Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

22.05.2018.

DENIS ZVIZDIC: VIJECE MINISTARA ODLUCUJE GDJE CE MIGRANTI BITI SMJESTENI

ZVIZDIĆ OŠTRO KRITIKOVAO ČELNIKE MUP HNK-a: Vijeće ministara odlučuje gdje će migranti biti smješteni!

Tvrdi da je Vijeće ministara BiH postupalo isključivo u skladu sa svojim ovlaštenjima, dok će Operativni štab za pitanje migracija, kao tijelo koje uz uključenje nižih nivoa vlasti, na način predviđen postojećom odlukom i uz potrebno dopunjavanje sa predstavnicima drugih relevantnih institucija i službi, preuzeti predviđenu ulogu s ciljem davanja prijedloga za rješavanje daljnje problematike vezane za pitanja smještaja i pružanja zaštite migrantima u BiH.



ZVIZDIĆ OŠTRO KRITIKOVAO ČELNIKE MUP HNK-a: Vijeće ministara odlučuje gdje će migranti biti smješteni! - 1

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić oglasio se povodom situacije s migrantima u našoj zemlji ističući da je radi pravilnog informisanja javnosti, a slijedom paušalnih izjava pojedinih dužnosnika u vezi s migranatima, sve sudionike potrebno podsjetiti na važeće ustavne i zakonske odredbe, s ciljem osiguranja vladavine prava kao jednog od temeljnih principa modernih društava i demokratija.

 

"Svi dužnosnici u Bosni i Hercegovini imaju obavezu da poštuju i provode Ustav i zakone, a ne partijske instrukcije, te je neophodno zaustaviti praksu koja u BiH već predugo traje, samovoljnog i neutemeljenog interpretiranja ustava i zakona. S tim u vezi, potrebno je naglasiti da Ustav Bosne i Hercegovine nedvosmisleno navodi da su institucije BiH isključivo nadležne za pitanje migracija, viza i azila, te da je BiH svojim Ustavom normirala da će poštovati međunarodne konvencije i standarde koje regulišu osnovna ljudska prava, poput Ženevske konvencije I - IV o zaštiti žrtava rata sa Dopunskim protokolima; Konvenciju koja se odnosi na status izbjeglica sa pratećim Protokolom, itd.", kazao je Zvizdić. 

Ističe da je u skladu sa odredbama Zakona o Vijeću ministara BiH, te Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine, Ministarstvo sigurnosti nadležno da kreira, stara se i provodi politiku useljavanja i azila u BiH, kao i da uređuje procedure i način organizacije službe vezano za kretanje i boravak stranaca u BiH, dok je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH nadležno za staranje o pravima i pitanjima izbjeglica i osoba pod supsidijarnom zaštitom u BiH nakon utvrđivanja njihovog statusa.

"Osim prethodno spomenutog, Bosna i Hercegovina ima i Zakon o azilu kojim se reguliše način postupanja i procedure u slučaju masovnog priliva migranata, postupanja nadležnih službi, kao i prava i zaštita koje migranti uživaju. U tom kontekstu, a u skladu sa Poglavljem III Zakona o azilu, Vijeće ministara je nadležno da na osnovu prijedloga Ministarstva sigurnosti u slučaju masovnog priliva migranata donese potrebne odluke i planove u cilju privremene zaštite, što je Vijeće ministara i uradilo na 142. sjednici od 15. maja kada je usvojen nacrt Plana jasno definiranih hitnih mjera, te Koordinaciono tijelo za migracije preimenovano u Operativni štab", rekao je Zvizdić. 

Ističe da je Vijeće ministara BiH jedino tijelo koje je, shodno važećim zakonima, nadležno da donosi odluke i mjere s ciljem adekvatnog rješavanja novonastalih okolnosti te da se u slučaju migranata, kao i osoba koje su u procesu traženja azila, radi o realizaciji nadležnosti BiH u cilju implementacije preuzetih međunarodnih konvencija i obaveza. 

"U tom smislu sam Ustav BiH u članu III stav 2. jasno navodi da će svaki entitet pružiti svu potrebu podršku vladi BiH da ispoštuje preuzete međunarodne obaveze. Stoga je neophodno ukazati na bezuspješne pokušaj zamjene teza prema kojoj niži nivo vlasti, u ovom slučaju MUP Hercegovačko-neretvanskog kantona, određuje mjesto i način na koji će biti smješteni migranti, što je u suprotnosti s važećim zakonima i može se tumačiti i kao potpuno neustavna zabrana slobode kretanja, koja je Ustavom zagarantovano pravo svim osobama na teritoriji BiH, izuzev kada je to zakonom drugačije određeno", naveo je predsjedavajući Vijeća ministara BiH. 

Tvrdi da je Vijeće ministara BiH postupalo isključivo u skladu sa svojim ovlaštenjima, dok će Operativni štab za pitanje migracija, kao tijelo koje uz uključenje nižih nivoa vlasti, na način predviđen postojećom odlukom i uz potrebno dopunjavanje sa predstavnicima drugih relevantnih institucija i službi, preuzeti predviđenu ulogu s ciljem davanja prijedloga za rješavanje daljnje problematike vezane za pitanja smještaja i pružanja zaštite migrantima u BiH. 

