Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

22.06.2018.

DOKTORI POVLACE POTPISE: TUZLANSKI LJEKARI DOBILI ONO STO SU TRAZILI

DOKTORI POVLAČE POTPISE: Tuzlanski ljekari dobili ono što su tražili

Problem reprezentativnosti riješen je na način da će Sindikat doktora i stomatologije TK crpiti svoja prava s federalnog nivoa, odnosno federalnog sindikata čiji su članovi, a čija je reprezentativnost priznata.



Ljekari u Tuzlanskom kantonu okončat će generalni štrajk i odustati od najavljenog podnošenja otkaza nakon što su Vlada TK i Sindikat doktora medicine i stomatologije TK u vrijeme hitne sjednice Skupštine TK dogovorili kompromisno rješenje.

 

 

Problem reprezentativnosti riješen je na način da će Sindikat doktora i stomatologije TK crpiti svoja prava s federalnog nivoa, odnosno federalnog sindikata čiji su članovi, a čija je reprezentativnost priznata.

 

– Narednih dana krenut ćemo s aktivnostima koje trebaju rezultirati potpisivanjem kolektivnog ugovora sa Sindikatom doktora medicine i stomatologije – kazao je dr. Bahrudin Hadžiefendić, ministar zdravstva TK.

Admir Suljić, predsjednik Štrajkačkog odbora, ističe kako su i Sindikat doktora medicine i stomatologije i Vlada TK popustili u svojim zahtjevima te da je to urodilo plodom.

 

– Ovim kompromisnim rješenjem zaustavili smo eventualni odlazak doktora iz ovog kantona. Naredne sedmice imat ćemo potpisan svoj kolektivni ugovor za djelatnost doktora medicine i stomatologije. Dakle, kolektivni ugovor koji smo mi ispregovarali i to je ono što smo tražili – kaže Admir Suljić.

 

 

Zastupnici u Skupštini TK jednoglasno su usvojili šest zaključaka koji se tiču rješenja ovog problema.

U prvom se traži od Vlade TK, Ministarstva zdravstva i Zavoda zdravstvenog osiguranja da preduzmu sve aktivnosti iz okvira svojih nadležnosti kako bi obezbijedili uslove za nesmetano ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu građana TK.

 

Parlamentu FBiH upućena je inicijativa za hitno davanje autentičnog tumačenja člana 124. Zakona o radu FBiH, a od Vlade FBiH i Parlamenta FBiH zatraženo je donošenje izmjena Zakona o radu u dijelu kojim se definišu uslovi za reprezentativnost sindikata.

 

Od Vrhovnog suda FBiH zatraženo je da uzme u prioritet predmet u postupku odlučivanja po zahtjevu Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije.

 

Od Vlade TK je zatraženo da kao privremeno rješenje, a do rješevanja pitanja reprezentativnosti, započne pregovore o pravima doktora medicine i stomatologije.

 

Također, traži se od nadležnih organa da na osnovu postojeće dokumentacije ispita eventualnu krivičnu odgovornost bilo kog sudionika u postupku priznavanja reprezentativnosti Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije, te od Vlade FBiH da pokrene proceduru donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, a kako bi se obezbijedila finansijska sredstva za oblast zdravstva u TK.

22.06.2018.

WESS MITCHELL: "SAD SARADJUJE S EU OKO RJESENJA PROBLEMA U BiH..."

POMOĆNIK DRŽAVNOG SEKRETARA SAD-a OTKRIO PLAN ZA BALKAN: "SAD sarađuju s EU oko rješenja problema u BIH..."

Amerika i Evropa imaju zajednički interes da svijet bude slobodan, da Rusija odgovara za aneksiju Krima, da prestanu upotreba hemijskog oružja i nepoštene kineske trgovinske politike, rekao je Mitchell, prenosi Beta.



Pomoćnik američkog državnog sekretara za evropske i evroazijske poslove Wess Mitchell izjavio je da SAD i Evropska unija kao zajednički cilj imaju reformisan Balkan na putu ka Uniji. 

Mitchell je juče u govoru u sjedištu fondacije Karnegi za Evropu u Briselu rekao da, uprkos razlikama u mišljenju između SAD i Evropske unije, postoje mnoga pitanja koja ujedinjuju saveznike, prenosi RSE.
 
Amerika i Evropa imaju zajednički interes da svijet bude slobodan, da Rusija odgovara za aneksiju Krima, da prestanu upotreba hemijskog oružja i nepoštene kineske trgovinske politike, rekao je Mitchell, prenosi Beta.
 
Među zajedničkim prioritetima, Mitchell je naveo i da "Balkan bude reformisan i na putu ka EU", kao i da Rusija ne može da energetski ucjenjuje Evropu.
 
On je naveo da SAD sarađuju s EU oko Srbije i Kosova, kao i Bosne i Hercegovine i da su američke diplomate "satima bile na telefonu" posredujući s evropskim kolegama, između Atine i Skoplja u odlučujućim trenucima pregovora o rješavanju spora te dve države.
 
Amerika je "vrlo zadovoljna" što je došlo do sporazuma, dodao je Mitchell.

 

22.06.2018.

DAVIDOV OTAC SA TRGA KRAJINE: "MORATE BITI SVJESNI DA OKO NAS ZIVE ZLOCINCI, UBICE I SOTONE..."

DAVIDOV OTAC SA TRGA KRAJINE: "Morate biti svjesni da oko nas žive zločinci, ubice i sotone..."

Poslanicima je poručio da odstupe ako ne znaju šta treba da rade, a okupljenima se zahvalio na podršci koju mu pružaju.


Dug je put pred nama, ali idemo do kraja – poručio je Davor Dragičević


sa “Davidovog trga”. I večeras, 89. put, brojni građani podržali su Davora Dragičevića, oca stradalog Davida Dragičevića, u borbi za istinu.

 

Okupljeni su ponovo zatražili odgovor od nadležnih na koji način je smrtno stradao mladi David Dragičević.

 

– Nikada vam neću oprostiti mog anđela, moju dušu, mog đakca. On je za vas samo statistika – riječi su Davora.

alt

Foto: Dejan Božić

 

Tvrdi da je “ubistvo njegovog sina planiran i montiran proces”.

 

– Morate biti svjesni da oko nas žive zločinci, ubice i sotone. Ali, ja nikada neću odustati – rekao je Davor i dodao da još nije dobio nijedan odgovor od nadležnih institucija.

 

Poslanicima je poručio da odstupe ako ne znaju šta treba da rade, a okupljenima se zahvalio na podršci koju mu pružaju.

alt

Foto: Dejan Božić

 

Večeras je, inače, mirni protestni skup na Trgu Krajine trajao kraće zbog, kako je rekao Davor, fudbalske utakmice Srbija – Švicarska. Na kraju okupljanja je tradicionalno otpjevana pjesma “Klinac u getu”.

22.06.2018.

SLAVO KUKIC: ,,HDZ 1990 SE SVRSTAVA POD COVICEV KISOBRAN, CAVARU TREBA KRIVICNO GONITI"

SLAVO KUKIĆ: „HDZ 1990 se svrstava pod Čovićev kišobran, Čavaru treba krivično goniti"

Sveučilišni profesor Slavo Kukić komentarisao je povlačenje HDZ-ovaca iz Parlamenta Federacije BiH, eventualnu odluku HNS-a, kao i implikacije nepotpisivanja Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata od strane Predsjednika Federacije BiH Marinka Čavare...


"Radi se o ultimativnim zahtjevima kako bi se udovoljilo HDZ-u BiH, a


što se tiče HDZ 1990, po onome što ja znam, tamo ljudi postupaju kao isprepadani stvorovi zbog činjenice da ih se stalno etiketira nacionalnim izdajnicima. Naravno, oni prave strateške greške jer se na ovaj ili onaj način svrstavaju po kišobran Dragana Čovića", smatra Kukić.

 

On smatra da nedolasku HDZ-a i HDZ-a 1990 u Parlament FBiH ne treba poklanjati naročito pažnju i da će Dragan Čović činiti sve kako bi ostvario svoje ciljeve, a ako mu se u tome bude popuštalo, naglašava Kukić, onda će sa tim ciljevima ići izravno. Taj cilj je promjena Izbornog zakona onako kako želi ili uvođenje trećeg entiteta na mala vrata.

 

"Prema tome, te nedolaske treba ignorirati, a u konačnici, ja mislim da će zbog toga, pa i zbog onoga što sa njima radi Milorad Dodik, morati intervenirati svjetski centri moći, prije svega Vijeće za implementaciju mira, i zapravo na taj način jednu nenormalnu priču smjestiti tamo gdje joj je mjesto, nazvati je pravim imenom, ali i upotrijebiti bonske ovlasti kako se ne bi nastavilo sa destrukcijom Bosne i Hercegovine. Ali ne treba se specijalno brinuti o tome šta sad; biće šta će biti. Sam taj Zakon o izbornim jedinicama je u okviru Ustava i nije se izašlo nijednim detaljem izvan Ustava“, kazao je Kukić.

 

Dodaje da ono što rade HDZ i njegovi medijski bilteni je zapravo jedna "gebelsovska" filozofija koja se naprosto servira u dvadeset i prvom stoljeću, ali te filozofije prije ili kasnije dođu tamo gdje im je mjesto.

Kukić ističe i da je najava predsjednika Federacije BiH Marinka Čavare o odbijanju potpisivanja zakona dio tog pritiska.

 

"Međutim, u konačnici, postoje institucije koje će prije ili kasnije i to smjestiti tamo gdje treba. Uostalom, dijelovi u kojima se mijenja izborni zakon odnose se na neizravni izbor delegata u Dom naroda, što drugim riječim znači da nije neophodno da se te izmjene usvoje do izbora. Ako Marinko Čavara i Dragan Čović i njihov krug igraju na tu igru, može se usvojiti i u avgustu pa će pola godina ili više kasniti formiranje Doma naroda a i drugih institucija, ali će zato druge državne institucije, morati poduzeti mjere protiv neustavnog ponašanja predsjednika Federacije", rekao je.

 

Kukić je dodao da je neophodno krivično procesuiranje Čavare ako ne potpiše zakon.

 

"Naravno, pod pretpostavkom da prethodno Ustavni sud, a pretpostavljam da će ići sa apelacijom,  kaže da usvojene izmjene nisu protivne Ustavu. Venecijanska komisija je dala sugerirati takav zaključak. U tome slučaju, ponašanje koje je protivno Ustavu, kazneno je djelo i to podrazumijeva kazneno gonjenje", zaključio je Kukić.

 

(Vijesti.ba)

 

22.06.2018.

