nakon što je kao i 1939. sa srpskim nacionalističkim elitama postignut sporazum o pragmatičnoj podjeli BiH koja je trebala da omogući ostvarenje oba velikodržavna plana, posljednjom i jedinom preprekom na tom putu smatrani su upravo bosanskohercegovački muslimani, odnosno Bošnjaci.

Histerija – ni preciznija, ni blaža riječ nažalost ne postoji – koja je zavladala kako u (polu)zvaničnim državnim medijima, tako i u dijelu političke klase u Hrvatskoj nakon pobjede Željka Komšića na izborima za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata, proizlazi iz svijesti o tome da trodecenijska politička platforma može biti zauvijek osujećena u narednih nekoliko mjeseci. Ključna riječ – može. Ali, čak i da ne bude tako, “hrvatski projekt” u BiH je u najboljem slučaju osuđen na još četiri godine tavorenja prije konačne i neopozive propasti.

Stoga je vrlo vjerovatno da će kako Zagreb, tako i HDZBiH, odnosno Dragan Čović krenuti u eskalaciju, odnosno pokušati zemlju gurnuti u još jednu, ovaj put krizu koju je moguće izbjeći i zaobići. Dvije je stvari u tom smislu važno potcrtati: prvo, da je Komšić, kao što sam napisao mjesecima prije izbora upravo u Oslobođenju, jedini hrvatski političar koji je u stanju napustiti gravitaciono polje hrvatskog nacionalizma, prvi poslije Branka Mikulića; i drugo, da njegov izbor u Predsjedništvo BiH nije rezultat revolta protiv Čovića, nego kristalno jasan dokaz da postoji konstituenca, baza, za četvrtu BiH. Komšić je na državnom nivou bio jedini prepoznatljivi građanski kandidat, sa jasnom građanskom političkom platformom i vrijednostima za koje su građani BiH glasali 1. marta 1992. Činjenica da ga je zbog toga kripto-ustaški milieu u Sarajevu i na međunarodnoj sceni potkazivao za “nacionalizam” samo rječito govori da su oba tabora, i onaj za građansku državu i onaj za očuvanje milet-sistema – multietnički.

Na izborima koji su iza nas, istorija je nepovratno mogla krenuti u pogrešnom smjeru. Svi elementi potrebni za to bili su tu. Činjenica da nije pokazuje da su građani BiH glasali racionalno, a ne iz afekta. Pragmatično, a ne emotivno. I da samo zahvaljujući toj četvrtoj, građanskoj Bosni i Hercegovini, ni ova zemlja, ni njen narod – bosanski narod – nisu spremni da stupe sa istorijske pozornice.

18.10.2018.

MEHMEDOVIĆ PORUČIO PLENKOVIĆU: "MI I DANAS OSJEĆAMO UDRUŽENI ZLOČINAČKI PODUHVAT - HRVATSKE I TAKOZVANE HERCEG-BOSNE PROTIV BOSNE I HERCEGOVINE"

MEHMEDOVIĆ PORUČIO PLENKOVIĆU: "Mi i danas osjećamo UZP"

Mehmedović je, između ostalog, rekao i kako Bošnjaci i danas osjećaju UZP.


MEHMEDOVIĆ PORUČIO PLENKOVIĆU: 'Mi i danas osjećamo UZP'






..........................
SDA-ov dugogodišnji parlamentarac i budući zastupnik u Parlamentu BiH oštro je reagirao na svojem Facebook profilu komentirajući Andreja Plenkovića koji je u Bruxellesu govorio o tomu da je izborom Komšića u Predsjedništvo BiH bošnjačkim glasovima narušen duh Daytona.

 

Mehmedović je, između ostalog, rekao i kako Bošnjaci i danas osjećaju UZP.

Njegov status prenosimo u cijelosti:

 

Duhovnjak susjedne Hrvatske, sve čini da BiH politički destabilizira i učini je ovisnom o političkom stavu zvaničnog Zagreba i indirektno EU. Ovo je čista zloupotreba pozicije RH u članstvu EU.
Neće vam proći laž o BiH ni u Francuskoj niti u EU.

 

Mi i danas osjećamo UZP...

 

EU se mora suočiti s istinom, ili će poštivati presude Međunarodnih pravosudnih institucija ili će se urušiti na podršci fašističkim politikama.

 

 

18.10.2018.

AMBASADOR BiH U SAD-U: WASHINGTON PODRŽAVA KOMŠIĆA I PAŽLJIVO PRATI KAKO SE HRVATSKA NEDOPUSTIVO MIJEŠA U UNUTRAŠNJE STVARI BiH"!

AMBASADOR BiH U SAD-U: "Washington podržava KOMŠIĆA i pažljivo prati kako se Hrvatska nedopustivo miješa u unutrašnje stvari BiH"

"On je više nego dobrodošao u Washingtonu, osjeća se hemija. U njegovim političkim idejama postoji nešto američko. Uglavnom, otvaraju se novi horizonti te mogućnost otklanjanja političkih doktrina iz XIX vijeka", kazao je Hrle.


AMBASADOR BiH U SAD-U: 'Washington podržava KOMŠIĆA i pažljivo prati kako se Hrvatska nedopustivo miješa u unutrašnje stvari BiH'









.....................
Ambasador Bosne i Hercegovine u Sjedinjenim Američkim Državama Haris Hrle kazao je u razgovoru za Klix.ba kako zvanični Washington pažljivo prati pokušaje miješanja u unutrašnje stvari naše zemlje te da prevladava stav kako je bilo pokušaja zloupotrebe briselskih foruma. "Washington pažljivo prati pokušaje miješanja u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine. Smatra se da se pokušalo zloupotrijebiti i briselske forume za nedozvoljene potrebe", odgovara Hrle na pitanje o stavovima Washingtona nakon postizbornih dešavanja. 


On ističe da je BiH na dobrom putu unutrašnje konsolidacije. Kako kaže, političko nezadovoljstvo u susjedstvu se iskazuje vrlo nerazborito i nelegitimno. 

"Žao nam je što nekima smeta da BiH postane centar za sprečavanje toksičnih stranih utjecaja, onih koji po definiciji idu na štetu SAD-a i EU", smatra Hrle. 

Također smatra da su "neimenovani" balkanski diplomati nakon izbora postupali nervozno i nedozvoljeno te su se javno i tajno umiješali u unutrašnje stvari BiH. 

