Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

13.06.2018.

PAUL KRUGMAN : INTELEKTUALCI, POLITIKA I POSTENJE

Paul Krugman : Intelektualci, politika i poštenje


The Stanford Daily je prošle sedmice objavio zanimljivu priču o konzervativnom historičaru Niallu Fergusonu sa Hoover instituta na Stanfordu. Iako ružna, sama priča nije toliko važna koliko nam potvrđuje činjenicu koju malo ko, a posebno mediji, želi priznati: konzervativni diskurs je ogrezao u nepoštenju.

Piše : Paul Krugman (The New York Times)

Pritom zaista mislim na konzervativni diskurs. Nečasni pojedinci mogu imati različita politička uvjerenja, ali sistematsko izluđivanje (gaslighting), to jest insistiranje da je gore dolje ili crno bijelo ubedljivo je više rasprostranjeno na desnoj strani političkog spektra. Mnogi ne priznaju da je ova asimetričnost jedan od bitnih uzroka naših problema.

Mediji previđaju nepoštenje konzervativaca, ali mada mnogi novinari izbjegavaju laž nazvati pravim imenom, uz tendenciju da bez komentara u naslovima prenose lažne vijesti (za koje tek u prilogu saznajemo da su lažne) – javnost ipak postepeno sagledava pravi stepen iskvarenosti Trumpove vlade.

Mediji su skloni da Trumpove laži predstavljaju kao nešto izuzetno i nečuveno, iako su njegov običaj da laže 7 puta na dan, kao i njegove stalne tvrdnje da je žrtva (tačnog) izvještavanja samo nastavak dugogodišnjeg trenda u konzervativnom pokretu.

Nema suštinske razlike između Trumpa i Fox Newsa, koji decenijama izvještava lažno i pristrasno istovremeno napadajući vodeće medije zbog navijanja za liberale. On se ne razlikuje od republikanaca koji su optuživali demokrate za fiskalnu neodgovornost, a sada kritiziraju kongresnu kancelariju za budžet koja upozorava da će smanjenja poreza uvećati deficit.

Republikansko nepoštenje je vidljivo i u univerzitetskim kampusima, što nas vraća na priču s početka ovog teksta.

Ferguson je jedan od onih konzervativnih intelektualaca koji zaziru od studentskih aktivista. On smatra da je ljevica u kampusima „najveća prijetnja“ slobodi govora u Trumpovoj Americi. Na Stanfordu je vodio program Važni razgovori (Cardinal Conversations), gdje je svoje sagovornike pozivao da se „izjašnjavaju o spornim pitanjima“.

Jedan od njih bio je i Charles Murray, poznat po osporavanoj knjizi u kojoj govori o urođenim intelektualnim razlikama između crnih i bijelih ljudi. Zato ne čudi što je njegov nastup izazvao proteste studenata. Ferguson je onda pozvao studentske aktiviste desne orijentacije da se „ujedine protiv ovih boraca za pravdu i samelju ih“. Čak je predložio da se „istraži djelovanje“ jednog studenta ljevičara. Studenta!

Ferguson se poslije izvinio, ali više u stilu „žao mi je što se tako osjećate“ nego u duhu pravog izvinjenja. On je tom prilikom izrazio žaljenje zato što među profesorima historije ima malo registriranih republikanaca, što je po njegovom mišljenju dokaz pristrasnosti pri zapošljavanju i neprijateljske atmosfere na fakultetima.

Šta se tu zaista događa? Istina je da među američkim historičarima ima malo samoproklamiranih konzervativaca – ali tako je i u egzaktnim, „prirodnim naukama“ poput fizike i biologije.

Zašto ima tako malo konzervativnih naučnika? Možda zato što akademska karijera više privlači liberale nego konzervativce. (Nema mnogo liberala u policiji ili, suprotno Trumpovom uvjerenju, u FBI-u.) Pored toga, naučnici nerado sebe nazivaju konzervativcima jer u modernoj Americi biti konzervativan znači svrstati se u grupu koja poriče klimatske promjene i teoriju evolucije. Možda to važi i za historičare.

Tu treba primijetiti da su tvrdnje konzervativaca da brane slobodu govora i otvoreni razgovor neiskrene. Konzervativci ne žele da se ideje procjenjuju na osnovu odgovarajućih kriterija, nezavisno od politike; oni žele da idejama koje njima odgovaraju bude posvećeno (bar) jednako vrijeme kao i liberalnima, bez obzira na njihovu intelektualnu vrijednost.

Konzervativne grupe su uključene u sistematske pokušaje da se visokom obrazovanju nametnu politički kriteriji. Znamo, na primjer, da su braća Koch davala donacije da bi kontrolirala zapošljavanje na bar dva univerziteta.

Šta to znači za nas ostale? Prije svega sljedeće: ako je vaš posao da informirate ljude, u okviru obrazovnog sistema ili novinarstva, nemojte dozvoliti desničarima da vas, kako kaže Ferguson, „samelju“.

