Dobrodošli na moj blog
Predsjednik Političkog savjeta Građanskog saveza BiH Emir Suljagić obrazložio je u intervjuu za Radiosarajevo.ba odluku o koaliciji sa Demokratskom frontom.
Odgovarajući na pitanje otkud ova koalicija, s obzirom na to da je poznat njegov raniji razlaz s DF-om i Željkom Komšićem, Suljagić je kazao da ova koalicija dolazi u prvom redu zato što je to odluka Predsjedništva GS-a.
“Drugo, zato što uvažavamo realnost i važnija nam je država od stranke. Treće, ko god je mislio da će Građanski savez zbog razmirica dvojice ljudi sa Željko Komšićem raditi u korist naše zajedničke štete naprosto se – prevario. U ovom trenutku, Željko Komšić je jedini kandidat koji može pobijediti Dragana Čovića, a mi u GS-u to smatramo egzistencijalnim imperativom sa stanovišta države, odnosno ako ćemo još preciznije nastavka postojanja pravnog lica BiH. To je realnost. Samo izdajnici ili politički diletanti mogu da je negiraju. Mi nismo niti jedno od to dvoje. Sve naše razmirice sa Komšićem – koje, ako ćemo pošteno, također nisu bile ideološke prirode – blijede u usporedbi s tim. Svi oni koji tvrde suprotno, svjesno rade na raspadu BiH. Mi na ovim izborima odlučujemo da li želimo da BiH opstane. Ako želimo onda moramo pobijediti Čovića jer on i Dodik zajedno u Predsjedništvu BiH će značiti da će BiH doživjeti sudbinu Jugoslavije”, rekao je Suljagić.
Kako komentirate varnice između DF-a i SDP-a odnosno svojevrsni rat saopćenjima?
“SDP se ponaša neodgovorno. Moraju shvatiti da vode inat-politiku i da sve što kažu nije u dobroj vjeri. Predložili su nacrt sporazuma koji su i DF i GS prihvatili. Nakon toga su počeli da vrbuju funkcionere drugih stranaka koji su nezadovoljni vjerovatno jer znaju da neće biti na listama. Na kraju, nije moje da arbitriram, ali Komšićevi navodi o kriminalu u prvim redovima SDP-a nisu samo njegovi: proteklih mjesec dana javnost je preplavljena vrlo argumentiranim i dokumentiranim navodima o blago rečeno neregularnim radnjama nekih od najvažnijih ljudi u toj stranci i SDP ima obavezu da se o tome očituje. Činjenica da oni to bezglavo odbijaju, kao i činjenica da, to je barem moj dojam, je nekima od najodgovornijih ljudi u SDP-u važnije da naude Komšiću, nego hoćemo li poslije oktobra imati državu ili će građanska većina u ovoj zemlji biti getoizirana i podjarmljena, govori o jednom potpuno opsadnom mentalitetu u toj stranci”.
Jesu li stranke ljevice, kako to iz SDP-a poručuju, zaboravile da su im neprijatelji nacionalne stranke i stanje u državi?
“To morate ponajprije pitati SDP i NS. Oni se ponašaju tako da im HDZ i SNSD nisu problem. Umjesto da se bave Čovićevim planom B oni su se usredotočili na one s kojima su do juče htjeli u koaliciju, čak su predlagali i ujedinjenje. Umjesto da se bave činjenicom da Milorad Dodik militarizuje policiju i uvozi paravojne formacije, oni radije Građanski savez proglašavaju „takozvanim ljevičarima“. A onda im se dogodi da im se predsjednički kandidat javno sretne sa osobom koji je prema dokumentima iz tog perioda objavljenim u medijima 1993. potpisivao naloge za izvođenje hercegovačkih nehrvata nelegalno zatočenih u Heliodromu na prisilni rad”.
Šta su, prema Vašem mišljenju, na površinu izbacili nedavna dešavanja unutar SDA posebno ona vezana za utrku za kandidata za člana Predsjedništvo?