Na umu treba imati tri stvari za BiH



"U evropskim središtima oni se zalažu za principe koji su protivni univerzalnoj deklaraciji, međunarodim paktovima o građanskim i političkim pravima, zaboravljajući da su pomenuti akti preambula našeg Ustava. Pravnom logikom, oni rade protiv Ustava BiH. Takve aktivnosti su zabilježene i u Washingtonu, s mogućim negativnim diplomatskim posljedicama po 'neimenovane' aktere", rekao je bh. ambasador. 

Hrle napominje da okruženje treba imati na umu tri stvari: Bosna i Hercegovina je država, ona može uzvratiti reciprocitetom, zatezanje klatna stvara jednak otklon na drugoj strani. 

"Izborni rezultati nas mogu odvesti u pravcu amerikanizacije društva", tvrdi naš ambasador u Washingtonu i dodaje da su Sjedinjene Američke Države "isklesale slovo Dejtona, ali i Washingtonski sporazum i Brčko distrikt, Željko Komšić ima komoditet da se postavi kao dobri duh Dejtona". 

"On je više nego dobrodošao u Washingtonu, osjeća se hemija. U njegovim političkim idejama postoji nešto američko. Uglavnom, otvaraju se novi horizonti te mogućnost otklanjanja političkih doktrina iz XIX vijeka", kazao je Hrle.

On smatra da se BiH posmatra kao razuđeni pluralni društveni fenomen, sličan SAD-u, Kanadi ili Australiji, samo stariji, prema porijeklu autentičniji, društveno autohtoniji, iako prostorno manji i ekonomsko iznureniji. 

Kako kaže, u BiH nije bilo snažnog protestantskog utjecaja kao u nabrojanim zemljama, ali ima neka tajna veza, neka individualna i pozitivna heretička arhitektura i kultura pluralizma koju ne bi trebalo objašnjavati. 

"BiH je najdecentaliziranija država u Evropi, treba stati, sabrati se i početi napredovati. Postoji okvir za opći napredak. Pokušaji blokade i dodatnih decentralizacija će dovesti do svoje opreke. To je poznat fenomen, to je princip zatezanja klatna", nastavlja Hrle. 

Smatra da nam predstoji kratkotrajan sukob vezan za simbole, heraldiku, zastave, trube i "ko-je-ovdje-prvi-došao" debatu, a u međuvremenu mi ostajemo bez suštine.

"Jednog jutra ćemo se suočiti s predjelima oslikanim demografskim manjkom, obrazovnom oskudicom i općom nekulturom. Onda će se nuditi kraljevstvo za prijatelja, sunarodnika, profesionalca i druga iz klupe. Trebaju prekinuti blokade, brzo formirati vlast na svim nivoima i u datom ustavnom okviru napraviti neophodan iskorak za demokratsku i prosperitetnu BiH, u čemu će Washington svesrdno pomoći", navodi naš ambasadaor u SAD-u.

Najavu novog člana Predsjedništva Milorada Dodika da će ambasadorima Srbima naložiti da zastupaju etničke interese Hrle nije želio komentarisati. 

"Stereotipni etnički ambasadori će biti izolovani, ako uopće stupe na dužnost. Bit će pod budnim okom MVP-a, pred spremnom intervencijom ostalih diplomata koji svoj profesionalizam i integritet neće staviti pod nalog protivan unutrašnjim pravilima, međunarodnim konvencijama i diplomatskim običajima", rekao je Hrle. 

Ali dodaje da je u Washingtonu primijećen entuzijazam i poletnost novog člana Predsjedništva BiH nakon ulaska na državni nivo. 

Fasciniran ugledom BiH u Washingtonu



"To je ohrabrujuće, uslovi za skidanje sankcija su poznati, postoji mapa puta, treba postupiti prema njoj", kazao je Hrle. 

Govoreći o BiH u Sjedinjenim Državama Hrle ističe da je uvijek i nanovo fasciniran položajem, ugledom i utjecajem koji BiH ima u Washingtonu. 

Takav status uživamo slijedom historijskih događaja, iskustava, ideala, općih težnji i žrtava koje smo podnosili za državu. Biti bh. ambasador u Washingtonu je gotovo filmsko iskustvo - sva su vam vrata otvorena, a sagovornici su likovi koje uglavnom znate s TV-a, iz novina i enciklopedija i oni - uz kafu - imaju vremena koliko vam treba. Dugujemo duboku zahvalnost svim našim prijateljima u Bijeloj kući, Vijeću za nacionalnu sigurnost, Kongresu, State Departmentu, Pentagonu, USAID-u... Čeka nas nova etapa, mislim da će biti uspješna", rekao je Hrle. 

Istakao je da se njegov mandat završava i da je njegovo obraćanje za Klix.ba posljednje obraćanje kao ambasadora BiH u SAD-u. 

"Bosanskohercegovačkim zajednicama u Sjedinjenim Državama želim da nastave dosadašnjim putem, da svi postanu još jači, uspješniji, obrazovaniji. Uvjeravam ih da su uvijek bili predmet najoptimističnijih procjena i najiskrenijih rasprava na zatvorenim sastancima s američkim institucijama. Naša je državna, društvena i ekonomska privilegija što ih imamo u SAD-u, treba ostati budan", navodi na kraju Hrle za Klix.

18.10.2018.

ZAGREBAČKI DNEVNIK: "ŠEFIK DžAFEROVIĆ JE BOSANSKA VERZIJA VLADIMIRA ŠEKSA - SVE ZAKONE ZNA NAPAMET"!

OVAKO JE ZAGREBAČKI DNEVNIK PREDSTAVIO DŽAFEROVĆA: "On je bosanska verzija Vladimira Šeksa - sve zakone zna napamet"!

O Željku Komšiću i Miloradu Dodiku, novoizabranim članovima bosanskog predsjedništva iz redova hrvatskog i srpskog naroda gotovo je sve poznato. I nakon izbora ova dvojica političara ostala su u fokusu i gotovo nitko ne govori o onom trećem koji u kolektivnom tijelu predstavlja najbrojniji narod, piše Jutarnji list u tekstu u kome se bavi manje pozatim bigrafskim činjenicama Šefika Džaferovića.



OVAKO JE ZAGREBAČKI DNEVNIK PREDSTAVIO DŽAFEROVĆA: 'On je bosanska verzija Vladimira Šeksa - sve zakone zna napamet'! - 1









.................
61-godišnji Šefik Džaferović je doista samozatajan političar. Porijeklom iz Zavidovića, ovaj član SDA-a na papiru zaista ima briljantnu biografiju. Diplomirao je već s 22 godine kao najbolji u generaciji na sarajevskom pravnom fakultetu, a kao da ni to nije dosta, uzornim mladićem se pokazivao i izvan faksa. Za razliku od pripadnika zlatne mladeži, ljeta je provodio, kako sam priznaje, 'čuvajući i prodavajući lubenice na pijaci u Zavidovićima'.