Ovih dana su univerziteti i medijske kuće pod stalnim pritiskom da budu popustljivi prema Trumpu i da poštuju desničarske stavove. Ljudi koji to zahtijevaju tvrde da se zalažu za jednake uvjete za sve. Važno je da ispravno razumijemo ovaj argument. On ne podrazumijeva poštenje, već samo sticanje moći.

13.06.2018.

BiH ZELI JACE VEZE SA DIJASPOROM

13.06.2018.

HRVATI U ENTITETU RS-A: 'PRODANI U RATU, ZABORAVLJENI U MIRU'

13.06.2018.

KOMSIC ODGOVORIO KOLINDI: "IZBORNI ZAKON NIJE IZMJENJEN PO DIKTATU ZAGREBA"!

KOMŠIĆ ODGOVORIO KOLINDI: "Ima za čim žaliti - Izborni zakon nije izmijenjen po diktatu Zagreba"!

Grabar-Kitarović ima pravo za čim žaliti jer unatoč zagrebačkim apelacijama (Ljubić i Krišto), unatoč podmuklom lobiranju za uvođenje nejednake vrijednosti glasa u Bosni i Hercegovini, Izborni zakon BiH nije izmjenjen onako kako je to Zagreb zamislio i isplanirao, kazao je danas predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić.


"Mi u Bosni i Hercegovni, nasuprot tome izražavamo radost. Nije se lako bilo odbraniti od propagandne političke i medijske agresije Zagreba, ali smo se odbranili i Evropskoj uniji pokazali, ko ovdje u Bosni i Hercegovini, poštujući presude Evropskog suda za ljudska prava nudi rješenja a ko ultimativno zahtjeva ono što je sa stanovištva evropskih i demokratskih vrijednosti nedopustivo", rekao je Komšić.

 
- Pošto predsjednica Hrvatske poziva na snažniji angažman Evropske unije u Bosni i Hercegovini po pitanju rješavanja izmjena Izbornog zakona, želio bih uvaženu predsjednicu Grabar - Kitarović podsjetiti da su Evropska unija, SAD i šira međunarodna zajednica angažovanije više nego ikad, dodao je on.
 
"Međutim, očito je da taj angažman ne prija vašim pulenima u BiH koje podstičete na rušenje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine i koji su u permanentnom sukobu kako sa predstavnicima međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini tako i sa onim predstavnicima međunarodne zajednice koji u rješavanju ovog pitanja žele dati svoj doprinos. Nije nikakvo čudo što su u sukobu jer ono što vaši puleni traže u sukobu je sa svim civilizacijskim normama. Još malo pa će početi i da otvoreno prijete onima koje Vi pozivate na snažniji angažman u BiH", rekao je Komšić.
 
Vama gospođo Grabar - Kitarović savjetujem da i dalje nastavite da se pozivate na iskrivljeni sadržaj presuda Ustavnog suda BiH, kako to rade i oni koje u Bosni i Hercegovini podržavate. Žalit ćete zbog toga još više nego što sada žalite, ali Vaše obmane neće proći", zaključio je Komšić.

13.06.2018.

NJEMACKA IZRUCILA MILORADA OBRADOVICA: UCESTVOVAO U MUCENJU 120 BOSNJAKA

njemačka izručila Milorada Obradovića: Učestvovao u mučenju 120 Bošnjaka


Vlasti Njemačke izručile su osumnjičenog Milorada Obradovića zvanog Stiven Bosni i Hercegovini. On je krajem prošle godine lociran, identifikovan i uhapšen u Minhenu.

Na Međunarodnom aerodromu Sarajevo danas je realizirano izručenje iz SR Njemačke, kojim je pravosuđu BiH predat osumnjičeni Milorad Obradović zvani Stiven iz Prijedora.

Osumnjičeni je pod istragom u Posebnom odjelu za ratne zločine Tužilaštva BiH i osumnjičen je da je u mjesecu julu 1992. godine učestvovao u nezakonitom lišenju slobode i mučenju oko 120 civila bošnjačke nacionalnosti na lokalitetu Miska Glava, općina Prijedor, koji su nakon toga sprovedeni u zarobljenje te strijeljani i ubijeni na lokalitetu Kipe – Ljubija.

Također, osumnjičeni se tereti da je lično i direktno, pucajući iz vatrenog oružja na stadionu  FK Rudar, ubio tri civila bošnjačke nacionalnosti.

Pravosuđe BiH je za navedenim osumnjičenim tragalo više mjeseci, a postojala su operativna saznanja da se nalazi u inozemstvu.

Tužilaštvo BiH se zahvaljuje pravosudnim i policijskim institucijama SR Njemačke na saradnji i pomoći u realiziranju izručenja.

Zbog navedenog ratnog zločina se u Tužilaštvu BiH i Sudu BiH vodi postupak u predmetu protiv Slobodana Taranjca i dr.

Na zahtjev Tužilaštva BiH do sada je aktivirano i raspisano više desetina međunarodnih potjernica za osumnjičenima za ratne zločine počinjene diljem BiH, a za koje postoje saznanja da se nalaze izvan BiH.

Tužilaštvo BiH, skupa sa partnerskim agencijama u BiH, zemljama regije i diljem svijeta, poduzima aktivnosti na lociranju, lišenju slobode i

13.06.2018.

