Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

16.10.2018.

PITANJE ZA KARDINALA VINKA PULJIĆA, JESU LI HITLEROVI RASNI ZAKONI BLIŽI DRAGANU ČOVIĆU ILI ŽELJKI KOMŠIĆU"?

Pitanje za kardinala: Jesu li Hitlerovi rasni zakoni bliži Čoviću ili Komšiću?

Prije koji dan fra Ivo Marković, profesor sarajevske Franjevačke teologije, ustvrdi kako se najviše religije izgubilo u džematima, župama i parohijama – i da je za svoje potrebe razaraju posebice nacionalne stranke. To je, među inim, slikovito pokazao i na primjeru Katoličke crkve u BiH. Lider HDZ-a, smatra on, pred svake, pa i tek okončane izbore obilazi katoličke župe, u njima za sitnu lovu kupuje župnike i proizvodi atmosferu kako je katolički kler najpotkupljiviji – i najnevjerodostojniji dakako.

Ni pol muke da je „prvi u Hrvata“ u džep strpao samo župnike. Čast iznimkama, Markoviću, Topiću, njima sličnima, u vlastitim mu je raljama, i opet za sitnu lovu, najveći dio i svih ostalih u hijerarhiji Katoličke crkve u BiH.

Ono, pak, što ugledni sarajevski franjevac nije rekao, a potrebno je, religijske zajednice se sve manje i sve usputnije posvećuju Bogu a sve više i sve temeljitije politici. To, doduše, nije nešto što im se prigovoriti može samo danas. Političnost je, naprotiv, odlika njihova odlika od početka devedesetih. Kad se, recimo, na zadnja tri desetljeća bosanskohercegovačke historije bude moglo gledati bez danas gotovo nepodnošljive pristranosti i znanstvene neobjektivnosti, ne vidim kako je moguće da se odgovornosti za kalvariju devedesetih oslobode i religijske zajednice, tri dominantne posebice. Jer, pod njihovom su zaštitom bili, i njihov su blagoslov imali i najsvirepiji ratni zločinci, osuđeni i neosuđeni u istoj mjeri.

Front naspram Željka Komšića

Religijske zajednice su u istom tom periodu, a vrijeme je da se i to kaže, sve vidljivije osvajale prostor društvenoga ekskluziviteta, njihovi službenici su se sve manje zadovoljavali pozicijom duhovnih autoriteta, sve naglašenija im je postajala želja da se nametnu i kao politički i uopće društveni autoriteti. Poslijeizborne „lekcije“ kardinala Puljića, uostalom, sve to na najuvjerljiviji način i potvrđuju.

Nisu to, doduše, lekcije na koje javnost i od ranije nije navikla – niti jedini „ispad“ u prilog tezi kako gospodin kardinal, zbog „izleta“ u politiku ima sve manje vremena za božje poruke. Još uvijek mi je, recimo, u sjećanju njegova „ekspertiza“ Daytonskog sporazuma od prije dvije godine, u podtekstu kojoj je i faktički blagoslov trećem entitetu.

To je, međutim, kako danas stvari stoje, bio i uvod gotovo otvorenom ulasku gospodina kardinala u političku arenu. I to, da ne bude zabune, ruku pod ruku s čelnikom HDZ-a – i upiranjem u kola rješenjima koja ovog ovjekovječuju. Prisjetimo se, među inim, zajedničkog im zahtjeva od prije godinu dana za izmjenom Izbornog zakona prema zahtjevima, kojima je u javnost izišao Dragan Čović. I sve to uz obrazloženje kako su, tobože, izmjene pretpostavka da se „zakonski onemogući manipulacija u procesu izbora političkih predstavnika Hrvata, a potom i u procesu formiranja vlasti na svim nivoima“.

Prisjetimo se, potom, fronta prema Željku Komšiću nakon njegove najave kandidature za člana Predsjedništva u drugoj polovici ožujka. I gotovo pljuvanje po čovjeku što se to uopće usudio učiniti. Ne znam, reče tada gospodin kardinal, „koliko se on priznaje Hrvatom“ – uz dodatak, dakako, da u njegovim očima Komšić to i nije.

Tada, istina, kardinal nije precizirao postoji li način da Komšić Hrvat ikada i postane. No, iz onoga što tada rekao jeste dalo se naslutiti da bi mu za to bio potreban placet, priznanje vodećeg hrvatsko-katoličkog dvojca – njega sama i njegovog svjetovnog pandama. Budući siroti Komšić to nije zatražio, dobio je ono čime se bosanskohercegovačka javnost bavi baš ovih dana – da ga se usporedi s Hitlerom, a BiH s njemačkim Reichom.

