Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

07.07.2018.

VIŠE HILJADA LJUDI NA SKUPU 'PRAVDA ZA DAVIDA'

07.07.2018.

NJEMAČKI MINISTAR MICHAEL ROTH : EU NE SMIJE DOPUSTITI DA NA BALKAN UĐU DRUGE GLOBALNE SILE

Njemački ministar Michael Roth : EU ne smije dopustiti da na Balkan uđu druge globalne sile

Ako je moja teza ispravna, da se, kada je u pitanju zapadni Balkan , ne radi o dvorištu, nego u unutrašnjosti Evropske unije, onda se moramo više angažirati kako bi ova evropska perspektiva, koja traje puno godina, mogla biti vođena do uspjeha, ističe u intervjuu za Al Jazeeru državni ministar za Evropu u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke Michael Roth.

Povod za intervju s njemačkim ministrom je bio samit zemalja zapadnog Balkana koji će se uskoro održati u Londonu, ali i odluka da pregovori o članstvu u EU s Albanijom i Makedonijom počnu u junu 2019. godine, ako se u tim zemljama nastave reformski procesi.

“Ljudi na Zapadnom Balkanu moraju osjetiti da smo ozbiljni kada je u pitanju EU perspektiva, moramo povećati vidljivost EU-a i pokazati da nećemo dopustiti da tamo nastane vakuum, u koji bi možda druge globalne sile pokušale ući”, jasan je Roth. Ipak, kaže da ne može kritizirati druge zemlje zbog toga što imaju strateški interes na zapadnom Balkanu.

  • Fokus samita zemalja zapadnog Balkana u Londonu 9. i 10. jula će biti na investicijama i sigurnosti. S obzirom da je on dio Berlinskog procesa, kojeg je pokrenula Njemačka, šta očekujete od tog samita i šta su najveći izazovi procesa?

– Najvažnije je da se EU još jednom jasno izjasni za EU perspektivu zemalja zapadnog Balkana. Mir, stabilnost i sigurnost na zapadnom Balkanu su za nas od najvećeg interesa. Jako je važno ovo izraziti i kroz konkretne ponude podrške. Za puno ljudi je evropska perspektiva, kao i prije, jako apstraktna, a pogotovo za ljude na zapadnom Balkanu, koji, zbog potrebnih transformacijskih procesa, moraju platiti visoku cijenu. Na kraju se sve svodi na poslove, konkretne perspektive, bolju infrastrukturu i, prije svega, bolju i intenzivniju razmjenu ljudi na zapadnom Balkanu, koja, također, može doprinijeti održivom pomirenju.

  • Šta dobija EU početkom pregovora o članstvu s Makedonijom i Albanijom?

– U Skoplju i Tirani je proteklih godina napravljen značajan napredak kada su u pitanju vladavina prava, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala. Nedavno je pošlo za rukom da se riješi dugogodišnji spor između Grčke i Makedonije o imenu. Ovo sve ukazuje na to da su nadležni u Albaniji i trenutnoj Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji ozbiljni kada je u pitanju ispunjavanje kriterija za članstvo u EU.

Mi bismo, također, trebali stajati uz obećanja koja smo dali. Ako bismo pokrenuli pregovore o članstvu, onda bi imali šansu kroz ovaj strogo uvjetovani proces reforme potvrditi, ubrzati i usmjeriti ka održivosti. Na te dvije zemlje je, kao što je i na ostalim zemljama zapadnog Balkana, da ovaj proces guraju naprijed. Ali, bez ohrabrenja se ovaj teški i dugogodišnji proces na putu ka EU ne može uspješno graditi. Na kraju krajeva, ljudima u tim zemljama potrebni su nada, signali ohrabrenja, oni moraju vidjeti svjetlo na kraju tunela.

  • S obzirom da se EU, a time i Njemačka, trenutno susreću s brojnim izazovima u vidu jačanja desničarskih struja, Brexita, izbjegličke krize, nepredividive politike američkog predsjednika Donalda Trumpa, koliko prostora ostaje za fokus na zapadni Balkan?