STA USPORAVA SUDJENJE ZA MASAKR BOSNJAKA U KRAVICI?

13.06.2018.

HASAN ZOLIC: BIH SVAKOG MJESECA GUBI OD 500 DO 600 STANOVNIKA

Hasan Zolić tvrdi : BiH svakog mjeseca gubi od 500 do 600 stanovnika


Demografske prilike u BiH vrlo su loše, prevashodno zbog činjenice da se stvara sve veći jaz između broja rođenih i broja umrlih, upozorio je u razgovoru za Vijesti.ba demograf Hasan Zolić.

On je konstatovao da vlasti u BiH na svim nivoima nisu dovoljno posvećene ovom najznačajnijem pitanju.

“Naša država gubi veliki broj stanovnika zbog tog debalansa u korist umrlih. Svakog mjeseca gubimo 500 do 600 stanovnika jer više ljudi umire, nego što se rađa”, pojasnio je Zolić.

Osim pomenutog debalansa, lošem demografskom stanju u BiH doprinose nerazvijene ekonomske prilike.

“Ogroman broj ljudi koji su u braku nije zaposlen. Većini zaposlenih niska su primanja. Takođe, ljudi sve teže rješavaju svoje stambeno pitanje, a sve te loše ekonomske prilike svakako utiču na demografsku sliku”, naglasio je Zolić.

Posebno alarmantna činjenica je da BiH napušta sve veći broj ljudi, posebno onih koji su u reprodukcionom ciklusu, što negativno djeluje na natalitet.

Iako naša država ne vodi evidencije o broju stanovnika koji na godišnjem nivou napusti BiH, Zolić navodi da se taj broj kreće i do 200.000.

Na pad nataliteta utiče i činjenica da se reprodukcioni ciklus smanjuje, jer se bilježi trend kasnijeg stupanja u brak. Žena se na taj korak, u prosijeku, odlučuje sa 28 godina,a muškarac sa 30 i više godine.

Zolić je potvrtao da je u BiH i starosna struktura nepovoljna, pojasnivši da je učešće starijeg stanovništva od 65 i više godina isto kao i učešće stanovništva od 0 do 20 godina.

Odgovarajući na pitanje da li je moguće zaustaviti negativan trend pada nateliteta, ovaj demograf je pojasnio kako je potrebno stvoriti populacionu politiku.

“Tačnije potrebno je stvoriti pretpostavke da se ljudi odluče da uđu u brak i da imaju djecu. To znači da je potrebno obezbijediti materijalne uslove za majku kao porodilju i za dijete koje se rodi”, istakao je Zolić.

(Kliker.info-Vijesti)

13.06.2018.

BH-GAS PRIMLJEN U CLANSTVO EVROPSKE MREZE OPERATORA TRANSPORTNOG SISTEMA PRIRODNOG GASA

OD DANAS I ZVANIČNO: BH-Gas primljen u članstvo Evropske mreže operatora transportnog sistema prirodnog gasa

BH-Gas je, predvođen direktorom Jasminom Salkićem, danas na 34. sastanku Generalne skupštine, koja se održava u Bukureštu u Rumuniji zvanično primljen u članstvo Evropske mreže operatora transportnog sistema prirodnog gasa ENTSOG. Za sada, BH-Gas će imati status posmatrača u ovoj asocijaciji, a iz razloga što Bosna i Hercegovina nije zemlja članica Evropske Unije.


ENTSOG je uspostavljen od strane Evropske unije Trećim energetskim

paketom s ciljem da se omogući i poboljša saradnja između operatora transportnih sistema prirodnog gasa širom Evrope, te razvoj pan-Evropske transportne mreže u skladu sa ciljevima energetske strategije Evropske Unije i Energetske Zajednice zemalja jugoistočne Evrope.

 

Trenutno je 45 kompanija – operatora gasnih transportnih sistema u punopravnom članstvu u ENTSOG, dok je ukupan broj kompanija koje imaju status posmatrača 7, uključujući BH-Gas. Na ovaj način u ENTSOG je zastupljeno 27 zemalja članica Evropske Unije, odnosno Energetske Zajednice zemalja JIE.

 

BH-Gas već dugi niz godina ima dobru saradnju sa ENTSOGom, svoje razvojne projekte je promovisao i prijavljivao kod ove evropske asocijacije, i isti su već sadržani u Desetogodišnjim planovima razvoja mreže prirodnog gasa Evrope.

 

Primanjem u članstvo, BH-Gas je još jednom dobio potvrdu dosadašnjeg uspješnog rada i saradnje sa ovom asocijacijom. Članstvom se otvara mogućnost aktivnog učešća u daljem radu asocijacije zajedno sa drugim operatorima transportnih sistema Evropske Unije i okruženja u smislu razmjene informacija, kreiranja i usklađivanja razvojnih planova i promocije projekata iz oblasti prirodnog gasa, te što boljeg pozicioniranja Bosne i Hercegovine u gasnom sektoru regije.