 

Kao izvrsnom studentu mnogi su predviđali nastavak njegove karijere na fakultetu, no Džaferović će do posla u Sarajevu ići zaobilaznim putem. Osamdesetih je radio je kao sudac, prvo u Zavidovićima, potom u Zenici. Sudstvo napušta 1992., prelazi u odvjetništvo, a izbijanjem rata u BiH ulazi u politiku kao član SDA Alije Izetbegovića...

 

Šefikova politička karijera

 

Političku karijeru počeo je 1996. u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona, njom je i predsjedavao, a istovremeno je obnašao delegatsku dužnost u Domu naroda Federacije BiH. Od 2000. godine ulazi u Dom naroda Parlamenta BiH, a od 2002. godine izborio je četiri mandata u Predstavničkom domu. Dakle, prošao je sve moguća predstavnička tijela koja postoje – a barem ih BiH, kao što možete vidjeti, ima napretek – i u svakoj je bio 'meštar od procedure'. Dakle, svojevrsna je BH-verzija Vladimira Šeksa.

 

Kaže da je za sekularizam

 

Kako je u BiH pitanje vjeroispovijesti bitan politički faktor, tema u kampanji bila su i Džaferovićeva uvjerenja. U više navrata to je odbijao komentirati u javnosti, premda je zabilježena izjava kako je "islamskom vjerozakonu odan na razini morala i da je molitva čin skrušenosti u tišini, a da je sekularnoj državi odan na razini zakona".

Printscreen / Youtube

Printscreen / Youtube

Odlično sročenoj rečenici nema se što dodati, no mediji neskloni SDA-u podcrtat će da je – kao sudac u vremenima Jugoslavije - bio komunist i deklarirani ateist, što jednom biraču SDA-a ne zvuči baš najbolje...

 

Politička uvjerenja? Stranački vojnik, prije svega!

 

O njegovim političkim uvjerenjima dovoljno govori izjava o razlozima učlanjenja u SDA. "Odmah sam vidio da su predsjednik Alija Izetbegović i stranka dali odgovore na pitanja koja sam sebi postavljao." Inače, kao što mu politička karijera i ova izjava govore, bio je 'stranački vojnik', a na taj način došao je i do kandidature za člana predsjedništva.

 

 

Trebao je to biti Denis Zvizdić, potom Sebija Izetbegović, a nakon što su oni odbili, Džaferović je pristao preuzeti tu ulogu. Mnogi će reći, šefu stranke Bakiru, nije ni mogao reći ne. Kad je riječ o vanjskopolitičkim stavovima, tu je posve jasan: "Naš jedini put, bez ikakve alternative, je članstvo u EU i NATO savezu", izjavio je nakon što je izabran.

 

Kako će se nositi s Dodikom?

 

„Ja sam čovjek koji je spreman da gradi konstruktivnu atmosferu”, bila je njegova izjava agenciji Anadolija na direktno pitanje o Dodiku. Tu je sve jasno, Džaferović je potpuna suprotnost temperamentnom Dodiku, a i usporedbi sa Željkom Komšićem zvuči kao 'kamilica'.O tome govori i izjava njegovog kritičara nakon izbora u predsjedništvo: "Udobnu fotelju u Parlamentu BiH, koju je skoro 20 godina beskorisno i neprimjetno zagrijavao, Šefik Džaferović zamijenit će onom predsjedničkom".

18.10.2018.

LEKCIJA ČOVIĆEVIM ČELNICIMA KOJI SU KOMŠIĆA PROGLASILI NEPOŽELJNIM: TO JE BESMISLENO, TO MOGU URADITI SAMO DRŽAVE!

LEKCIJA ČOVIĆEVIM ČELNICIMA KOJI SU KOMŠIĆA PROGLASILI NEPOŽELJNIM: To je besmisleno, to mogu uraditi samo države!

"Potpuno se blesavo spuštati na taj nivo i komentirati izjave ovakvog tipa koje spadaju u 19. stoljeće. Ukoliko postoji trunka dosljednosti u ostalim strankama koje su ušle u Skupštinu HNK, gospodin Herceg je ovom izjavom upravo sam sebe eliminirao kao potencijalnog novog premijera. Pošto je to bila jedna od tema predizborne kampanje, baš me zanima ko će nakon ovakvih izjava podići ruku za gospodina Hercega kao premijera ili člana Vlade HNK. Pozivam javnost da pažljivo prati i da im to upamti već za iduće lokalne izbore", prokomentarisao je Branimir Jukić.



LEKCIJA ČOVIĆEVIM ČELNICIMA KOJI SU KOMŠIĆA PROGLASILI NEPOŽELJNIM: To je besmisleno, to mogu uraditi samo države!






......................
Željka Komšića, novoizabranog člana Predsjedništva BiH nakon općina, nepoželjnim su počeli proglašavati i kantoni, među njima i neki u kojima je Komšić osvojio i desetke hiljada glasova. Sam taj čin nije uobičajen, izaziva zabune, a eksperti ga smatraju besmislenim.U pismima i stavovima koje potpisuju hrvatskih političari obično je naglašeno da se "nepoželjnost" odnosi na Komšića u funkciji člana Predsjedništva. Opet, širu javnost ta konstrukcija zbunjuje, mnogi je shvataju značajno šire, a i sama primjena i korištenje pojma "persona non grata" nije tako jednostavna. 

Nurko Pobrić, profesor Ustavnog prava, kaže da je proglašavanje Željka Komšića nepoželjnim na prostorima određenih općina i kantona u Federaciji BiH, potpuno besmisleno. 

"Nema to nikakvog smisla i potpuno je protupravno. Samo država nekog može proglasiti nepoželjnom osobom. Nikako općina niti neka niža teritorijalna jedinica. Zamislite u praksi da Komšić krene privatno na more i neko ga zaustavi. To bi u najmanju ruku bilo krivično djelo, ograničiti nekom slobodu kretanja ili šta drugo. Kod nas je ovo samo jedna primitivna politička floskula i ništa više", pojašnjava Nurko Pobrić. 

Pobrić kaže da se praksa proglašavanja nekog nepoželjnom osobom ili personom non grata radi u međunarodnim odnosima, te se te osobe obično protjeruju iz te države. 

Sitne provokacije



Komšić je potpisom premijera Nevenka Hercega nepoželjnim proglašen danas i na prostoru Hercegovačko-neretvanskog kantona. Predsjednik Kantonalnog odbora HNK Komšićeve Demokratske fronte, Branimir Jukić, sve to komentariše "sitnim provokacijama sitnih političara".