– Ne smijemo kažnjavati zapadni Balkan zbog toga što se mi moramo boriti s drugim problemima i zbog toga što se unutar EU-a dosta stvari mora reformirati i poboljšati. Što je stabilniji, sigurniji i demokratskiji zapadni Balkan, to više EU profitira od toga. Ako je moja teza ispravna da se, kada je u pitanju Zapadni Balkan, ne radi o dvorištu, nego o unutrašnjosti EU-a, onda se moramo više angažirati kako bi ova evropska perspektiva, koja traje puno godina, mogla biti vođena do uspjeha.

  • Iako ste u jednom članku napisali da ‘zapadni Balkan nije dvorište, nego unutrašnjost evropske kuće’, poruka francuskog predsjednika Emmanuela Macrona iz Sofije ne daje razlog za optimizam kada je u pitanju članstvo zemalja regije u EU. Da li je EU dovoljno vidljiva na Balkanu, kako tumačite Macronovu poruku?

– Nakon duge i intenzivne diskusije, u Vijeću [za opće poslove EU-a] dogovorili smo se o jasnom planu vožnje. Naredne godine, u svjetlu dodatnih reformi, moći ćemo pokrenuti pregovore o članstvu. To je velika šansa i veliki korak naprijed, kako za Albaniju, tako i za Makedoniju. Moram podsjetiti da je Makedonija dobila šest pozitivnih preporuka od Evropske komisije. Sada smo konačno u stadiju u kojem Komisija već može pripremati pregovore i u kojem, ako se sve bude kretalo u pravom pravcu, mi naredne godine zvanično možemo početi pregovore. To je veliki uspjeh i drago mi je zbog toga što i unutar EU-a o tome postoji konsenzus.

  • Iz svih balkanskih država – bez obzira radi li se o Hrvatskoj, koja je članica EU-a, ili onih koje su kandidatkinje, ili će tek postati – dolaze vijesti o masovnom odlasku stanovništva. Jedna od glavnih destinacija im je Njemačka. Jesu li njemačke potrebe za radnom snagom zaista toliko velike?

– Trenutno postoji veliki interes, i to ne samo u Njemačkoj, za kvalificiranim i angažiranim mladim ljudima sa zapadnog Balkana. Kroz radnu vizu smo stvorili legalne mogućnosti useljavanja u Njemačku. Kao i prije, interes za radne vize je velik. Naše misije na zapadnom Balkanu se jedva uspijevaju izboriti sa svim zahtjevima. Nas to raduje, ali to se, naravno, poklapa s dramatičnim “brain drainom” u tim zemljama. To se mora naglasiti. Na takav razvoj stvari gledam s jednim okom koje se smije, a s drugim koje plače.

Nadam se da ti ljudi imaju interes da se s perspektivom vrate u njihove domovine. Naravno, mora se biti spreman na to da će se razmjena ljudi, pogotovo mladih ljudi, povećavati, ne smijete se izolirati. Naravno da želim da se ekonomsko i socijalno stanje na zapadnom Balkanu u toj mjeri poboljša, da zapadni Balkan postane atraktivniji za investicije i stvaranje radnih mjesta i atraktivniji za mlađu generaciju koja traži svoje mjesto u društvu. To je, po meni, najbolje sredstvo za borbu protiv nacionalizma, populizma i radikalizma.

  • Jesu li to već sad budući stanovnici Njemačke, a bivši stanovnici balkanskih država? Je li ih Njemačka spremna reintegrirati?

– Svako za sebe ima slobodu to odlučiti. Danas već imamo stotine hiljada ljudi iz bivše Jugoslavije koji su već na najbolji način integrirani u Njemačkoj, a koji su, prije svega, kod nas došli kao izbjeglice, nakon razarajućeg građanskog rata i raspada Jugoslavije. Ti ljudi nas obogaćuju, oni ovdje rade i žive. Naravno da su takvi ljudi, kao i prije, ovdje dobrodošli. Ali, ostajem pri svom stavu da će tržište rada u Evropi ostati u pokretu i zbog toga računam da će se neki od tih ljudi vratiti u svoju domovinu. Od toga profitiramo mi i zemlje. Ne trebamo oslanjati naše blagostanje na pokušaje zemalja, poput onih zapadnog Balkana, da otvore perspektivu za svoju mladu generaciju. Trebamo se sa svojim sredstvima pobrinuti za to i pomoći da rast, zapošljavanje i socijalna kohezija na zapadnom Balkanu imaju budućnost.