 

Dodatna korist se ogleda i u mogućnosti ostvarivanja podrške i pomoći ENTSOG članovima u implementaciji obavezujućih dokumenata koji proizilaze iz Trećeg energetskog paketa.


(Energetika.ba)

13.06.2018.

"PROTIV NASILNOG EKSTREMIZMA" : PETINA MLADIH BiH NETRPELJIVA PREMA DRUGOJ VJEROISPOVIJESTI

„Protiv nasilnog ekstremizma“ : Petina mladih BiH netrpeljiva prema drugoj vjeroispovijesti


Više od 20 posto mladih u Bosni i Hercegovini osjeća netrpeljivost prema drugoj etničkoj ili verskoj pripadnosti, dok pet posto mladih smatra kako su djela terorizma opravdana, pokazalo je najnovije istraživanje koje je uradila organizacija Proni Centar za omladinski razvoj iz Brčkog.

Istraživanje je rađeno na uzorku od 500 mladih u dobi od 15 do 30 godina u 60 općina u Bosni i Hercegovini, istaknuto je na Konferenciji „Mladi protiv nasilnog ekstremizma“, koja je održana u Sarajevu.

Jasmin Jašarević, menadžer u Promi Centru za omladinski razvoj iz Brčkog ističe kako je preko 90 posto mladih kazalo kako su govor mržnje i netrpeljivost najviše izraženi na društvenim mrežama i internetu.

„Govor mržnje na interentu je jedan od koraka ka radikalizaciji. Društvene mreže se također koriste i za vrbovanje mladih u radiklane i ekstremisitčke grupe. Pri tome ne mislim da su to samo grupe povezane s religijskim ubjeđenjima, nego to su i navijačke, političke i nacisitčke grupe, koje šire govor mrženje“, istakao je Jašarević.

Predstavljanje rezultata istraživanja u Sarajevu
Predstavljanje rezultata istraživanja u Sarajevu

Jašarević također dodaje kako je mladima potrebno ponuditi alternativu i u tome se trebaju uključiti svi, od civilnog društva do institucija vlasti.

„Mladi žele da se okušaju u novim stvarima i vrlo često imaju i radikalne ideje. Mislim da se trebaju angažirati u neki drugim poljima, kao što je muzika, teatar i druge umjetnosti. Moramo mladima kroz strateške pristupe ponuditi da se deradikaliziraju da ne odu u tu neku „mračnu stranu“, nego da se druže, putuju i da se kreativno izražavaju kroz kulturu i sport“, naglasio je Jašarević.

Dion van den Berg, viši politički savjetnik nizozemske mirovine organizacije PAX, smatra da ekstremizam nije problem samo BiH, nego cijele Europe. Najbolji način borbe protiv nasilnog ekstremizam je jačati demokraciju i ljudska prava u zemlji.

„To je dugoročno rješenje, ali postoji jedna preferenca fokusirana na kratkoročno rješenje. Ako se budemo fokusirali na stabilnost, a ne i na prava državljana to će omogućiti ekstremizam da i dalje cvjeta. To je jedan izazov koji stoji ispred Europske unije, da uvijek imaju na umu jednu dugoročnu perspektivu“, naglasio je Van den Berg.

Berg također naglašava kako se protiv radikalizma možemo boriti i jačajući građanski identitet, a ne etnički.

„To je veliki izazov za sve zemlje Zapadnog Balkana, jer je primarni identitet u ovim zemljama etnički. To je element na kojem moramo raditi. Identitet građanstva spaja ljude, dok ih etnički identiteti razdvajaju“, istako je Berg.

Dejan Rađen, menadžer za omladinski rad u Proni Centru za omladinski razvoj iz Brčkog naglašava kako su mladi najrizičnija grupa u pogledu odlaska na strana ratišta i priključenju radikalnim grupama.

„Mladi su nezaposleni i nalaze se na margini društva. Mi želimo prevenirati ovu pojavu kako do toga ne bi dolazilo. Mladima treba ponuditi neku alternativu kako bi se ostvarili”, istakao je Rađen.

Bosna i Hercegovina je zemlja koja je prije više od 20 godina izašla iz rata, ali u njoj su još uvijek na snazi snažne etničke tenizije koje se ogledaju u mnogim područjima. Ona je plodno tlo za regruitanje mladih od strane radikalnih pokreta, jedan je od zaključaka konferencije.

(Kliker.info-RSE)

13.06.2018.

NA TRGU KRAJINE STATUA ZA DAVIDA: "IMAMO NOVE, KLJUCNE SNIMKE..."

NA TRGU KRAJINE STATUA ZA DAVIDA: "Imamo nove, ključne snimke..."

Davor se zahvalio ljudima iz Novog Grada na statui koju su mu poklonili. Rekao je da ima nove snimke, i traži da se do oktobra riješi slučaj.




-Tužilaštvo i MUP nam ne smiju reći istinu zato što je previše surova,

rekao je Davor Dragičević večeras na Trgu Krajine u centru Banjaluke.

 

– Sedmog jula na trgu “Davida Dragičevića” pokazaćemo svu našu snagu, mirno i dostojanstveno – rekao je on.

