Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

20.06.2018.

MILIJARDE EURA POJELE JAVNE NABAVKE U BiH

Milijarde eura pojele javne nabavke u BiH


.....Političke partije putem javnih nabavki izvlače novac za financiranje izbornih kampanja

Političke partije putem javnih nabavki izvlače novac za financiranje izbornih kampanja

U Bosni i Hercegovini više od milijardu eura godišnje završi u sumnjivim transakcijama kroz netransparentne javne nabavke, podaci su Antikorupcijske mreže BiH ACCOUNT. Situacija se godinama ne mijenja, niti se događaju nužne izmjene zakonske regulative koje bi uvjetovale povećanja transparentnosti javnih nabavki.

Korupcija je posebno izražena u izbornim godinama, kada političke partije putem javnih nabavki izvlače novac za financiranje izbornih kampanja.

Eldin Karić, direktor Antikorupcijske mreže BiH ACCOUT, kaže kako aktualna vlast ništa nije poduzela da zaustavi Korupciju u ovoj oblasti.

"Ako pogledate internet stranicu Agencije za javne nabavke BiH i čitate tendere, vidjet ćete da se oni namještaju, da se namještaju ponuđači, da dobivaju poslove jedne te iste kompanije. Također, ove godine u odnosu na prošlu, količina javnih nabavki povećana za skoro 50 posto. Izborna je godina i pokušava se što više novca prebaciti strankama, kako bi financirali svoje kampanje", istakao je Karić.

Stranke novcem iz javnih nabavki financiraju svoje kampanje: Eldin Karić
Stranke novcem iz javnih nabavki financiraju svoje kampanje: Eldin Karić

Radna grupa koju je sačinilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine predložila je određene izmjene Zakona o javnim nabavkama BiH. Aleksandra Martinović iz Transparency Internationala BiH naglašava kako su te izmjene kozmetičke i njima nije obuhvaćen sistem pravne zaštite.

"Sistem pravne zaštite u potpunosti je oslonjen na ponuđače. Jedino su oni ti koji mogu ulagati žalbe na svakodnevnu korupciju u javnim nabavkama. Poređenja radi, u regionu takva prava imaju i institucije srodne nadležnoj agenciji, kao što su revizorske institucije, pravobranilaštva i neke pravosudne institucije", naglasila je Martinović.

U Bosni i Hercegovini je na snazi takozvani "ortački kapitalizam", iza kojeg stoji korupcija koju nije lako dokazati. Dženan Salčin, direktor Agencije za javne nabavke BiH vjeruje da će se predloženim izmjenama zakona o javnim nabavkama postići određen napredak.

"Planirano je da se uvede inspektorat u Agenciji za javne nabavke BiH. To je jako bitno jer ćemo smanjiti sukob interesa. Do sada smo imali praksu, da ako je neko ima 20 posto vlasništva u nekoj kompaniji može istovremeno biti i član upravnih tijela agencije. Ovim izmjenama to želimo smanjiti na 0,5 posto", istako je Salčin.

Korupciji u sistemu javnih nabavki mora stati u kraj, slažu se i u međunarodnoj zajednici BiH. Ambasadorica Sjedinjenih Američkih Država u BiH Maureen Cormack smatra kako se mora raditi na jačanju vladavine prava u BiH, što će samim tim i spriječiti korupciju u mnogim područjima.

"Jako je bitno da se javna sredstva koriste za javno dobro ove zemlje, a ne za privatnu korist. To je važno za sve građane. Vlasti moraju raditi svoj posao i postići određeni napredak", kazala je Cormack.

Javna sredstva za javno dobro građana: Maureen Cormack
Javna sredstva za javno dobro građana: Maureen Cormack

Prilikom pristupanja određene zemlje ka EU u pregovaračkom dijelu sistem javnih nabavki regulirano je petim poglavljem. Svaka zemlja sa statusom kandidata mora se ozbiljno pozabaviti da sistem javnih nabavki bude transparentan, smatra Lars Gunnar Wigemark, šef Delegacije EU u BiH.

Ne radi se o procesu koji je jednostavan. Suočeni smo s direktnom nefunkcionalnošću sistema javnih nabavki u ovoj zemlji. Ukoliko se izmjene Zakona o javnim nabavkama BiH nađu pred parlamentom mi ćemo svakako dati svoju podršku", objašnjava Wigemark.