A šta sa mostarskim “Aluminijem”

E pa, što je previše, previše je. Gospodinu kardinalu je, i to u mjeri da to ne uspijeva ni prikriti, problem što na čelu države, prema Ustavu i zakonima za koje je glasovao i HDZ,  neće biti onaj kojemu je on dao blagoslov. I stoga se ne uspijeva suzdržati – a istodobno pokazuje kako su mu vrlo oskudna znanja, i ona iz novije povijesti i ona iz drugih područja. Jer, dobro ga je podučio profesor tuzlanskoga univerziteta, na Hitlerove „rasne zakone“, ako se već hoće praviti usporedbe, puno više asociraju Čovićevi prijedlozi izmjena Izbornog zakona, a i viđenja koja u prilog tome, pucajući po Komšiću, iznosi kardinal osobno.

Ako mu je već do dobra Hrvata, gospodinu kardinalu bi puno preča od Čovićeva neulaska u državno predsjedništvo morala biti neka druga pitanja. Zapita li se, recimo, ikad što će biti s 900 radnika mostarskoga Aluminija – jer o tome ne prozbori ni jedne? I zar ne treba uprijeti prstom u one koji su ih u to stanje doveli? Muči li, potom, gospodina kardinala pitanje hoće li i tih 900 ljudi morati spakirati kofere i otići s kartom u jednom smjeru – za Njemačku, Ameriku, Australiju – kao što je već učinilo na desetine, možda i stotine tisuća Hrvata ove zemlje? I zapita li se ikada tko je za to odgovoran – Izborni zakon ili oni koji su i njega sama za sitnu lovu „kupovali“, a svima ostalima temelje biološke egzistencije desetljećima uporno potkopavali?

Zapita li se kardinal, potom, koliko na Hitlerove „rasne“ zakone asocira prijedlog izbornih rješenja po kojima se pravi razlika između Hrvata prvog i drugog reda? I hoće li, zahvaljujući njima – da ne spominjemo sve ostale dijelove RS-a, a i dobar dio Federacije – u njegovom rodnom mjestu nadomak Banje Luke, ostati i oni koji su, ako ih više uopće ima, još uvijek tamo? Zapita li se – i progoni li ga savjest zbog toga? Ili je za ljubav Čoviću, a puno je detalja koji na to upućuju, spreman žrtvovati sve njih?

Kardinale, kardinale! Puno pametnije bi Vam bilo, i to Vam najtoplije sugeriram, da se vratite Bogu i Njegovim porukama – i da se, ako ne zbog Vas samih onda zbog dostojanstva Vaše vjerničke pastve, ne petljate u ono u što se ne razumijete.

Prof.dr. Slavo Kukić

16.10.2018.

EKSPRESNA ODBIJENICA DRAGANU ČOVIĆU : "DRŽATI BUDUĆNOST BiH TAOCEM RADI POLITIČKE KORISTI NEODGOVORNO JE I NEPOŠTENO'

Ekspresna odbijenica Ćoviću : ‘Držati budućnost ove zemlje taocem radi političke koristi neodgovorno je i nepošteno’


Predsjednik HDZ Bosne i Hercegovine Dragan Čović u utorak je iz Sarajeva dobio ekspresne odbijenice njegova zahtjeva da se prije uspostave nove vlasti u toj zemlji temeljem rezultata izbora provedenih 7. oktobra  dogovore izmjene izbornog zakona, a jedna takva stigla je i iz ambasade  SAD u BiH.

„Iako je nužno riješiti probleme u Izbornom zakonu BiH, držati budućnost ove zemlje taocem radi postizanja političke koristi neodgovorno je i nepošteno prema građanima, uključujući i Hrvate u BiH. Umjesto toga, političke stranke bi trebale raditi, unutar uspostavljenog političkog okvira, u duhu kompromisa”, stoji u reakciji američkog veleposlanstva, dostavljenom medijima u BiH nakon što je Čović u ponedjeljak izjavio kako je novi izborni zakon “apsolutni uvjet” za uspostavu nove vlasti.

Iako je sam Čović izgubio izbornu utrku za novi mandat u Predsjedništvu BiH jer ga je uvjerljivo pobijedio Željko Komšić, HDZ BiH je dobio većinsku potporu u svim županijama u Federaciji BiH i tako postao nezaobilazan faktor u pregovorima o uspostavi nove izvršne vlasti u tom entitetu i na državnoj razini.

Čović je pak odlučio tu poziciju iskoristiti kako bi bošnjačke stranke prinudio na izmjene izbornog zakona, a prije svega na uvođenje modela na kojemu već godinama inzistira i po kojemu bi u Federaciji BiH bile uspostavljene zasebne izborne jedinice iz kojih bi Hrvati i Bošnjaci odvojeno birali članove Predsjedništva BiH.