 

Davor se zahvalio ljudima iz Novog Grada na statui koju su mu poklonili. Rekao je da ima nove snimke, i traži da se do oktobra riješi slučaj.

alt

 

 

– David nije htio da poklekne pred vama i zato ste ga ubili. Ubili su ga pripadnici MUP-a sa još nekim ljudima. Ako ne budete riješili do oktobra sve ću pustiti u javnost. Sve snimke i sve materijalne dokaze do kojih sam došao. Pustiću snimke i u svijet da vide kako se ovdje ubije mladost i budućnost. Da vide kako je surovo ubijen David. Uz nas je preko 90 odsto pripadnika MUP-a, Tužilaštva i ostalih institucija.

 

Moraće se svi izjasniti da li su uz nas. Predsjednice, ako ti je stalo do Davida, do mene, do ljudi iz grupe imaš rok do oktobra. Ako to ne riješiš neće biti ni izbora, ni ubica, ni tužilaštva. Svi znate da je u ubistvu učestvovao MUP. Prvi put ste ga ubili na konferenciji za novinare, probajte samo još jednom da ga ubijete, pa će vidjeti šta će biti – naglasio je Dragičević.

alt

 

Poručio je da neće u grob otići dok ne bude otkrivena istina i pravda.

 

– Biću tu dok ne budu uhapšeni i procesuirani svi koji su učestvovali u Davidovom mučenju i ubistvu – ističe on.

13.06.2018.

TRAGICNA SUDBINA MLADICA S POZNATE FOTOGRAFIJE: OVO JE ISTINA O NJEMU...






Tragična sudbina mladića s poznate fotografije: Ovo je istina o njemu…


Prisjećanje na nezamislivu monstruoznost onih koji su prije 26 godina suštinski poveli i proveli genocid u Prijedoru, ubijajući po bosanskim proplancima i selima “sve što miče”, vratilo je u kolektivno sjećanje jednu fotografiju iz logora Manjača koja je posljednjih dana postala “viralna” na društvenim mrežama.

“Najtužnije lice moje zemlje”, kako zapisa kolega Dragan Bursać, pored hiljada drugih priča o nezamislivom zlu na području Prijedora i Bosanske krajine, poput majke Have Tatarević, Fikreta Alića, Fikreta Bačića, Sudbina Musića, Mirsada Duratovića…, svih mučenika koji su završili u Tomašici, Starim kevljanima, Jakarinoj kosi i drugim stratištima, ispisuje najcrnju historiju ovih prostora.

Kakva nam je historija…

Zato je proces humanizacije žrtava iznimno važan za suočavanje s bliskom nam prošlošću, a kako bi se shvatili svi razmjeri počinjenog užasa u nedavnoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu u kojima su uništavane sudbine cijelih porodica i generacije. Kakva nam je historija, dobro se i ne rađamo sijedih glava, rekao bi Tale Derviša Sušića.

Zahvaljujući upravo medijima koji su ponovo podsjetili fotografiju što je obišla svijet vraćeno je i ime ovom mladom čovjeku “negdje između dječaka i mladića, negdje kad počinje život”.

Naime, nakon reakcije porodica i istraživanja aktivista za ljudska prava utvrđeno je da je mladić s poznate fotografije definitvno Jasmin Malojčić zvani Hondo iz Prijedora, a ne Elvedin Kadirić Hendo, kako se (sigurno ne namjerno) pojavilo u medijima.

Potvrdila je ovo za Radiosarajevo.ba Jasminova sestra Jasmira koja s porodicom živi St. Louisu u Americi.

“Da, to je moj brat Jasmin. Imao je 20 godina kada je nastala fotografija. U to vrijeme je poginuo i moj otac Šefik Malojčić, koji je nađen poslije 22 godine u Kozarcu”, ispričala nam je Jasmira.

Šefik (Bajre) Malojčić (r. 1944), kako se navodi u dokumentima o zločinima u Prijedoru, ukopan je 2011. godine, zajedno sa još 111 sugrađana. Njegov mezar nalazi se na Šehidskom mezarju Skela kod Prijedora.

Prijedorčani kažu da je ubijen na kućnom pragu.

“Ova slika je sa Manjače i na njoj su, s lijeva na desno, rahmetli Kasim i njegov brat, a moj djed, Halil Mešić. Braća rahmetli Adema Mešića, koji je otac Izeta Mešića, poznatijeg pod nadimkom Hadžija… Do njih sjedi rahmetli Muharem Mešić, otac Mehila Mešića…  Do njega sjedi ovaj mladić koji se zove Jasmin Malojčić koji je živio u Polju ili tzv. Poljskom putu, koji je inače bio stari put za Bosanski Novi”, napisao je na društvenim mrežama Arnan Zukić.

Što ti je život, pričaju naši sagovornici.

Naime, sva četvorica s fotografije su preživjeli logor. Međutim, sudbina nije bila naklonjena Jasminu. Kratko nakon izlaska iz logora stradao je od posljedica strujnog udara u Raškovcu kod Prijedora!?

Jasmira nam kaže da je snažno boli svaki put kada vidi Jasminovu fotografiju…

“Jasmin je ukopan u Pećanima kod Prijedora”, kazala nam je njegova sestra.

