Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

30.06.2018.

ZASTO SAM DJECU ODVEO U DZAMIJU

30.06.2018.

EDITA HUJDUR: PONOSNA SAM STO SAM HUJKINA KCERKA

Edita Hujdur: Ponosna sam što sam Hujkina kćerka


U sklopu manifestacije „Putevima pobjede“ danas je obilježena 25. godišnjica deblokade Mostara, ali i godišnjica pogibije legendarnog generala, komandanta Prve mostarske brigade Četvrtog korpusa Armije RBiH i „zlatnog ljiljana“ Midhada Hujdura Hujke, koji je, predvodeći operacije deblokade Mostara, dao svoj život, zajedno sa 42 saborca.

Učenjem Fatihe i polaganjem cvijeća na mostarskim Šehitlucima, gdje je Hujkin mezar, te obilaskom spomen-obilježja Hujki i saborcima u Sjevernom logoru, mjestu gdje je ovaj veliki heroj poginuo prilikom oslobađanja Sjevernog logora od HVO-a, odata je počast ovim junacima odbrane Mostara, prenosi Avaz.

Uz porodicu legendarnog komandanta, suprugu Ramizu, kćerke Elvinu, Enitu i Editu i unuka Danina, to su učinili brojni bivši saborci, građani i delegacije.

Hujkina najmlađa kćerka Edita u emotivnoj izjavi koju je dala novinarima kazala je da se njen otac borio za jedinstven grad Mostar.

– Ovo što se danas događa, to definitivno nije ono za šta je on svoj život dao. Ovaj datum je jedan od najvažnijih datuma za nas, Mostarce. Trebamo raditi na tome da uđu u historiju, da djeca uče o tome. Mislim da je to jedini način da pamtimo ono što su oni uradili za nas, ne samo moj otac nego svi njegovi saborci, jer on definitivno ne bi mogao to sam bez ljudi koji su tu bili za njega. Jeste da njega historija pamti kao jednog velikog lidera, ali znamo da su kroz historiju ljudi uvijek tražili neku osobu koja će ih voditi kroz život, a takav je bio moj otac. Ja sam ponosna na to što sam njegova kćerka i što mogu ponosno hodati ovim gradom – kazala je Edita.

Podsjećajući na borbe održane prije 25 godina, predsjednik mostarskog JOB-a Sead Salčin kazao je da je centralni udar tada izvršen u Sjevernom logoru.

– Hujka je tada još sa saborcima do smrti prihvatio borbu. Otad kad je svako očekivao da ćemo klonuti duhom, kad nam je komandant poginuo, mi smo izašli jači. Semir Drljević Lovac je preuzeo komandu i nastavili smo. Ostvarili smo težak put, do konačnog oslobođenja, kretali se tim putem sve do postizanja Vašingtonskog sporazuma – naveo je Salčin.

Prisjećajući se Hujke, kazao je da je on čitav svoj život živio s narodom i plijenio svojom pojavom.

– Bio je magnet, te njegove osobine ga odvajaju od nas i one ga prave legendom. On je bio u stanju da kao magnet veže ljude za sebe, mi smo mu besprijekorno i odano vjerovali. Moram reći da nije dao život za ovakav grad. Mi smo pošteno na bojištu zaradili Vašingtonski sporazum, za koji nam sada govore da nam je to milosrđe. Ne, mi smo to zaradili, da smo pokleknuli, ovih dana i još kasnije mi ne bismo imali Vašingtonski sporazum – rekao je Salčin.

U ime Koordinacije boračkih udruženja, obratio se i legendarni mostarski komandant Semir Drljević Lovac, koji je govorio o deblokadi Mostara i njenom značaju. Kazao je da je sam način te blokade govorio šta je neprijatelj namjeravao.

– Namjera je bila da nas zatru. Nažalost, mi smo izgubili tada komandanta. Po svim vojnim i doktrinama i pravilima, naš komandant nije trebao biti ovdje, međutim, jeste, to je sudbina. Nažalost, bili smo obezglavljeni i to je tako, rahmet mu duši. Ja bih volio da ga nikad nisam morao zamijeniti jer se i meni život tad promijenio – kazao je gotovo kroz suze Drljević.

Poručio je i da je tadašnja borba za jedinstvenu, nedjeljivu i cjelovitu BiH podrazumijevala i borbu za demokratiju koje danas, istakao je, nema.