“Iskren da budem, očekivao sam ovakav rasplet. Bakir Izetbegović je pokazao prije svega intelektualnu dominaciju nad Denisom Zvizdićem i tzv. gatačkim klanom u SDA. Mislim da je dobro da Zvizdić nije kandidat, jer je on predvodnik pro-HDZ linije u SDA i zahvaljujući njegovom ličnom angažmanu – i Izetbegovićevom, da se ne lažemo, on se hvalio time – prilikom usvajanja tzv. mehanizma koordinacije, država danas pretvorena ili na korak od toga da bude pretvorena u uniju kantona i entieta. Ko god je Predsjedništva iz reda Bošnjaka je svejedno sa aspekta interesa BiH. Mislim, naime, da postoji koncenzus svih relevatnih kandidata da je opstanak države pitanje fizičkog opstanka građanske većine u ovoj zemlji.
Hoće li Čović u pred- i postizbornom periodu izaći kao pobjednik, posebno u pogledu Izbornog zakona, mogućih blokada…?
“Čovićev plan B je jasan. On i Dodik će dati ostavke u Predsjedništvu BiH i blokirati ostale institucije. Problem je što će to biti prvi puta da suveren – Predsjedništvo BiH – ne postoji. Čović je spreman i na nasilje, što je pokazao pokušavajući da policijom uspostavi granicu na Ivan-sedlu. Taj akt je bio u direktnoj suprotnosti sa Ustavom BiH i samo je posljedica dugogodišnjeg povlađivanja Čoviću koje je temelj politike SDA. Danas je Čović atomska bomba u temeljima BiH koja mora biti uklonjena na vrijeme. Mene raduje što vidim da dosta naših građana shvata i razumije posljedice povlađivanja osovini Dodik-Čović. Gledamo Palestinu na televiziji i iz sopstvenog iskustva znamo da je narod bez države narod bez šanse za opstanak.
O tome će se građani na ovim izborima izjašnjavati. Pretpostavimo, na trenutak, da budu ispunjeni svi Čovićevi zahtjevi. Je li neko stvarno misli da će tu stati? Sljedeće pitanje će onda biti: Šta da se radi sa dva i po miliona muslimana u srcu Evrope? Poenta tzv. hrvatskog pitanja nije u hrvatskom pitanju, nego u tome da se tobožnjim rješavanjem “hrvatskog pitanja” stvori muslimansko pitanje. O tome kako se riješava muslimansko pitanje naročito je instruktivna sudbina muslimana u evoprskom dijelu Osmanskog carstva koji su zatrveni u periodu između 1821. i 1921., u genocidnom poduhvatu koji je trajao puni vijek”.
Amil Dučić (Radiosarajevo)
Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić gostujući na RTVBN rekao je, misleći na građane okupljene u pokretu “Pravda za Davida”, da neko ko poziva na pravdu ne može da bude nazvan rušiocem RS-a ili da radi protiv institucija RS”.
“Ako je i neko iz MUP-a umiješan u čitav taj događaj, a bojim se da toga ima jer vidimo da se pojavilo svakakvih informacija i indicija, svejedno, trebalo bi da se energično uđe u taj slučaj i da se sve rasvetli i kaže šta je istina o celom tom događaju. Ta istina može biti jako teška po Srpsku i njene institucije. Međutim, nekoga ko poziva na pravdu, ne možete da nazivate rušiocem Republike Srpske i da radi protiv institucija Republike Srpske”, jasan je Mektić.
“Vidjeli ste ovu eksploziju u Banja Luci, a koja se definitivno vezuje za obračun narko kartela u Banjaluci. I ovaj slučaj na određen način, vrlo lako može biti da su umiješani narko dileri. Ja sam mjesecima upozoravao da je Banja Luka preplavljena drogom. Na svakom koraku, u svakom lokalu nalazi se droga. Čak i u noćnim klubovima redari prodaju drogu, a noćne klubove obezbeđuje policija”, objašnjava Mektić.
(Kliker.info)
Tu su potoci Dom Perignona i Moeta, bijesni automobili, kao i ostali statusni simboli poput skupocjenih satova i brendirane garderobe.
Već smo se nagledali raznoraznih bahatih bogatih klinaca iz svih dijelova Zemljine kugle, ali još nismo imali prilike da vidimo kako to izgleda u regionalnoj režiji. Sada nam je novootvorena Instagram grupa Rich Kids Of Balkan (Bogata djeca Balkana) pružila i taj svojevrsni 'užitak'.