Sudbin Musić, borac za ljudska prava i aktivista Udruženja “Prijedor 92” se bavio sudbinama desetina ljudi koji su snimljeni tokom posjeta stranih novinara bh. logorima. Objašnjava da ga je tragična sudbina Nežada Nećaka Sivca natjerala da dođe do priča o što više ljudi koji su tog tih dana snimali BBC i ostali mediji.

“Ja sam došao do podataka o sudbinama nekih 20-tak ljudi čije su sudbine zaista specifične. Ponukala me u posljednje vrijeme i viralna priča o izvjesnom Elvedinu Kadiriću i njegovoj sudbini ispisanoj u nekoliko tekstova kolega novinara. Radi se o fotografiji sačinjenoj u koncentracionom logoru Manjača. Ta fotografija zaista simbolizira jedan užas, jednu tugu koja je više nego očita. Imao sam najprije informacije da je taj mladić iz Ključa. Bila mi je čudna priča da je on iz Prijedora, jer poznato mi je da ne postoji Elvedin Kadrić koji je ubijen u nekim logora. Osim jednog, ali to nije on i ubijen je na nekom drugom mjestu”, objašnjava Musić.

Istraživanje ga je dalje vodilo u potragu za srodnicima i prijateljima osobe sa fotografije.

“Nastojao sam doći do informacija o mladiću sa fotografije i onda sam saznao da se radi o Jasminu Malojčiću zvanom Hondo. On je nakon višemjesečnih tortura u prijedorskim logorima završio na Manjači. Potom je oslobođen, ali je, na kraju, stradao nesretnim slučajem od strujnog udara. To mi je potvrdilo više osoba”, ističe Musić.

Porodica Mešić

Prema njegovim saznanjima Malojčić je bio u prijateljskim i rodbinskim vezama s mladićima iz porodice Mešić.

“Oni su pokazali određeni stepen herojstva i hrabrosti. Najveći dio njih je u užasnim mukama stradao u prijedorskim logorima i vjerovatno ga je familijarna bliskost s tom porodicom  odvela njega u logore, iako nisam saznao da je imao veze s oružanim pokretom i otporom vezanim za 30. maj 1992. godine”, zaključio je Musić.

Identitet mladića s poznate fotografije je očito zamijenjen, ali ne i tragična sudbina. Bio to Elvedin ili Jasmin, život su okončali na užasan način.

Njihova sudbina nama ostaje opomena, ali i pouka da u apsurdnosti rata nalazimo snagu za izgradnju mira kako sudbina Elevedina ili Jasmina ne bi bila usud nekih novih bosanskih generacija.

Vratiti identitet žrtvama

Ovdje se, veli Musić, uglavnom, nažalost, govori o statistici.

“Kada govorimo o Prijedoru, govorimo od nekih 3.176 registriranih ubijenih, 102 djece, 256 žena. Ali kada imate grupu studenata i pokušavate približiti njima sudbinu tih ljudi, onda morate vratiti tom nekom čovjeku identitet. Posebno kada su multietničke grupe u pitanju, a koje vodim kao kustos nepostojećih memorijala, dakle, pokušavate im maksimalno približiti identitet osobe koja je eventualno ekshumirana iz Tomašice, Starih Kevljana, ubijena u Omarskoj, Keratermu ili na pragu porodične kuće”, govori Musić.

Faruk Vele (Radiosarajevo)

13.06.2018.

UZASNI ZLOCINI "CRVENIH BERETKI"

UŽASNI ZLOČINI "CRVENIH BERETKI": "Svi smo htjeli da izađemo iz Srebrenice, ali nije bilo šanse..."

Kada je VRS ušla u Srebrenicu, svjedokinja je s majkom utočište potražila kod baze UNPROFOR-a u Potočarima, dok su njen otac i brat, zajedno s drugim muškarcima, krenuli kroz šumu ka Tuzli.


Ponovljeni haški proces protiv bivših čelnika Službe državne

bezbjednosti (SDB) Srbije Jovice Stanišića i Franka Simatovića, optuženim za progon Bošnjaka u BiH, nastavljen je iskazom zaštićene svjedokinje o zločinima nad civilima nakon napada srpskih snaga u istočnoj Bosni. 

Svjedokinja je opisala šta je, kao dijete, s roditeljima i bratom preživjela tokom ofanzive srpskih snaga u Istočnoj Bosni koja je počela 1992. godine, a u kojoj su, po tužiocima i ranijim svjedocima, početkom 1993. Muslimane proganjale i “Crvene beretke” SDB-a Srbije.
 
Po riječima svjedokinje, njeno rodno selo je spaljeno, a porodica je zatim bila prinuđena da utočište traži drugdje po Podrinju. Do početka 1993. godine, po izjavi svjedokinje, njena porodica je bila u selu Osmače, a zatim je pred napadom srpskih snaga morala da se uputi u Srebrenicu.
 
- Pucalo je na sve strane, granate su padale, ljudi su ginuli, nije bilo šanse za opstanak, morali smo da idemo ka Srebrenici - rekla je svjedokinja.
 