"Na kraju je potrebno napomenuti da će se sprovesti postupak radi utvrđivanja odgovornosti za neovlašteno plasiranje u javnosti proizvoljnih i nepostojećih zaključaka Vijeća ministara BiH, posebno u dijelu koji govori o 'izolaciji i praćenju migranata radi sprečavanja miješanja sa domicilnim stanovništvom' s obzirom da bi isti, osim što su izmišljeni, bili i u suprotnosti sa međunarodnim standardima u vezi sa pružanjem zaštite osobama koja u BiH izraze namjeru ili su u postupku traženja azila", zaključio je Zvizdić.

22.05.2018.

SKUP "PRAVDA ZA DAVIDA": ZAPADNE ZEMLJE UKLJUCIT CE SE U ISTRAGU O SMRTI DAVIDA!

SKUP "PRAVDA ZA DAVIDA": Zapadne zemlje uključit će se u istragu o smrti DAVIDA!

-Niko od institucija ne zna gdje je moja duša. Nikada vam neću oprostiti Davida – poručio je Davor Dragičević.

Kako je rekao, niko ni marku nije digao sa njegovih računa na koje su građani uplaćivali pare, te je poručio da svakodnevno dobija pisma od brojnih građana.



SKUP 'PRAVDA ZA DAVIDA': Zapadne zemlje uključit će se u istragu o smrti DAVIDA!

Davor Dragičević, otac tragično nastradalog Davida, poručio je sa Trga Krajine u Banjaluci da se na Anketnom odboru ne dešava ništa, kao ni u Narodnoj skupštini RS, osim njegovog govora.

 

-Danas sam bio na sastanku s Ombudsmenom BiH, a iduće sedmice imam sastanak sa jednom stranom delagacijom – rekao je on i dodao da će obavijestiti i zemlje potpisnice Dejtonskog sporazuma.

 

Dragičević je sa Trga najavio i podnošenje tužbi svakodnevno.

 

-Niko od institucija ne zna gdje je moja duša. Nikada vam neću oprostiti Davida – poručio je Davor Dragičević.

Kako je rekao, niko ni marku nije digao sa njegovih računa na koje su građani uplaćivali pare, te je poručio da svakodnevno dobija pisma od brojnih građana.

 

Istakao je da su se na Trgu okupili da se upale svijeće za Davida, ali da on zna kada će upaliti svoju.

alt

Foto: Goran Obradović

 

Kao i svaku veče do sada, i večeras se mogla čuti Davidova pjesma “Klinac u getu”.

 

Iz grupe “Pravda za Davida” su rekli da će za 12. jun organizovati davanje krvi u Zavodu za transfuziju.

22.05.2018.

MILORAD DODIK IZJEDNACIO JASENOVAC I BLEIBURG

KRITIKA IZ PDP-a: "Dodik izjednačio Jasenovac i Bleiburg, ponizio srpski narod, a svesrdno brani Dragana Čovića, umjesto...“

„... da osudi povampirenje ustaštva i uznemirujuće poruke koje se šalju iz Bleiburga“



KRITIKA IZ PDP-a: 'Dodik izjednačio Jasenovac i Bleiburg, ponizio srpski narod, a svesrdno brani Dragana Čovića, umjesto...'

„Izjednačavanje ustaškog Bleiburga i Jasenovca u kojem su upravo ustaše pobile skoro 800.000 Srba, Jevreja i Roma, zastrašujuće je i ponižavajuće za srpski narod i za zdrav razum svakog živog bića“, navedeno je u saopštenju PDP-a, u kojem su reagovali na izjave Milorada Dodika, predsjednika RS.

 

"Predsjednik Republike Srpske, umjesto da osudi povampirenje ustaštva i uznemirujuće poruke koje se šalju iz Bleiburga, svesrdno brani Dragana Čovića, koji ne izostaje sa ustaških skupova sa porukama 'Za dom spremni'. Dodik pravda Čovića, stavljajući ustaše iz Blajburga u istu ravan sa zbrisanim srpskim življem, među kojima je i 75.000 djece", stoji u saopštenju PDP-a.

 

Navode da je jasnije i zašto je Dodik predao jasenovačku građu Hrvatima i zašto Srbi više ne posjeduju dokaze o zatiranju Srba koje je počinila NDH.

 

"Ustaški Bleiburg i Jasenovac, najveći logor smrti, nisu, niti mogu da budu isto i Partija demokratskog progresa sa gnušanjem odbacuje ovu vrstu poređenja", saopšteno je iz PDP-a.

 

(Vijesti.ba/NN)

22.05.2018.

PALESTINA U HAGU PODNIJELA KRIVICNU PRIJAVU PROTIV IZRAELA

raženje pravde : Palestina u Hagu podnijela krivičnu prijavu protiv Izraela



Država Palestina , kao jedna od potpisnica Rimskog statuta, podnijela je Međunarodnom krivičnom sudu (ICC) u Hagu prijavu protiv Izraela koja pokriva “sve izraelske zločine i kršenja prava naroda Palestine u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti povezane s izraelskim kolonijalnim režimom širenja naselja na Zapadnoj obali, uključujući i Istočni Jerusalem”, navodi se u saopćenju palestinske Nacionalne komisije odgovorne za saradnju s ICC-jem.

Kako prenose agencije, planirano je da se palestinski ministar vanjskih poslova Riyad Maliki tokom dana sastane s glavnom tužiteljicom ICC-ja Fatou Bensoudom kako bi predao prijavu.

Maliki će pozvati sud da preuzme odgovornosti i dužnosti u ostvarenju pravde za palestinski narod i da Izrael, okupacijsku silu, smatra odgovornim za kontinuirane zločine i kršenja ljudskih prava, navodi se u saopćenju.