Zakon o javnim nabavkama BiH primjenjuje se od 2014. godine i do sada još niko nije sankcioniran iako su utvrđivane brojne nepravilnosti i nezakonitosti. Pokrenuti su određeni postupci koji nikad nisu završeni.

20.06.2018.

REHABILITACIJA I OBESTECENJE ZA GOLOOTOCKE ZATVORENIKE

Rehabilitacija i obeštećenje za golootočke zatvorenike

......
...Višegodišnje patnje i zlostavljanja: Nekadašnji zatvor na Golom otoku
Višegodišnje patnje i zlostavljanja: Nekadašnji zatvor na Golom otoku

Porodice i preživjeli zatvorenici sa Golog otoka najavili su da će tužiti Crnu Goru ukoliko ih država ne rehabilituje i obešteti za patnju kojoj su preživjeli oni ili njihovi preci koji su, kao politički zatvorenici, sredinom prošlog vijeka bili zatočeni na tom ostrvu.

Koliko je realno da će dobiti tu vrstu satisfakcije i kakva su iskustva u regionu?

Jedan od rijetkih živih zatvorenika sa Golog otoka, 91-godišnji Branko Ljumović tamo je izdržavao kaznu zato što je, kako kaže, bio i ostao vjeran Staljinu, a ne Titu.

Ljumovića je Vojni sud u Zagrebu osudio na pet godina strogog zatvora i četiri godine gubitka građanskih prava.

O višegodišnjoj patnji i zlostavljanjima kojima je uz ostale zatvorenike bio izložen, Ljumović ne želi da priča, ali za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi slučaj jednog ljekara iz tadašnjeg jugoslovenskog Ministarstva zdravlja koji je došao da za centralu napravi izvještaj o tome šta se događa u logoru:

„U tom izvještaju je napisao da je za 17 dana koliko je on boravio na Golom otoku, bilo 42 smrtna slučaja. Naveo je da su ljudi umirali od sunčanice i toplotnog udara, od distrofije i iznemoglosti, prebijanja, samoubistava, tifusa i difterije. Dakle za samo 17 dana 42 smrtna slučaja.“

Zatvor Goli otok nalazio se na hrvatskom ostrvu i u toku političkog sukoba između rukovodstva Jugoslavije i Sovjetskog Saveza 1948. godine bio je namijenjen za zatvaranje pristalica Informbiroa i Staljina.

Oko 130 žena je bilo u zatvorima na Golom otoku (na fotografiji)
Oko 130 žena je bilo u zatvorima na Golom otoku (na fotografiji)

Goli otok je bio muški, a Sveti Grgur ženski zatvor u kojima je bilo 3.399 Crnogoraca, od čega 130 žena.

Sedamdeset godina nakon usvajanja rezolucije Informbiroa i 69 od otvaranja radnog logora Goli otok njegovi zatočenici kao i predstavnici porodica onih koji su u međuvremenu preminuli, traže rehabilitaciju žrtava i obeštećenje po modelu kako su to uradile zemlje u regionu – Slovenija, Hrvatska i Srbija.

Oni su inicijativu za donošenje posebnog zakona proslijedili nevladinoj organizaciji Akcija za ljudska prava u kojoj sada analiziraju pravne apsekte.

Branko Ljumović kaže da su više od 10 godina bezuspješno pokušavali to pitanje da stave na dnevni red crnogorskih institucija:

„Godine2006. udruženje 'Goli otok' podnijelo je zahtjev tadašnjem predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću, premijeru Milu Đukanoviću, skupštine Krivokapiću i ondašnjem ministru pravde i dostavilo im prijedlog nacrta Zakona o rehabilitaciji. Lijepo su nas svuda primili ali nas do prije godinu, dvije nijesu obavijestili niti dali bilo kakav odgovor.“

Prema najavama, porodice i preživjeli golootočki zatvorenici bi mogli tražiti i do 40 eura po danu provedenom u logoru za političke neistomišljenike. A ako se zna da su u prosjeku zatvorenici na Golom otoku boravili od dvije do tri godine, kao i da obeštećenje zahtijeva oko 100 porodica, onda bi odšteta mogla da premaši četiri miliona eura.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković za RSE kaže da je moralna obaveza države da rehabilituje golootočke zatvorenike i obešteti njihove porodice:

„Ja se kao ombudsman zalažem da se prizna greška. Grešaka je bilo i biće u svakom društvu. Ove greške su se dogodile u jednom teškom istorijskom trenutku, ali je moralna obaveza države da rehabilituje te ljude, da im vrati čast i ugled. Na žalost mnogi od njih nijesu među živima. Proveli su godine na Golom otoku zbog svog političkog mišljenja, stava a neki i zbog neke političke aktivnosti. To se dogodilo i obaveza Crne Gore je da ih rehabilituje, a rehabilitacija znači i nadoknadu štete“

Nephodan Lex specialis: Šućko Baković
Nephodan Lex specialis: Šućko Baković

No, pravno gledano taj proces neće biti ni malo jednostavan, naglašava crnogorski ombudsman:

„To bi bila vrlo složena procedura i postupci bi izuzetno dugo trajali, a potrebna bi bila i vještačenja u svakom predmetu. Takođe, u našem sistemu imamo i odlučivanje u prvom pa u drugom stepenu pa po vanrednim sredstvima. To bi značilo da se te osobe i njihovi najbliži ponovo izlažu dugom procesu, trošku. Ja mislim da bi bilo dobro da po ugledu na Hrvatsku donesemo poseban zakon (lex specialis) kojim bi se uredilo ovo pitanje i koji bi pojednostavio proceduru i utvrdio naknadu štete.“

U Hrvatskoj još od 2002. isplaćuju naknade za žrtve političkih progona, kaže za RSE Darko Bavoljak, predsjednik udruge „Goli otok Ante Zemljar“:

„Od 2002. godine imamo Zakon o zaštiti bivših političkih zatvorenika na osnovu kojeg se isplaćuju naknade, negdje je to 50 kuna po danu provedenom u zatvoru. To pravo se utvrđuje na osnovu popisa svih kažnjenika po osnovi IB-a (Informbiroa) koji ima Državni arhiv Hrvatske. Taj popis je vrlo precizan i točan sa datumom hapšenja i datumom otpuštanja. Prvo se dobija status političkog zatvorenika, a nakon dobivanja tog statusa odmah ide i naknada predviđena zakonom.“

U Srbiji je od 2012. godine rehabilitovano 2.146 ljudi, dok su sudovi odbili 64 zahtjeva za vraćanje časti i ugleda. Komisiji za obeštećenje obratio se 81 bivši Golootočanin, a 215 zahtjeva podnijeli su i bračni drugovi, odnosno djeca zatvorenika koji su u međuvremenu preminuli.

20.06.2018.

KOMSIC ODGOVORIO NA NAPAD: "ZELENIKA JE POKAZALA KOLIKO SE NJENA POLITIKA RAZLIKUJE OD COVICEVE"!

Komšić odgovorio na napad : “Zelenika je jučer pokazala koliko se njena politika razlikuje od Čovićeve”!


Predsjednik Demokratske fronte i kandidat ove stranke za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda odgovorio je na optužbe kandidatkinje HDZ-a 1990 Diane Zelenike koja je ustvrdila da je glas za Komšića glas za podjelu države, pri tome dodajući da nije tačno da ne postoji razlika između politike HDZ-a i politike HDZ-a 1990.

“Gospođa Zelenika je upravo jučer pokazala svojim protivljenjem prijedlogu pet stranaka o izmjenama Zakona o izbornim jedinicama, koliko se njena politika i politika Dragana Čovića razlikuju. Izlizane floskule o legitimnom predstavljanju koje ponavljaju Čović i njegovi sljedbenici za njim ponavljaja i Zelenika. Toliko o nemogućnosti poređenja politike HDZ-a i HDZ-1990. Ne mislite valjda da smo slijepi kod očiju?  Možda su njene suze, prolivene za zločincem Praljkom relevantan dokaz da između Zelenike i Čovića nema razlike”, poručio je Komšić.

Što se tiče tvrdnje da glas za mene znači glas za podjelu države, i glas za osovinu Čović – Dodik, zaista je smiješno to što gospođa Zelenika govori, dodao je on.