  • Kako zaustaviti masovna iseljavanja, pogotovo mladih i obrazovanih ljudi?

– Ljudi na zapadnom Balkanu moraju osjetiti da smo ozbiljni kada je u pitanju EU perspektiva, moramo povećati vidljivost EU-a i pokazati da nećemo dopustiti da tamo nastane vakuum, u koji bi možda druge globalne sile pokušale ući. Moramo konkretno pomoći da tamo nastanu radna mjesta i tako pokazati da se isplati ostati i raditi u zemljama zapadnog Balkana. Potrebna nam je pozitivna slika na zapadnom Balkanu. Tome možemo doprinijeti mi u EU-u, i mi u Njemačkoj, ali naravno, mora doći i jasan signal od zemalja zapadnog Balkana. Ljudi žele naše evropske vrijednosti i demokratiju i te vrijednosti moraju zaživjeti u samim zemljama. Trebamo više koraka jedni prema drugima. Kada to kažem, ne mislim samo korake ka EU. Imam dojam da bi zemlje zapadnog Balkan mogle puno više sarađivati i da bi se puno više mogle umrežiti. Berlinski proces bi trebao pomoći u tome.

  • Kako gledate na utjecaj Rusije, Turske, Kine i zemalja Bliskog istoka na regiju, treba li EU zemlje regije zaštititi od tih utjecaja, kako treba reagirati? Da li su te zemlje partneri?
Objavio/la haler u 23:44, 0 komentar(a), print, #

07.07.2018.

KOLEKTIVNI CENTRI KAO KOLEKTIVNA MRLJA NA OBRAZU BiH

07.07.2018.

ZATVOR NA ČEKANJU

07.07.2018.

TAJNO SASTAJENJE DRAGANA ČOVIĆA I RUSKOG TAJNIKA NIKOLAJA PATRUŠEVA


POZNAJETE LI NIKOLAJA PATRUŠEVA?: On je Putinova desna ruka i čovjek s kojim se Dragan Čović tajno sastaje

Predsjednik HDZ BiH i član Predsjedništva BiH Dragan Čović i potpredsjednik HDZ-a Hrvatske Milijan Vaso Brkić prije dva mjeseca sastali su se u jednom hotelu kod Trogira sa vodećim ljudima ruske obavještajne službe, objavio je prije dva dana portal Žurnal, pozivajući se na izvore iz međunarodnih obavještajnih krugova


.............
POZNAJETE LI NIKOLAJA PATRUŠEVA?: On je Putinova desna ruka i čovjek s kojim se Dragan Čović tajno sastaje





.............
.......

Rusku delegaciju predvodio je Nikolaj Patrušev, bivši šef FSB-a (Ruske obavještajne službe) i jedan od najbližih saradnika predsjednika Rusije Vladimira Putina. 

 

Ime Nikolaja Patruševa javnosti u regionu postalo je dobro poznato nakon pokušaja državnog udara u Crnoj Gori 16. oktobra 2016. godine. Tada je u noći uoči održavanja parlamentarnh izbora u Crnoj Gori planiran upad u parlament u Podgorici, te hapšenje i likvidiranje bivšeg premijera Mile Đukanovića. 

 

Crnogorski mediji, kao i brojni svjetski, tvrde da je iza svega stajala Rusija. Nikolaj Patrušev je kasnije nenajavljeno stigao u Beograd kako bi, prema pisanju vodećih svjetskih medija, odveo u Rusiju ruske ljude koji su bili uključeni u pokušaj državnog udara u Crnoj Gori. 

 

Riječ je o čovjeku koji je 1999. godine naslijedio Vladimira Putina na čelu ruske obavještajne službe i na toj funkciji ostao je tokom dva Putinova predsjednička mandata.