DJONGLIC UPOZORAVA: "HDZ-OVI SU SAMO TRAZILI POVOD ZA POCETAK URUSAVANJA ZAKONODAVNIH ORGANA FBiH"

ĐONLAGIĆ UPOZORAVA: "HDZ-ovi su samo tražili povod za početak urušavanja zakonodavnih organa FBiH"

Hrvatski narodni sabor će kako je najavljeno sutra donijeti odluku o daljenjem učestvovanju u radu Parlamenta Federacije nakon što su zastupnici HDZ-a i HDZ 1990 napustili sjednicu Parlamenta Federacija na kojoj se našao Prijedlog izmjena Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata, koji je potom bez zastupnika oba HDZ-a, usvojen jednoglasno.


Sudeći po porukama članova HNS.a sada je već izvjesno da zastupnici

HDZ-a i HDZ-a 1990 u budućem periodu neće učestvovati u radu Parlamenta Federacije zbog usvajanja pomenutog prijedloga zakona.

 

Predsjednik Kluba Demokratske fronte u Parlamentu Federacije Dženan Đonlagić smatra da se već iz saopštenja za javnost koje je potisao predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a, onaj dan kada su napustili sjednicu, vidjelo da je njihova odluka u vezi ponovnog dolaska u Parlament Federacije zavisi od odluke HNS-a, a to je, kako je Đonlagić naveo, vaninstitucionalno djelovanje sa aspekta funkcioniranja zakonodavnog organa odnosno Parlamenta FBIH.

 

"To je po meni početak urušavanja institucija Federacije BiH, jer nikakve veze nemaju odluke nečega što je registrovano kao udruženje građana i kao neka nevladina organizacija, na to da li će neko učestvovati ili ne u radu Parlamenta. To je isto kao kad bi neki radnik kazao da neće dolaziti na posao dok neko njegovo lovačko udruženje o tome ne odluči", istakao je Đonglagić.

 

- Po meni ovo ipak nije iznenađujući potez, s obzirom da već duže vrijeme se sprema ovo, i samo se tražio povod za početak instititucionalnog urušavanja zakonodavnih organa Federacije BiH, i blokadu rada parlamenta, dodao je Đonlagić.

22.06.2018.

RESETOVANJE ODNOSA VELIKIH SILA : SAMIT TRUMPA I PUTINA U JULU U EVROPI?

Resetovanje odnosa velikih sila : Samit Trumpa i Putina u julu u Evropi?


Mediji, pozivajući se na neimenovane izvore, prenose da je u toku planiranje samita predsjednika Donalda Trumpa i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina.

Očekuje se da će sastanak biti održan tokom Trumpove posjete Evropi narednog mjeseca. Dvojica lidera mogla bi da se sastanu prije samita NATO-a od 11. do 12. jula u Briselu ili poslije Trumpove posjete Britaniji dva dana kasnije.

Bijela kuća je u srijedu veče odbila da komentariše izveštaje o samitu, dok se na zahtjev Glasa Amerike za komentar nije odazvao ni Savjet za nacionalnu bezbjednost.

Putinov portparol Dmitrij Peskov takođe nije u četvrtak želio da komentariše eventualni sastanak Putina i Trumpa, ali je rekao da se očekuje će savjetnik za nacionalnu bezbjednost John Bolton naredne nedelje posjetiti Rusiju da bi sa ruskim zvaničnicima razgovarao o pripremama.

Mjesto susreta nije objavljeno, ali nekoliko stranih medija ranije je prenijelo da bi predsjednici SAD i Rusije mogli da se sastanu u jednoj od evropskih prijestonica posle samita NATO-a, moguće u Beču.

Trump je početkom mjeseca izrazio zainteresovanost za obnovu Putinovog imidža na svjetskoj sceni. Na samitu G7 u Québecu, američki lider rekao je da bi Rusija ponovo trebalo da bude primljena u grupu najrazvijenih zemalja. Rusko članstvo suspendovano je posle aneksije Krima 2014. godine.

(Kliker.info-Glas Amerike)

22.06.2018.

ZAKON O IZBORNIM JEDINICAMA: MARINKO CAVARA NAJAVIO BLOKADU, PREDLAGACI TVRDE DA KRSI DEJTON I ZLOUPOTREBLJAVA POLOZAJ

ZAKON O IZBORNIM JEDINICAMA: Čavara najavio blokadu, predlagači tvrde da krši Dejton i zloupotrebljava položaj

Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara najavio je da neće potpisati ukaz o proglašenju Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta FBiH, čime će onemogućiti njegovo stupanje na snagu


On je u izjavi za N1 kazao da ovo zakonsko rješenje u sebi sadrži

negiranje odluke Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić", te negiranje Vašingtonskog i Dejtonskog sporazuma.

 

"Ja sam preuzimajući dužnost dao prisegu da ću poštivati Ustav, poštujući legitimitet i zakonitosti - ovaj zakon ne može doživjeti proglašenje, on znači negiranje institucija BiH", rekao je, između ostalog, Čavara.

 

Mogućnost da će aktuelni predsjednik FBiH blokirati Zakon nepotpisivanjem ukaza o njegovom proglašenju ranije su za Vijesti.ba komentarisali predstavnici stranaka predlagača ovog zakonskog rješenja. 

 

"Ako se to desi, Čavara bi time prekršio svoje ustavne ovlasti i to bi poprimilo jednu sasvim drugu dimenziju", smatra šef Kluba poslanika SDA u Parlamentu FBiH Ismet Osmanović.

 

Poslanik SDP-a BiH u federalnom Parlamentu Damir Mašić rekao je da je predsjednik FBiH dužan potpisati svaki akt koji je uredno prošao parlamentarnu proceduru i koji je u istovjetnom tekstu usvojen u parlamentarnoj proceduri.

 

"Niti Čavara, niti bilo koji pojedinac ma koju dužnost da obavlja, nema diskreciono pravo da procjenjuje šta se njemu sviđa ili ne, pa da to potpisuje ili ne potpisuje", poručio je Mašić.

 

Ukoliko, pak, Čavara ne potpiše, to će, prema Mašićevim riječima, predstavljati klasičnu zloupotrebu položaja, što je krivično djelo. 

 

"Takođe, takvo djelovanje, između ostalog, bilo bi i opstruisanje implementacije Dejtonskog sporazuma, jer se onemogućava funkcionisanje vlasti. S te strane, tu bi bilo posla za Tužilaštvo, ali i za visokog predstavnika. Vjerujem da je Čavara dovoljno razuman i pametan da se neće upustiti u takvu avanturu, jer u konačnici, on bi jedini bio žrtva i kolateral. Ne bi to bili ni HDZ BiH niti Dragan Čović, već bi Čavara lično odgovarao za takve svoje postupke", zaključio je Mašić. 

 

S druge strane, šef Kluba HDZ-ovih poslanika u Parlamentu FBiH Jozo Bagarić mišljenja je da su svi hrvatski politički zvaničnici dužni štititi interese naroda kojeg predstavljaju. 

 

Prema njegovim riječima, tvrdnje da je zakon u skladu sa Ustavnom BiH i presudom u slučaju "Ljubić", samo su tumačenja predlagača. 

 

"Ali odgovorne institucije će dati konačan sud o tome je li ustavan ili ne. Što se tiče mogućih mehanizama, to je za nas Hrvate iznimno bitno, i svi dužnosnici su dužni štititi interese hrvatskog naroda. Svi mogući pravni aspekti moraju biti zadovoljeni i svako na svojoj funkciji je dužan da, poštujući Ustav, štititi interese hrvatskog naroda", kazao je Bagarić.

 

(Vijesti.ba) 

22.06.2018.

SVEDJANIN IZ BOSNE: JESENKO SELIMOVIC ZATRAZIO DA SE EVROPSKA KOMISIJA O GRADNJI PELJESKOG MOSTA OCITUJE PRED PARLAMENTOM

ŠVEĐANIN IZ BOSNE: Jesenko Selimović zatražio da se Evropska komisija o gradnji Pelješkog mosta očituje pred Parlamentom

Napomenuo je i da granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske još uvijek nije utvrđena na dijelu gdje je planirana gradnja mosta


Evropska komisija izjasnit će se uskoro pred Evropskim parlamentom


o gradnji Pelješkog mosta između Bosne i Hercegovine i Hrvatske u Malostonskom zaljevu.

 

Švedski zastupnik u Evropskom parlamentu Jesenko Selimović zatražio je da se EK izjasni o gradnji Pelješkog mosta, napominjući da granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske još uvijek nije utvrđena na dijelu gdje je planirana gradnja mosta.

 

Hrvatske ceste su u januaru i službeno objavile da je pobjednik na natječaju kineski konzorcij China Road and Bridge Corporation. Ukupna vrijednost projekta je oko 526 miliona eura s uračunatim PDV-om. Kineski konzorcij se u ponudi obvezao da će most biti završen u roku 36 mjeseci, odnosno 2021. godine. EU sufinansira 85 posto od tih sredstava.

 

S druge strane, dio eksperata ističe kako je gradnja Pelješkog mosta nelegalna, jer Bosna i Hercegovina nije dala zeleno svjetlo za taj projekt. Izgradi li Hrvatska taj most, upozoravaju eksperti, Bosna i Hercegovina će izgubiti jedini izlaz na otvoreno more, iako na to kao država ima pravo prema UN-ovoj konvenciji o pravu mora.

 

(NAP)

22.06.2018.

AHMED LINDOV: JAVNI ANGAZMAN POMAZE DOMOVINI

21.06.2018.

MIGRANTI POSVADJALI POLITICARE U BiH

21.06.2018.

ZASTO SU GRADJANI SRBIJE I CRNE GORE PRVI U EVROPI PO NAORUZANJU?





Sa međunarodnog sajma naoružanja i vojne opreme, Beograd, fotoarhiv

////////////////////////////


21.06.2018.

DODATNO PITANJE: EVROPSKA KOMISIJA NE PRIZNAJE PRINCIP TZV. "KONSTITUTIVNOSTI NARODA"

DODATNO PITANJE: Evropska komisija ne priznaje princip tzv. "konstitutivnosti naroda"

Evropska komisija dostavila je jučer dodatna pitanja u svrhu pripreme mišljenja o zahtjevu BiH za članstvo u EU. Dodatna pitanja čine 20% pitanja iz Upitnika dostavljenog u decembru 2016. godine


Piše: Nihad Hebibović



Među brojnim pitanjima koja su stigla na bosanskoheregovačku adresu je pitanje o pravnoj osnovi takozvanog principa "konstitutivnosti naroda" i njegove usklađenosti sa principom jednakosti svih građana te pravnom stečevinom Evropske unije.
 
"Šta je pravna osnova za princip 'konstitutivnih naroda' i u kakvoj je on vezi sa principom jednakosti svih građana neovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti, kao što je određeno pravnom stečevinom EU?", stoji između ostalog u dodatnim pitanjima.
 