Privođenje odgovornih pravdi

U nastavku se kaže da je ICC kompetentan organ za istragu aktuelnih izraelskih zločina povezanih s ilegalnim kolonijalnim širenjem naselja i za krivični progon onih koji počine takve zločine.

“U tom kontekstu država Palestina provodi svoje pravo kao država članica statuta ICC-ja da prijavi tužilaštvu zločine koje su počinili zvaničnici Izraela, okupacijske sile, nad palestinskim narodom”, navodi se u saopćenju koje prenosi palestinska agencija Wafa.

“Od ICC-ja se očekuje da pokrene krivičnu istragu ratnih i zločina protiv čovječnosti koje je počinio Izrael. Došlo je vrijeme da se ustanovi odgovornost izraelskih ratnih zločinaca i da se oni privedu pravdi.”

(Kliker.info-AJB)

22.05.2018.

NIKAD GORI SUKOB EVROPE I AMERIKE: RUSIJA I KINA NE MOGU VJEROVATI KAKAV SU POKLON DOBILI

NIKAD GORI SUKOB EVROPE I AMERIKE: Rusija i Kina ne mogu vjerovati kakav su poklon dobili

Skupa su izgrađivali svijet još od 1945., zahvaljujući Trumpu tome je kraj, na korist Rusije i Kine





Prvo je u doba Georga Busha mlađeg prije 15 godina invazija na Irak bilo ono što je stalo između EU-a i SAD-a. Deset godina poslije između dva velika, tradicionalna saveznika ispriječilo se otkriće da je SAD prisluškivao mobitel Angele Merkel. Foreign Policy podsjeća da dvije sile, dva nosiva stuba svjetskog poretka, uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata, nisu uvijek slijedili isti politički put, što se ogledalo i u praksi.

 

No, nikada do sada rascjep nije bio tako dubok kao odluka Donalda Trumpa da povuče SAD iz nuklearnog sporazuma s Iranom i da stane uvoditi protekcionističke trgovinske mjere čak i svojim bliskim saveznicima. Ovaj put raskol je toliko dubok da je u pitanje doveo decenijama dugo razdoblje stabilnosti i prosperiteta na Zapadu, a dovodi već i do toga da iz toga profitiraju druge dvije svjetske sile; Rusija i Kina. U korijenu svega su odluke Bijele kuće s Trumpom unutra, ali to ide i dalje.

 

RAZMIMOILAŽENJE OKO CILJEVA

 

Dvije strane se sukobljavaju oko osnovnih principa, dovodeći u pitanje zajedničke vrijednosti i pristup svijetu koji je definirao odnose Evrope i Washingtona od 1940-ih. "U ranijim razmimoilaženjima oni se nisu slagali oko načina za postizanje cilja", kaže Charles Kupchan, koji je bio zadužen za praćenje evropske politike u Nacionalnom sigurnosnom vijeću u Obaminoj administraciji.

 

"Ovo je prvi put da se razmimoilaze oko ciljeva", kazao je. Evropski državnici Trumpom su bili zabrinuti još od dana njegove kandidature za predsjedničke izbore, kada je propitivao NATO savez i bunio se protiv onoga što je nazivao nepoštenom trgovinom europskih zemalja. No, tijekom prve godine njega u uredu ipak je po EU vladao osjećaj olakšanja da njegovi postupci nisu slijedili njegovu retoriku.

 

A onda se dojam normalnosti raspao nakon poruka potpredsjednika Mikea Pencea, ministra odbrane Jamesa Mattisa, pa i bivšeg državnog sekretara Rexa Tillersona i bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost H. R. McMastera. Orijentacija administracije, ispostavilo se, odlaskom Tillersona i McMastera postala je još i agresivnija. Evropljani, koji sada rade na očuvaju iranskog nuklearnog sporazuma, ostali su, kažu, zatečeni Trumpovim naglim povlačenjem iz sporazuma i uvođenjem ekonomskih sankcija Teheranu, sve to uprkos tome što se Iran potpuno pridržavao uvjeta sporazuma iz 2015.

"S ovakvim prijateljima, kome trebaju neprijatelji?", napisao je na Twitteru prije nekoliko dana predsjednik Vijeća Evrope Donald Tusk. Julianne Smith, koja je potpredsjedniku Joe Bidenu u njegovo vrijeme bila zamjenica savjetnika za nacionalnu sigurnost, a sada je među vodećim ljudima u Centru za novu američku sigurnost, kaže da se evropski saveznici osjećaju izdanim i da su gnjevni. "Neki od njih sada već drže posmrtna slova odnosima SAD-a i EU-a", kazala je.

 

ZAŠTITA EVROPSKIH KOMPANIJA

 

Državnici Velike Britanije, Njemačke i Francuske istakli su svoju potpunu odlučnost da se i dalje pridržavaju sporazuma s Iranom i obećali su da će nastaviti raditi s preostalim sudionicima sporazuma kako bi ga držali na životu. To su poručili jedan dan nakon samita EU-a o tome da se sporazum zaštiti uprkos povlačenju SAD-a. Evropa se priprema na još dramatičnije poteze protiv onoga što mnogi državnici vide kao jednostrani američki pokušaj da usmjeri cijelu svjetsku diplomatiju.