Svjedokinja je dodala da su uslovi u Srebrenici bili “užasni”.
 
- Ljudi su spavali po klupama, napolju… Mi smo imali sreće da dobijemo jednu sobu u Domu kulture, u kojoj nas je bilo petnaestoro… Tu smo sve radili… Užas je bio – nemaš šta da jedeš, nemaš šta da obučeš - prisjetila se ona.
 
U sudnici je prikazan film iz 1994. na kojem se vide hiljade civila koji u Srebrenici pokušavaju da se ukrcaju u kamione UNPROFOR-a.
 
- I ja sam bila u toj gomili ljudi, zajedno s majkom i bratom, pokušavali smo da se ukrcamo… Ja sam se jednom ukrcala na kamion, ali su ljudi počeli da se guše, pa smo morali da siđemo… Svi smo htjeli da izađemo iz Srebrenice, ali nije bilo šanse - ispričala je svedokinja.
 
Po njenim riječima, porodica joj je zatim bila prebačena u izbjeglički logor u selu Slapovići, ali je odatle morala da se vrati u Srebrenicu pred ofanzivom Vojske Republike Srpske (VRS) u julu 1995.
 
- Kad je počeo napad, nismo imali druge opcije nego da odemo u Srebrenicu, kod UNPROFOR-a… Pucalo je - prisjetila se ona.
 
Kada je VRS ušla u Srebrenicu, svjedokinja je s majkom utočište potražila kod baze UNPROFOR-a u Potočarima, dok su njen otac i brat, zajedno s drugim muškarcima, krenuli kroz šumu ka Tuzli.
 
- Oni nisu htjeli u Potočare, otišli su s mnogo, mnogo drugih ljudi kroz šumu - kazala je svedokinja.
 
VRS je nju i majku, s drugim ženama i djecom, prebacila ka Kladnju, a oca i brata nikada više nije vidjela. Njihova tijela kasnije su pronađena u masovnoj grobnici.
 
Stanišić, tadašnji načelnik SDB-a Srbije i Simatović, operativac te službe, optuženi su za progon, ubistva, deportacije i prisilno premještanje Hrvata i Muslimana u Hrvatskoj i BiH.
 
Po optužnici, “Crvene beretke” i druge jedinice koje su počinile te zločine bile su u sastavu ili pod kontrolom SDB-a Srbije. Tako je, po optužnici, bio ostvarivan udruženi zločinački poduhvat progona nesrba koji je predvodio Slobodan Milošević, a čiji su protagonisti bili Stanišić, Simatović i drugi.
 
Suđenje Stanišiću i Simatoviću bit će nastavljeno sutra, javio je BIRN BiH.

13.06.2018.

ANALIZA CNN-A: STA SE ZAPRAVO DANAS DOGODILO U SINGAPURU?

ANALIZA CNN-a: Šta se zapravo danas dogodilo u Singapuru?

CNN je razgovarao sa grupom stručnjaka koji su analizirali povijesni summit Donalda Trumpa i Kim Jong-una u Singapuru.



Trump pokazuje novinarima da je deklaracija potpisom i ozvaničena
Trump pokazuje novinarima da je deklaracija potpisom i ozvaničena

////////////////////////////////////

"Bilo bi mudro prvo se usredotočiti na širu sliku", rekao je advokat iz Washingtona S. Nathan Park, čije su komentare na Korejski poluotok objavljivali Wall Street Journal, Washington Post, Financial Times, Atlantic, Foreign Policy i drugi mediji.

 

"Prije samo nekoliko mjeseci, Sjeverna Koreja i SAD bile su blizu nuklearnog rata. Danas više nismo na tom putu. Međutim, dogovor između dvojice vođa mogao je biti bolji. Zaustavljanje američkih i južnokorejskih vojnih vježbi predstavlja značajni ustupak. Obećanje 'potpune' denuklearizacije, umjesto 'potpune, provjerljive i nepovratne' kakvu je Trump zahtijevao, u ovom trenutku nije dovoljna uzvratna mjera."

 

"Ipak, dogovor je polazna tačka za denuklearizaciju. Sljedeći korak trebala bi biti integracija dogovora iz Singapura s deklaracijom iz Panmunjoma, koju su na summitu u aprilu potpisale Sjeverna i Južna Koreja, što se može ostvariti trilateralnim pregovorima SAD-a i dviju Koreja", rekao je S. Nathan Park.

 

"Trump je želio pokazati da može stvarati povijest"

 

"Svodeći očekivanja na nulu, Trump je uspio održati summit koji je vjerovatno premašio i njegova vlastita očekivanja: Povijesni vizuali, potpisana zajednička izjava i put prema kraju Korejskog rata te pregovorima o sjevernokorejskom nuklearnom programu", rekao je Aaron David Miller, potpredsjednik i istaknuti član Međunarodnog centra Woodrow Wilson.

 

"Ovo je bio summit kojim su dominirale lične namjere dvojice vođa. Kim Jong-un, možda posljednji zaista totalitarni vođa, tražio je legitimnost i priznanje na svjetskoj pozornici. Trump je riskirao katastrofu pristankom na summit organiziran na brzinu, ali došao je pokazati da, za razliku od svojih prethodnika, on sam može stvarati povijest."