Dakle, iz Evropske unije, odnosno iz Evropske komisije izražavaju svojevrsnu zbunjenost terminom koji uopće nije dio evropske pravne stečevine, dok Bosna i Hercegovina istovremeno želi postati članica EU.
 
Jasno je da BiH sa principom takozvane "konstitutivnosti naroda", to ne može postati, niti je taj sovjetski princip po bilo kojoj osnovni spojiv sa građanskim društvom i principom jednakosti svih građana bez obzira na njihovu etničku pripadnost, odnosno sa evropskim principom jedan čovjek  jedan glas...
 
Uostalom, i samim presudama Evropskog suda za ljudska prava, konkretno Evropski sud za ljudska prava u predmetu ZORNIĆ protiv BOSNE I HERCEGOVINE je termin "konstitutivnih naroda" označio kao posljedicu genocida i etničkog čišćenja na kojeg je bilo neophodno pristati kako bi se osigurao mir. Naime, to doslovno stoji u tački 43. presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Zornić.
 
"U presudi Sejdić i Finci Sud je primijetio da je u vrijeme kada su donesene sporne ustavne odredbe na terenu došlo do vrlo krhkog primirja, te da je cilj tih odredbi bio da se zaustavi brutalni sukob obilježen genocidom i 'etničkim čišćenjem' (vidi ibid., tačka 45). Priroda tog sukoba bila je takva da je bilo neophodno pristati na 'konstitutivne narode' kako bi se osigurao mir".
 
Shodno tome Sud zaključuje da se u Bosni i Hercegovini bez daljnjeg odgađanja mora uspostaviti demokratsko uređenje bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima.
 
"Međutim sada, više od osamnaest godina nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se bez daljeg odgađanja uspostaviti demokratsko uređenje. S obzirom na potrebu da se osigura stvarna politička demokracija, Sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine".
 
Podsjećamo, Azra Zornić je tužila BiH Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. Postupak je trajao devet godina i konačno u julu 2014., presuđeno je u njenu korist. Zornić, Bosnu i Hercegovinu nije tužila ni kao pripadnica konstitutivnih naroda (slučaj Pilav) niti kao pripadnica Ostalih (slučaj Sejdić-Finci), nego kao građanka Bosne i Hercegovine, kojoj je kao građanki onemogućeno pravo kandidiranja za Dom naroda i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
 
Svojom presudom Evropski sud za ljudska prava u potpunosti je delegitimizirao princip tzv. konstitutivnosti naroda, uz to dajući obrazloženje da je on nametnut uslijed sukoba obilježenog genocidom i etničkim čišćenjem, te se na njega pristalo kako bi se osigurao mir.
 
Okolnosti pod kojima se pristalo na "konstitutivne narode" više nisu važeće, što je uostalom mišljenje Evropskog suda za ljudska prava, te se mora pristupiti uspostavljanju demokratskog uređenja.

 

Uspostavljanje demokratskog uređenja i de facto i de iure znači ukidanje nametnute diskriminacije kroz postojanje "konstitutivnih naroda". Takva vrsta diskrmininacije ne postoji nigdje u zemljama članicama Evropske unije, upravo zbog toga što u ustavnopravnom poretku Evropske unije ne postoje "konstitutivni narodi" kao politička posljedica činjenja genocida i etničkog čišćenja.
 
Presuda Evropskog suda za ljudska prava, ne samo da kaže da se na konstitutivnost naroda više ne može pristajati nego da tu formu treba dokinuti. Prema tome, dodatno pitanje koje je stiglo iz Evropske komisije a odnosi se na princip tzv. "konstitutivnih naroda", manje je pitanje a više jasna sugestija.
  
(Vijesti.ba)

21.06.2018.

PROF.DR. SENADIN LAVIC : STA DANAS ZNACI "KONSTITUTIVNOST NARODA" SPRAM KONSTITUTIVNOSTI GRADJANA?

21.06.2018.

EMIR SULJAGIC : RAT ZA INTERPRETACIJU RATA

Emir Suljagić : Rat za interpretaciju rata


U pitanju je rat za interpretaciju. Kada se početkom prošlog mjeseca predsjednički kandidat Naše strankeBoriša Falatar, susreo sa izvjesnim Zvonkom Vidovićem, „časnikom“ HVO-a, o kojem je cijeli niz medija, uključujući i InfoRadar, objavio komprimitirajuće dokumente, prvo su kao i obično nastradale činjenice.

Piše : Emir Suljagić (Inforadar)

Činjenica je da je Vidović bio „časnik“ HVO i to onog njegovog dijela koji je bio odgovoran za koncentracione logore – Vojne policije. Činjenica je da se njegov potpis nalazi na dokumentima, objavljenim i javno dostupnim, kojima se „daje saglasnost“ za korištenje hercegovačkih nehrvata nelegalno zatočenih u Heliodromu, između ostalog, za kopanje grobnica.

Činjenica je da je Vidović danas istaknuti član organizacije HNSparadržavne po svim karakteristima, koja pretenduje da bude tzv. Herceg-Bosna u sjeni. I ništa od toga što je objavljeno ni sam Vidović nije demantovao ili osporio.

REVITALIZACIJA “HERCEG-BOSNE”

Ali, ništa od toga nije bilo relevantno. Jer, medijska bitka koja je usljedila nije bila bitka za činjenice, nego za interpretaciju. Kompletan medijski eko-sistem HDZ-a, od stranačkih medijskih organa HDZ-a, poput Dnevnika i Poskoka, do normalizatora hercegbosanskih vrijednosti, od analitičara na budžetima, do tobožnjih profesora na sveučilištima i univerzitetima od Mostara do Sarajeva, imali su problem sa – interpretacijom. Hercegbosanski komentarijat godinama pokušava detoksikovati, asanirati i vratiti u upotrebu ne samo ime nego i vokabular, jezik i ideologiju tzv. Herceg-Bosne.

Problem, dakle, nije bio u činjenici zločina koji su počinjeni u Heliodromu; niti u tome ko je ili ko bi za njih mogao biti odgovoran. Problem je u tome što je cijeli niz medija okarakterisao, a potom i ostatak javnosti tu karakterizaciju prihvatio, Heliodrom kao „koncentracioni logor“.

Foto: Koncentracioni logor “Heliodrom”

Bez obzira na uporište, pravosnažno i pravosudno utvrđeno, u jurisprudenciji međunarodnih i domaćih sudova, bez obzira na to što nema ni trunke dileme da su logori tzv. Herceg-Bosne služili istrjebljenju hercegovačkih nehrvata, rat za interpretaciju zločina koja je Hrvatska Franje Tuđmana počinila na teritoriji naše zemlje bijesni kao rijetko kada ranije.

Objavio/la haler u 16:48, 0 komentar(a), print, #

21.06.2018.

DRAGAN BURSAC: DOKTOR ZA ODLIV HRVATA

Dragan Bursać: Doktor za odliv Hrvata


«…Vani, na hodniku, među fotografijama počasnih doktora, i ona je Nikole Tesle, Lavoslava Ružičke, Vladimira Mažuranića, Tomaša Masaryka, Dorothy Hodgkin, Vladimira Preloga. Uvjerena sam da Draganu Čoviću među njima nije mjesto…»

 

Ovo je prije mjesec dana rekla pred Senatom profesorica Đurđica Čilić, pročelnica Odsjeka za zapadnoslavenske jezike i književnost na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, inače rođena u Livnu. Ako neko zna zbog čega u ljudskim kategorijama Dragan Čović ne može biti ne počasni profesor, nego bilo šta u javnoj sferi, onda je to profesorica Čilić. Dabome, bila je u manjini, vrlo lako je preglasana, a njene opaske na skaradni politički život Dragana Čovića usisalo je nepregledno carstvo interneta.

Akademska sprdnja u Zagrebu

A za one koji ne znaju, Čovića je za počasni doktorat predložio rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras. I to biranim riječima:

Hrvati iz BiH bili su izvor iz kojeg se najvećim dijelom nadoknađivao manjak stanovništva u Hrvatskoj, a vjerojatno će tako biti u budućnosti. Stoga je važno da Hrvatska, ali i odgovarajuće hrvatske institucije prepoznaju nositelje pozitivnih pomaka za Hrvate u BiH i da im na svim potrebnim razinama dadu potporu

Pa tako od danas imamo 99. počasnog doktoranda, našeg i vašeg Čović Dragana. Andrej Plenković je prisustvovao opskurnoj ceremoniji, čime je dao puni legitimitet ovoj ujdurmi i od strane državnog čelništva Republike Hrvatske. Ujdurmi koje se ponajprije treba zastidjeti rukovodstvo Sveučilišta. Ali, kako je obraz-đon i kako su ljudi poput profesorice Čilić rijetki, ujeo vuk magare. Preciznije, okitio se Čovke lentom. Do sada je iz akademskih krugova reagovao  Jurica Pavičić – pisac, sveučilišni profesor, filmski kritičar, publicist i jedan od najuglednijih novinara u Hrvatskoj, koji je u znak protesta javno i demonstrativno ponudio vratiti svoj doktorat.

Dakle, da razjasnimo na početku, NIJE Dragan Čović akademik, kako ga zaziva rektor Boras zato što je otkrio kako se tretiraju kancerogene ćelije u ljudskom tijelu. Nije odogonetnuo kvadraturu kruga, niti je smislio najbolji način borbe protiv globalnog zatopljenja. Jer da jeste, vjerovatno bi bio negdje u bijelom svijetu, radio na vrhunskom sveučilištu i teško da bi došao na ceremoniju ustoličenja među hrvatski akademski vrh.

Nekoliko razloga za doktorat

Dragan Čović je punokrvni savremenik i nasljednik politike jastrebova Herceg-Bosne, istih onih koji su osuđeni za Udruženi zločinački poduhvat. Dragan Čović je za vrijeme rata bio direktor mostarskog «Sokola», iste one firme koja je nedostatak zaposlenih namirivala zarobljenim Bošnjacima, koji su kao roblje radili u istoj. Pa je onda vrlo moguće da je Dragan zaradio svoju titulu u sociološkoj akciji sa kraja 20. vijeka u kojoj se zarobljeni ljudi pretvaraju u robove. Nekažnjeno je prošao za ovo. Zapravo, nagrađen je kako se čini.

Ili je možda Dragan Čović dobio tiulu doktora nauka zato što se bez kazne izvukao iz tri sudska spora. Podsjetimo, jedan je vezan za organizovani privredni kriminal, primanjem mita od vlasnika firme Lijanović , za što je prvostepenom presudom osuđen na pet godina zatvora. Na drugostepenom sudskom postupku presuda je ukinuta. Drugi sudski proces, 2009. godine, pokrenut je optužbom koja Čovića tereti za privilegovanje određenih osobama u kupovini nekretnina. Treći put je optužen 2010. godine, za zloupotrebu položaja u prenosu duga Hrvatske pošte i telekoma na privatne firme.