I kao svugdje u svijetu, bahatost na Balkanu se ne razlikuje od inostrane 'konkurencije', pa tako vidimo kako se mladi Balkanci na svakom koraku razmeću svojim bogatstvom.
Tu su potoci Dom Perignona i Moeta, 'bijesni' automobili, kao i ostali statusni simboli poput skupocjenih satova i brendirane garderobe.
Fotografije bogate djece Balkana pogledajte OVDJE.
Bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, nekadašnji šef diplomatije i predsjednik Vlade RBiH dr. Haris Silajdžić u razgovoru za Radiosarajevo.ba je komentirao najavu povećanog angažmana Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH i na Balkanu.
Odbor za vojne poslove Zastupničkog doma Američkog Kongresa, podsjetimo, dao je zeleno svjetlo Nacionalnom odbranbenom aktu za fiskalnu 2019. godinu, kojim se predlaže da Sjedinjene Američke Države pojačaju vojnu saradnju sa Bosnom i Hercegovinom i drugim zemljama Zapadnog Balkana van NATO-a.
Bijela kuća se nije protivila prijedlozima koji se tiču BiH, a očekuje se da će glasanje u Zastupničkom domu biti ovih dana.
Zanimljivo, sve se dešava desetak dana nakon što se Silajdžić na gala večeri Savjetodavnog vijeća za Bosnu i Hercegovinu (ACBH), u društvu sa bivšim američkim predsjednikom Billom Clintonom, založio za veći angažman SAD-a u BiH, naglasivši da “danas u Bosnu i Hercegovinu moramo krijumčariti demokratiju”.
“Inicijativa američkog Kongresa koja ima za cilj pojačan angažman SAD u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu dolazi u presudnom momentu. Otvorena reafirmacija ratnih ciljeva, sada drugim sredstvima, prijeti miru u Bosni i Hercegovini i ugrožava stabilnost Evrope u cjelini”, priča Silajdžić.
Kada je ispisivan Dejtonski sporazum bilo je, kazao je dr. Silajdžić, poznato, ali nije bilo zvanično presuđeno, da je Bosna i Hercegovina bila pogođena agresijom i planiranim genocidom.
“Haški tribunal jasno određuje prirodu ovih događaja. Radilo se o međunarodnom sukobu, a ne o građanskom ratu. Međutim i nakon ovih presuda građani Bosne i Hercegovine nastavljaju živjeti zarobljeni u ovom neljudskom projektu. Zločinci su osuđeni dok njihov projekt nastavlja živjeti punim kapacitetom, uživajući pritom status nedodirljivosti“, naveo je dr. Silajdžić.
Upozorava da se “sve ovo se dešava protivno volji većina građana”.
“Iskazivanje njihove demokratski izražene volje osujećeno je sistemomkoji je nastao na genocidu koncentracionim logorima, kulturocidu, etničkom.čišćenju ,dakle na način koji nosi sva obilježja fašizma. Ovo je bolesno stanje koje se ne može ostaviti lijeku vremena da ga rješava. Upravo protok vremena može učiniti da rezultati zločina postanu dijelom kodeksa vrijednosti civiliziranog svijeta pa čak i da postanu izvorom prava”, naveo je.
Genocid, upozorio je Silajdžić, ne smije steći pravo građanstva jer bi to bila željena poruka za one koji ga žele ponoviti bilo gdje.
“Zbog toga je ova inicijativa američkog Kongresa izuzetno značajna i pruža nadu da će međunarodna zajednica ojačati svoje prisustvo kako bi se rješenje uskladilo sa temeljnim vrijednostima i normama. Bilo bi svrsishodno ovaj proces započeti implementiranjem presuda Evropskog suda za ljudska prava kao i presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje su predugo zanemarene. Međunarodne konvencije postoje da bi se primjenjivale, kao što je Bečka konvencija iz 1969., koja se jasno odredila prema svim ugovorima i sporazumima potpisanim pod okolnostima prisile”, zaključio je Silajdžić.
Faruk Vele (Radiosarajevo.ba)
Već dva mjeseca, ili tačnije 61 dan, u Banjaluci se održava skup “Pravda za Davida”. Okupljeni su i večeras poručili da žele samo dvije stvari – pravdu i istinu za 21 – godišnjeg studenta Davida Dragičevića koji je, kako kažu, zvjerski mučen i na kraju ubijen.