 

Predsjednik EK Jean-Claude Juncker kazao je da će Bruxelles u petak početi aktivirati mjere kojima će štititi evropske kompanije od udara američkih sankcija zbog poslovanja s Iranom. Takve mjere aktivirale su se već i u 1990-ima kao odgovor na sankcije SAD-a Kubi i drugim zemljama, ali zapravo nikada nije bilo potrebe da se i primijene. Juncker je rekao i to da će Evropska investicijska banka biti na raspolaganju kako bi pružila podršku evropskim investicijama u Iranu.

Trump prijeti evropskom vanjskopolitičkom suverenitetu, rekao je bivši švedski premijer i ministar vanjskih poslova Carl Bildt na konferenciji u petak. Evropa je posebna ljutita i zbog toga što Trump, dok pravi probleme oko nastavka poštivanja ugovora s Iranom, istovremeno navodno obećava kineskim tele-operaterima poslove, uprkos tome što su te firme godinama kršile režim sankcija tako što su poslovale s Iranom. "Iranski sporazum je kap koja je prelila čašu", komentirao je Kupchan.

 

Sukob oko Irana došao je u vrijeme kad su EU i SAD od mogućeg trgovinskog rata udaljeni samo nekoliko sedmica. To je nevjerojatno stanje, jer su Washington i Bruxelles prije samo dvije godine bili u intenzivnom pripremanju sporazuma o slobodnoj trgovini koji je sada na umoru.

Predsjednik SAD-a i mnogi njegovi ljudi uporno su napadali evropske trgovačke običaje i prijetili su da će uvesti dodatne tarife na niz evropskih proizvoda. Ovog proljeća Trumpova administracija uvela je visoke carine na uvoz čelika i aluminija iz niza zemalja, uključujući i iz nekih NATO-ovih članica. Trump je za EU uveo odgodu do 1. juna, no dogovor se ne nazire. Trump, zapravo, posebno napada Njemačku, tražeći od nje da povuče svoju podršku velikom energetskom projektu Rusije, i to kao uvjet za stalno izuzeće od carina na čelik.

 

EVROPA KOPA ROVOVE

 

Trump čak prijeti i evropskim kompanijama koje sudjeluju u tom projektu. U međuvremenu Evropa kopa rovove. U četvrtak Emmanuel Macron rekao je da ne može biti ozbiljnih bilateralnih razgovora sve dok Washington ne da Europi stalno izuzeće od carina na čelik. A i Bruxelles priprema vlastite protuudare carinama u vrijednostima od milijardi dolara na kultne marke američkog izvoza poput Levi's traperica ili Harley-Davidsona.

Ambasador EU-a u SAD-u David O'Sullivan rekao je za FP da je EU ta koja nastoji sklapati nove sporazume diljem svijeta. "Mi smo oni koji otvaraju nova tržišta. Mi smo oni koji će biti u centru najveće mreže slobodne trgovine koju je svijet ikada vidio." Sa svojim fiksacijama na kvote i deficite u trgovini, te fokusiranjem na stare industrije poput čelika i automobila, Trumpova administracija slijedi mentalitet koji je doveo do protekcionizma u 1930-ima, rekao je O'Sullivan.

 

"Ne vidimo kako bismo mogli izbjeći sukob u trgovini sa SAD-om", kazao je. Sukob oko trgovine ne odnosi se samo na čelik, viski ili BMW-ove automobile, nego na prirodu svjetske ekonomske arhitekture koju je SAD pomogao graditi na ruševinama Drugog svjetskog rata. A čak i uprkos ovakvom sukobu, SAD i EU još uvijek imaju zajednički interes u suzbijanju kineskih trgovačkih praksa koje su kršenje pravila Svjetske trgovinske organizacije. Primjerice, dampinške cijene svega, od čelika o solarne energije.

 

U takvom stanju Trumpova administracija trpa tržišnu ekonomiju EU-a u isti koš s kineskim državnim kapitalizmom i na oboje primjenjuje istu žestoku retoriku. Riječ je o izjavi američkog ministra za trgovinu Wilbura Rossa iz ove sedice po kojem su "i Kina i EU daleko protekcionistički pozicionirane od SAD-a". Smith, bivša službenica iz Obamine administracije, kazala je da sve to skupa razbija veze koje su branile i izgrađivale svjetski poredak dulje od 70 godina.

Ona je rekla da je u Obaminom uredu naučila da je predsjednikov prvi telefonski poziv u slučaju krize skoro uvijek bio prema Londonu, Parizu ili Berlinu. To je vrijedilo čak i u mračnim danima nakon američke invazije na Irak. Uprkos gorkim osjećajima oko tog rata, takvo se raspoloženje nije širilo na druga pitanja, nije odražavalo promjenu u sveukupnoj filozofiji. "Ovo sad je gore od tog stanja, a može postati i prokleto puno gore", kazala je Smith.

 

 Ako se tradicionalni saveznici definitivno raziđu, oni kojima će to koristiti bit će Rusija i Kina. Obje zemlje imat će puno lakši posao u prekrajanju svjetskog poretka. "Putin se osjeća privremenim pobjednikom ovakve nove situacije", kazao je Norbert Röttgen, predsjednik vanjskopolitičkog odbora u Bundestagu za Financial Times.

 

"On čak ne može sasvim vjerovati koliko je imao sreće." A nije sasvim niti sigurno da će novi američki predsjednik biti u stanju popraviti štetu, kaže Kupchan, jer populističke struje postoje s obje strane Atlantika koje se protive suzbijanju nacionalizama, liberalnoj demokraciji, ljudskim pravima, većem ekonomskom povezivanju.

22.05.2018.