Ni u jednom od tih procesa Čović nije osuđen. Bravo, majstore! To se zove pravno-finasijski slalom. Tako se vozi i država i društvo i narod i pravosuđe. A ne kao Mamić u hrvatskoj, naivno i bukački. Zato je Dragan Čović počasni doktorand, a Maminjo se slika sa BIH ličnom kartom. I o ovome je profesorica Čilić pisala, ali je dabome ostala tek prazna priča.

Ili je možda Dragan Čović dobio titulu počasnog doktora zato što u koaliciji sa Miloradom Dodikom planira od Bosne i Hercegovine, nefunkcionalne državne prćije napraviti još nefunkcionalniju državnu prćiju? Ne zaboravite u kantonima u kojim stoluje Čovićev HDZ do prije nekoliko dana srpski narod nije imao potpunu konstitutivnost. I da su se pitali Čović i Dodik, ostali bi Srbi građani trećeg reda. E, ako to nije za počasni doktorat u očima ovakvog Senada na Sveučilištu, onda ne znam šta je.

Mali mu je ovaj doktorat

Biće da je od svega pomalo. Čović je izbjegao ruku Haaga, izbjegao je terazije domaćih privrednih sudova, kao svaki «pravi ‘Rvat» radi na rastakanju BiH, a Srbe odavno tretira kao nekonstitutivan narod na «svom» dijelu teritorije. Pa to je vlažni san svakog pravog hrvatskog nacionaliste. Dragan Čović je ikona kojoj je jedan ovakav doktorat malo, premalo.

Ne treba smetnuti sa uma činjenicu da on to sve radi sa mjesta člana predsjedništva BiH, pa se kad god stigne posere na ovu funciju. Evo i sada će na konto iste za pare BiH poreskih obveznika otići u Rusiju na Mondijal da navija za Hrvatsku protiv Islanda. Pa ako to nije za doktorat, ma kakav doktorat, za Nobela, opet ne znam šta je?!

Na kraju, ne manje bitno, Dragan Čović, poput Mojsija skreće vodene tokove. U njegovom slučaju to je rijeka Radobolja, čiji tok je promijenjen kako bi Draganova hacijenda imala bolji pogled. A ako hoćete vidjeti hacijendu, ne dao vam Bog. Možete je vidjeti iz mostarske bolnice, koja je arhetip domaćeg zdravstva na samrti. Gluho bilo, dok umirete možete odmarati pogled na hacijendi i iskrivljenoj Radobolji. Opet za doktorata.

Hrvatsko roblje

«Hrvati iz BiH bili su izvor iz kojeg se najvećim dijelom nadoknađivao manjak stanovništva u Hrvatskoj, a vjerojatno će tako biti u budućnosti», kaže rektor Maras. I u pravu je. I ono malo Hrvata koji su ostali sa ono malo Srba i Bošnjaka, Draganovom politikom će dostojanstveno pobjeći prvo za Hrvatsku, pa onda za treće zemlje.

Dragan Čović je za vrijeme rata držao Bošnjake kao roblje, a onda je prešao na svoj narod. Samo sada eksportuje jeftinu radnu snagu za Hrvatsku. Oslušnite samo konobare na jadranskoj obali. I to je djelo jednog doktora. Počasnog doktora.

No, sve se čini da će Dragan Čović nastaviti da jaše i nakon izbora i zdravu pamet i narod, prije svega hrvatski. Pa se nemojte začuditi još kojoj tituli.

A šta ćemo sa ostalim počasnim doktorandima poput Nikole Tesle, Lavoslava Ružičke, Vladimira Mažuranića, Tomaša Masaryka, Dorothy Hodgkin, Vladimira Preloga…Ma svi bi oni kod Dragana u «Soko» na neplaćeni rad.

Dragan Bursać (Buka)

21.06.2018.

AZEM VLASI: POREDJENJE KOSOVA I ENTITETA RS-A JE BUDALASTINA, ALEKSANDAR VUCIC JE NAJVECI POLITICKI FOLIRANT U REGIJI

Azem Vllasi u Pressingu : Poređenje Kosova i RS je budalaština, Vučić je najveći politički folirant u regiji


Azem Vllasi, advokat, savjetnik predsjednika Kosova Hashima Thacija za odnose sa zemljama regije, Titov omladinac, visoki državni i partijski funkcioner u doba Jugoslavije, govorio je u Pressingu na N1 o ubistvu lidera Građanske inicijative SDP Olivera Ivanovića, Kosovu, poređenju sa bh. entitetom Republika Srpska.

On je kazao da poređenja između Kosova i RS-a su budalaštine i da je to neozbiljno. Smatra da ne postoji nikakva šansa da se na Kosovu imitira RS.

– Mislim da čovek koji je to rekao neozbiljan. Kakve su to usporedbe i budalaštine – da se RS uključi u rješavanje problema između Kosova i Srbije. Te varijante su apsurdne. Čuli smo priču da ako ode Kosovo, onda da se RS pripoji Srbiji. To su gluposti i neuporedive stvari. Kosovo ima svoj kulturni i etnički identitet. To je multietnička država gdje su Albanci većina. Kao što i Bosna ima svoju tradiciju i povijest od ranog srednjeg veka. RS je nastala, zato tako insistiraju, kada je objavljen rat u Bosni – da Bosna nestane kao država i da nestane bošnjački narod. Da se naruši kulturni i etnički identitet države – kazao je Vllasi.

Kazao je da ne postoji “šansa da se na Kosovu imitira RS”.

– Srba na Kosovu ima do 90.000 ili 100.000. Manjina su u sjevernom delu. Većina njih, oko 60 posto živi u drugim krajevima Kosova. Šta bi to značilo u ostalim dijelovima Kosova za Srbe, da zadrže autonomiju kao neka srednja mjesna zajednica u Srbiji? Nema nikakvih uslova da to funkcionira kao nekakva autonomna jedinica. Sljedeći je cilj Beograda da se formira neka zajednica opština sa srpskom većinom. Mi smo zbog Ahtisarija napravili četiri ili pet općina gdje ima izvjesne koncentracije Srba. Beograd zna da nema promjene granice. Ako Srbima treba još nešto kroz asocijaciju opština, onda se Srbija nema tu šta miješati. Dali smo im sve potrebno. To je zajednica kosovskih opština, a u Beogradu su to zamijenili u zajednica srpskih opština. To je poruka da nema mjesta za druge, ma nemoj! Nema nikakve šanse da se na Kosovu imitira entitet RS – smatra Vllasi.

I sam Azem Vllasi ranjen je u atentatu u martu prošle godine u Prištini. Govoreći o atentatu na Ivanovića u januaru ove godine u Kosovskoj Mitrovici, Vllasi je kazao da su na njega nasrnuli amateri dok su na Olivera Ivanovića, nažalost, ubili pravi profesionalci. Vllasi je atentat koji je preživio nazvao “izazivanjem haosa na Kosovu” i uznemirenjem javnosti još uvijek mlade države.

– Ivanović je bio meta određenih srpskih krugova, o tome je i sam govorio. Na njega je atentat izveden tako da nema šanse da preživi. U Mitrovici se svašta događa. Ivanović je sam tih dana u javnim istupima govorio da je bezbjednosna situacija na sjeveru Mitrovice užasno teška. Četiri godine prije njega ubijen je njegov kum. Oliver Ivanović nije bio poslušan beogradskim vlastima. On je pripadao onoj liniji kosovskih Srba koji su imali stav da će slušati Beograd, da će biti u dobroj saradnji, ali da trebaju biti u dijalogu sa Albancima, radi rješavanja svojih problema i normalnijeg življenja. Ivanović je bio žestoko napadan od beogradske propagande – kazao je Vllasi.

Kako je naveo, niko od Albanaca nije imao interesa niti potrebe da puca na Ivanovića.

– Ja sam duboko uvjeren da su Srbi pucali na njega. Radi se o naručenim ubojstvima od nekih krugova. To su čudne igre, ali sračunate na stalno odražavanje tenzija i po mogućnosti novo razbuktavanje tenzija na Kosovu. Dva atentata nemaju veze. Što se tiče naručilaca, moguće da imaju veze – naveo je on.

Koji su to krugovi? Lokalni, reigonalni ili svjetski?

– Prije svega, vlasti u Beogradu, je zainteresovana za rovito stanje na Kosovu, da bude nefunkcionalna, nestabilna, da stalno budu tenzije, da dokažu da to nije nikakva država. Srpski krugovi koji su sada na vlasti, a ustvari proizašli iz političke škole Miloševića, imaju za cilj da se održi pitanje Kosova, da tvrde kako to nije riješeno, kako je Kosovo južna srpska pokrajina.

Zašto nema nikakvih rezultata istrage u slučaju ubistva Olivera Ivanovića?

– Naši istražni organi su to uzeli kao prioritetno pitanje. Međutim, nijedan drugi trag ne vezuje se za Kosovo. Tragovi vode preko granice u Srbiju, da li dalje, ne znamo. Saradnja kosovskih istražnih organa i Srbije bi brže rasvjetlila taj slučaj. Svi signali govore da su atentatori na Olivera Ivanovića za manje od pola sata bili van Kosova, dakle u Srbiji, a moguće i van Srbije.

Aleksandra Vučića je okarakterisao kao “jednim od najvećih političkih foliranata u regiji”. Mišljenja je da se Vučić razočarao onda kada je uvidio da su zapadne države pri stavu da je Kosovo država. Protumačio je šta to znači “kompromisno rješenje” za Kosovo u percepciji srbijanskog predsjednika.

“Kada kaže da treba kompromisno rešiti pitanje, da ne može neko da dobije sve, a neko da izgubi sve, treba reći koji kompromis očekuje. Ahtisarijev plan je zadnja linija kompromisa koji smo učinili zbog srpske zajednice koja borji pet posto stanovništva, da bi se ublažili odnosi sa Srbijom. Prema našem Ustavu, srpska zajednica na Kosovu je bolje komodirana nego bilo koja nacionalna manjina”, konstatirao je Vllasi.

(Kliker.info-N1)

21.06.2018.

NAGRADA ZA ZIVOTNO NEDJELO

21.06.2018.

LEKCIJA IZ LICEMJERJA

21.06.2018.