Iz američke ambasade  su podsjetili kako je u proteklih godinu dana međunarodna zajednica pokušala pomoći dijalog između političkih stranaka u nastojanju da se riješe problemi u izbornom zakonu, no to se nije dogodilo jer nije bilo političke volje za kompromisom. Iako ta zadaća nije nestala, ona ne smije biti zapreka za uspostavu vlasti koja bi to prije nastavila provoditi nužne reforme, stajalište je američke diplomacije.

Ova je reakcija zapravo na tragu zaključaka Vijeća Europske unije sa sastanka održanog u ponedjeljak u Bruxellesu.

U zaključcima se navodi kako Vijeće “očekuje da će se svi lideri u BiH konstruktivno angažirati na formiranju vlasti na svim razinama, u interesu svih građana”.

Vijeće EU podsjetilo je kako očekuje da vlasti u BiH daju prioritet nastavku reformi potrebnih za napredovanje na europskom putu, osiguravajući potpunu i učinkovitu provedbu plana reformi usvojenog 2015. godine.

Iz lijevih političkih stranaka Čoviću su pak poručili kako na njih ne može utjecati ultimativnim zahtjevima, a ako mu treba partner za to morat će ga potražiti negdje drugdje, prije svega u Stranci demokratske akcije (SDA).

“Mi nećemo pristati na bilo čije ucjene, pogotovo nikada i ni po koju cijenu nećemo podržati ničiji pa ni prijedlog HDZ-a koji uvodi dodatnu diskriminaciju”, kazao je predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić kako ga citira portal Klix.

Nikšić je istaknuo kako je za građane u BiH važnije usvojiti cijeli niz drugih zakona, poput onih o minimalnoj plaći ili provesti poreznu reformu, što bi bitno poboljšalo kvalitetu života nego se kao prioritetnim pitanjem baviti izbornim zakonodavstvom.

“Ovo je u biti poruka Čovića i HDZ-a prema njihovom strateškom partneru Stranci demokratske akcije (SDA), koja je do sada ispunjavala svaku Čovićevu i HDZ-ovu želju. Ne bi me uopće iznenadilo da mu ispune i ovu”, kazao je Nikšić potvrdivši kako u SDP-u ozbiljno razmišljaju o tome kako uspostaviti vlast čiju bi okosnicu činile lijeve političke stranke i iz koje bi bila isključena SDA.

Iz Demokratske fronte (DF), čiji je predsjednik Komšić i koja je vjerojatni koalicijski partner SDP-a, Čoviću su poslali poruku kako na njegove zahtjeve, koje smatraju ultimatumom, neće pristati.

“Nedopustivo je Čovićevo stajalište o uvjetovanju formiranja vlasti donošenjem izmjena izbornog zakona”, izjavio je u utorak za regionalnu televiziju N1 član predsjedništva DF-a i novoizabrani zastupnik te stranke u parlamentu BiH Dženan Đonlagić.

Čovićev poziv na hitnu promjenu izbornog zakona opisao je kao ucjenu države i njenih građana, a sve s ciljem da se iznude zakonske izmjene koje će u konačnici dovesti do potpune etničke segregacije u zemlji.

(Kliker.info-Hina)

16.10.2018.

ZLATKO LAGUMDžIJA: NE RAZUMIJEM KAKO I ZAŠTO SE RJEŠENJE TRAŽI U SEGREGIRANIM UMJESTO INKLUZIVNIM DRŽAVAMA I DRUŠTVIMA

Zlatko Lagumdžija za zagrebački Nacional : Ne razumijem kako i zašto se rješenje traži u segregiranim umjesto inkluzivnim državama i društvima


Zlatko Lagumdžija, bivši premijer i bivši ministar vanjskih poslova Boosne i Hercegovine, u prvom velikom intervjuu za hrvatske medije nakon odlaska s funkcije govori o svom viđenju izbornih rezultata te sprezi predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića s Miloradom Dodikom… Govorio je i o izboru Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH.

Što kažete na reakcije hrvatskih poli­tičara na činjenicu da je Željko Komšić postao hrvatski član Predsjedništva i njihove optužbe da je izglasan glasovima Bošnjaka?