SUDIJA USTAVNOG SUDA BiH ZLATKO KNEZEVIC: PREPORUKE VENECIJANSKE KOMISIJE NISU OBAVEZUJUCE, ALI BiH SE NE TREBA PONASATI "MIMO SVIJETA"

Sudija Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević : Preporuke Venecijanske komisije nisu obavezujuće, ali BiH se ne treba ponašati “mimo svijeta”



Delegacija Venecijanske komisije došla je u BiH, kako bi predstavnicima domaćih političkih stranaka pružila stručnu pomoć u procesu kontinuiranih rasprava o neophodnim izmjenama u izbornom zakonodavstvu, s fokusom na izbor delegata u federalnom Domu naroda. Najveći dio delegacije čine eksperti iz potkomisije za izborno zakonodavstvo Venecijanske komisije.

Sudija Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević u razgovoru za naš portal kaže da dolazak Venecijanske komisije predstavlja dobru praksu u kojoj se, na osnovu molbe država ili međunarodnih organizacija, u konkretnom slučaju Savjeta Evrope, ovo tijelo uključuje u pružanje dobrih usluga.

Kako pojašnjava, Venecijanska komisija, kao najznačajnija svjetska pravna grupa, daje pregled najvažnijih svjetskih standarda u nekoj oblasti sa eventualnim preporukama u odnosu na potencijalni zakonski tekst.

“Očekujem izuzetno dobru namjeru delegacije Venecijanske komisije. Na prvoj plenarnoj sjednici biće predočene preporuke ili oblici mišljenja”, ističe Knežević, koji je i član Venecijanske komisije.

Budući da su politički lideri u FBiH zatražili mišljenje Venecijanske komisije u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH koje se odnose na izbor delegata u Dom naroda FBiH, potrebno je naglasiti da se Venecijanska komisija o tom pitanju ranije očitovala kao prijatelj suda prilikom rasprave po apelaciji “Bože Ljubića”. Naime, ona je 2016. godine zaključila “da se čini da je sistem izbora delegata u Dom naroda FBiH propisan Ustavom Federacije BiH u skladu sa evropskim i drugim međunarodnim standardima u oblasti izbora”.

“Zaključak iz 2016. godine direktno se dovodi u vezu sa odlukom Ustavnog suda BiH, koja je jedna od posljedica ili uzroka tadašnjih pregovora. Venecijanska komisija prvenstveno može i hoće da međunarodne i evroposke standarde izbornog zakonodavstva cijeni prema onome što BiH ima u svom izbornom zakonodavstvu. Nažalost, mi smo u BiH imali negativnu priliku da nam je dio zakonodavstva, uključujući i izborno, mijenjan ili miješan prema različitim pravnim školama i standardima zbog situacije koju smo imali sa učešćem raznih pravnih škola iz inostranstva i sa zanemarivanjem naših interesa unutar BiH, kako god ih mi artikulisali”, upozorava Knežević.

Uvjeren je da će delegacija Venecijanske komisije izvršiti pregled svojih ranijih mišljenja i postojećih nacrta, te dati neki oblik preporuka u kojem pravcu bi izborno zakonodavstvo BiH trebalo da ide.

Knežević napominje da Venecijanska komisija nema nijedan naredbodavni instrument i da njene preporuke nisu obavezujuće, ali da Savjetu Evrope, kao jednoj od najznačajnijih evropskih institucija, sigurno puno znači ono što će ova komisija zaključiti.

“Niko u BiH nije rekao da ova država ne želi postati punopravan član EU, ili da ne želimo da otvorimo pregovaračka poglavlja ili da ne želimo primjenjivati evropske standarde. Ukoliko želimo ući u neki klub, onda moramo prihvatiti određene stvari tog kluba. Naša je stvar kako ćemo unutar zemlje primijeniti standarde na koje nam ukaže Venecijanska komisija na izborno zakonodavstvo. To je nacionalni kontekst ili široko polje primjene, ali je bitno da ključne standarde primijenimo”, smatra Knežević.

Na pitanje Vijesti.ba kakvu poruku će BiH poslati EU ukoliko domaći političari budu ignorisali preporuke Venecijanske komisije, Knežević odgovara kako se “gora poruka šalje kada kao država ne izvršavamo odluke Ustavnog suda BiH”.

“Mi se kao sistem počinjemo igrati vrlo ozbiljnim stvarima i klizimo ka društvenom stavu u kojem više ništa nije bitno, osim pojedinačnog interesa. Svako smatra da je njegov pojedinačni interes primarni u odnosu na kolektivni”, upozorava ovaj sudija Ustavnog suda BiH.

Prema njegovim riječima, ignorisanje preporuka Venecijanske komisije, ma kakve one bile, nije dobra praksa.

“U konačnici, šta ćemo zaključiti o tim preporukama, da li ćemo ih u potpunosti ili djelimično primijeniti, ali ne valja ako se ‘ponašamo mimo svijeta'”, naglašava Knežević.

Iako je član Venecijanske komisije, on neće učestvovati u razgovorima i izradi preporuka u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH.

“Postoji dobra praksa da nacionalni predstavnici u Venecijanskoj komisiji ne učestvuju u tim razgovorima kada je riječ o njihvoj zemlji. Takođe, nacionalni predstavnici ne učestvuju u diskusijama na planarnoj sjednici. Smatra se da se na taj način štiti kako dignitet nacionalnog predstavnika, tako i dignitet ukupnosti Venecijanske komisije”, pojašnjava Knežević.

(Vijesti.ba)

22.05.2018.