"Potpuno se blesavo spuštati na taj nivo i komentirati izjave ovakvog tipa koje spadaju u 19. stoljeće. Ukoliko postoji trunka dosljednosti u ostalim strankama koje su ušle u Skupštinu HNK, gospodin Herceg je ovom izjavom upravo sam sebe eliminirao kao potencijalnog novog premijera. Pošto je to bila jedna od tema predizborne kampanje, baš me zanima ko će nakon ovakvih izjava podići ruku za gospodina Hercega kao premijera ili člana Vlade HNK. Pozivam javnost da pažljivo prati i da im to upamti već za iduće lokalne izbore", prokomentarisao je Jukić. 

Cilj je promjena Izbornog zakona



Aner Žuljević iz Socijaldemokratske partije BiH kaže da ovakvo ponašanje nije iznenađenje, već dio političkog xafsinga s ciljem usvajanja "diskriminatorskog HDZ-ovog izbornog zakona".

"Željko Komšić je pobijedio po istim pravilima kao i gospodin Čović prije četiri godine. HDZ i njegovi dužnosnici su najmanje pozvani da bilo koga proglašavaju nepoželjnim jer se radi o stranci koja već godinama u kantonima gdje se pitaju ne dozvoljava Srbima ustavnu ravnopravnost, a pri tome gospodinu Čoviću ne smetaju srpski glasovi koje mu Dodik isporuči. Umjesto što pišu ovakve pamflete trebali su posjetiti Aluminij da vide konkretno kako izgleda rezultat njihove politike i da posvete vrijeme rješavanju problema ugroženosti hiljadu radnih mjesta. Na kraju zaključno radi se o klasičnom političkom licemjerstvu i vještačkim krizama koje će samo ubrzati odlazak ljudi iz ove zemlje", smatra Žuljević. SB/Klix
18.10.2018.

KOSOVO DOBIJA VOJSKU - GLASALO JE 101 OD 102 PRISUTNA POSLANIKA

NOVE GLAVOBOLJE ZA VUČIČA: Kosovo dobija vojsku, "Srpska lista" napustila salu za glasanje

Kosovski parlament glasao je za transformaciju Kosovskih bezbjednosnih snaga u vojsku Kosova.



NOVE GLAVOBOLJE ZA VUČIČA: Kosovo dobija vojsku, 'Srpska lista' napustila salu za glasanje













....................

Kako javlja "Gazeta ekspres", za formiranje Ministarstva odbrane glasalo je 101 od 102 prisutna poslanika.

 

Formiranje Oružanih snaga Kosova zahtjevaće promjenu Ustava. Prethodno su predstavnici "Srpske liste" napustili salu za glasanje, prenio je Sputnjik.

 

 

(Sputnjik/SB)

18.10.2018.

TEOFIL PANČIĆ: POLITIKA ALEKSANDRA VULINA 'PRAZNE TIKVE'

18.10.2018.

UZ POLITIČARE, I VJERSKE VOĐE U POLITIČKOM RINGU

18.10.2018.

,,DJELO MEHMEDALIJE MAKA DIZDARA JE NEUNIŠTIVA I VJEČNA BOSNA"

SJEĆANJE NA GENIJALNOG STOČANINA: „Djelo Maka Dizdara je neuništiva i vječna Bosna“

„Mak je postao ponovni tvorac našeg starog bosanskog jezika i mi koji smo ga čitali vani, osjećali smo kao da smo rođeni sa tim jezikom“


SJEĆANJE NA GENIJALNOG STOČANINA: 'Djelo Maka Dizdara je neuništiva i vječna Bosna'






.....................

Na današnji dan 1917. u Stocu je rođen veliki književnik i novinar Mehmedalija Mak Dizdar, autor čuvenih zbirki pjesama "Modra rijeka" i "Kameni spavač".

 

Stoljeća kasnije njegovo djelo dobija na sjaju i moći. Makovo djelo je ona neuništiva i vječna Bosna.   

 

Svoje sjećanje na “ranog” Maka napisao je Adil Zulfikarpašić, koji mu je bio prijatelj i vjenčani kum.  

 

„Kada sam ga kao mladića upoznao, imao je objavljenu jednu malu zbirku pjesama i bio je popularna ličnost, već tada. Ja u to vrijeme nisam ni slutio sa kakvom budućom veličinom dijelim prijateljstvo... Sjećam se jedne zgode iz tog vremena. Mak je poslao neku svoju pjesmu piscu Novaku Simiću u Zagreb, a ovaj ju je odmah objavio pod svojim imenom. Mak, još dječak u to doba, srednjoškolac, nije znao šta da radi. Stariji brat Hamid, već veoma ugledna ličnost u Sarajevu, kaže mu: 'Šuti, budi sretan da ti je jedan tako veliki pjesnik uzme pjesmu i potpiše se pod nju.'

 

Mak je pokušavao da dokaže autorstvo, ali je na kraju odustao. Inače, Mak je bio jedan fin, miran čovjek, koji je svoje ljutnje i svoje huje podnosio na jedan vrlo dostojanstven način. Bio je neki Fetahagić koji nam se stalno lijepio u društvo, a kako ga Mak zbog nečega nije simpatisao, jednostavno bi ustao i otišao kada bi se ovaj pojavio. Pitao sam ga o čemu se radi, a Mak je odgovorio da neće da se druži s njim i ništa više. Bio je delikatan i nikada nije rekao zašto...

 

Kada sam kasnije, u emigraciji, čitao Maka Dizdara, bio sam oduševljen. Mak je postao ponovni tvorac našeg starog bosanskog jezika i mi koji smo ga čitali vani, osjećali smo kao da smo rođeni sa tim jezikom. Mnogi su imitirali Maka, bezuspješno. Mak je stvarni pjesnik Bošnjaka i Bogumila. On je locirao (mada ne politički ili historijski) naš stvarni duhovni položaj na frapantno realističan način i predvidio sve, čak i konkretne buduće događaje...

 

Prije petnaest godina ja sam naručio bistu Maka Dizdara da mi je izradi Ivan Sabolić, akademski vajar iz Zagreba. Ta Makova bista je stajala na ulazu u Bošnjački institut u Cirihu i pjesma "Zapis o zemlji" koju je likovno osmislio Mersad Berber i dao da se izradi kao tapiserija. Zašto sam Makovu bistu stavio na ulaz u Bošnjački institut? Kad otvoriš vrata Instituta, prvo Mak - Vrata Bosne. Jer, Mak Dizdar je isto što i vrata Bosne, on je ta vrata. Na taj način sam izrazio najdublje svoje poštovanje prema Maku, s kojim sam u mladostu drugovao, i nisam imao nikakvog kasnijeg utjecaja na njega, čak ni kontakta, ali on jeste na mene...