“Ustav BiH osnova je legaliteta i legitimiteta i on ne poznaje predstavnike naroda nego definirane pripadnike naroda iz dvaju entiteta. Činjenica je da je, statistički promatrano, čovjek izabran sa znatno manjim brojem glasova Hrvata od Čovića, ali na Ustavom definiran način koji ne poznaje birače po nacionalnoj pripadnosti. Pokušaj da se i to uvede u ionako politički podijeljenu zemlju, bio bi suprotan svim europskim i demokratskim principima. Činjenica je također da je Komšić svojevremeno biran sa 130 tisuća glasova, 2006. godine, kao i 310 tisuća 2010. i tada je imao mnogo više hrvatskih glasova nego danas, kada ima 210 tisuća glasača iza sebe. Ali to Čoviću nije smetalo da ga potpuno delegitimira i negira mu ustavno pravo da bude i građanin i Hrvat. U isto vrijeme je tada podijeljeni HDZ u Parlamentu uz pomoć SDA za člana Predsjedništva BiH izabrao Ivu Miru Jovi­ća, protiv kojeg je bila većina zastupnika Hrvata.

Prije dvije godine je načelnik općine Vareš iza­bran ispred HDZ-a u većinskoj bošnjačkoj općini jer su Bošnjaci glasali za Hrvata kojeg su smatrali boljim od SDA-ova kandidata i drugih bošnjač­kih kandidata. Prije 10 dana na izborima za člana Predsjedništva, uz očiglednu Dodikovu pomoć, u ekskluzivno srpskim općinama u Federaciji, Glamoču, Drvaru i Grahovu, Čović je ‘potukao’ Komšića i dobio skoro 10 puta više „legitimnih“ srpskih glasova za člana Predsjedništva. U po­kušaju izmjena Ustava u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, u kojem sam i sam bezuspješno sudjelovao skoro četiri godine, Čović je stalno igrao ‘na sve ili ništa’, tražeći da uvodimo segregacijska pravila koja bi nas na kraju dovela do potpune etnokracije umjesto demokra­cije. Rezultat: dobio je ništa. Ako mu je cilj bio da se postigne rješenje koje će biti u skladu s europ­skim vrijednostima inkluzivnog društva, onda je loše odigrao. Ako mu je cilj bio produbljivanje krize, blokade s neizvjesnim ishodom i izvjesnim konfrontacijama – onda je uspio”, kazao je Lagumdžija za novi broj Nacionala a prenosi TV N1.

Mislite li da će Čović pokušati blokirati formiranje institucija?

“Ne vidim razlog za blokiranje jer time on ne do­biva ništa. Osim ako želi zaustaviti formiranje vla­de u kojoj bi trebali biti HDZ i njegovi ministri. Ni u kantonima s hrvatskom većinom i takozvanim mješovitim kantonima niti na federalnoj razini, Vijeće ministara ne može se formirati bez HDZ-a”, naveo je Lagumdžija.

A kako komentirate reakciju hrvatskih medija i masovnu demonizaciju Željka Komšića?

“Likovanje Komšićevih pristalica samo poveća­va frustraciju Hrvata koji ne vide strah od gubitka države kod Bošnjaka. U takvom stanju svi teško vide da su, manje ili više, isfrustrirani zbog bes­perspektivnosti i siromaštva koje zajedno dijele. Onda umjesto građanskih lidera i reformatora, na scenu stupaju nacionalne poglavice koje po­pulizmom, strahom od „drugačijih“, lako demo­niziraju svakoga tko im stoji na vrlo privatnom putu. Priznajem da mi je velika tajna kako se u hrvatskim medijima, na političkoj i akademskoj sceni, toliko uspjela demonizirati ideja građanske države i društva zajedničkih vrijednosti u Bosni i Hercegovini. Razumijem strah da bi vjerski ra­dikalizam ili šovinizam mogli biti nasilni prema različitostima. Ali ne razumijem kako i zašto se rješenje traži u segregiranim umjesto inkluzivnim državama i društvima. Ne razumijem kako se inte­lektualni krugovi, koji tvrde da dijelimo europske vrijednosti, ne suprotstavljaju funkcioniranju i institucionaliziranju koncepta ‘dvije škole pod jednim krovom’, gdje se insistira da Bošnjaci i Hrvati imaju odvojene učionice, sa Srbima i osta­lima koji se mogu opredijeliti tko im je bliži u klupi”.

16.10.2018.

PROF. DR. IVO KOMŠIĆ ODGOVORIO PROFESORICI MIRJANI KASAPOVIĆ KOJA BRANI INTERESE HRVATSKE U STVARANJU VELIKE HRVATSKE

16.10.2018.

PROF.DR. SLAVO KUKIĆ, OTVORENO: ,,KARDINALE, PULJIĆU, JESU LI HITLEROVI RASNI ZAKONI BLIŽI DRAGANU ČOVIĆU ILI ŽELJKI KOMŠIĆU"?