GRANDIOZNI NAZADAK: POCASNI DOKTORAT DRAGANA COVICA

GRANDIOZNI NAZADAK: Počasni doktorat Dragana Čovića




GRANDIOZNI NAZADAK: Počasni doktorat Dragana Čovića

Foto: Predsjedništvo BiH

///////////////////////////

Zagrebačko sveučilište je za tri godine nazadovalo za 306 mjesta. Sa Stanka Lasića spali su na Dragana Čovića

 

Piše: Vladimir Matijanić, analiziraj.ba

Jučerašnja dodjela počasnog doktorata zagrebačkog sveučilišta Draganu Čoviću, lideru bosanskohercegovačkih Hrvata, višestruko je zanimljiv politički događaj.

Početkom godine objavljena je Webometricsova ljestvica 1000 najboljih svjetskih sveučilišta. Zagrebačko se smjestilo na 692. poziciju, što je bio značajan pad u odnosu na srpanj prošle godine kada je bilo 563. Dvije godine ranije nalazilo se na 386. mjestu, što drugim, trećim, petim ili stotim riječima znači jedno – za samo dvije godine, sveučilište glavnog hrvatskog grada srozalo se za 306 mjesta. Odnosno, palo je sa Stanka Lasića, koji je počasnim doktorom proglašen 2015. godine, na Dragana Čovića. Sve to pod mudrim vodstvom rektora Damira Borasa.

Dodjela počasnog doktorata Čoviću nije plod slučajnosti ili hir trenutka, nego rezultat dugih priprema koje su Sveučilište u Zagrebu i čitavo društvo dovele do faze kada je sve moguće. Pa i to da u povodu dodjele doktorata, Čović, jedan od tri glavna kočničara integriranja BiH u EU, održi predavanje pod naslovom “Euroatlantske integracije Bosne i Hercegovine i Republika Hrvatska”. Usred glavnog grada kakve-takve članice EU.

Da živimo u državama s realnijim odnosom prema zaslugama, Draganu Čoviću bi pripalo laskavo priznanje za posebne efekte. Razloga ne manjka: pretvorio je socijalističku biografiju u nacionalističku, od nekad skromne imovinske kartice stvorio je dojmljiv popis imovine stečene borbom za bosanskohercegovačke Hrvate, kojih danas, pri kraju tog procesa, ima kojekuda po svijetu više nego tamo gdje se Čović bori za njih. Zbog ekspanzije njegova imanja, čak je modificiran tok Radobolje. Kao ratni direktor poduzeća Soko, Čović je, prema podacima objavljenim u medijima, u ljeto 1993. godine od ratnog zločinca Slobodana Praljka tražio deset zarobljenih Bošnjaka.

Protiv njegova proglašenja počasnim doktorom istupila je profesorica Đurđica Čilić, dok je novinar Jurica Pavičić vratio svoj doktorat.

No, pad Sveučilišta bio je nezaustavljiv.

21.06.2018.

DONALD TRAMP POTPISAO IZVRSNU UREDBU; PORODICE MIGRANATA VISE SE NECE RAZDVAJATI !

21.06.2018.

POSLANICI SNSD-A PREKINULI SJEDNICU PARLAMENTA BiH KAKO BI PODRZALI KOLEGE IZ HDZ-A

HRVATSKA VOJSKA VAŽNA ZA KOŠARCA : Poslanici SNSD-a prekinuli sjednicu Parlamenta BiH kako bi podržali kolege iz HDZ-a koji su otišli da slave DAN HRAVATSKE VOJSKE

Blajburška koalicija SNSD – HDZ je najčvršća spona u BiH, a to potvrđuje i primjer šefa Kluba poslanika SNSD-a Staše Košarca koji je večeras zatražio prekid sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH jer su hrvatski poslanici napustili sjednicu i otišli na prijem povodom obilježavanja Dana Hrvatske vojske!?


Piše: Nebojša Vukanović


Stajući u zaštitu pobratima iz Blajburške koalicije, Košarac je zatražio prekid sjednice jer u sali Predstavničkog doma nije bio nijedan poslanik iz reda hrvatskog naroda!? Poslanici HDZ-a i HDZ-a 1990. prethodno su bez objašnjenja i najave napustili sjednicu Parlamenta kako bi prisustvovali prijemu u Hotelu Evropa, koji organizuje hrvatki ambasador povodom Dana Hrvatske vojske.



Dan HV proglašen je kao uspomena na prvo Tuđmanovo postrojavanje pripadnika Zbora narodne garde na stadionu Maksimir 28.6.1991. godine, kada je marširalo oko 800 pripadnika četiri brigade ZBG-a, koje su kasnije odigrale ključnu ulogu u agresiji na Republiku Srpsku Krajinu, progonu 250 000 Srba, velikim masovnim zločinama i ubijanju više hiljada nedužnih srpskih civila i vojnika, od Maslenice i Medačkog džepa do Bljeska i Oluje. 



Osovina Dodik – Čović odlično funkcioniše, a nažalost Dodik je često spreman da žrtvuje interese srpskog naroda kako bi dobio podršku svog strateškog partnera. Iako Čović i HDZ uporno opstruišu ustavnu odredbu o konstitutivnosti naroda i ne dozvoljavaju Srbima da imaju svoje predstavnike u kantonima gdje Hrvati i HDZ imaju većinu, Dodik i SNSD uporno podržavaju njihovu izrazitu antisrpsku politiku. 



Ne znam da li Košarac i poslanici SNSD-a prisustvuju koktelu u Hotelu Evropa,  i da li su prekinuli sjednicu kako bi i oni mogli proslavljati osnivanje zloglasnih „zengi“ i etničko čišćenje Srba u Hrvatskoj,  ali nema sumnje da su kao dragi gosti i partneri svakako dobili svečane pozivnice i da će naći vremena da prigodno proslave sve velike hrvatske praznike. 

Predaja jasenovačke građe, davanje poslova generalu Čermaku, posjeta Čoviću dan poslije povratka iz Blajburga, zataškavanje napada na srpske povratnike i podrška gušenju osnovnih prava srpskih povratnika u Federaciji, samo su neki od izdajničkih poteza koji jasno pokazuju da Dodik i SNSD vode izrazitu antisrpsku politiku, i nažalost mnogo više se bore za hrvatske nego srpske interese. Ukoliko bi Blajburška koalicija, ne daj Bože, pobijedila na predstojećim izborima, a Čović i Dodik skupa sjedili u Predsjedništvu BiH, nema sumnje da bi to značilo i početak kraja Republike Srpske.

nebojsavukanovic.info
21.06.2018.

JEDNOGLASNO USVOJEN PRIJEDLOG IZMJENA ZAKONA O IZBORNIM JEDINICAMA I BROJU MANDATA

Jednoglasno usvojen Prijedlog izmjena Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata

Jednoglasno usvojen Prijedlog izmjena Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata
Nakon što su zastupnici HDZ-a i HDZ-a 1990 napustili sjednicu koja je potom prolongirana, nastavljena je vanredna sjednica Parlamenta Federacije BiH na kojoj se našao Prijedlog izmjena Zakona o izbornim jednicima i broju mandata u Parlamentu Federacije.

Pomenuti Prijedlog zakona kojeg je predložilo pet stranka, SDA, SBB, SDP, DF i NS usvojen je jednoglasno sa 65 glasova.

Podsjećamo, prijedlog zakona usklađen sa Ustavom FBiH, te presudom Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić" i Izbornim zakonom BiH.

Predlagači zakona ranije su naveli da Prijedloga zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta FBiH zapravo ispunjavanje zakonske obaveze entitetskog Parlamenta, te da predloženo rješenje prevenira eventualnu blokadu implementacije rezultata oktobarskih izbora kada je u pitanju zakonodavni nivo vlasti.  
 
Tekst zakona sadrži poglavlje 'Struktura i broj delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH' na osnovu kojeg se ispunjavaju principi presude Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića na način da je ona odredba koja je brisana iz Izbornog zakona BiH sada uvrštena u ovaj zakon na način koji je u skladu sa Ustavom FBiH.

Naime, presuda nije izbrisala niti jednu odredbu iz Ustava FBiH, koji pravi strukturu i broj delegata u Domu naroda FBiH na način da iz svakog kantona, ukoliko ima izabran jedan poslanik iz reda konstitutivnih naroda i iz reda ostalih, on ima pravo da bude kandidat za delegata u Domu naroda FBiH.

(Vijesti.ba)














21.06.2018.

HRVATSKI MEDIJI BRUJE: "POCASNI DOKTORAT DOBIO TIP KOJI JE LOGORASE NARUCIVAO KAO CEVAPE"

HRVATSKI MEDIJI BRUJE: "Počasni doktorat dobio tip koji je logoraše naručivao kao ćevape"


Dakle, ko je taj Dragan Čović, taj vrh egzistencije i najzaslužniji muž bosanskohercegovačkih Hrvata po mišljenju Borasa i Plenkovića?

...........
HRVATSKI MEDIJI BRUJE: 'Počasni doktorat dobio tip koji je logoraše naručivao kao ćevape'

”Čestitam akademiku, članu Predsjedništva BiH Draganu Čoviću, na počasnom doktoratu! To je lijepo priznanje za njegov ukupni akademski rad, angažman kao profesora i političara te jedan signal Sveučilišta u Zagrebu ne samo njemu, nego i Hrvatima u BiH.”

 

 

Tako glasi čestitka premijera Hrvatske Andreja Plenkovića u povodu dodjele počasnog doktorata Draganu Čoviću objavljena na službenom Twitteru vlade RH. Uz tu tekstualnu poruku objavljena je i fotografija na kojoj slijeva nadesno s osmijesima na licima stoje rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras, Čović, Plenković i vitez Željko Reiner, piše hrvatski portal Index.hr, a u tekstu dalje navode:

 

......Kada se pogledaj taj cijeli propagandni paket, čini se da je premijer koji se ne da





lako impresionirati ipak bio impresioniran počasnim doktorom Čovićem. Kako i zašto, zna vjerovatno samo on, jer je objektivnijim promatračima sa strane to teško dokučiti. Naročito je smiješan dio Plenkovićeve izjave onaj o ”ukupnom akademskom radu” Dragana Čovića, jer u tom segmentu svojeg djelovanja nije ostavio neki veliki trag. Naročito je pak zabrinjavajuće što se Čovićev počasni doktorat interpretira kao poruka bosanskohercegovačkim Hrvatima. Budi kao Čović pa ćeš biti nagrađen počasnim doktoratom i najvećim počastima u Zagrebu, tako zapravo glasi ta poruka.

 

Prikaži sliku na Twitteru
altVlada R. Hrvatske @VladaRH  

PVRH @AndrejPlenkovic: Čestitam akademiku, članu Predsjedništva BiH @Dragan_Covic na počasnom doktoratu! To je lijepo priznanje za njegov ukupan akademski rad, angažman kao profesora i političara te jedan signal Sveučilišta u ne samo njemu, nego i poruka Hrvatima u BiH.