 

Na mjestu šefa Federalne službe sigurnosti bio je skoro devet godina, što je duže nego bilo koji drugi rukovodilac FSB, pa čak i KGB-a još od vremena Jurija Andropova, koji je na čelu sovjetske obavještajne službe bio 15 godina, od 1967. godine do 1982. godine.

 

Podnio je ostavku poslije inauguracije predsjednika Dmitrija Medvedeva (2008. godine), a na tom mjestu zamijenio ga je Aleksandar Bortnikov, aktuelni šef FSB. Od maja 2008. godine Petrušev je sekretar Vijeća sigurnosti Ruske Federacije. Osim toga, on ima čin generala armije i zvanje Heroja Ruske Federacije.

 

Rođen je u Lenjingradu, današnjem Sankt Peterburgu, 1951. godine. Njegov otac Platon bio je oficir ruske mornarice, a majka Antonina je po obrazovanju bila hemičar, mada je radila kao medicinska sestra, tokom sovjetsko-finskog rata i blokade Lenjingrada. 

 

Nikolaj Patrušev je završio fakultet brodogradnje u Lenjingradu i Višu školu KGB-a, a danas je još i doktor pravnih nauka. Njegova biografija je toliko bogata da je teško nabrojati sve funkcije koje je obavljao - bio je ministar sigurnosti Republike Karelije, radio je i u predsjedničkoj administraciji u Jeljcinovo doba, bio je zamjenik direktora FSB-a, šef Operativnog štaba kontraterorističke operacije na Sjevernom Kavkazu itd.

 

Za njega kažu da je čovjek od povjerenja Vladimira Putina i njegov blizak drug, da je "alfa i omega" ruske sigurnosne službe, da je čovjek koji "sve tajne zna".

 

Osim Putina, među njegove bliske prijatelje ubrajaju i predsjednika Višeg savjeta partije "Jedinstvena Rusija" i člana Vijeća sigurnosti RF Borisa Grizlova, sa kojim je Petrušev išao u srednju školu.

Neki ruski mediji tvrde da Patrušev ima toliko službenih putovanja da je po njihovom broju nadmašio i ministra vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova.

 

"Iako navodni pokušaj državnog udara nije ostvario cilj, blokiranje članstva u NATO, uspješno je pogoršao politički i identitetski razdor unutar crnogorskog društva", stoji u analizi profesora Dimitra Bečeva za Istraživački institut za vanjsku politiku (FPRI). To je, kako tvrdi, dalo Rusiji prostor za novu strategiju uticaja na Balkanu.

 

“Kampanja protiv crnogorskog članstva u NATO se možda završila bez uspjeha, ali je Rusija i dalje u igri. Nikolaj Patrušev, jedan od vodećih ruskih figura u oblikovanju politike na Balkanu, još bi mogao da se ‘iskupi za Crnu Goru’. Ali samo ako mu u tome pomognu političke podjele u Crnoj Gori”, stoji u analizi “Pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016: Da li se proširuje ruski uticaj na Balkanu”. 

 

Patrušev je bivši direktor ruske obavještajne službe, koji prema jednoj od teorija koje se pominju u dokumentu, stoji iza pokušaja udara u Crnoj Gori. Bečev u analizi napominje da se Rusija nije pobunila kada je Crna Gora u aprilu 2008. zvanično zatražila članstvo u NATO, ali da su tamošnji zvaničnici “promijenili ploču” po izbijanju ukrajinske krize. Crna Gora se u tom periodu pridružila sankcijama Evropske unije protiv Rusije zbog nezakonitog pripajanja Krima.

 

"Koliko god to danas ličilo na farsu postojala je mogućnost da se 16. oktobra prolije krv na podgoričkim ulicama. Mogu nam iskazi i (ne)posredni dokazi izgledati (ne)ozbiljno, ali ostaje činjenica da je, dan pošto je Aleksandar Vućić potvrdio dio priče o zavjeri protiv Crne Gore, u nenajavljenu posjetu Beogradu stigao Nikolaj Petrušev, sekretar ruskog Vijeća sigurnosti kako bi, prema pisanju dijela beogradske štampe, „zbrinuo" svoje službenike uključene u ovu operaciju", navodi podgorički list Monitor.