PRIJE 26 GODINA RBIH POSTALA CLANICA UN: HISTORIJSKI TRENUTAK BOSANSKOHERCEGOVACKE DRZAVE, ALI I TRENUTAK POCETKA DEKONSTRUKCIJE HILJADUGODISNJE TRADICIJE

Prije 26 godina RBiH postala članica UN : Historijski trenutak bosanskohercegovačke države, ali i trenutak početka dekonstrukcije hiljadugodišnje tradicije

22. maj 1992. godine RBiH je dobila svoje internacionalno priznanje od 175 zemalja članica UN-a. To je učinjeno nakon donošenja Rezolucije 755 – prijem BiH u UN, od 20. maja 1992. godine. Da bi jedna tvorevina bila država nije dovoljno da ima vlast i teritoriju već međunarodno priznanje.
Piše : Emir Ramić 
Datumom prijema u UN RBiH je, kao sukcesor SFRJ, postala ugovorna strana svih konvencija i sporazuma koje je ratificirala SFRJ. U radu Ujedinjenih naroda BiH sudjeluje preko stalnih predstavništava u Njujorku, Ženevi, Beču, kao i pri UNESCO-u u Parizu. RBiH je u UN primljena poslije proglašavanja nezavisnosti i međunarodnog priznanja zemlje u aprilu 1992. godine.

Tog dana, 6. aprila, RBiH su priznale države tadašnje Evropske ekonomske zajednice, današnje Evropske unije, a dan kasnije i Sjedinjene Američke Države i Kanada.  Za vrijeme svog višegodišnjeg članstva u UN BiH je izabrana za nestalnu članica Vijeća sigurnosti UN-a, u razdoblju od 2010. do 2012. godine. U januaru 2011. godine BiH je dobila i jednomjesečno predsjedanje ovim tijelom. No, bez obzira na članstvo u UN, na RBiH je nastavljena i izvršena bespoštedna agresija i genocid. 


Članstvo u UN je podrazumijevalo cjelovitost, nepodijeljenost i suverenitet, ali i internacionalnu odbranu  države BiH. Umjesto spomenutih vrijednosti države koje su garantovane Poveljom UN dobili smo refašizaciju koja razognjištavanjem prije svega Bošnjaka od BiH na najbolji način pokazuje potpunu izgubljenost historijskih vrijednosti na kojima su zanovane UN i EU.
Agresija na RBiH rezultirala je genocidom nad Bošnjacima, dramatičnim uništavanjem jedne evropske države, raseljavanem i progonom stotina hiljada stanovnika, etničkim „čišćenjem“ i licemjernim saučesništvom internacionalne zajednice u instaliranju entiteta manjeg bosanskohercegovačkog entiteta kao rezultata genocida i agresije. Agresorima i večini članova internacionalne zajednice BiH je još uvijek nepoznata i nemoguća država.
U tom razbosnačenju naše države antibosanski elementi poslije oružnog djela agresije i genocida šire anticivilizacijsku kampanju da BiH navodno nema državnog naroda koji bi svojim porijeklom, historijskom i državnom tradicijom bio nosilac i čuvar najboljih bosanskohercegovačkih vrijednosti. To je temeljna konstanta antibosanstva srpskog i hrvatskog nacijskog pothvata koji svoju filozofiju zasniva na lažima umjesto na istini, krivdi umjesto na pravdi sve sa ciljem izjednačavanja zločinaca i žrtava.
 
Ali prijem RBiH u UN je ipak važan historijski događaj jer je ona tada primljena u svjetsku organizaciju bez dejtonskog genocidnog entiteta, bez vašingtonskog entiteta, bez dejtonskog ustava i sa zastavom s ljiljanima. Ljiljan je simbol historijskog kontinuiteta bosanskohercegovačke državnosti. Ljiljan je bio simbol dinastije Kotromanića u srednjovjekovnoj Bosni i simbol antifašističkog, odbrambenog otpora u zadnoj agresiji i genocidu na RBiH. Dejtonska zastava krši Povelju UN i osnovno ljudsko pravo na ustavnost, da se zastave mogu mijenjati isključivo u proceduri predviđenoj legalnim ustavom.
Pravo na kontinuitet državnosti je imperativ prava. U suprotnom bi države mogle nastajati i nestajati ilegalnim metodama to jest agresijama i genocidima. Dejtonska zastava je ilegalna i po osnovu Presude Međunarodnog suda pravde za genocid protiv manjeg bosanskohercegovačkog entiteta koja podrazumijeva zahtjev da se ne smiju priznati rezultati genocida. 
Odani građani znaju da sadašnja BiH nije ona za koju se borila Armija RBiH. Ali isto tako znaju da buduće mlade generacije moraju same sebe usrećiti rušenjem inicijalne kapsule na kojoj se zasniva kontinuirana refašizacija bosanskohercegovačke države i kontinuirano razognjištavanja bosanskohercegovačkog čovjeka, prije svega bošnjačkog čovjeka, od bosanskohercegovačke zemlje, teritorije, države i društva. Zato građani BiH, u matici i dijaspori, moraju razvijati državnu svijest. 22. maj 1992. godine je dan kada su građani dobili priliku da kroz državu afirmišu i oblikuju svoju nacionalnu, državnu  svijest.
Zato 22. maj 1992. godine treba ugraditi u svijest naše djece s porukom da BiH nije država s kojom se može manipulisati već je to vječna državna, historijska i teritorijalna  kategorija. Moramo naučiti da držimo državnu tradiciju BiH u matici i dijaspori, jer nama drugi govore i kroje šta je BiH. Moramo razvijati svjesnost o državi BiH, jer veliko nacionalistički antibosanski projekti sa istoka i zapada danas još više rade na rušenju države BiH putem implementacije zaborava historijske tradicije države BiH.
(Autor je direktor Instituta za izučavanje genocida – Kanada )
22.05.2018.