14:21 - 19. lip 2018.
Informacije o Twitter oglasima i zaštiti privatnosti 

 

Dakle, ko je taj Dragan Čović, taj vrh egzistencije i najzaslužniji muž bosanskohercegovačkih Hrvata po mišljenju Borasa i Plenkovića?

 

Član Saveza komunista, potpisivao se ćirilicom

 

Dragan Čović rođen je 1956. godine u Mostaru, gdje je završio i Mašinski fakultet. Naravno, bio je član Saveza komunista, a naročito je zabavan detalj da se prije devedesetih godina prošlog stoljeća znao potpisivati ćirilicom. Kao i mnogi drugi HDZ-ovci u Hrvatskoj i BiH, nekad tokom 1990. godine se probudio – poput žohara iz Kafkinog Preobražaja – kao veliki Hrvat i katolik, te od žestokog komunista postao žestoki nacionalist.

U HDZ-u BiH je na početku bio pripadnik drugog ili trećeg ešalona stranke, a mnogi su bili podozrivi i prema njegovom komunističkom stažu. No Čović je uvijek bio snalažljiv čovjek te se nakon što je počeo rat u BiH izvrsno uklopio u strukture Herceg-Bosne, u međuvremenu u Haagu presuđene kao udruženi zločinački pothvat.

Objavio/la haler u 01:55, 0 komentar(a), print, #

21.06.2018.

IZBJEGLI U BiH JOS CEKAJU KRAJ RATA

21.06.2018.

SOBRANJE RATIFIKOVALO DOGOVOR O PROMJENI IMENA MAKEDONIJE

Sobranje ratifikovalo dogovor o promeni imena Makedonije



.........Za Dogovor sa Grčkom o imenu zemlje glasalo 69 od ukupno 120 poslanika

Za Dogovor sa Grčkom o imenu zemlje glasalo 69 od ukupno 120 poslanika

Makedonski parlament ratifikovao je dogovor sa Grčkom o imenu zemlje sa 69 glasova "za" od ukupno 120 poslanika.

Na početku sednice premijer Zoran Zaev je rekao da ovaj dogovor označava početak kraja neizvesnosti za Makedoniju i da predstavlja dostojanstveno i prihvatljivo rešenje za obe strane, čime se zauvek potvrđuju makedonski identitet i jezik. Ovo je hrabar korak u interesu budućnosti građana i naše dece. Odbacimo manipulacije i izolaciju i ponudimo šansu dogovoru, dodao je Zaev.

"Umesto sa gorčinom i gnevom, od danas da zajedno ispisujemo ove strane naše budućnosti i povedemo građane ka zajedničkoj prosperitetnoj Makedoniji prema primeru naprednih evropskih zemalja. Evropska porodica nas prihvata kao Makedonce. Dobijamo još jednog prijatelja i strateškog partnera, garantujemo stabilnost i bezbednost zemlje, otvaramo put ka EU i NATO-u", rekao je premijer Makedonije.

Zaev je istakao da će na kraju građani imati poslednju reč, poručujući poslanicima da su oni prva karika koja će omogućiti građanima demokratsko pravo da se izjasne o svojoj budućnosti na referendumu.

Građani imaju poslednju reč: Zoran Zaev
Građani imaju poslednju reč: Zoran Zaev

Poslanici opozicione VMRO DPMNE nisu prisustvovali sednici, jer su juče napustili parlamentarnu salu, ističući da ne žele da učestvuju u "ovoj pravnoj lakrdiji". Kažu da je dogovor sa Grčkom jednostran i predstavlja kapitulaciju države i genocid makedonskog naroda.

Poslanici su u utorak 19. juna, na predlog ministra spoljnih poslova Nikole Dimitrova, odlučili da se ovaj zakon donese po skraćenom postupku, jer je iz grupe takozvanih zakona sa evropskom zastavicom. Obrazlažući predlog, Dimitrov je rekao da Grčka po ratifikovanju u makedonskom parlamentu, ima obavezu da izvesti predsednika Evropskog saveta Donalda Tuska da daje podršku za početak pregovora za članstvo u EU, kao i generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga da podržava poziv za učlanjenje Makedonije u Alijansu.

On je rekao da ministri spoljnih poslova zemalja članica EU zasedaju 25. i 26. juna, a da je Samit Evropskog saveta 28. juna. "Ovi datumi su ključni za evropsku perspektivu naše zemlje i zavise od ratifikacije Sporazuma", naglasio je Dimitrov.

Ivanov ima sedam dana da potpiše ukaz o stupanju na snagu, ali se očekuje da on to neće uraditi
Ivanov ima sedam dana da potpiše ukaz o stupanju na snagu, ali se očekuje da on to neće uraditi

Nakon završene procedure u Sobranju, dogovor će biti poslat predsedniku države Đorđu Ivanovu, koji ima sedam dana da potpiše ukaz o stupanju na snagu, ali se očekuje da on to neće uraditi, jer je nedavno najavio da neće podržati niti potpisati dogovor o sporu oko imena, jer je on, kako je rekao, štetan. Ukoliko Ivanov upotrebi pravo veta, dogovor se vraća u parlamentarnu proceduru, ali će onda biti potrebna apsolutna većina glasova, odnosno da 61 poslanik glasa "za". Zatim se dogovor vraća predsedniku, koji je prema ustavu obavezan da potpiše ukaz.

Dogovor sa Grčkom o imenu zemlje potpisali su u nedelju 17. juna ministri spoljnih poslova Makedonije i Grčke Nikola Dimitrov i Nikos Kodzijas i između ostalog predviđa da naziv države bude Republika Severna Makedonija.

Implementacija dogovora će se odvijati po etapama, a stupiće na snagu kada obe strane prihvate dokument u saglasnosti sa internim procedurama. Ukoliko bilo koja od strana ne prihvati dogovor, to će značiti da on ne važi. U Makedoniji će konačnu reč imati građani na referendumu, najavljenom za septembar ili oktobar ove godine.

21.06.2018.

ZALJENJE I KRITIKE ZBOG IZLASKA SAD IZ SAVJETA ZA LJUDSKA PRAVA UN

21.06.2018.

PRIPREME ZA SAMIT EU

20.06.2018.

MILIJARDE EURA POJELE JAVNE NABAVKE U BiH

Milijarde eura pojele javne nabavke u BiH


.....Političke partije putem javnih nabavki izvlače novac za financiranje izbornih kampanja

Političke partije putem javnih nabavki izvlače novac za financiranje izbornih kampanja

U Bosni i Hercegovini više od milijardu eura godišnje završi u sumnjivim transakcijama kroz netransparentne javne nabavke, podaci su Antikorupcijske mreže BiH ACCOUNT. Situacija se godinama ne mijenja, niti se događaju nužne izmjene zakonske regulative koje bi uvjetovale povećanja transparentnosti javnih nabavki.

Korupcija je posebno izražena u izbornim godinama, kada političke partije putem javnih nabavki izvlače novac za financiranje izbornih kampanja.

Eldin Karić, direktor Antikorupcijske mreže BiH ACCOUT, kaže kako aktualna vlast ništa nije poduzela da zaustavi Korupciju u ovoj oblasti.

"Ako pogledate internet stranicu Agencije za javne nabavke BiH i čitate tendere, vidjet ćete da se oni namještaju, da se namještaju ponuđači, da dobivaju poslove jedne te iste kompanije. Također, ove godine u odnosu na prošlu, količina javnih nabavki povećana za skoro 50 posto. Izborna je godina i pokušava se što više novca prebaciti strankama, kako bi financirali svoje kampanje", istakao je Karić.

Stranke novcem iz javnih nabavki financiraju svoje kampanje: Eldin Karić
Stranke novcem iz javnih nabavki financiraju svoje kampanje: Eldin Karić

Radna grupa koju je sačinilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine predložila je određene izmjene Zakona o javnim nabavkama BiH. Aleksandra Martinović iz Transparency Internationala BiH naglašava kako su te izmjene kozmetičke i njima nije obuhvaćen sistem pravne zaštite.

"Sistem pravne zaštite u potpunosti je oslonjen na ponuđače. Jedino su oni ti koji mogu ulagati žalbe na svakodnevnu korupciju u javnim nabavkama. Poređenja radi, u regionu takva prava imaju i institucije srodne nadležnoj agenciji, kao što su revizorske institucije, pravobranilaštva i neke pravosudne institucije", naglasila je Martinović.

U Bosni i Hercegovini je na snazi takozvani "ortački kapitalizam", iza kojeg stoji korupcija koju nije lako dokazati. Dženan Salčin, direktor Agencije za javne nabavke BiH vjeruje da će se predloženim izmjenama zakona o javnim nabavkama postići određen napredak.

"Planirano je da se uvede inspektorat u Agenciji za javne nabavke BiH. To je jako bitno jer ćemo smanjiti sukob interesa. Do sada smo imali praksu, da ako je neko ima 20 posto vlasništva u nekoj kompaniji može istovremeno biti i član upravnih tijela agencije. Ovim izmjenama to želimo smanjiti na 0,5 posto", istako je Salčin.

Korupciji u sistemu javnih nabavki mora stati u kraj, slažu se i u međunarodnoj zajednici BiH. Ambasadorica Sjedinjenih Američkih Država u BiH Maureen Cormack smatra kako se mora raditi na jačanju vladavine prava u BiH, što će samim tim i spriječiti korupciju u mnogim područjima.

"Jako je bitno da se javna sredstva koriste za javno dobro ove zemlje, a ne za privatnu korist. To je važno za sve građane. Vlasti moraju raditi svoj posao i postići određeni napredak", kazala je Cormack.

Javna sredstva za javno dobro građana: Maureen Cormack
Javna sredstva za javno dobro građana: Maureen Cormack

Prilikom pristupanja određene zemlje ka EU u pregovaračkom dijelu sistem javnih nabavki regulirano je petim poglavljem. Svaka zemlja sa statusom kandidata mora se ozbiljno pozabaviti da sistem javnih nabavki bude transparentan, smatra Lars Gunnar Wigemark, šef Delegacije EU u BiH.

Ne radi se o procesu koji je jednostavan. Suočeni smo s direktnom nefunkcionalnošću sistema javnih nabavki u ovoj zemlji. Ukoliko se izmjene Zakona o javnim nabavkama BiH nađu pred parlamentom mi ćemo svakako dati svoju podršku", objašnjava Wigemark.

Zakon o javnim nabavkama BiH primjenjuje se od 2014. godine i do sada još niko nije sankcioniran iako su utvrđivane brojne nepravilnosti i nezakonitosti. Pokrenuti su određeni postupci koji nikad nisu završeni.

20.06.2018.