“Dakle, nisu problem secesionističke namjere Čovića i Dodika, nego je problem u tome što neko ima objektivnu mogućnost da se tome suprostavi. Gospođa Zelenika hoće reći da ne bi smio ljutiti Čovića i Dodika svojom kandidaturom, jer će oni onda da krenu u razvaljivanje države. E pa mi na takav diktat nećemo pristati, i mi ih se ne bojimo, za razliku od HDZ 1990 koji drhti pred Čovićem”, zaključio je Komšić.

Podsjećamo,  Diana Zelenika rekla je jučer  za medije da Prijedlog SDA, DF-a NS-a, SBB-a i SDP-a, u vezi sa izmjenama Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH, ne mijenja ništa osim što otvoreno onemogućava izbor hrvatskih legitimnih predstavnika.

Kako je objasnila Zelenika,koja je kandidat HDZ-a 1990 za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda. prijedlog pet pomenutih stranaka – izigrava posljedično hrvatsku izbornu volju.

Presuda po apelaciji Bože Ljubića se odnosi na Izborni Zakon BiH i Parlamentarna skupština BiH je jedino moguće mjesto za njegovu izmjenu,kazala je danas Zelenika.

Ocijenila je da je prijedlog u potpunosti neustavan,te da je politički formiran tako da izigrava načelo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda.

(Kliker.info-SB)

20.06.2018.

UMRO JE ENES RATKUSIC: ODLAZAK DOBROG COVJEKA...

Umro je Enes Ratkušić: Odlazak dobrog čovjeka…


Nakon kraće i teške bolesti u Blagaju je jutros u 61. godini umro istaknuti novinar, književnik i publicista Enes Ratkušić.

Ratkušić je rođen 7. aprila 1957. godine u Ošnjićima kod Stoca. Osnovno i srednje obrazovanje  stekao je u Stocu, nakon čega je studij sociologije diplomirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Bio je dugogodišnji novinar i urednik na RTV Mostar, saradnik brojnih sedmičnih, mjesečnih bosanskohercegovačkih listova, te glavni urednik časopisa “Slovo Gorčina “. Autor je mnogih stručnih radova, kao i šest knjiga proze.

Kao profesor sociologije radio je u Srednjoškolskom centru Stolac, Građevinskoj školi Mostar i na Univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru.  Najveći dio radnog vijeća proveo je, ipak, kao urednik-novinar na RTV Mostar. Novinske tekstove objavljivao u magazinima “Ljiljan”, “BH. Dani “, “Preporod”, “Ujedinjena Bosna”, “Zambak”, te posljednjih nekoliko godina u magazinu “Stav” i na portalima Al Jazeera Balkans i Kliker.info.

Stručne i književne radove publikovao je u časopisima “Most”, “Dijalog”, “Slovo Gorčina”, “Behar ” i “Bošnjačka pismohrana”.

Njegove knjige bile su odlično prihvaćane kod publike, a objavio je djela: “Zaboravljeni govor probuđenih”, zbirke priča “Hrvanje s vragom”, “Dunjalučka škola “, “Trovanje zdravom hranom”, te “Tajna bosanskog štapa”.

Posljednje objavljeno djelo bila mu je zbirka filozofskih eseja „Sukob devijacija“.

Dženaza-namaz će se klanjati ispred Careve džamije u Stocu, u četvrtak u 17. 30 sati, poslije ikindije-namaza, a ukop će biti obavljen u Ošanjićima.

Ratkušić je bio izniman autor, jedan od boljih u svojoj generaciji, koji je plijenio pažnju kolega novinara i javnosti svojom erudicijom, ali i jasnoćom svojih stavova.

Nadasve, volio je svoj Stolac, kojem je posvećivao brojna djela, afirmirao njegove iznimne ljude poput Maka Dizdara, Alije Isakovića, Rusmira Mahmutčehajića, Džafera Obradovića, Nijaza Durakovića i brojne druge stolačke književne i druge velikane, ali jednako i dobre, male-velike Stočane poput Zije Rizvanbegovića, domaćine s Rotimljie, koji su ga s radošću nazivali svojim neimarom…

Volio je Radimlju, stećke,  Daorson i svoje Ošanjiće, Bregavu, brinuo o njoj, hoće li Stolac ostati bez vode zbog projekta Gronji horizonti itd.