PROFESOR SLAVO KUKIĆ, OTVORENO: „Kardinale, jesu li Hitlerovi rasni zakoni bliži Čoviću ili Komšiću“?

Komentar profesora Slave Kukića sa portala Al Jazeera prenosimo u cijelosti.



PROFESOR SLAVO KUKIĆ, OTVORENO: 'Kardinale, jesu li Hitlerovi rasni zakoni bliži Čoviću ili Komšiću'?






.....................

Piše: SLAVO KUKIĆ

 

 

Religijske zajednice se sve manje i sve usputnije posvećuju Bogu a sve više i sve temeljitije politici.

Prije koji dan fra Ivo Marković, profesor sarajevske Franjevačke teologije, ustvrdi kako se najviše religije izgubilo u džematima, župama i parohijama – i da je za svoje potrebe razaraju posebice nacionalne stranke. To je, među inim, slikovito pokazao i na primjeru Katoličke crkve u BiH. Lider HDZ-a, smatra on, pred svake, pa i tek okončane izbore obilazi katoličke župe, u njima za sitnu lovu kupuje župnike i proizvodi atmosferu kako je katolički kler najpotkupljiviji – i najnevjerodostojniji dakako.

 

Ni pol muke da je „prvi u Hrvata“ u džep strpao samo župnike. Čast iznimkama, Markoviću, Topiću, njima sličnima, u vlastitim mu je raljama, i opet za sitnu lovu, najveći dio i svih ostalih u hijerarhiji Katoličke crkve u BiH.

 

Ono, pak, što ugledni sarajevski franjevac nije rekao, a potrebno je, religijske zajednice se sve manje i sve usputnije posvećuju Bogu a sve više i sve temeljitije politici. To, doduše, nije nešto što im se prigovoriti može samo danas. Političnost je, naprotiv, odlika njihova odlika od početka devedesetih. Kad se, recimo, na zadnja tri desetljeća bosanskohercegovačke historije bude moglo gledati bez danas gotovo nepodnošljive pristranosti i znanstvene neobjektivnosti, ne vidim kako je moguće da se odgovornosti za kalvariju devedesetih oslobode i religijske zajednice, tri dominantne posebice. Jer, pod njihovom su zaštitom bili, i njihov su blagoslov imali i najsvirepiji ratni zločinci, osuđeni i neosuđeni u istoj mjeri.

 

Front naspram Željka Komšića

Religijske zajednice su u istom tom periodu, a vrijeme je da se i to kaže, sve vidljivije osvajale prostor društvenoga ekskluziviteta, njihovi službenici su se sve manje zadovoljavali pozicijom duhovnih autoriteta, sve naglašenija im je postajala želja da se nametnu i kao politički i uopće društveni autoriteti. Poslijeizborne „lekcije“ kardinala Puljića, uostalom, sve to na najuvjerljiviji način i potvrđuju.

 

Nisu to, doduše, lekcije na koje javnost i od ranije nije navikla – niti jedini „ispad“ u prilog tezi kako gospodin kardinal, zbog „izleta“ u politiku ima sve manje vremena za božje poruke. Još uvijek mi je, recimo, u sjećanju njegova „ekspertiza“ Daytonskog sporazuma od prije dvije godine, u podtekstu kojoj je i faktički blagoslov trećem entitetu.

 

To je, međutim, kako danas stvari stoje, bio i uvod gotovo otvorenom ulasku gospodina kardinala u političku arenu. I to, da ne bude zabune, ruku pod ruku s čelnikom HDZ-a – i upiranjem u kola rješenjima koja ovog ovjekovječuju. Prisjetimo se, među inim, zajedničkog im zahtjeva od prije godinu dana za izmjenom Izbornog zakona prema zahtjevima, kojima je u javnost izišao Dragan Čović. I sve to uz obrazloženje kako su, tobože, izmjene pretpostavka da se „zakonski onemogući manipulacija u procesu izbora političkih predstavnika Hrvata, a potom i u procesu formiranja vlasti na svim nivoima“.

 

Prisjetimo se, potom, fronta prema Željku Komšiću nakon njegove najave kandidature za člana Predsjedništva u drugoj polovici ožujka. I gotovo pljuvanje po čovjeku što se to uopće usudio učiniti. Ne znam, reče tada gospodin kardinal, „koliko se on priznaje Hrvatom“ – uz dodatak, dakako, da u njegovim očima Komšić to i nije.

 

Tada, istina, kardinal nije precizirao postoji li način da Komšić Hrvat ikada i postane. No, iz onoga što tada rekao jeste dalo se naslutiti da bi mu za to bio potreban placet, priznanje vodećeg hrvatsko-katoličkog dvojca – njega sama i njegovog svjetovnog pandama. Budući siroti Komšić to nije zatražio, dobio je ono čime se bosanskohercegovačka javnost bavi baš ovih dana – da ga se usporedi s Hitlerom, a BiH s njemačkim Reichom.