Samo ću reći kratko i jasno – da su nam ovi političari što se sad pitaju ovdje bili komandanti, bogami bismo svi u Neretvi završili. Mi smo onda imali embargo na oružje, a danas imamo embargo na demokratiju. Mi danas imamo dva jednopartijska sistema u malom gradu, demokratije nema i neka ih je sramota svih – poručio je Drljević.

Uoči Šehitluka i Sjevernog logora, na mezarju Podharem odata je počast poginulim pripadnicima Armije RBiH koji su dali živote za odbranu Mostara i BiH.

U prostorijama Šahovskog kluba “Mostar” u 17 sati počinje šahovski turnir “Putevima pobjede”, a za isto vrijeme planiran je start marša ”Sjeverni logor – Strelište – Marića mahala”.

Centralna svečanost manifestacije bit će upriličena večeras na igralištu osnovne škole u Vrapčićima

30.06.2018.

SLIKE KOJE SE NE SMIJU ZABORAVITI

30.06.2018.

EVROPA SE PRETVARA U SREDNJOVJEKOVNU TVRDJAVU

30.06.2018.

SRBIJA ZAROBLJENA U BEZAKONJU

30.06.2018.

STA JE HRVATSKOJ DONIJELO CLANSTVO U EU?

30.06.2018.

DANIEL TOLJAGA : KO SMO MI BOŠNJACI?




Autor: Daniel Toljaga
Objavljeno: 12. October 2015.
Daniel TOLJAGA: Nacionalni identitet današnjih bosanskih Srba, odnosno bosanskih Hrvata se formira veoma kasno, tek polovinom 19. stoljeća, kada se Bošnjaci pravoslavne, odnosno, katoličke vjeroispovijesti, a pod znatnim lobiranjem srbijanskih i hrvatskih političkih misionara, odrođuju od bošnjačkog nacionalnog korpusa i na temelju zajedničke vjeroispovijesti počinju nacionalno identifikovati sa susjednim pravoslavnim Srbima, odnosno katoličkim Hrvatima. Tijekom austro-ugarskog perioda, Kallayev pokušaj očvršćivanja jedinstvene bošnjačke nacije bio je osuđen na propast, iz razloga što je proces identifikacije pravoslavaca sa srbima, i katolika sa hrvatima, bio daleko odmakao, pa tako i nije mogao uspjeti, jer su integracioni impulsi dolazili od okupatora – Austro-Ugarske, a ne iznutra. Poslije njegove smrti zabranjen je i bosanski jezik, 1907. godine, mada je rječnik bosanskog jezika skoro 200 godina stariji od prvog rječnika srpskog jezika.












30.06.2018.

DENIS BECIROVIC: "NIKADA NE SMIJEMO PRISTATI NA POLITIKU NEGIRANJA BOSANSKOG JEZIKA"


DENIS BEĆIROVIĆ PROTIV ANTIUSTAVNE POLITIKE: "Nikada ne smijemo pristati na politiku negiranja bosanskog jezika"

Kandidat za člana Predsjedništva BiH Denis Bećirović reagirao je povodom nastavka antiustavne politike negiranja Bosanskog jezika.


.................
DENIS BEĆIROVIĆ PROTIV ANTIUSTAVNE POLITIKE: 'Nikada ne smijemo pristati na politiku negiranja bosanskog jezika'
.................











.....................
..............

Reakciju prenosimo u cijelosti:

 

Već godinama uporno tražim da izabrani zvaničnici u našoj državi ozbiljno preduzmu konkretne poteze u vezi s antiustavnim i skandaloznim negiranjem bosanskog jezika. Nažalost, za sada nema nikakvog ozbiljnog odgovora i poteza. Da li je moguće da ponovo tako olahko i naivno shvatamo opasnost od drskog negiranja bosanskog jezika?

 

Demokratske snage u državi Bosni i Hercegovini i regionu nikada se ne smiju umoriti od borbe protiv svih nosilaca i koncepata isključivosti, diskriminacije, segregacije, nepravde i ugrožavanja elementarnih individualnih i kolektivnih ljudskih prava i sloboda.

 

Smatram da je obaveza navedenih snaga da insistiraju na ostvarivanju najvišeg nivoa zaštite međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda, među kojima su od posebne važnosti pravo na obrazovanje i maternji jezik. Također, za nas u Bosni i Hercegovini to je i ustavna obaveza jer je članom II. Ustava BiH utvrđeno da će se prava i slobode predviđene Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda direktno primjenjivati u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine, te im je dat prioritet nad ostalim domaćim pozitivnopravnim propisima.