 

Kada sam u ruke dobio Kamenog spavača shvatio sam da je Mak najveće bosansko čudo, bosanski Šekspir. Mene su u Cirihu posjećivali Vojo Dimitrijević ili Ismet Mujezinović i to se ovdje znalo. Čak je i Tito znao. Njima niko nije ništa smio. Ismeta Tito pita: 'Bio si kod Adila?' Ismet odgovori da jeste i nikom ništa. S Makom je bilo drugačije, imao je on ovdje dovoljno neprilika sa nacionalistima, samo sam mu još ja trebao kao disident. Mirne se duše može reći da je Mak na svojoj koži osjetio da su se jako velike sile urotile protiv Bosne i njegovog naroda...“

 

A on je to na svoj način iskazao u svojoj poeziji. Mak je tu sredinu osjetio, prepoznao i otkrio, a oni su osjetili u Maku Dizdaru giganta literature koji je prozreo njihove namjere i ta sredina ga je na brutalan način htjela ne samo omalovažiti kao pjesnika, nego i uništiti kao čovjeka. I zato je Mak žrtva upravo onoga duha koji se rasplamsao 1992. godine u Bosni. Vječnoj Bosni.

18.10.2018.

BOŠNJACI IZ REGIJE TRAŽE DA SE NA PODRUČJU BIVŠE SFRJ ZABRANE KNJIGE NJEGOŠA I KIŠA

ZAŠTO DANILO?: Bošnjaci iz regije traže da se na području bivše SFRJ zabrane knjige Njegoša i Kiša

Bošnjačke organizacije zahtijevaju od ministarstava obrazovanja i kulture zemalja reagiona da se iz školskih programa uklone djela Petra II Petrovića Njegoša i Danila Kiša



ZAŠTO DANILO?: Bošnjaci iz regije traže da se na području bivše SFRJ zabrane knjige Njegoša i Kiša






.................
Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti, Bošnjačko nacionalno vijeće u Crnoj Gori, Bošnjačko nacionalno vijeće u Srbiji, Bošnjačka kulturna zajednica i grupa drugih bošnjačkih organizacija uputili su apel ministarstvima obrazovanja i kulture Srbije, Crne Gore, BiH, Makedonije, Hrvatske i Slovenije da “u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima i dužnostima pokrenu postupke zabrane i uklanjanja iz svojih školskih programa dvije knjige: “Gorski vijenac” Petra II Petrovića Njegoša i “Peščanik” Danila Kiša. 


U obrazloženju navedene inicijative navodi se da je “sadržaj navedenih knjiga godinama bio naučno-književna osnova za konstruisanje nacionalističkih i drugih anticivilizacijskih i dehumanizirajućih odnosa, posebno prema islamu i muslimanima”, piše podgorički Dan.

Oni krive Njegoša, kao i Kiša, člana Srpske akademije nauka i umetnosti, jevrejskog porijekla, da su svojim djelima, odnosno “mržnjom prema islamu i muslimanima”, stvorili izvor mržnje i sukoba između naroda koji žive na tlu bivše SFRJ.

“Posebno ističemo da je anticivilizacijska poruka navedenih knjiga doprinijela da država Bosna i Hercegovina postane mjesto koje je na najdrastičniji način bilo izloženo rušiteljskim nagonima dvaju ključnih nacionalističkih ideologija 20. vijeka, odnosno velikosrpske i velikocrnogorske ideologije, koje su bile projicirane kroz agresiju protiv BiH, kada je počinjen genocid nad Bošnjacima”, navodi se, između ostalog, u obrazloženju, gdje se dodaje da su pomenuta djela osim nacionalistička i rasistička.

Autori inicijative porede djela Njegoša i Kiša sa Hitlerovim i dodaju i da se protive da bilo koja nagrada nosi ime spomenutih pisaca.

“U ovom kontekstu, apelujemo na Vladu Crne Gore, pozivamo premijera i ministre da ponište odluku o tzv. 'Njegoševoj nagradi', na taj način iskažu poštovanje prema muslimanskim žrtvama, Bošnjacima i Albancima, koje su počinjene u Crnoj Gori od istrage poturica pa do ratova 90-ih”, ističu organizacije Bošnjaka, koje Vladi daju rok od 100 dana da postupi po zahtjevu, prije nego što se obrate institucijama EU, UN, kao i drugim međunarodnim organizacijama.

U Ministarstvu prosvjete odgovorili su da ne planiraju da mijenjaju postojeći plan i program.

“Crna Gora je multikulturalna i multietnička zemlja koja se ponosi upravo svojim različitostima, a čijem razvoju nastavni plan i program do sad nije bio prepreka, već naprotiv”, saopštila je za Dan portparolka tog resora Milica Lekić.

 

(SB/B92/CDM)

18.10.2018.

VESNA PUSIĆ O IZBORU ŽELJKE KOMŠIĆA: "PO ISTIM PRAVILIMA PROŠLI PUT JE IZABRAN DRAGAN ČOVIĆ"!

VESNA PUSIĆ O IZBORU KOMŠIĆA: "Po istim pravilima prošli put je izabran Čović"!

Bivša šefica diplomatije Hrvatske, saborska zastupnica i članica GLAS-a, Vesna Pusić smatra da je neprimjerena rekacija Hrvatske, odnosno njezinog vrha, na izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH. Pusić je istakla da je BiH potrebna sva pomoć i podrška i da Hrvati u Bosni i Hercegovini ne mogu biti taoci jedne stranke i jedne politike.


VESNA PUSIĆ O IZBORU KOMŠIĆA: 'Po istim pravilima prošli put je izabran Čović'!






......................
Pusić smatra da je Bosna i Hercegovina bitna za stabilnost jugoistočne Evrope
 
"BiH je bitna, jer je stabilnost Bosne i Hercegovine značajna za stabilnost jugoistočne Evrope. Na tragične načine u porošlosti se pokazalo da je to važna tema. Važna je tema i za susjede. Pitanje je samo kako se toj temi pristupa", kazala je Pusić.
 
Bivša šefica diplomatije Hrvatske ističe da je Željko Komšić izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH po istim pravilima, istom principu kao i Dragan Čović prošli put.
 