 

A šta sa mostarskim "Aluminijem"

E pa, što je previše, previše je. Gospodinu kardinalu je, i to u mjeri da to ne uspijeva ni prikriti, problem što na čelu države, prema Ustavu i zakonima za koje je glasovao i HDZ,  neće biti onaj kojemu je on dao blagoslov. I stoga se ne uspijeva suzdržati – a istodobno pokazuje kako su mu vrlo oskudna znanja, i ona iz novije povijesti i ona iz drugih područja. Jer, dobro ga je podučio profesor tuzlanskoga univerziteta, na Hitlerove „rasne zakone“, ako se već hoće praviti usporedbe, puno više asociraju Čovićevi prijedlozi izmjena Izbornog zakona, a i viđenja koja u prilog tome, pucajući po Komšiću, iznosi kardinal osobno.

 

Ako mu je već do dobra Hrvata, gospodinu kardinalu bi puno preča od Čovićeva neulaska u državno predsjedništvo morala biti neka druga pitanja. Zapita li se, recimo, ikad što će biti s 900 radnika mostarskoga Aluminija – jer o tome ne prozbori ni jedne? I zar ne treba uprijeti prstom u one koji su ih u to stanje doveli? Muči li, potom, gospodina kardinala pitanje hoće li i tih 900 ljudi morati spakirati kofere i otići s kartom u jednom smjeru – za Njemačku, Ameriku, Australiju – kao što je već učinilo na desetine, možda i stotine tisuća Hrvata ove zemlje? I zapita li se ikada tko je za to odgovoran – Izborni zakon ili oni koji su i njega sama za sitnu lovu „kupovali“, a svima ostalima temelje biološke egzistencije desetljećima uporno potkopavali?

 

Zapita li se kardinal, potom, koliko na Hitlerove „rasne“ zakone asocira prijedlog izbornih rješenja po kojima se pravi razlika između Hrvata prvog i drugog reda? I hoće li, zahvaljujući njima – da ne spominjemo sve ostale dijelove RS-a, a i dobar dio Federacije – u njegovom rodnom mjestu nadomak Banje Luke, ostati i oni koji su, ako ih više uopće ima, još uvijek tamo? Zapita li se – i progoni li ga savjest zbog toga? Ili je za ljubav Čoviću, a puno je detalja koji na to upućuju, spreman žrtvovati sve njih?

 

Kardinale, kardinale! Puno pametnije bi Vam bilo, i to Vam najtoplije sugeriram, da se vratite Bogu i Njegovim porukama – i da se, ako ne zbog Vas samih onda zbog dostojanstva Vaše vjerničke pastve, ne petljate u ono u što se ne razumijete.

 

 

(Al Jazeera)


///////////////////////////////////////////



///////////////////////////////////////

ZOVKO ODUŠEVLJENA IZJAVOM KARDINALA PULJIĆA: 'Usporedba Komšićevog i Hitlerovog dolaska na vlast snažno odjeknula u Bruxellesu'!









16.10.2018.

UKRAJINSKI PUTOKAZ ZA MAKEDONSKU I CRNOGORSKU CRKVU?

16.10.2018.

LIGA NACIJA: BiH POBIJEDILA SJEVERNU IRSKU, DžEKO DVOSTRUKI STRIJELAC


LIGA NACIJA: BiH pobijedila Sjevernu Irsku, Džeko dvostruki strijelac

Bosna i Hercegovina je stigla nadomak prolaska u Ligu A nakon što je i u svom trećem nastupu u grupi 3 Lige B ostvarila pobjedu savladavši u Sarajevu Sjevernu Irsku sa 2:0 golovima Edina Džeke u 27. i 73. minuti.




LIGA NACIJA: BiH pobijedila Sjevernu Irsku, Džeko dvostruki strijelac (VIDEO) - 1









...........

Gosti su bolje otvorili meč na Grbavici, zaprijetili su dva puta preko Georgea Savillea, ali on je prvo sa lijeve strane šutirao preko gola, a potom usamljen sa pet metara šutira pored desne stative golmana Ibrahima Šehića.

 

Naš tim je prvi put zaprijetio u 9. minuti kada je agilni Haris Duljević s lijeve strane ubacio na drugu stativu, ali Edin Višća nije uspio dobro da zahvati loptu, te je šutirao pored gola. U 17. minuti Miralem Pjanić je dugom loptom pronašao kapitena Edina Džeku u kaznenom prostoru, ali dijamant šutira preko gola. 