 

O odnosima Beograda i Moskve i nenajavljenoj posjeti Patruševa Beogradu, pisao je i moskovski dnevni list Komersant. 

 

"U odnosima Moskve i Beograda nastao je skandal bez presedana u postsovjetskoj historiji, koji je posjetom Beogradu riješavao sekretar ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Nikolaj Patrušev", pisao je Komersant.

 

Dnevnik navodi da je beogradski list Danas objavio da je nekoliko građana Rusije deportovano iz Srbije zbog učešća u pripremi terorističkih akcija u Podgorici i da tu informaciju niko nije zvanično demantovao. 

 

Komersant navodi da je Patrušev primljen na najvišem nivou, da su svi razgovori protekli u strogo zatvorenom režimu, a da je na početku posjete zvanično saopšteno da je srpskim zvaničnicima predložio potpisivanje memoranduma o razumijevanju u oblasti sigurnosti.

 

List navodi da su međutim, mnogi lokalni političari i eksperti posumnjali da je razgovor o memorandumu bio glavni cilj dolaska Patruševa, s obzirom da se memorandum razmatrao i ranije i da nema obavezujući karakter.

 

List napominje da je Patrušev stigao u Beograd dan nakon što je premijer Srbije Aleksandar Vučić saopštio plan nasilnog zauzimanja državnih institucija Crne Gore, uz pomoć stranog faktora i potvrdio prethodnu informaciju specijalnog tužioca Crne Gore Milivoja Katnića.

 

Komersant dodaje da je nakon sastanka sa Vučićem izdato samo kratko saopštenje, "čija je glavna fraza" da je konstatovano da službe sigurnosti Rusije i Srbije uspješno sarađuju.

 

List piše, pozivajući se na neimenovane izvore u Beogradu, da je glavni zadatak Patruševa bio da "riješi nastalu situaciju i da ne dozvoli skandal u rusko-srpskim odnosima", a sudeći po saopštenju, zaključuje dnevnik, "emisaru iz Moskve izgleda da je uspjelo".

 

Brojni zapadni mediji nakon neuspješnog državnog udara u Crnoj gori pisali su i upozoravali na pojačano prisustvo Rusije u BiH, koja bi, nakon što nije uspjela spriječiti ulazak Crne Gore u NATO, mogla učiniti sve napore da ne dozvoli BiH ulazak. 

Objavio/la haler u 15:28, 0 komentar(a), print, #

07.07.2018.

MEFAIL DUDIĆ S 14 GODINA PREŽIVIO PROBOJ OD POTOČARA DO TUZLE: BIO SAM GLADAN, ŽEDAN I BEZ OBUĆE

Mefail Dudić s 14 godina preživio proboj od Potočara do Tuzle: Bio sam gladan, žedan i bez obuće


Zbijeg iz opkoljene Srebrenice preživjeli su samo oni sretni. Zasjede, glad, žeđ i danonoćno bježanje kroz šume u okolini Srebrenice preživio je Mefail Dudić. Imao je samo 14 godina. Ti julski dani zauvijek su obilježili njegov život. U šumi je izgubio oca, rođake i prijatelje s kojima je dijelio školsku klupu.

Dječak od 14 godina preko noći je morao odrasti i suočiti se s najvećim mogućim zlom. Pješačenje jednim dijelom rute, kojom je prolazio tog jula ‘95. vraća mu uspomene. Nije mu se lako prisjetiti svih grozota kroz koje je prošao. Na lokalitetu Bukva, koji će ove godine prvi put biti dio trase “Marša mira”, ekipi Anadolu Agency (AA) pokazuje gdje se nalazio u toku jedne od najsmrtonosnijih zasjeda u kojoj je poginulo više od 1.000 osoba.

U ruci drži čizme tzv. mrtvare, kako su ih zvali, u kojima je prešao “put spasa”. Stanovnici Srebrenice su ih dobijali kao pomoć, a pješaćenje u njima je bilo nemoguće ni dva kilometra, jer su se raspadale.