REHABILITACIJA I OBESTECENJE ZA GOLOOTOCKE ZATVORENIKE

Rehabilitacija i obeštećenje za golootočke zatvorenike

......
...Višegodišnje patnje i zlostavljanja: Nekadašnji zatvor na Golom otoku
Višegodišnje patnje i zlostavljanja: Nekadašnji zatvor na Golom otoku

Porodice i preživjeli zatvorenici sa Golog otoka najavili su da će tužiti Crnu Goru ukoliko ih država ne rehabilituje i obešteti za patnju kojoj su preživjeli oni ili njihovi preci koji su, kao politički zatvorenici, sredinom prošlog vijeka bili zatočeni na tom ostrvu.

Koliko je realno da će dobiti tu vrstu satisfakcije i kakva su iskustva u regionu?

Jedan od rijetkih živih zatvorenika sa Golog otoka, 91-godišnji Branko Ljumović tamo je izdržavao kaznu zato što je, kako kaže, bio i ostao vjeran Staljinu, a ne Titu.

Ljumovića je Vojni sud u Zagrebu osudio na pet godina strogog zatvora i četiri godine gubitka građanskih prava.

O višegodišnjoj patnji i zlostavljanjima kojima je uz ostale zatvorenike bio izložen, Ljumović ne želi da priča, ali za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi slučaj jednog ljekara iz tadašnjeg jugoslovenskog Ministarstva zdravlja koji je došao da za centralu napravi izvještaj o tome šta se događa u logoru:

„U tom izvještaju je napisao da je za 17 dana koliko je on boravio na Golom otoku, bilo 42 smrtna slučaja. Naveo je da su ljudi umirali od sunčanice i toplotnog udara, od distrofije i iznemoglosti, prebijanja, samoubistava, tifusa i difterije. Dakle za samo 17 dana 42 smrtna slučaja.“

Zatvor Goli otok nalazio se na hrvatskom ostrvu i u toku političkog sukoba između rukovodstva Jugoslavije i Sovjetskog Saveza 1948. godine bio je namijenjen za zatvaranje pristalica Informbiroa i Staljina.

Oko 130 žena je bilo u zatvorima na Golom otoku (na fotografiji)
Oko 130 žena je bilo u zatvorima na Golom otoku (na fotografiji)

Goli otok je bio muški, a Sveti Grgur ženski zatvor u kojima je bilo 3.399 Crnogoraca, od čega 130 žena.

Sedamdeset godina nakon usvajanja rezolucije Informbiroa i 69 od otvaranja radnog logora Goli otok njegovi zatočenici kao i predstavnici porodica onih koji su u međuvremenu preminuli, traže rehabilitaciju žrtava i obeštećenje po modelu kako su to uradile zemlje u regionu – Slovenija, Hrvatska i Srbija.

Oni su inicijativu za donošenje posebnog zakona proslijedili nevladinoj organizaciji Akcija za ljudska prava u kojoj sada analiziraju pravne apsekte.

Branko Ljumović kaže da su više od 10 godina bezuspješno pokušavali to pitanje da stave na dnevni red crnogorskih institucija:

„Godine2006. udruženje 'Goli otok' podnijelo je zahtjev tadašnjem predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću, premijeru Milu Đukanoviću, skupštine Krivokapiću i ondašnjem ministru pravde i dostavilo im prijedlog nacrta Zakona o rehabilitaciji. Lijepo su nas svuda primili ali nas do prije godinu, dvije nijesu obavijestili niti dali bilo kakav odgovor.“

Prema najavama, porodice i preživjeli golootočki zatvorenici bi mogli tražiti i do 40 eura po danu provedenom u logoru za političke neistomišljenike. A ako se zna da su u prosjeku zatvorenici na Golom otoku boravili od dvije do tri godine, kao i da obeštećenje zahtijeva oko 100 porodica, onda bi odšteta mogla da premaši četiri miliona eura.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković za RSE kaže da je moralna obaveza države da rehabilituje golootočke zatvorenike i obešteti njihove porodice:

„Ja se kao ombudsman zalažem da se prizna greška. Grešaka je bilo i biće u svakom društvu. Ove greške su se dogodile u jednom teškom istorijskom trenutku, ali je moralna obaveza države da rehabilituje te ljude, da im vrati čast i ugled. Na žalost mnogi od njih nijesu među živima. Proveli su godine na Golom otoku zbog svog političkog mišljenja, stava a neki i zbog neke političke aktivnosti. To se dogodilo i obaveza Crne Gore je da ih rehabilituje, a rehabilitacija znači i nadoknadu štete“

Nephodan Lex specialis: Šućko Baković
Nephodan Lex specialis: Šućko Baković

No, pravno gledano taj proces neće biti ni malo jednostavan, naglašava crnogorski ombudsman:

„To bi bila vrlo složena procedura i postupci bi izuzetno dugo trajali, a potrebna bi bila i vještačenja u svakom predmetu. Takođe, u našem sistemu imamo i odlučivanje u prvom pa u drugom stepenu pa po vanrednim sredstvima. To bi značilo da se te osobe i njihovi najbliži ponovo izlažu dugom procesu, trošku. Ja mislim da bi bilo dobro da po ugledu na Hrvatsku donesemo poseban zakon (lex specialis) kojim bi se uredilo ovo pitanje i koji bi pojednostavio proceduru i utvrdio naknadu štete.“

U Hrvatskoj još od 2002. isplaćuju naknade za žrtve političkih progona, kaže za RSE Darko Bavoljak, predsjednik udruge „Goli otok Ante Zemljar“:

„Od 2002. godine imamo Zakon o zaštiti bivših političkih zatvorenika na osnovu kojeg se isplaćuju naknade, negdje je to 50 kuna po danu provedenom u zatvoru. To pravo se utvrđuje na osnovu popisa svih kažnjenika po osnovi IB-a (Informbiroa) koji ima Državni arhiv Hrvatske. Taj popis je vrlo precizan i točan sa datumom hapšenja i datumom otpuštanja. Prvo se dobija status političkog zatvorenika, a nakon dobivanja tog statusa odmah ide i naknada predviđena zakonom.“

U Srbiji je od 2012. godine rehabilitovano 2.146 ljudi, dok su sudovi odbili 64 zahtjeva za vraćanje časti i ugleda. Komisiji za obeštećenje obratio se 81 bivši Golootočanin, a 215 zahtjeva podnijeli su i bračni drugovi, odnosno djeca zatvorenika koji su u međuvremenu preminuli.

20.06.2018.

KOMSIC ODGOVORIO NA NAPAD: "ZELENIKA JE POKAZALA KOLIKO SE NJENA POLITIKA RAZLIKUJE OD COVICEVE"!

Komšić odgovorio na napad : “Zelenika je jučer pokazala koliko se njena politika razlikuje od Čovićeve”!


Predsjednik Demokratske fronte i kandidat ove stranke za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda odgovorio je na optužbe kandidatkinje HDZ-a 1990 Diane Zelenike koja je ustvrdila da je glas za Komšića glas za podjelu države, pri tome dodajući da nije tačno da ne postoji razlika između politike HDZ-a i politike HDZ-a 1990.

“Gospođa Zelenika je upravo jučer pokazala svojim protivljenjem prijedlogu pet stranaka o izmjenama Zakona o izbornim jedinicama, koliko se njena politika i politika Dragana Čovića razlikuju. Izlizane floskule o legitimnom predstavljanju koje ponavljaju Čović i njegovi sljedbenici za njim ponavljaja i Zelenika. Toliko o nemogućnosti poređenja politike HDZ-a i HDZ-1990. Ne mislite valjda da smo slijepi kod očiju?  Možda su njene suze, prolivene za zločincem Praljkom relevantan dokaz da između Zelenike i Čovića nema razlike”, poručio je Komšić.

Što se tiče tvrdnje da glas za mene znači glas za podjelu države, i glas za osovinu Čović – Dodik, zaista je smiješno to što gospođa Zelenika govori, dodao je on.

“Dakle, nisu problem secesionističke namjere Čovića i Dodika, nego je problem u tome što neko ima objektivnu mogućnost da se tome suprostavi. Gospođa Zelenika hoće reći da ne bi smio ljutiti Čovića i Dodika svojom kandidaturom, jer će oni onda da krenu u razvaljivanje države. E pa mi na takav diktat nećemo pristati, i mi ih se ne bojimo, za razliku od HDZ 1990 koji drhti pred Čovićem”, zaključio je Komšić.

Podsjećamo,  Diana Zelenika rekla je jučer  za medije da Prijedlog SDA, DF-a NS-a, SBB-a i SDP-a, u vezi sa izmjenama Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH, ne mijenja ništa osim što otvoreno onemogućava izbor hrvatskih legitimnih predstavnika.

Kako je objasnila Zelenika,koja je kandidat HDZ-a 1990 za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda. prijedlog pet pomenutih stranaka – izigrava posljedično hrvatsku izbornu volju.

Presuda po apelaciji Bože Ljubića se odnosi na Izborni Zakon BiH i Parlamentarna skupština BiH je jedino moguće mjesto za njegovu izmjenu,kazala je danas Zelenika.

Ocijenila je da je prijedlog u potpunosti neustavan,te da je politički formiran tako da izigrava načelo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda.

(Kliker.info-SB)

20.06.2018.

UMRO JE ENES RATKUSIC: ODLAZAK DOBROG COVJEKA...

Umro je Enes Ratkušić: Odlazak dobrog čovjeka…


Nakon kraće i teške bolesti u Blagaju je jutros u 61. godini umro istaknuti novinar, književnik i publicista Enes Ratkušić.

Ratkušić je rođen 7. aprila 1957. godine u Ošnjićima kod Stoca. Osnovno i srednje obrazovanje  stekao je u Stocu, nakon čega je studij sociologije diplomirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Bio je dugogodišnji novinar i urednik na RTV Mostar, saradnik brojnih sedmičnih, mjesečnih bosanskohercegovačkih listova, te glavni urednik časopisa “Slovo Gorčina “. Autor je mnogih stručnih radova, kao i šest knjiga proze.

Kao profesor sociologije radio je u Srednjoškolskom centru Stolac, Građevinskoj školi Mostar i na Univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru.  Najveći dio radnog vijeća proveo je, ipak, kao urednik-novinar na RTV Mostar. Novinske tekstove objavljivao u magazinima “Ljiljan”, “BH. Dani “, “Preporod”, “Ujedinjena Bosna”, “Zambak”, te posljednjih nekoliko godina u magazinu “Stav” i na portalima Al Jazeera Balkans i Kliker.info.

Stručne i književne radove publikovao je u časopisima “Most”, “Dijalog”, “Slovo Gorčina”, “Behar ” i “Bošnjačka pismohrana”.

Njegove knjige bile su odlično prihvaćane kod publike, a objavio je djela: “Zaboravljeni govor probuđenih”, zbirke priča “Hrvanje s vragom”, “Dunjalučka škola “, “Trovanje zdravom hranom”, te “Tajna bosanskog štapa”.