Nije zato čudo da je u mjesecu aprilu, baš u Stocu, po posljednji put otvorio jednu izložbu. No, po dobru će ga pamtiti i u Mostaru, gdje je, također, ostavio neizbrisiv trag, reafirmirajući ljude poput čuvenog Husage Čušića, afirmirajući rahmetli Senada Mićijevića, izvještavajući o obnovi mostarskih simbola i spomenika, o ratnim zločinima u okviru tzv. “Herceg-Bosne”, nepravdi, životu i smrti….

Iako je bio tih i blag čovjek, uvijek spreman da pomogne i sasluša, odlučnost u zastupanju njegovih stavova bila je neprikosnovena i dojmljivo snažna, tako da je ostavljao utisak i na one koji se s njim nisu slagali. Ali, uvijek u odmjerenom tonu i nikada sa danas udomaćenom zloćom.

Enes Ratkušić je bio dobri čovjek na kojeg ste se uvijek mogli osloniti, onaj koji neće okrenuti glavu od vas (u inat svima!) ni u najtežim trenucima, onda kada će to, zarad svojeg komoditeta, svi drugi učiniti. Rado bi dao savjet, ali nikad nametljivo, nikad s nekom ružnom primisli. U njegovom govoru nikada niste mogli čuti bilo šta ružno, o bilo kome. Baš nikada!

Njegov životni kod gradilo je čovjekoljublje, iskrenost, predanost i strast za onim što je volio da čini.

Tako je bilo i kada je pisao, a pisao je do posljednjeg daha (posljednji tekst objavio je upravo u “Stavu” prije 15-tak dana!), kada je predavao, govorio na promocijama knjiga, kada je salao izvještaje za brojne medije diljem svijeta…  Ali i kada je lovio ribu, što je bio Enesov omiljeni hobi.

Kada sam ga, Božijom odredbom, posljednji put vidio potkraj ramazana, prije tačno deset dana, objašnjavao mi je kako neće više loviti ribu na Buni, u Blagaju, već samo na Bregavi:

“Ja ću samo na svoju Bregavu”.

Govorio je s neobičnom smirenošću, iako je, očito, i sam bio svjestan da se posljednji put vidimo.

Takav je bio naš Enes – Stočanin, dobri Gorčin, Mostarac, Blagajac, Hercegovac, Bosanac… Sve to, i mnogo više.

Lovi ribu, dobri čovječe… Malo je takvih ostalo među nama.

Neka ti je vječni rahmet!

Faruk Vele (INS)

20.06.2018.

TEORIJA ZAVJERE UMJESTO PREDIZBORNE KAMPANJE





Određeni ljudi će biti izmanipulisani, a rezultati vladavine su katastrofalni: Antić (na fotografiji: Milorad Dodik i njegove pristalice)
Određeni ljudi će biti izmanipulisani, a rezultati vladavine su katastrofalni: Antić (na fotografiji: Milorad Dodik i njegove pristalice)



20.06.2018.

ERIC GORDY O COVICEVIM DOKTORATU: "TO MU JE NAGRADA ZA LOGOR 'HELIODROM' GDJE JE SA PRALJKOM BOSNJAKE DRZAO U ROPSTVU"

ERIC GORDY O ČOVIĆEVOM DOKTORATU: "To mu je nagrada za logor 'Heliodrom' gdje je sa Praljkom Bošnjake držao u ropstvu"

Britanski pravni stručnjak Eric Gordy napisao je na svom Twitter profilu kako je doktorat Zagrebačkog sveučilišta Čoviću „priznanje za nezaboravne stvari koje je napisao“.


...
ERIC GORDY O ČOVIĆEVOM DOKTORATU: 'To mu je nagrada za logor 'Heliodrom' gdje je sa Praljkom Bošnjake držao u ropstvu'
...











...

Sveučilište u Zagrebu danas je dodijelilo počasni doktorat Draganu Čoviću, članu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i predsjedniku HDZ BiH. 