“Imao sam 14,5 godina kada smo krenuli iz Srebrenice. Na Šušnjarima smo 11. jula imali postrojavanje. Išao sam u koloni. Silazeći s Buljima na jednu čistinu udarao nas je jedan PAM (protiv avionski mitraljez). Konstantno je pucao, otkidao je noge, ruke, ubijalo, ranjavalo. Ja sam tu zastao. Jedan čovjek me je gurao i govorio: ‘Ajde malo’. Rekao sam da ja dole ne idem i da ću zaobići taj dio. Rekao mi je da ne mogu, jer je tamo minirano”, prisjetio se Dudić prvog dana proboja do slobodne teritorije – Tuzle ili Kladnja.

Tako je i uradio. Izašao je iz kolone i zaobišao čistinu koja je bila na meti.

“Prešao sam u potok i ponovo se vratio u kolonu. Nosili smo ranjenike. Na nas su bacali otrove. Meni su se navukle bione na očima. Svjestan sam da sam u šumi, ali ne vidim ispred sebe. Sve je bila magla. Kada smo došli do te proklete Bukve tu je bilo postrojavanje. Samo što smo krenuli zapucalo je. Bila je noć, a meni se činilo da se brdo obrušavalo na nas. Pucalo je sa svih strana. Jedni su išli naprijed-nazad. Ja sam uzeo jedno drvo ispred sebe, čučnuo i nisam se pomjerao. Pored drugog drveta jaukao je moj drug Mesud Mustafić, koji je sad živ”, ispričao je Dudić.

Kada se malo smirilo, pomjerili su se nekih 50-tak metara, na jedno uzvišenje.

“Nosio sam Mesuda, pomogao mu kao drugu. Bio je ranjen. Tu sam ga ostavio jer nisam mogao dalje. Nije htio da me posluša. Rekao sam mu: ‘Drug, Bog neka ti bude na pomoći’. Nije se gledalo da li je u pitanju mlada ili stara osoba, žena ili dijete. Samo su pucali u živo meso”, rekao je Dudić.

Međutim, tu nije bio kraj golgoti. Oko 200 ljudi, među kojima je bio i Dudić, opkoljeni su, zarobljeni i odvedeni u Sandiće. Poznato je da je oko 1.000 zarobljenika s livade u Sandićima i drugih mjesta okupljanja prebačeno u skladište poljoprivredne zadruge u Kravici, gdje su ubijani od 13. jula…

(Kliker.info-AA)

07.07.2018.

SUSRET RUSKIH OBAVJESTAJACA SA CELNICIMA HDZ BIH I HRVATSKE: PRIPREMLJEN PLAN ZA OSTANAK DRAGANA COVICA U PREDSJEDNISTVU BIH

Susret ruskih obavještajaca sa čelnicima HDZ BiH i Hrvatske : Pripremljen plan za ostanak Dragana Čovića u Predsjedništvu BiH


Dragan Čović Milijan Vaso Brkić prije dva mjeseca sastali su se sa ruskim obavještajcima, saznaje Žurnal iz međunarodnih sigurnosnih agencija. Sastanak je održan u jednom hotelu u blizini Trogira.

Rusku delegaciju predvodio Nikolaj Patrušev,  bivši šef FSB-a (Ruske obavještajne službe) i jedan od Putinovih namjesnika za Balkan. S druge strane, navedeno je u informaciji sigurnosnih agencija, prisutni su bili predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, te potpredsjednik HDZ-a Hrvatske Milijan Vaso Brkić.

„Tema sastanka bili su predstojeći izbori u BiH, te ponovni izbor Dragana Čovića za člana Predsjednišva BiH. Pored zadržavanja Dragana Čovića, cilj je bio i zadržavanje ruskog političkog, poslovno-gospodarskog i strateško obavještajnog interesa na području BiH i Hrvatske“, piše u dokumentu koji je u posjedu Žurnala.

Patrušev je tražio da Dragan Čović i Milijan Brkić zajedno sa predsjednicom Republike HrvatskeKolindom Grabar Kitarović  drže pod kontrolom premijera Hrvatske Andreja Plenkovića kojeg u ruskom krugovima smatraju „proameričkim čovjekom“. Čović i Brkić u hrvatskom Saboru imaju dovoljno odanih zastupnika, te na taj način mogu kontrolirati rad Vlade Republike Hrvatske.