 

Vladajući krugovi iz bh. entiteta RS morali bi voditi računa o tome da je negiranje bosanskog jezika od strane entitetske vlade RS-a protupravno i krajnje nedemokratsko, jer ni ta vlada ni bilo ko drugi nemaju pravo da odlučuju o osnovnim slobodama i pravima građana Bosne i Hercegovine. Niko u Bosni i Hercegovini, a uvjeren sam ni u naučnom svijetu uopće, ne bi se upuštao u to da raspravlja i polemizira s nepozvanim entitetskim političarima koji se upuštaju u neprihvatljiv i prljav posao da presuđuju čak i o tome da li postoji i kako se zove jezik jednog historijski apsolutno verificiranog naroda koji tim jezikom govori više od hiljadu godina, a njime piše više od osam stoljeća i na kojem je taj narod stvorio i svijetu u nasljeđe ostavio ogromno duhovno i literarno blago.

 

Ni međunarodna zajednica nema pravo da šuti pred ovakvom opasnom i destruktivnom politikom. Naziv bosanski oduvijek koristio i uzimao kao svoj i kao znana i prepoznatljiva lingvistička odrednica pod imenom bosanski jezik na cijelom području današnje Bosne i Hercegovine pa i šire. On se, naime, koristio i navodio i kod naših i kod stranih učenjaka, kao bosanski, sasvim ravnopravno i normalno, kao što su to i češki, ruski, poljski, bugarski, hrvatski i srpski, naprimjer.

 

Prije svakog govora o nekom jeziku treba reći da temeljnu odrednicu jednog naroda, dakle ono što ga određuje i po čemu se on raspoznaje i odlikuje, i čime se dotični narod ponosi, jeste svakako njegov jezik. Zaista, a kako bi bez jezika, smijemo li i pomisliti? Bez njega, doista, ne bi bilo ni pisane književnosti, ni usmene tradicije, ni kulture, ni zapisa o prošlosti, a time ni naroda. Trajanje i biće jednog naroda određuje svakako i njegova briga za jezik. Otuda se kod svakog iole odraslog i zdravog naroda i društva jezik održavao, njegovao, pazio, normirao i čuvao. Takav je slučaj bio i ostao i u našoj domovini Bosni i Hercegovini. Naš maternji jezik, bosanski, tako se održao kroz brojna iskušenja i stoljeća sve do današnjih dana u kojima smo mi, evo, njegovi neposredni govornici.

 

Bilo je mnogo pokušaja da zatru i izbrišu ime jezika kojim govorimo. Od prvih desetljeća 20. stoljeća pa sve do danas traje mučni i otvoreni pokušaj - zločin da se jezik bosanski zauvijek izbriše i tako zauvijek nestane. Međutim, negatori bosanskog jezika i države Bosne i Hercegovine nisu uspjeli i doživjeli su historijski poraz.

Suvereno je pravo svakog naroda da svoj jezik naziva svojim historijskim imenom, koje je njemu razumljivo i blisko i koje za njega ima faktičku historijsku vjerodostojnost. Najnovije ideološki dizajnirane priče o bosanskom jeziku samo se uklapaju u taj dugovjeki nacionalistički mozaik besprizornog negiranja svih oblika bosanskohercegovačke posebnosti pod krinkom tzv. nauke. Negiranje jezika jednako je negiranju naroda i njegova ukupnog duhovnog i kulturnog naslijeđa oblikovanog na maternjem jeziku; negiranje bosanskog jezika jest negiranje prava na život državi Bosni i Hercegovini, prava na nacionalno dostojanstvo, prava na mirniju budućnost.

 

Za bosanskohercegovačke građane koji govore bosanskim jezikom nije prihvatljivo da bilo ko od izabranih predstavnika na bilo kojem nivou i u bilo kojoj instituciji pravi kompromis oko imena bosanskog jezika i pokušajima da ga se zamijeni nekim neustavnim terminima koji su izmišljeni u Beogradu.

30.06.2018.

PRIORITETI AMERICKE POLITIKE U BiH: JACANJE DRZAVNIH INSITUCIJA I PRIBLIZAVANJE NATO PAKTU!


PRIORITETI AMERIČKE POLITIKE U BIH: Jačanje državnih institucija i približavanje NATO paktu!