 

"Ako budemo imali sreće, nakon summita će uslijediti dugogodišnji proces koji će pomoći u smirivanju napetosti i sprečavanju eskalacije. Potpuna denuklearizacija Sjeverne Koreje nije vjerojatna, ali stabilnost i mir na poluotoku su mogući", rekao je Miller.

 

"Vizualno dramatičan, ali prilično isprazan sastanak"

 

"Sastanak Kima i Trumpa zapravo je bio vrlo skroman. Sastali su se licem u lice ukupno 20 minuta, ako oduzmemo postupak prevođenja. Sastanak je bio vizualno dramatičan, ali sadržajno prilično isprazan", rekla je YJ Fischer, bivša službenica State Departmenta.

 

"Minimalni napredak ne čudi s obzirom na to da nije bila prisutna Kina, koja ima najveći utjecaj na Sjevernu Koreju. Važna je i činjenica da će biti teško postići provjerljivi nuklearni dogovor s odmetnutim režimom. Trump i Kim još moraju dogovoriti principe denuklearizacije, njezin vremenski okvir te mjere za njeno dokazivanje."

 

"Summit je bio dobar korak, ali to je prvi korak u dugom procesu. Ono što će uslijediti bit će još važnije. Sjeverna Koreja za pregovaračkim stolom pokazuje manju ratobornost i zato je tamo treba zadržati", rekla je YJ Fischer.

 

"Rukovanje je bilo toliko kratko da je izgledalo poput rutine"

 

"Nije bilo lako doći do ovog trenutka", rekao je Kim Jong-un nakon sastanka s Donaldom Trumpom u utorak ujutro u Singapuru, piše The Atlantic: "Blago rečeno, s obzirom na razaranje u Korejskom ratu, 25 godina propalih nuklearnih pregovora te nekoliko mjeseci međusobnih prijetnji nuklearnim armagedonom".

 

"Ono što je možda najposebnije u vezi prvog sastanka ikada između vođa SAD-a i Sjeverne Koreje jeste činjenica da nije izgledao nimalo posebno", piše Atlantic. "Njihovo prvo rukovanje, na crvenom tepihu i ispred zastava dviju država, bilo je toliko kratko da se činilo poput rutine. Umjesto velikih uvodnih riječi i paradiranja, dvojica vođa ušla su u prostoriju sa svojim prevoditeljima, gdje su sjeli i nasmiješili se na način sličan trenucima u kojima Trump prima strane vođe u Bijeloj kući".

  

CNN je razgovarao sa stručnjacima i savjetnicima za stratešku komunikaciju Billom McGowanom i Julianom Silvom, koji su analizirali povijesno rukovanje.

 

"Sjeverna Koreja do sada je mogla samo maštati o tom trenutku"

 

"Ako zanemarimo hvalisanje i retoriku oko povijesnog sastanaka, ostaje nam analizirati koji je od dvojice vođa pobijedio u vizualnom ratu. Kim je izgledao ozbiljno kada je izašao iz limuzine, a njegova pognuta glava ostavila je dojam poraza. Trump je izgledao napeto nakon izlaska iz svoje limuzine".

 

"Zatim su došli jedan do drugoga, a Trump je ispružio ruku nekoliko sekundi prije Kima. U trenutku kada su se rukovali, Kim je postigao ono što njegovom djedu nije uspjelo: Stajao je kao jednak predsjedniku SAD-a".

 

"Trump je izgledao kao da mu se spava, a Kim kao da je pun energije"

 

"Trumpov govor tijela činio se kao pokušaj da pokaže prijateljstvo. Nije bio agresivan i nakratko je dotaknuo Kima po ramenu. Nakon prvog rukovanja i fotografiranja, Trump je želio pokazati autoritet ispruživši ruku da pokaže Kimu put s pozornice".

 

"Kim se više puta nasmiješio nego Trump, osobito nakon što su sjeli. Trump je izgledao kao da mu se spava, dok je Kim izgledao kao da je pun energije, kao čovjek koji je uspio postići legitimnost na svjetskoj pozornici. Tako je govor tijela pokazao da je Kim dobio prvu rundu".

13.06.2018.

DONALD TRAMP: SJEVERNA KOREJA CE BITI BEZ NUKLEARNOG ORUZJA





Foto: EPA-EFE/KEVIN LIM /

Tramp i Kim potpisali "opširnu" deklaraciju: Svijet će vidjeti veliku promjenu
Foto: Tanjug | Tramp i Ki9m potpisali "opširnu" deklaraciju

13.06.2018.

ZAEV I CIPRAS: IME JE REPUBLIKA SJEVERNA MAKEDONIJA



Istorijski dogovor koji nudi budućnost zemlji: Zoran Zaev i Aleksis Cipras

Jedinstvena Bosna i Hercegovina
<< 06/2018 >>
nedponutosricetpetsub
0102
03040506070809
10111213141516
17181920212223
24252627282930

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
56386809

Powered by Blogger.ba