Dragana Čovića, uz Milorada Dodika, Petrušev i zvanična ruska politika smatraju jednim od najodanijih saradnika na području BiH, te je posebno naglašeno da i HDZ Hrvatske, odnosno Miljan Vaso Brkić moraju poduzeti sve aktivnosti kako bi lider HZD-a BiH dobio još jedan mandat u Predsjedništvu BiH.

Nakon ovog sastanka je, prema saznanjima Žurnala, Milijan Vaso Brkić je u svojstvu zamjenika predsjednika HDZ-a Hrvatske izdao „naputak za rad na terenu za pripremu i provedbu izborne kampanje za predstojeće Opće izbore u BiH“.

Brkić i Čović su sa Petruševim i još najmanje dvojicom obavještajaca dogovorili i „jačanje veza grupacije političkih, gospodarskih i obavještajnih dužnosnika iz Hrvatske, koji su povezani sa Ruskom Federacijom. Tu je posebno istaknuta firma PPD Zagreb koja je jedan od glavnih partnera ruskog Gazproma na Balkanu. PPD je, objavili smo ranije, u poslovnim odnosima sa Aluminijem Mostar kojeg kontrolira Dragan Čović. Kada je početkom prošle godine Aluminij potpisivao ugovor sa Elektroprivredom BiH bankovne garancije im je odobrila ruska Sber banka. Sudužnik Aluminija u Sber banci bila je kompanija PPD, koja nedavno promijenila ime u Erdal d.o.o. Sarajevo. Osnivač ove kompanije je COAST LINE COMMODITIES LTD sa Malte, a u pitanju je kapital od milion maraka. Upravo je firma PPD Zagreb još 2015. godine posudila 4,2 miliona kuna HDZ-u Hrvatske, a molbu za posudbu, objavili su tada hrvatski mediji, potpisao je upravo Milijan Vaso Brkić. Posuđenim novcem finansirana je kampanja današnje predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.

Na sastanku sa Brkićem i Čovićem Petrušev je zatražio i pojačavanje kampanje za treći entitet, a jedan od zadataka koje je dobio Dragan Čović je i formiranje predstavništava kantona koje kontrolira HZD BiH. Mjesec dana kasnije Dragan Čović je obznanio javnosti da će pojedini kantoni otvarati svoja predstavništva u inostranstvu.

A.Avdić,A. Omerović (Žurnal)

07.07.2018.

ZIVOT OD KOJEG SE BJEZI

07.07.2018.

THERESA MAY O SREBRENICI: ISTRAJNI DUH JE ZASJAO I U NAJTAMNIJIM TRENUCIMA NASILJA

Theresa May o Srebrenici: Istrajni duh je zasjao i u najtamnijim trenucima nasilja

...............
.....................

Velikim brojem prigodnih manifestacija diljem Velike Britanije i ove godine se obilježava 23. godišnjica genocida u Srebrenici, najstrašnijeg zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rada.

Tokom “Sedmice sjećanja na Srebrenicu” od 8. od 15. jula, čak 1.200 volontera iz lokalnih zajednica će upriličiti komemoracije pod pokroviteljstvom organizacije “Sjećanje na Srebrenicu” (“Remembering Srebrenica), potvrđeno je za Radiosarajevo.ba u toj organizaciji.

Svih 1.200 volontera su posjetili Srebrenicu i u sklopu programa “Lekcije iz Srebrenice”, koji je uspostavila organizacija “Sjećanje na Srebrenicu”, a kao bi učili o genocidu.

Ovim povodom premijerka Velike Britanije Theresa May odala je priznanje žrtvama genocida u Srebrenici, prenijeli su nam iz britanske organizacije. Sa premijerkom May susreo se i predsjedavajući i osnivač organizacije “Remembering Srebrenica” dr. Waqarom Azmi OBE, prenosi bh. informativni servis INS (Bosnian News Service).