TUNEL D-B: U SARAJEVU OTVORENA IZLOZBA ,,PRIJEDORSKI LOGORI I MASOVNE GROBNICE"

TUNEL D-B: U Sarajevu otvorena izložba „Prijedorski logori i masovne grobnice“

U znak sjećanja na stradanje nesrpskog stanovništva Prijedora i okoline 31. maja u Prijedoru, u brojnim drugim gradovima u BiH, ali i širom Evrope obilježava se „Dan bijelih traka“





Izložba fotografija "Prijedorski logori i masovne grobnice" otvorena je danas u okviru memorijalnog programa "Prijedor '92 - Da se ne zaboravi" u Spomeničkom kompleksu Tunel D-B u Sarajevu.

 

Posjetioci su na desetinama fotografija, panoa i novinskih isječaka mogli uvidjeti razmjere zločina počinjenog u Prijedoru 1992. godine, koji se obilježava kao "Dan bijelih traka".

 

Predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka i bivši logoraš Omarske, Manjače i Trnopolja Mirsad Duratović istakao je da je na današnji dan, prije 26 godina, počeo napad na nesrpsko stanovništvo u općini Banja Luka.

 

Naglasio je da su izložbu već predstavili u Minhenu, Bonu, Zagrebu, Varaždinu i mnogim drugim gradovima, te da je konačno i Sarajevo došlo na red.

 

„Građani BiH, a posebno glavnog grada, trebali bi se informirati o historiji agresije koja se desila na svakom pedlju ove zemlje i zbog toga smo se odlučili da dio Prijedora donesemo u i Sarajevo“, poručio je. Istakao je i da postoji mnogo neispričanih priča, kao što je Prijedor te da je izložba nastavak saradnje Saveza i Fonda memorijala Sarajevo.

 

Predstavnik Fonda memorijala Sarajevo Irfan Gazdić pojasnio je da pored izložbe, posjetioci mnogu vidjeti video-projekcije i umjetničke instalacije kako bi dijelom iskusili ono što s dešavalo u Prijedoru 1992. godine.

 

„Prijedor je dostatan primjer na kojem se može pokazati fašistička politika koja je izvršila agresiju i najteže ratne zločine u BiH, uključujući i genocid“, istakao je Gazdić te dodao da je Prijedor "epicentar" masovnih grobnica i koncentracionih logora.

 

Naglasio je da će izložba biti otvorena do 31. maja, kada se obilježava "Dan bijelih traka".

 

Potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović smatra da je Prijedor dio 'univerzalne bosanske tragedije' koja se desila 1992. godine.

 

„Prijedor je doživio strašan zločin, ali je, nažalost, dugo vremena bio neprepoznat kao jedna tragedija ogromnih razmjera“, kazala je.

 

Smatra značajnim da je postavka upriličena upravo u Sarajevu te da prijedorska tragedija to i zaslužuje.

 

„Naša je obaveza da istinu o dešavanju u Prijedoru 'razgolitimo' i da bude prepoznatljiva i jasna zbog nas, ali i budućih generacija kako se zlo nikada ne bi nikome ponovilo“, zaključila je.

 

Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Milan Dunović kazao je da je prijedorska priča značajna za cijelu Evropu te da je žalosno što se u BiH o tim temama govori mnogo manje.

 

Mišljenja je da građanima BiH fali svijesti i savjesti te da je ono što se desilo u Prijedoru nezapamćeno.

„Drago mi je da danas u Sarajevu imamo priliku podsjetiti se na zločine i genocid koji se desio u Prijedoru, jer je to obaveza svih nas. Ljudi koji su prošli golgotu, moraju imati mogućnosti da o tome pričaju, kako se ne bi ponovilo“, poručio je Dunović.

 

Također je naglasio da u BiH postoje i političari i političke opcije koje negiraju zločine i genocid, te da se ne može ići prema budućnosti ukoliko ne postoji svijest o dešavanjima u Prijedoru 1992. godine.

 

Potpredsjednik Republike Srpske Ramiz Salkić izrazio je značaj prisustvovanja nevladinih organizacija iz Prijedora, koji su se odlučili na dolazak u Sarajevo kako bi pokazali šta se desilo u Prijedoru 1992. godine.

Vlasti bosanskih Srba u Prijedoru su 31. maja 1992. izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se nesrpskom stanovništvu nalaže da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava. Tako su i počeli zločini u Prijedoru, odvođenjem stanovništva u logore, masovnim egzekucijama i drugim zločinima.

 

U znak sjećanja na stradanje nesrpskog stanovništva Prijedora i okoline 31. maja u Prijedoru, u brojnim drugim gradovima u BiH, ali i širom Evrope obilježava se „Dan bijelih traka“.

 

Prema zvaničnim informacijama iz udruženja žrtava, u Prijedoru su ubijena 3.173 civila, dok je 31.000 ljudi bilo zatočeno u logorima u okolini Prijedora. Istraživačko dokumentacijski centar iz Sarajeva navodi da je od 1991. do 1995. u direktnim vojnim akcijama ubijeno ili nestalo 5.209 građana Prijedora, od toga 4.093 Bošnjaka, 898 Srba te 182 Hrvata.