 

U 27. minuti nakon očajne greške odbrane Irske, lopta dolazi do Džeke koji majstorski pogađa za vodstvo naše selekcije i erupciju oduševljenja na Grbavici.

Džeko je sigurno matirao Peacock-Farrella nakon što ga je nesebično uposlio Edin Višća.

Našem najboljem igraču ovo je bio 54. gol za reprezentaciju.

 

I drugi pogodak za reprezentaciju BiH postigao je kapite tima Edin Džeko. Dijament je svoj 55. pogodak za reprezentaciju postigao na majstorsku asistenciju večeras vrlo raspoloženog Miralema Pjanića.

 

BiH je na vrhu tabele s maksimalnih devet bodova, druga je Austrija s tri i utakmicom manje, dok je Sjeverna Irska posljednja bez bodova. Izabranici Roberta Prosinečkog osigurat će plasman u Ligu A u slučaju da za mjesec dana osvoje bod u Beču protiv Austrije.

 

Bosna i Hercegovina - Sjeverna Irska 2:0

Stadion: Grbavica.

 

Gledalaca: 10.000.

 

Sudija: Mattias Gestranius (FInska). Pomoćnici: Jan Peter Aravita i Mikko Alakare (oba Finska). Delegat: Petr Fousek (Češka Republika).

 

Strijelci: 1:0 - Džeko (27), 2:0 - Džeko (73). Žuti kartoni: Duljević, Bešić (BiH), Saville, Norwood (Sjeverna Irska).

 

BiH: Šehić, Čivić, Vranješ, Bešić, Višća, Duljević (74. Zakarić), Pjanić, Džeko, Šunjić, Zukanović, Sarić. Selektor: Robert Prosinečki.

 

SJEVERNA IRSKA: Peacock-Farrell, Lewis, J. Evans, Saville, Davis, Boyce (80. Maggenis), C. Evans, Dallas, Norwood (59. Whyte), McNair (72. Vassell), Cathcart. Selektor: Michael O'Neill.

16.10.2018.

DRAGAN ČOVIĆ NASTAVLJA IDEJE MATE BOBANA, A MILORAD DODIK NASTAVLJA IDEJE RADOVANA KARADžIĆA UZ PODRŠKE VLADE HRVATSKE I VLADE SRBIJE I CILJU STVARANJA VELIKE HRVATSKE I VELIKE SRBIJE

FRA MIRKO MAJDANDŽIĆ OSUĐUJE PULJIĆEVU IZJAVU: Preteško je bilo koga porediti s Hitlerom, a kamoli Komšića...

Dragan Čović u propovijedi kardinala Puljića ne vidi ništa sporno, navodeći kako ne želi komentirati glas kardinala Puljića



FRA MIRKO MAJDANDŽIĆ OSUĐUJE PULJIĆEVU IZJAVU: Preteško je bilo koga porediti s Hitlerom, a kamoli Komšića... - 1


















..............

Dok se još broje glasovi nakon izbora u BiH, sabiraju se i nove reakcije na izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH. Posljednja u nizu od Kardinala Puljića. On navodi i da je Hitler na zakonit način došao na vlast.

 

"U vrijeme 1945. zakon nam je oteo imovinu i uništio sve što je hrvatsko i inteligentno. Po zakonu smo bili protjerivani i po zakonu je i Hitler došao na vlast. No pitanje je kakav je taj zakon pod kojim se oduzimaju prava jednom narodu i želi ga se izbrisati da je tu živio, kao što se to želi Hrvatima u Bosni i Hercegovini", rekao je kardinal Puljić u propovijedi na misi povodom 560. godišnjce prvog spomena općine Žepče.

 

Bilježimo reakciju Željko Komšića koji od uzoritog kardinala očekuje da se bavi uzvišenim i duhovnim stvarima, kao što je religija, umjesto politikom.

 

"Ako već pokazuje toliki interes za zločinačke likove kao što je Hitler i za povijest, onda mu savjetujem da čim prije ode u Jasenovac ili bar na tzv. Topolu užasa, koja se nalazi na bosanskohercegovačkoj strani i pokloni se sjenama nevinih, zaklanih, maljem ubijenih žrtava Hitlerovog ratnog druga, poglavnika Pavelića, i pomoli se za njihove duše. Na taj način bi napravio povijesni odmak od ustašluka i ustaških zločina, a koji se od njega očekuje kao od kardinala", naglasio je Željko Komšić.

 

S druge strane Dragan Čović u propovijedi kardinala Puljića ne vidi ništa sporno, navodeći kako ne želi komentirati glas kardinala Puljića, ali je stava da su kardinalove riječi izvučene iz konteksta.