Predsjednik East-West Institute, Cameron Munter, rekao je jučer u razgovoru za beogradski Danas da je aktuelna administracija Donalda Trumpa prihvatila preporuke iz analize ovog Instituta vezane za BiH. "Slobodna Bosna" došla je u posjed analize pod nazivom "Vrijeme za akciju na Zapadnom Balkanu – politički recept za američku diplomatiju", na osovu koje otkriva ključne tačke novog angažmana SAD-a u BiH.


...............
PRIORITETI AMERIČKE POLITIKE U BIH: Jačanje državnih institucija i približavanje NATO paktu!
........................
















..............

Predsjednik East-West Institute, Cameron Munter, rekao je jučer u razgovoru za beogradski dnevnik Danas da su SAD i predsjednik Donald Trump zainteresirani za stabilan Zapadni Balkan, te da je Bosna i Hercegovina „najveći potencijalni rizik u ovoj regiji“.

 

Munter je u intervjuu za Danas rekao da je BiH u velikoj opasnosti zbog čudne strukture napravljene sporazumom u Daytonu.

 

"Sposobnost vlade da ispuni potrebe naroda je pod znakom pitanja. Pitanje je izbornog zakona, posebno izbora. Tako da smo mi zabrinuti, ali ne samo za BiH. Jer ako BiH 'bude nokautirana' to će utjecati na sve, posebno na Srbiju i Republiku Srpsku", kazao je Munter.

 

Cameron Munter je naglasio da u studiji East-West Institute "Vrijeme za akciju na Zapadnom Balkanu – politički recept za američku diplomatiju", kao rješenje nudi se podrška sporazumu koji je dostižan i pomoć političkim liderima da uvjere svoje narode da će imati koristi od tog sporazuma i da je evropska budućnost pred njima.

 

Munter je rekao da je izvještaj East-West Instituta privukao veliku pažnju aktuelne američke administracije te da bi u izvjesnom smislu mogao poslužiti kao platforma za novi aggažman SAD-a ucijeloj regiji i u BiH.

 

U nastaku teksta pročitajte koje su ključne preporuke East-West Institute aktuelnoj amerčkoj administraciji.

 

Ovaj Institut smatra da BiH treba biti „hitan prioritet 2018. godine“ te da SAD zajedno s EU-om trebaju potaknuti čelnike bh. stranaka na pregovore o novom Izbornom zakonu.

 

„Ako ne uspiju postići dogovor, visoki predstavnik treba iskoristiti svoje ovlasti za intervenciju, uključivanje izrade i donošenja zakona u ime bosanskohercegovačkih subjekata“ - stoji su analizi East-West instituta.

Ocjenjujući kako je BiH glavni prioritet regije zapadnog Balkana, u analizi se navodi kako treba razmotriti i mogućnost uvođenja sankcija za one koji opstruiraju rješavanje Izbornog zakona.

 

Ovaj Institut sugerira američki  vlastima i institucijama EU-a da se nakon izbora snažnije usredotoče na pojednostavljenje daytonskih institucija.

 

- Daytonski sporazum iz 1995. godine okončao je nasilje u BiH mješavinom sile i diplomatije. To je stvorilo višenacionalnu državu, ali je ustvari zamrznulo i institucionaliziralo etničke podjele zemlje. Od tada se pokazalo nemogućim reformirati bosanskohercegovačke institucije ili osigurati efikasnu vlast u zemlji - navodi se u analizi East-West Instituta.

 

Autori analize su uvjereni kako je potrebno redizajnirati institucije, demokratizirati društvo i učvrstiti državu, tako da se izbjegnu crni scenariji.

 

- BiH riskira postati propala država. Kriminal i korupcija su zastrašujući. Ozbiljna šok-ekonomska kriza, nacionalno motivirano nasilje ili karizmatične vođe koji izazivaju nacionalističke osjećaje mogli bi pokrenuti unutrašnji sukob. Predstojeći izbori, u nedostatku Izbornog zakona, pružaju potencijalnu platformu za takav šok - upozoravaju.

 

Institut zagovara jačanje veza s NATO savezom, uprkos protivljenju Republike Srpske, Srbije i Rusije takvom ishodu.

 

- Solidarna suradnja s NATO-om treba biti prioritet. U tu svrhu NATO bi trebao razmotriti postojeće prepreke povećanim vezama, uključujući insistiranje na tome da BiH registrira pesektivu vojnu imovinu. Mogući su različiti kompromisi, kao što je zahtijevanje pretvaranja ovih baza u nevojnu javnu upotrebu - stoji u analizi.

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
58915919

Powered by Blogger.ba