"Cijela galama koja se digla oko izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH ne doprinosi onome što je svima u interesu. To je stabilnost Bosne i Hercegovine, kroz to stabilno okruženje i stabilizirajući uticaj na okruženje. Željko Komšić izabran je za hrvatskog člana Predsjedništva BiH po istim pravilima, istom principu kao i Dragan Čović prošli put. Ne trebate uvijek biti zadovoljni rezultatom izbora, neko možda i prošli put nije bio zadovoljan, sada neki drugi ljudi nisu zadovoljni. Međutim, procedure institucija moraju se jedanput početi poštovati", kategorična je bivša šefica diplomatije Hrvatske.
 
Pusić je naglasila da se ne zna u kojoj su mjeri etnički Hrvati glasali za Željka Komšića i Dragana Čovića.
 
"Cijela rasprava se vodi oko toga ko je za koga glasao. Da li su za Željka Komšića glasali etnički Hrvati? Mi ne znamo to. Ne znamo u kojoj su mjeri i za Dragana Čovića glasali etnički Hrvati ni u kojoj su mjeri za Željka Komšića glasali etnički Hrvati. Znamo da etničkih Hrvata ima više od 130.000, mnogi nisu glasali za Čovića, a vjerovatno mnogi nisu ni glasali za Komšića. Pravila koja važe i poštuju se u jednim uvjetima moraju se poštovati i u drugima", kategorična je Pusić.
 
Sa Željkom Komšićem se i Pusić ne slaže u mnogim stvarima.
 
"Meni se ne sviđa što kada ti se ne sviđaju rezultati izbora ljuljaš cijelu infrastrukturu jedne zemlje koja je i onako veoma krhka institucionalno. Treba se raditi sa onim što su rezultati izbora. Sa Komšićem se i ja u mnogim stvarima ne slažem. Pelješki most je jedan eklatantan primjer. To je politika. Ne slažete se, razgovarate. Pokušavate pronaći rješenja. Katkad i ne pronađete rješenja. Najkontraproduktivnije je destabilizirati institucije i ne priznavati rezultate kada ti se ne sviđaju a priznavati kada ti se sviđaju", potcrtala je Pusić i dodala:
 
"Svakome ko pogleda ovu situaciju je jasno da u interesu niti jednog naroda i zemlje nije stalno destabiliziranje, stalno zatezanje tog konopca i tog konflikta. Niko neće moći realizirati svoje interese u zemlji u kojoj se od početka destabiliziraju institucije."
 
Hrvati u Bosni i Hercegovini ne mogu biti taoci jedne stranke, izričita je Pusić.
 
"Hrvati u Bosni i Hercegovini ne mogu biti taoci jedne stranke i jedne politike. Ljudi glasaju za nekog drugog ili ne glasaju.To treba ozbiljno razmotriti", istakla je Pusić.
 
Pusić smatra da su dva elementa ključna u promjeni kursa Hrvatske u odnosima prema BiH.
 
"Dva elementa su ključna. Jedan je stranačni, podržavaju pripradnike svoje bratske stranke u BiH, a drugi nema puno veze sa Bosnom i Hercegovinom, ali se reflektira na Bosnu i Hercegovinu. Ima veze sa unutrašnim odnosima u samom HDZ-u u Hrvatskoj, gdje postoje napetosti i sukobi. Moje je mišljenje da je ovo tema na kojoj Plenković misli da može ići niz dlaku tom radikalnom krilu", zaključila je Pusić.

(Vijesti.ba / N1)
18.10.2018.

NIKAD AKTUELNIJI STIPE MESIĆ: JEDINSTVENA, NE UNITARNA BiH S GRAĐANIMA KOJA SE NEĆE DIJELITI

18.10.2018.

JOSIP PEJAKOVIĆ: TRAGEDIJA JE ČOVJEKA KOJI VODI KATOLIČKU CRKVU DA SE SVE MANJE DRŽI BIBLIJE, A SVE VIŠE LUPETA

Josip Pejaković: Tragedija je čovjeka koji vodi Katoličku crkvu da se sve manje drži Biblije, a sve više lupeta


18.10.2018.

REPUBLIKA HRVATSKA I NJENA SLOBODA I DEMOKRATIJA

RASIMA SU U HRVATSKOJ TRETIRALI KAO ROBA, ALI TO NIJE SVE: Dražen, Ivan i Igor su ga tukli čekićem, izbili mu zube, otkinuli nokte, polivali kiselinom i polumrtvog bacili u...

Ljekari su ostali šokirani zbog povreda i stanja u kojem je Rasim dovezen u bolnicu, alarmirali su policiju i klupko strave na imanju se počelo odmotavati. Zadobio je višestruke udarce po tijelu, prelome desne podlaktice, izbijeni su mu zubi, slomljena donja čeljust pa je morao na operaciju. Na leđima je imao rane koje su nastale, kako je rekao, jer je poliven sprejem za čišćenje papaka stoke.



RASIMA SU U HRVATSKOJ TRETIRALI KAO ROBA, ALI TO NIJE SVE: Dražen, Ivan i Igor su ga tukli čekićem, izbili mu zube, otkinuli nokte, polivali kiselinom i polumrtvog bacili u...













...................

Stravične fotografije izgladnjelog Rasima Ćufurovića (37) iz Velike Kladuše koji je u potrazi za poslom završio kao rob na imanju u Draganiću kod Karlovca zgrozile su region, pa i svjetsku javnost. Jeziv slučaj robovlasništva uskoro bi mogao dobiti svoj sudski epilog, potvrđeno je iz Opštinskog suda u Karlovcu.

 

 

“U krivičnom postupku koji se kod Opštinskog suda u Karlovcu vodi pod brojem K-315/2018 u postupku u kojem je oštećen Rasim Ćufurović potvrđena je optužnica protiv osam optuženika te se spis nalazi kod suca radi zakazivanja rasprave,” navela je Maja Vidović, službenik za informisanje Opštinskog suda u Karlovcu.

 

Predmet je 3. oktobra dodijeljen sutkinji Blaženki Lugar-Vladić, a na optuženičkoj klupi će se naći članovi porodice Velić, otac Petar i njegovi sinovi Dražen, Ivan i Igor, te osobe inicijala T. V., M. J., R. N. i J. A. Od aprila 2016. do oktobra 2017. na svom imanju prisiljavali su Rasima Ćufurovića na teški rad bez naknade, iskorištavajući njegovo siromaštvo.

 

Maltretirali su ga psihički i fizički, a stravičnoj je sudbini pobjegao u oktobru prošle godine, samo zato što su Velići mislili da je umro od povreda koje su mu nanijeli kada su ga teško pretukli. Bacili su ga polumrtvog u građu iza imanja, iz koje je Rasim ispuzao i došao do komšija, koji su potom pozvali Hitnu pomoć pa je odvezen u karlovačku Opštu bolnicu.