 

U objašnjenju za dodjelu doktorata navodi se da je Čović doprinio jačanju bilateralnih odnosa između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, očuvanju hrvatskog identiteta, promicanju demokratskih vrijednosti i afirmacije hrvatske obrazovne, naučne i kulturne baštine u Evropi i svijetu.

 

Čovićev doktorat izazvao je mnoštvo reakcije u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, ali i nekim evropskim zemljama. Mnoje javne ličnosti doktorat Čoviću smatraju čistim politikantstvom, zloupotrebom nauke za potrebe HDZ-a, kao i nagrađivanje politike koja je pred Međunarodnim sudom u Hagu osuđena za udruženi zločinački pothvat protiv Bosne i Hercegovine.

 

Britanski pravni stručnjak Eric Gordy napisao je na svom Twitter profilu kako je doktorat Zagrebačkog sveučilišta Čoviću „priznanje za nezaboravne stvari koje je napisao“. 

 

„Kao ova zabilješka“, rekao je Gordy, koji je objavio i dokument iz 1993. godine, u kojem Dragan Čović, tadašnji direktor kompanije Soko traži od upravnika logora „Heliodrom“, Josipa Praljka, deset zatvorenika s ciljem obavljanja poslova za potrebe „Sokola“.

View image on TwitterView image on Twitter

altEric Gordy @EricGordy  

Today Dragan Čović is receiving an honorary doctorate from the University of Zagreb. It is a recognition for the memorable things he has written. Like this memo.

1:41 PM - Jun 19, 2018

 

Na dodjeli počasnog doktorata Čoviću bili su najviši funkcioneri HDZ-a BiH poput Marinka Čavare Borjane Krišto, kao i visoki funkcioneri HDZ-a Andrej Plenković, hrvatski premijer, te bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske Mate Granić.


Hrvatski premijer Plenković na Twitteru je napisao: „Čestitam hrvatskom članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine akademiku Dragan Čoviću na počasnom doktoratu Sveučilišta u Zagrebu.“

 

Sam Čović je izjavio: „Od srca hvala Sveučilištu u Zagrebu na ukazanoj časti. Hvala mojoj obitelji, mojim suradnicima, mojim prijateljima i svim poticateljima koji me izgrađuju da budem još bolji. Neka mi dragi Bog pomogne da sve što radim, radim na dobro čovjeka.“

 

Zbog Čovićevog počasnog doktorata na Sveučilištu u Zagrebu ranije su reagirali i neki od profesora tog univerziteta. Profesorica sa Filozofskog fakulteta Đurđica Čilić izjavila je za „Novosti“:: „Tamo gdje je Čović bog, ja želim biti ništa“.

 

Hrvatski pisac i univerzitetski profesor Jurića Pavičić rekao je da vraća svoj doktorat Univerzitetu, a pozvao je i ostale kolege da to učine:

 

Nezavisni intelektualci i novinari iz Hrvatske smatraju da je Čovićev doktorat Sveučilišta u Zagrebu ponižavanje akademske zajednice u Hrvatskoj, te davanje do znanja da akademska zajednica u toj zemlji nastavlja podržavati retrogradnu politiku HDZ-a prema Bosni i Hercegovini.

 

Profesorica Đurđica Čilić je u obrazloženju svoje reakcije kritizirala. „U izvještaju komisije navodi se da je Dragan Čović započeo karijeru 'u teškim trenucima ukidanja Hrvatske Republike Herceg Bosne'. Podsjećam komisiju i sve članove ovog senata da u međunarodnopravnom smislu ta republika nikad nije postojala, a da je bosanskohercegovačkim, a posebno bosanskim Hrvatima, osim onim malobrojnima koji su se njenim osnivanjem okoristili, donijela nepreglednu štetu. Projekt Herceg-Bosne, koji je prikazan i na Međunarodnom sudu u Hagu, a čiji je Čović dosljedni politički nastavljač, zapravo predstavlja tragediju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini“.

 

View image on Twitter

altObjavio/la haler u 00:37, 0 komentar(a), print, #

20.06.2018.

FOCANSKI PROTESTI U CRNINI I SUTNJI

20.06.2018.

SRPSKI AKADEMICI PO RUSKOM KLJUCU

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
56704894

Powered by Blogger.ba