 

(Fena)

 

22.05.2018.

POVIJESNI DAN ZA BOSNU I HERCEGOVINU: PRIJE 26 GODINA BiH PRIMLJENA U CLANSTVO UJEDINJENIH NACIJA

POVIJESNI DAN ZA BOSNU I HERCEGOVINU: Prije 26 godina podignuta zastava na East Riveru, BiH primljena u članstvo Ujedinjenih nacija

Danas se navršava tačno 26 godina otkako je ispred zgrade Ujedinjenih naroda na East Riveru  postavljena zastava države Bosne i Hercegovine





Toga dana BiH je, u skladu sa rezolucijom 755 donesenom 20. maja 1992. godine, postala punopravna članica Svjetske organizacije. Istoga dana u Ujedinjene narode primljene su Hrvatska i Slovenija.

 

Generalnoj skupštini UN-a obratio se tadašnji ministar vanjskih poslova Republike BiH Haris Silajdžić, a prijemu je prisustvovao i predsjednik Alija Izetbegović.

 

Ovaj datum jedan je od najznačajnijih u savremenoj istoriji BiH.  Njime je, kao sukcesor SFRJ, postala ugovorna strana svih konvencija i sporazuma koje je ratificirala nekadašnja zajednička država.

 

Tim povodom, Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Hrvatsko narodno vijeće, Srpsko građansko vijeće – Pokret za ravnopravnost te Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 u Sarajevu danas organizuju javnu tribinu “Bosna i Hercegovina – 26 godina od međunarodnog priznanja”.

 

Kako su ocijenili u Vijeću Kongresa bošnjačkih intelektualaca, 22. maj u novoj historiji BiH jedan je od najznačajnijih datuma kojem se, mišljenja su, ne pridaje adekvatna pažnja i značaj.

 

Uvodničari javne tribine, učesnici tih historijskih događaja, objasniće ulogu i značaj ovog datuma i prisjetiti se perioda međunarodnog priznanja BiH iz ličnog ugla. Govoriće i o položaju današnje BiH u međunarodnim okvirima.

 

Na tribini će učestvovati član Predsjedništva BiH od 1992. do 1995. godine Ivo Komšić, član Vlade i premijer Vlade BiH od 1992. do 1997. godine Hasan Muratović i predsjednik Skupštine BiH od 1992. do 1995. godine Miro Lazović.

 

 

(SB / BHRT)

22.05.2018.

ATEISTI SRBIJE: ,,U NASOJ DRZAVI NEMA NI 5.000 VJERENIKA SPC-a KOJI SU..."

ATEISTI SRBIJE U AKCIJI: „U našoj državi nema ni 5.000 vernika SPC-a koji su..."

Ateisti Srbije su predložili uvođenje crkvenog poreza po ugledu na način na koji se to radi u Njemačkoj, gdje se za crkve i vjerske zajednice izdvaja osam ili devet posto bruto plate za svakog zaposlenog koji se izjasnio pred poreskim organima kao vjernik





Udruženje građana Ateisti Srbije zatražilo je da država obaveže SPC da plaća porez, a vjernike da plaćaju crkveni porez od svojih zarada.

 

Podsjetili su da Srpska pravoslavna crkva iz budžeta Srbije dobije godišnje oko sedam miliona eura, i to od svih građana Srbije, bez obzira na to da li su vjernici ili nisu.

 

„Pozivamo državu da oporezuje i u sistem PDV-a uvede crkvene poslove, kao i to da umesto izdvajanja iz budžeta koji pune svi građani Srbije, verskim zajednicama omogući daleko lukrativniji porez koji bi dobijale redovnim odvajanjem od plata sopstvenih vernika. To su najbolje i najpravednije tekovine savremenog sveta, kom i sami valjda težimo“, naveli su Ateisti Srbije u saopštenju. 

 

Ateisti Srbije su predložili uvođenje crkvenog poreza po ugledu na način na koji se to radi u Njemačkoj, gdje se za crkve i vjerske zajednice izdvaja osam ili devet posto bruto plate za svakog zaposlenog koji se izjasnio pred poreskim organima kao vjernik. 

 

Naveli su da bi na taj način Srpska pravoslavna crkva prikupila daleko više novca nego što ga dobija danas od države i prikuplja na vjenčanjima, krštenjima i sahranama, uz uslov da je tačan podatak SPC da u Srbiji ima 95 posto vjernika te crkve. 

 

„Pa u čemu je problem? Ko bi se pri čistoj svesti, da ne kažemo i pri zdravoj pameti, odrekao tako basnoslovnog bogatstva? Najverovatnije je problem u tome što kada bi neko i predložio, pa onda i uveo takav porez, naprasno bi se ispostavilo da u celoj Srbiji nema ni 5.000 vernika SPC koji su spremni da plate porez za materu crkvu“, ocjenjuje se u saopštenju. 

 

Ateisti Srbije su optužili SPC da „igra na sigurno, pa dobija sedam miliona evra iz budžeta svake godine, ne plaća porez i dobija nebrojene privilegije u obradivoj i građevinskoj zemlji, nekretninama i uslugama od države“. 

 

Pozvali su vlasti da novac prikupljen uvođenjem crkve u sistem PDV-a bude iskorišten za kupovinu neophodne medicinske opreme za državne bolnice i za opremanje vrtića i škola.

 

(Nedeljnik.rs/SB) 

 

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
74150654

Powered by Blogger.ba