 

Ljekari su ostali šokirani zbog povreda i stanja u kojem je Rasim dovezen u bolnicu, alarmirali su policiju i klupko strave na imanju se počelo odmotavati. Zadobio je višestruke udarce po tijelu, prelome desne podlaktice, izbijeni su mu zubi, slomljena donja čeljust pa je morao na operaciju. Na leđima je imao rane koje su nastale, kako je rekao, jer je poliven sprejem za čišćenje papaka stoke.

 

Noktiju nije imao, otpali su mu jer su ga Velići čekićem udarali po prstima na rukama i nogama, a zbog stalnih batina mokrio je krv. Zbog toga je izgubio 30 kilograma. Kada su ga ljekari oporavili, smješten je u sklonište za žrtve trgovanja ljudima.

 

Optuženi su se pred tužiocem branili ćutnjom ili su u potpunosti negirali da su počinili krivično djelo protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, a riječ je o trgovini ljudima, protivpravnog oduzimanja slobode i nanošenje teških povreda. Njihov advokat je tada isticao da kao manjinska grupa Roma smetaju drugim susjedima, koji žele da ih isele iz toga područja, pa su u tom pravcu peticije pisale i komšije koje se pojavljuju kao svjedoci.

18.10.2018.

IFIMES TVRDI: HRVATSKA ZLOUPOTREBLJAVA POZICIJU ČLANSTVA U EU I NATO PROTIV BiH

IFIMES tvrdi: Hrvatska zloupotrebljava poziciju članstva u EU i NATO protiv BiH

U analizi „Zaustaviti spiralu pokradenih izbora“ Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane objavljen u utorak navodi se da se Republika Hrvatska prema Bosni i Hercegovini odnosi slično kao i Republika Srbija „samo sa drugačijim stilom i manirima.“

IFIMES ističe da Hrvatska zloupotrebljava poziciju članstva u EU i NATO i ponavlja stare greške, prenosi Patria.

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da je tokom jučerašnjeg sastanka sa predsjednikom Francuske Emmanuelom Macronom govorio o izborima u Bosni i Hercegovini te izrazio nezadovoljstvo zbog izbora Željka Komšića u Predsjedništo BiH.

Iz Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije u analizi izborenih rezultata u BiHkritikuju odnos hrvatskih vlasti prema Bosni i Hercegovini:

„Pravna je i povijesna činjenica, da je Hrvatska na ICTY pravosnažno osuđena za Udruženi zločinački poduhvat (UZP) protiv Bosne i Hercegovine, jer je zajedno sa Srbijom učestvovala u međunarodnom oružanom sukobu na teritoriji BiH. Među presuđenim sudionicima UZP svi su bili članovi HDZ-a i ponovno taj isti HDZ čini greške prema BiH što će se Hrvatskoj vratiti i vraća kao boomerang. Hrvatski državni vrh je neposredno uključen u izborni proces koji je bio usmjeren protiv jednog čovjeka po imenu Željko Komšić, Hrvata iz Sarajeva, koji je na proteklim izborima porazio i pobijedio oba HDZ-a, hrvatski državni vrh i profašistički dio Republike Hrvatske…”, piše u analizi

“Hrvatska naglašava navodnu neravnopravnost Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda, dok je izbacila Srbe kao konstitutivan narod iz Ustava Republike Hrvatske i svela ih na svega tri zastupnička mjesta u hrvatskom saboru od ukupno 153 zastupnika. Zašto se poraženi Dragan Čović (HDZ) tijekom izborne kampanje nikada nije htio suočiti sa drugim kandidatima u TV duelu pa ni sa Željkom Komšićem, iako je bio uredno pozivan. To govori o upitnom demokratskom kapacitetu Dragana Čovića i izbjegavanju odgovornosti za pogrešnu politiku HDZ-a, koja je desetkovala Hrvate u BiH i prouzrokovala masovno iseljavanje Hrvata iz BiH. HDZ sve vrijeme radi na odrođivanju Hrvata od njihove domovine BiH. HDZ BiH od svog formiranja vrši napade na bosanske franjevce kao čuvare bosanske države i društva, kao čuvare narodnog identiteta. Željko Komšić je izborom u Predsjedništvo BiH očito poremetio velikodržavni koncept susjeda BiH i oni su se usklađeno i orkestrirano okrenuli protiv njega“, navodi se u analizi IFIMES-a.

Iz tog međunarodnog instituta, koji ima specijalni savjetodavni status pri UN-u, podsjećaju na promišljanja analitičara koji smatraju da je Republika Hrvatska trebala iskoristiti izbor Željka Komšića „za vlastito otriježnjenje i normalizaciju odnosa unutar Hrvatske, jer već izvjesno vrijeme traje kriminalizacija hrvatstva.“

„Bilo je za očekivati, da evropske vrijednosti u BiH dolaze iz Hrvatske kao članice EU i NATO, dok se ovoga puta dogodilo obrnuto, da su izborom Željka Komšića poslane pozitivne evropske vrijednosti bogatstva raznolikosti iz BiH u Hrvatsku. U EU je u fokusu građanin/državljanin, a ne etnos i etničke kategorije. Hrvatska kao članica EU svojim postupcima i djelovanjem u BiH profanira i devalvira evropsku ideju i vrijednosti i zvanični Brisel mora biti svjestan činjenice, da ponašanje čelnika Republike Hrvatske nanosi nepopravljivu štetu ugledu EU i evropske ideje i evropskih vrijednosti u BiH i regiji i zbog toga ne iznenađuju rezultati anketa, koji pokazuju pad zainteresiranosti kod građana za članstvo u EU”, zaključuju iz IFIMES-a.

(Kliker.info-NAP)

18.10.2018.

MIRO LAZOVIĆ: "DRAGAN ČOVIĆ OPET PUCA U PRAZNO, MILORAD DODIK ĆE PROMJENITI RETORIKU I BIĆE VEĆI BOSANAC OD SVIH..."

ANALIZA MIRE LAZOVIĆA: "Čović opet puca u prazno, Dodik će promijeniti retoriku i biće veći Bosanac od svih..."

"Mislim da je to još jedan Čovićev pucanj u prazno, jer nije prvi put da Čović postavlja uslove. Sjetite se samo, nakon što je Haški tribunal izrekao presudu Prliću i drugima, da je on rekao kako će evropski put BiH sačekati. Dakle, on nastavlja s takvom vrstom politike i upravo ga je ona dovela do toga da bude poražen od Željka Komšića.