 

"On je dao jednu paralelu u općem procesu, a nikako vezujući za bilo čije ime, tako da to razdvojite i nemojte bar s moje strane da komentiram nešto što on nije kazao, jer ne želim ni ono što je kazao na poseban način komentiratri, dovoljno je on to prokomentirao", istakao je Dragan Čović.

 

 

Poređenje današnjeg vremena i vlasti sa Hitlerovom, profesor Ivo Komšić smatra vrlo neprimjerenim.

"Prvo Hitler nije došao po zakonu na vlast, već je Hitler napravio državni udar i to bi svako iole obrazovan čovjek na svijetu trebao znati o čemu se radi. A porediti bilo koga danas u svijetu s Hitlerom je mislim potpuno neprimjereno i uvredljivo", potcrtao je Ivo Komšić.

 

Iako se dosta pripadnika hrvatskog naroda osjeća preglasanim, zbog izbora Željka Komšića, u ovom slučaju treba govoriti o principu i načinu izbora članova Predsjedništva BiH umjesto o samom Komšiću, stav je fra Mirka Majdandžića.

 

"Ne kritizira se konkretni postupak, nego ispadne da se kritizira neki određeni čovjek. Preteško je ikoga uspoređivati s Hitlerom, to je malo prejako i mislim da ta slika nije dobra. Nezgodno je što ne možemo mi kada pričamo odvojiti jedan postupak od konkretne osobe, onda kritiziramo Komšića, umjesto postupak na koji je on izabran", kazao je fra Mirko Majdandžić.

 

Dodaje ipak da bi se izbor Komšića mogao smatrati iskrenim kada bi ga i Bošnjaci prihvatili kao svog člana Predsjedništva. Fra Mirko smatra da ono što bi bilo najbolje jeste da član Predsjedništva BiH bude predstavnik svih građana, a ne samo jednog naroda, što u ovoj državi još uvijek prema Ustavu nije moguće.

 

SB/N1

16.10.2018.

TREBA ZAUSTAVITI DRAGANA ČOVIĆA I NJEGOVE SURADNIKE U RAZBIJANJU SUVERENE I NEZAVISNE BiH I STVARANJE VELIKE HRVATSKE I

JEDNA OPĆINA PRUŽILA OTPOR ČOVIĆU: "Komšić je dobrodošao u naš grad"

"Smatram da pomenuto pismo ima veoma lošu poruku ali je bez ikakve suštinske snage. Ja kao legalista prihvatam sve što je u skladu sa Ustavom BiH, pa tako i odluke proizašle kao proizvod izbora...



JEDNA OPĆINA PRUŽILA OTPOR ČOVIĆU: 'Komšić je dobrodošao u naš grad'










Načelnik općine Jajce, Edin Hozan, ogradio se od otvorenog pisma kojeg su potpisali dužnosnici iz reda hrvatskog naroda u kojem je protekle sedmice poručeno da Željko Komšić, novoizabrani član Predsjedništva BiH, nije dobrodošao u 11 općina u Srednjoj Bosni.

 

Kako su objavili u zajedničkom otvorenom pismu, hrvatski dužnosnici općina Kreševo, Dobretića, Jajca, Viteza, Kiseljaka, Busovače, Fojnice, Travnika i Novog Travnika, te Uskoplja i Bugojna, Komšića smatraju 'drugim bošnjačkim članom Predsjedništva BiH'.

 

"Smatram da pomenuto pismo ima veoma lošu poruku ali je bez ikakve suštinske snage. Ja kao legalista prihvatam sve što je u skladu sa Ustavom BiH, pa tako i odluke proizašle kao proizvod izbora. Jajce je uvijek i za sve bio otvoren grad, a posebno za izabrane dužnosnike i zvaničnike na svim nivoima u našoj državi. Biće mi zadovoljstvo ugostiti sve koji u takvom svojstvu posjete naš grad", poručio je saopštenjem načelnik Jajca, Edin Hozan.

 

U otvorenom pismu upućenom prošle sedmice pojašnjava se kako je u Središnjoj Bosni hrvatski narod na nedjeljnim izborima dao potporu kandidatu HDZ-a BiH i stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH Draganu Čoviću s preko 90 posto.

 

"Sukladno tome Željko Komšić nema što tražiti na teritoriju naše županije“, dodaje 11 načelnika i predsjednika općinskih vijeća u Središnjoj Bosni, te mu poručuju "neka slobodno zaobiđe područje Središnje Bosne gdje žive Hrvati jer je na tom području Željko Komšić persona non grata".

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
66052356

Powered by Blogger.ba