Dok se sjećamo onih koji su toliko trpjeli, sjećamo se i istrajnog duha koji je zasjao čak i u najtamnijim trenucima nasilja, tog “Čina hrabrosti” koji “Sjećanje na Srebrenicu” ove godine odabralo kao svoju temu. Sjećamo se muškaraca i žena iz svih zajednica koji su prkosili snajperskim mecima i minama kako bi pomogli onima kojima je to bilo potrebno.

Sjećamo se onih koji su davali hranu i sklonište ljudima koji su smatrani njihovimneprijateljima. Sjećamo se kako su svi radili zajedno kako bi izgradili bolju Bosnu i Hercegovinu nakon što je oružje zašutjelo. Ove priče o hrabrosti i nadalje nadahnjuju ljude diljem svijeta u vrijeme kada razmišljamo o potrebi osnaživanja pojedinaca da govore protiv svih oblika mržnje i netrpeljivosti; a sve kako bi izgradili otpor u našim zajednicama; i potaknuli nadu, a ne strah“, poručila je premijerka May.

Iz “Remembering Srebrenica podsjećaju da se 11. jula obilježava 23. godišnjica genocida u kojem je više od 8000 muškaraca i dječaka, bosanskih muslimana, u Srebrenici sistematski ubijano zbog njihove islamske vjere, dok su hiljade žena bile mučene i silovane.

Žrtva genocida i etničkog čišćenja Nusreta Sivac i Dr. Ilijaz Pilav, jedan od pet ljekara koji su bili stacionirani u bolnici u Srebrenici tokom genocida, a čije je svjedočenje pomoglo dokazivanju istine i presudi za ratne zločince poput Ratka Mladića, govorit će na nacionalnoj komemoraciji posvećenoj genocidu u Srebrenici. Komemoracija će se održati u Guildhalu, u Londonu.

“Naša tema ove godine je Čin hrabrosti, koja služi kao podsjetnik da nada i zajedničkeveze čovječanstva mogu pobijediti i u najtamnijim vremenima. Svi smo pozvani da izvučemo snagu i inspiraciju od onih koji su tokom genocida i etničkog čišćenja u najgorim zvjerstvima u Evropi od Drugog svjetskog rata bili dovoljno drski da se odupru ideologijipodjele, zaštite svoje susjede i progovore u korist  istine i pravde. Štafeta hrabrosti je sada predata dalje. Na nama je da naučimo lekcije iz Srebrenice“.

Rt Hon James Brokenshire, ministar za stanovanje, zajednice i lokalnu samoupravu, koji će održati glavni govor na britanskoj komemoraciji povodom genocida u Srebrenici je kazao da je ponosan što se ministarstvo na čijem je čelu uspjelo podržati rad organizacije „Sjećanja na Srebrenicu“ u svemu što čini u spomen na žrtve genocida u Bosni i Hercegovini, kao i kroz rad u Ujedinjenom Kraljevstvu.

“Hrabrost dolazi u mnogim oblicima. Bez obzira na to da li je hrabro govoriti protiv ubitstva i seksualnog nasilja, hrabrosti da zaštitite svoje komšije, hrabrosti preživjelih da svjedoče. Bez tih djela hrabrosti nikada ne bismo mogli saznati za srazmjer i veličinu zločina počinjenih prije 23 godine“.

Inače, prošle je godine u Velikoj Britaniji održano više od 2.000 komemoracija u danima prije i poslije 11. jula. Velika Britanija je domaćin je najvećoj komemoraciji posvećenoj Srebrenici na svijetu. Sjećanje u šest regiona

Osim komemoracija, Sjećanje na Srebrenicu radi sa školama diljem zemlje te je kroz obrazovne pakete zasnovanim na lekcijama iz genocida u Srebrenici i drugim obrazovnim aktivnostima doseglo do preko 75.000 djece.

Sjećanje na Srebrenicu ima šest engleskih regionalnih odbora i tri odbora za Wales, Škotsku i Sjevernu Irsku.

Ova dobrotvorna organizacija je dijelom finansirana od Ministarstva za stambena pitanja, zajednice i lokalne vlasti, a u njenom radu je podržava Ministarstvo vanjskih poslova i premijerka.

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
58636161

Powered by Blogger.ba