ANALIZA MIRE LAZOVIĆA: 'Čović opet puca u prazno, Dodik će promijeniti retoriku i biće veći Bosanac od svih...' - 1









.....................
Bivši predsjednik Skupštine BiH i aktuelni potpredsjednik SDP-a BiH Miro Lazović u kratkom intervjuu za Vijesti.ba govorio je o rezultatima Opštih izbora, mogućim koalicijama na federalnom i državnom nivou, uslovima koje za formiranje vlasti postavlja lider HDZ-a BiH Dragan Čović, ali i o postizbornoj retorici predsjednika SNSD-a Milorada Dodika.

 

 

Kako ocjenjujete rezultate proteklih izbora u našoj zemlji?
 
LAZOVIĆ:
 Moram reći da sam neke rezultate očekivao, prije svega pobjedu SNSD-a, pa i dobar rezultat HDZ-a. Ali mi je iznenađenje da je SDA, i pored unutrašnjeg previranja koje je imala u proteklom periodu, postigla izuzetno dobar rezultat i da je pobjednička stranka u FBiH. Očekivao sam da će imati slabiji rezultat, pogotovo u Kantonu Sarajevo. Također mi je iznenađenje slab rezultat SBB-a, pa i DF-a. Iako je Željko Komšić pobijedio, stranka mu nije prošla baš dobro. Dobar je rezultat SDP-a na federalnom i državnom nivou, i u tom kontekstu napravljen je određeni pomak. Ali na drugim mjestima SDP-ov rezultat i nije baš tako impresivan. Što se mene tiče, mislim da SDP treba biti zadovoljan, ali ne smije likovati i ne smije biti euforije, već se mora trezveno i racionalno izvršiti analiza izbornih rezultata kako bi se već za lokalne izbore pripremio mnogo bolje i odgovornije.
 
Očekivao sam pobjedu Denisa Bećirovića, pa mi je iznenađenje da najjači igrač SDP-a, koji je sigurno svojom kandidaturom doprinio uspjehu te stranke, u tome nije i uspio. Možemo sumnjati u razne igre, pa i u određene krađe, ali se na kraju mora prihvatiti rezultat kakav i jeste. Također sam očekivao pobjedu Željka Komšića, jer je Dragan Čović svojom politikom faktički doprinio tome da se građani, prije svega Bošnjaci, okrenu spašavanju države BiH, jer je politika koju je on vodio bila dosta sumnjiva i problematična po nju.
 
Prema Vašem mišljenju, koje su koalicije moguće na federalnom i državnom nivou?
 
LAZOVIĆ:
 Mislim da je na državnom nivou izvjesna vlast koju će činiti SNSD, SDA i HDZ i možda još predstavnici nekih manjih stranaka, bliskih prije svega Miloradu Dodiku i SDA-u. A na federalnom nivou očekujem da će biti dosta problema, tim prije što je Čović najavio blokadu funkcionisanja vlasti, postavljajući određene uslove. Ali u svakom slučaju, SDA je pobjednička stranka i ona prva treba da krene u konstituisanje vlasti na nivou FBiH. A ako to ne uspije, onda to treba pokušati SDP, kao druga politička stranka. Ipak, rezultati su takvi da očekujem da će SDA i HDZ postići međusobni dogovor i onda tražiti nedostajući broj ruku iz drugih političkih partija, ako ih uspiju naći.
 
Kako gledate na stav odlazećeg člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Dragana Čovića, koji je izmjene Izbornog zakona postavio kao apsolutni uslov za formiranje vlasti?
 
LAZOVIĆ
: Mislim da je to još jedan pucanj u prazno, jer nije prvi put da Čović postavlja uslove. Sjetite se samo, nakon što je Haški tribunal izrekao presudu Prliću i drugima, da je on rekao kako će evropski put BiH sačekati. Dakle, on nastavlja s takvom vrstom politike i upravo ga je ona dovela do toga da bude poražen od Željka Komšića. Mislim da nije racionalan prijedlog izmjena Izbornog zakona, kako su ih definisali HNS i Čović, i da one nisu dobre po BiH, jer su suprotne evropskim nastojanjima i reformama kojima treba da teži BiH. Na kraju krajeva, to im je rečeno i sa meritornih adresa - od Evropske unije i američke administracije, kao i od Venecijanske komisije. Dakle, izborni zakon, onakav kakvog ga je definisao HNS, ne može proći.
 
Međutim, izmjenama Izbornog zakona jeste potrebno pristupiti, a prioritet je implementacija odluke Međunarodnog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić i Finci". Prioritet je, također, promijeniti Izborni zakon na način da se predvidi institucija vanrednih izbora. Prioritet je povećati cenzus na pet posto. Također je prioritet da se u Izbornom zakonu odredi vremenski rok za konstituisanje vlasti. A ukoliko se to ne desi, raspisati vanredne izbore. Dakle, Izborni zakon jeste neophodno mijenjati, ali u skladu s evropskim principima demokratskih zemalja, a ne da se vraćamo unazad i ispunjavamo Čovićeve želje na način da taj zakon bude apartheid i još veća diskriminacija bh. građana, i da na neki način stavljamo etničke trake na ruke kada budemo birali hrvatskog, bošnjačkog i srpskog člana Predsjedništva BiH.
 
Na kraju ovog razgovora, kako komentarišete postizbornu retoriku novog člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Milorada Dodika?
 
LAZOVIĆ
: Dodik je čovjek kojeg poznajem i kao istinskog socijaldemokratu, i kao istinskog patriotu. Ali isto tako, njegova retorika posljednjih godina jeste retorika jednog ostrašćenog nacionaliste koji prije svega vodi računa o nekim pitanjima koja se tiču RS-a i isključivo srpskog naroda, kao da u RS-u ne žive i Bošnjaci i Hrvati, i kao da RS po Ustavu nije ravnopravan entitet za sve građane. Dakle, Dodik je jedna osebujna politička ličnost koja je u stanju mijenjati svoj politički vokabular i svoju praksu, u zavisnosti od sredine u kojoj djeluje.
 
Međutim, očekujem da će on ulaskom u Predsjedništvo BiH i dolaskom u Sarajevo promijeniti svoju retoriku. Priželjkujem da to bude onaj Dodik od prije 2000. godine, kada je bio veći Bosanac od svih i kada je njegova politika zagovarala principe integracije države BiH, a ne dijeljenje i separatizam. Mnogo toga zavisit će od atmosfere koja će vladati među članovima Predsjedništva. A ta atmosfera treba na neki način da bude i putokaz Zagrebu i Beogradu kako da se ponašaju prema BiH. Ukoliko ona bude rovita i sa konstantnim problemima koje bi proizvodili Zagreb i Beograd, onda ni u BiH situacija neće dugo vremena biti stabilna.

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
62999904

Powered by Blogger.ba