Posljednje objavljeno djelo bila mu je zbirka filozofskih eseja „Sukob devijacija“.

Dženaza-namaz će se klanjati ispred Careve džamije u Stocu, u četvrtak u 17. 30 sati, poslije ikindije-namaza, a ukop će biti obavljen u Ošanjićima.

Ratkušić je bio izniman autor, jedan od boljih u svojoj generaciji, koji je plijenio pažnju kolega novinara i javnosti svojom erudicijom, ali i jasnoćom svojih stavova.

Nadasve, volio je svoj Stolac, kojem je posvećivao brojna djela, afirmirao njegove iznimne ljude poput Maka Dizdara, Alije Isakovića, Rusmira Mahmutčehajića, Džafera Obradovića, Nijaza Durakovića i brojne druge stolačke književne i druge velikane, ali jednako i dobre, male-velike Stočane poput Zije Rizvanbegovića, domaćine s Rotimljie, koji su ga s radošću nazivali svojim neimarom…

Volio je Radimlju, stećke,  Daorson i svoje Ošanjiće, Bregavu, brinuo o njoj, hoće li Stolac ostati bez vode zbog projekta Gronji horizonti itd.

Nije zato čudo da je u mjesecu aprilu, baš u Stocu, po posljednji put otvorio jednu izložbu. No, po dobru će ga pamtiti i u Mostaru, gdje je, također, ostavio neizbrisiv trag, reafirmirajući ljude poput čuvenog Husage Čušića, afirmirajući rahmetli Senada Mićijevića, izvještavajući o obnovi mostarskih simbola i spomenika, o ratnim zločinima u okviru tzv. “Herceg-Bosne”, nepravdi, životu i smrti….

Iako je bio tih i blag čovjek, uvijek spreman da pomogne i sasluša, odlučnost u zastupanju njegovih stavova bila je neprikosnovena i dojmljivo snažna, tako da je ostavljao utisak i na one koji se s njim nisu slagali. Ali, uvijek u odmjerenom tonu i nikada sa danas udomaćenom zloćom.

Enes Ratkušić je bio dobri čovjek na kojeg ste se uvijek mogli osloniti, onaj koji neće okrenuti glavu od vas (u inat svima!) ni u najtežim trenucima, onda kada će to, zarad svojeg komoditeta, svi drugi učiniti. Rado bi dao savjet, ali nikad nametljivo, nikad s nekom ružnom primisli. U njegovom govoru nikada niste mogli čuti bilo šta ružno, o bilo kome. Baš nikada!

Njegov životni kod gradilo je čovjekoljublje, iskrenost, predanost i strast za onim što je volio da čini.

Tako je bilo i kada je pisao, a pisao je do posljednjeg daha (posljednji tekst objavio je upravo u “Stavu” prije 15-tak dana!), kada je predavao, govorio na promocijama knjiga, kada je salao izvještaje za brojne medije diljem svijeta…  Ali i kada je lovio ribu, što je bio Enesov omiljeni hobi.

Kada sam ga, Božijom odredbom, posljednji put vidio potkraj ramazana, prije tačno deset dana, objašnjavao mi je kako neće više loviti ribu na Buni, u Blagaju, već samo na Bregavi:

“Ja ću samo na svoju Bregavu”.

Govorio je s neobičnom smirenošću, iako je, očito, i sam bio svjestan da se posljednji put vidimo.

Takav je bio naš Enes – Stočanin, dobri Gorčin, Mostarac, Blagajac, Hercegovac, Bosanac… Sve to, i mnogo više.

Lovi ribu, dobri čovječe… Malo je takvih ostalo među nama.

Neka ti je vječni rahmet!

Faruk Vele (INS)

20.06.2018.

TEORIJA ZAVJERE UMJESTO PREDIZBORNE KAMPANJE





Određeni ljudi će biti izmanipulisani, a rezultati vladavine su katastrofalni: Antić (na fotografiji: Milorad Dodik i njegove pristalice)
Određeni ljudi će biti izmanipulisani, a rezultati vladavine su katastrofalni: Antić (na fotografiji: Milorad Dodik i njegove pristalice)



20.06.2018.

ERIC GORDY O COVICEVIM DOKTORATU: "TO MU JE NAGRADA ZA LOGOR 'HELIODROM' GDJE JE SA PRALJKOM BOSNJAKE DRZAO U ROPSTVU"

ERIC GORDY O ČOVIĆEVOM DOKTORATU: "To mu je nagrada za logor 'Heliodrom' gdje je sa Praljkom Bošnjake držao u ropstvu"

Britanski pravni stručnjak Eric Gordy napisao je na svom Twitter profilu kako je doktorat Zagrebačkog sveučilišta Čoviću „priznanje za nezaboravne stvari koje je napisao“.


...
ERIC GORDY O ČOVIĆEVOM DOKTORATU: 'To mu je nagrada za logor 'Heliodrom' gdje je sa Praljkom Bošnjake držao u ropstvu'
...











...

Sveučilište u Zagrebu danas je dodijelilo počasni doktorat Draganu Čoviću, članu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i predsjedniku HDZ BiH. 

 

U objašnjenju za dodjelu doktorata navodi se da je Čović doprinio jačanju bilateralnih odnosa između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, očuvanju hrvatskog identiteta, promicanju demokratskih vrijednosti i afirmacije hrvatske obrazovne, naučne i kulturne baštine u Evropi i svijetu.

 

Čovićev doktorat izazvao je mnoštvo reakcije u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, ali i nekim evropskim zemljama. Mnoje javne ličnosti doktorat Čoviću smatraju čistim politikantstvom, zloupotrebom nauke za potrebe HDZ-a, kao i nagrađivanje politike koja je pred Međunarodnim sudom u Hagu osuđena za udruženi zločinački pothvat protiv Bosne i Hercegovine.

 

Britanski pravni stručnjak Eric Gordy napisao je na svom Twitter profilu kako je doktorat Zagrebačkog sveučilišta Čoviću „priznanje za nezaboravne stvari koje je napisao“. 

 

„Kao ova zabilješka“, rekao je Gordy, koji je objavio i dokument iz 1993. godine, u kojem Dragan Čović, tadašnji direktor kompanije Soko traži od upravnika logora „Heliodrom“, Josipa Praljka, deset zatvorenika s ciljem obavljanja poslova za potrebe „Sokola“.

View image on TwitterView image on Twitter

altEric Gordy @EricGordy  

Today Dragan Čović is receiving an honorary doctorate from the University of Zagreb. It is a recognition for the memorable things he has written. Like this memo.

1:41 PM - Jun 19, 2018

 

Na dodjeli počasnog doktorata Čoviću bili su najviši funkcioneri HDZ-a BiH poput Marinka Čavare Borjane Krišto, kao i visoki funkcioneri HDZ-a Andrej Plenković, hrvatski premijer, te bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske Mate Granić.


Hrvatski premijer Plenković na Twitteru je napisao: „Čestitam hrvatskom članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine akademiku Dragan Čoviću na počasnom doktoratu Sveučilišta u Zagrebu.“

 

Sam Čović je izjavio: „Od srca hvala Sveučilištu u Zagrebu na ukazanoj časti. Hvala mojoj obitelji, mojim suradnicima, mojim prijateljima i svim poticateljima koji me izgrađuju da budem još bolji. Neka mi dragi Bog pomogne da sve što radim, radim na dobro čovjeka.“

 

Zbog Čovićevog počasnog doktorata na Sveučilištu u Zagrebu ranije su reagirali i neki od profesora tog univerziteta. Profesorica sa Filozofskog fakulteta Đurđica Čilić izjavila je za „Novosti“:: „Tamo gdje je Čović bog, ja želim biti ništa“.

 

Hrvatski pisac i univerzitetski profesor Jurića Pavičić rekao je da vraća svoj doktorat Univerzitetu, a pozvao je i ostale kolege da to učine:

 

Nezavisni intelektualci i novinari iz Hrvatske smatraju da je Čovićev doktorat Sveučilišta u Zagrebu ponižavanje akademske zajednice u Hrvatskoj, te davanje do znanja da akademska zajednica u toj zemlji nastavlja podržavati retrogradnu politiku HDZ-a prema Bosni i Hercegovini.

 

Profesorica Đurđica Čilić je u obrazloženju svoje reakcije kritizirala. „U izvještaju komisije navodi se da je Dragan Čović započeo karijeru 'u teškim trenucima ukidanja Hrvatske Republike Herceg Bosne'. Podsjećam komisiju i sve članove ovog senata da u međunarodnopravnom smislu ta republika nikad nije postojala, a da je bosanskohercegovačkim, a posebno bosanskim Hrvatima, osim onim malobrojnima koji su se njenim osnivanjem okoristili, donijela nepreglednu štetu. Projekt Herceg-Bosne, koji je prikazan i na Međunarodnom sudu u Hagu, a čiji je Čović dosljedni politički nastavljač, zapravo predstavlja tragediju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini“.

 

View image on Twitter

altObjavio/la haler u 00:37, 0 komentar(a), print, #

20.06.2018.

FOCANSKI PROTESTI U CRNINI I SUTNJI

20.06.2018.

SRPSKI AKADEMICI PO RUSKOM KLJUCU

19.06.2018.

SOBRANJE O NOVOM IMENU MAKEDONIJE PO SKRACENOM POSTUPKU






  • +4

Potpisan ugovor između Grčke i Makedonije o promjeni imena u Sjeverna Makedonija

19.06.2018.

COVJEK KOJI JE OPJEVAO VLASTITU SMRT

19.06.2018.

NAJISTRAJNIJI PROTESTI KOJE BANJALUKA PAMTI: "UBIJ MALOG, TATA MU JE KONOBAR, PLAKACE TRI DANA I OTICI NA POSAO..."

NAJISTRAJNIJI PROTESTI KOJE BANJA LUKA PAMTI: "Ubij malog, tata mu je konobar, plakaće tri dana i otići na posao..."

-Tačno je tri mjeseca kako se nisi vratio u svoj krevet. Oteli su te, tada je krenulo tvoje silovanje i mučenje od strane MUP-a RS. Gdje je odjevni predmet moga sina? Ko je zvao Davida prije tri mjeseca u 02:40.


-Tačno je tri mjeseca kako se nisi vratio u svoj krevet. Oteli su te, tada

je krenulo tvoje silovanje i mučenje od strane MUP-a RS. Gdje je odjevni predmet moga sina? Ko je zvao Davida prije tri mjeseca u 02:40? Ko je ugasio telefon mog sina u 02:40? – pitao je Davor Dragičević uz prisustvo stotine građana koji su i ove večeri sa podignutim pesnicama podržali njegovu borbu za istinu.